EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

TEHNIČKI FAKULTET
DRUMSKI SAOBRAĆAJ

VIŠESPRATNE GARAŽE

SEMINARSKI RAD

Mentor: Student:
Prof. dr. Mladen Dobrić Emini Samra
010/16-DS

Brčko, maj 2020. godine

SADRŽAJ:

I UVOD......................................................................................................................................3
II OSNOVE PARKIRANJA MOTORNIH VOZILA..............................................................4
2.1. Klasifikacija parkirališta..................................................................................................4
2.2. Prostorna i vremenska koncentracija...............................................................................5
III PRINCIPI PLANIRANJA KAPACITETA PARKIRANJA................................................7
3.1. Parking garaže..................................................................................................................7
3.2. Lokacija parking garаža...................................................................................................9
3.3. Rampe za savladavanje spratova....................................................................................10
3.4. Saobraćajna oprema i signalizacija................................................................................12
IV DIMENZIJE PARKING MJESTA U VIŠESPRATNIM GARAŽAMA............................13
4.1. Mjesta za plaćanje parkinga...........................................................................................13
V MEHANIZOVANE I AUTOMATIZOVANE GARAŽE....................................................14
VI ZAKLJUČAK.....................................................................................................................16

LITERATURA..........................................................................................................................17
 I UVOD
Širenjem masovne proizvodnje putničkih motornih vozila počinje i problem uzrokovan
korištenjem putničkih motornih vozila, najprije kretanja pa kasnije i parkiranja.
Problem nedostatka parking prostora u većim gradovima BIH, uglavnom je vezan za
užu jezgru grada, odnosno centar grada, u blizini bolnica, tržnih centara, obdaništa i dr.
U parking mjesto se pretvara gotovo svaki dio asfalta, trotoara i pješačkih zona u većini
gradova. U nedostatku prostora za parkiranje, vozači automobile ostavljaju ne vodeći računa
ni o drugim vozilima kao ni o pješacima. To je problem koji traje godinama, a iz godine u
godinu se povećava broj registrovanih automobila, a smanjuje se broj parking mjesta, jer se
pojedina parking mjesta dodjeljuju za gradnju.

Najveći problem parkiranja vozila je izražen u Sarajevu, trenutno je registrovano oko

130.000 automobila, dok vozači na korištenje imaju nešto više od 32.000 parking mjesta.
Vlasti obećavaju povećanje kapaciteta parking mjesta. U zadnjih nekoliko godina, samo je
“SCC“1 izgradio podzemnu garažu u centru grada sa četiri etaže oko 1100 mjesta za
parkiranje. Parking mjesta su personalizirana po kategorijama posjetilaca i organizirana oko
komunikacijskih jezgara uz liftove i stepeništa.

U Tuzli su počeli sa izgradnjom parking garaža i proširivanjem parking mjesta na

više lokacija. Nedavno je sa probnim radom počela i parking garaža kapaciteta 500
parking mjesta na tri nivoa. Ovo je prva garaža ovog tipa u Tuzli. Parking se nalazi u
stambeno poslovnom kompleksu „Mellain“, u strogom centru Tuzle, na jednoj od
najatraktivnijih lokacija.

U Bosni i Hercegovini su u 2014.godini ukupno registrovana 921.643 motorna vozila, što u

odnosu na 2013.godinu predstavlja povećanje od 26.218 vozila.

Zato se obezbjeđivanje uslova za parkiranje vozila postavlja kao polazni uvjet za

funkcioniranje saobraćajnog sistema.

1 Sarajevo Citi Centar

3
 II OSNOVE PARKIRANJA MOTORNIH
VOZILA
Parkiranje je veliki urbanistički problem, pa je iz tog razloga jednostavno zaključiti da je
individualni saobraćaj krajnje neracionalan. Svi vidovi saobraćaja imaju neizbježnu potrebu za
površinama predviđenim za parkiranje. Te površine su značajnih razmjera; izjednačavaju se sa
površinama za kretanje vozila.
Parkiranje vozila je u potpunosti ravnopravan planerski element; on se javlja na oba
kraja jednog putovanja (u dva različita dijela grada i u različitim vremenskim periodima). Za
savladavanje rastojanja od tačke A do tačke B korisnik, na raspolaganju, obično ima više
mogućnosti: privatnim automobilom ili neko sredstvo JGP. Ukoliko korisnik ima na izboru
više mogućnosti nego što su njegove potrebe to znači da je planersko-urbanistički zadatak
dobro odrađen. Dakle, mudrim planerskim konceptom je moguće uticati na korisnika da izvrši
izbor prijevoznog sredstva tako da saobraćaj u gradu funkcioniše na planirani način.
Parkiranje uz druge aktivnosti je posljedica ličnog izbora korisnika i prethodnim
mjerama se mogu svesti na određeni nivo. Za razliku od prethodnog, parkiranje uz stan i
njegove razmjere je nemoguće smanjiti mjerama selektivnog korištenja privatnog automobila
(parkiranje uz stan je sastavni dio opreme stana).

2.1. Klasifikacija parkirališta

U zavisnosti od planerskih i tehničko-eksploatacionih karakteristika razlikujemo tri

osnovne grupe parkirališta:

• Parkirališta uz mjesto stanovanja

• Parkirališta uz mjesto rada
• Parkirališta opće namjene

Parkirališta uz mjesto stanovanja. Dio opreme stana; izgradnja, stambeni fondovi,

održavanje i eksploatacija u zavisnosti od vlasništva nad objektom. Problem ovih parking
površina jako je izražen u zonama velike gustine stanovanja ( 300 stanovnika/hektaru ). U
novim naseljima na periferiji gradskih zona moguće je kombinovati parkiranje u višeetažnim
objektima, parkiranje na velikim otvorenim prostorima i manjim dijelom kroz ivično
parkiranje uz pristupne ulice (ulično parkiranje). U naslijeđenim blokovskim strukturama
gradskih naselja imamo skučen prostor za parkiranje; koristimo objedinjen prostor unutar
stambenih blokova i ulično parkiranje.

Parkirališta uz mjesto rada planski se formiraju uz objekte velike koncentracije radnih

mjesta (inustrijski, administrativni kompleksi, bolnice i sl.). Na ovakvim parking površinama
nema puno izlazaka i ulazaka (jedan ulaz, jedan izlaz), skromniji projektni elementi. Također
ovi objekti parkiranja mogu biti i na većoj udaljenosti od samog cilja putovanja.
U centralnoj zoni grada i dijelovima grada koji su dobro opsluženi sredstvima JGP, ovi veliki
objekti parkiranja su krajnje neracionalni (tj. korištenje privatnih automobila je
najneracionalniji vid prijevoza za ove uslove).

4
 Parkirališta opće namjene (javna parkirališta) grade se uz atraktivne urbanističke
sadržaje (trgovina, poslovanje, zabava i sl.) kao javni objekti. Oni omogućavaju korištenje
privatnih automobila u lične svrhe. Zbog atraktivnosti objekata koje opslužuju, ova
parkirališta se, uglavnom nalaze u najstrožijem centru grada pa se izvode u višeetažnim
podzemnim ili nadzemnim objektima po kraju centralnog jezgra grada (štednja gradskog
prostora). Iz naplate parkiranja u ovim objektima vrši se nadoknada investicionih i
eksploatacionih troškova, kao i nadoknada za prateće negativne uticaje na gradski prostor i
životnu sredinu.

Slika 1. Parking opće namjene

2.2. Prostorna i vremenska koncentracija

Pošto su najveće gustine atraktivnih urbanističkih sadržaja locirane u centralnoj zoni
grada, to se i najveća koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a
istovremeno su u toj zoni i najmanje mogućnosti da se obezbjede potrebni kapaciteti.
Također, u istoj zoni se javljaju istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike područja i za
posjetioce bez značajnih mogućnosti kombinovanog korištenja istih kapaciteta parkiranja.
Često je jedino moguće objektivno rješenje da se korištenje putničkih automobila ograniči,
odnosno, potencijalni korisnici usmjere na druge vidove kao što je javni gradski prijevoz. Što
se tiče vremenske koncentracije mirujućeg saobraćaja saglasne su aktivnostima uz koje se
zahtjevi javljaju. Međutim, vršni periodi mirujućeg saobraćaja su pomjereni u odnosu na
vršne periode tekućeg saobraćaja.
Očigledno je da se najveće opterećenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja u
periodu smanjenog obima tekućeg saobraćaja. Slično tome, najveće opterećenje kapaciteta
parkiranja uz stanovanje javlja se tokom noći. Najvažniji pokazatelji koji se koriste kao

5
numerički indikatori funkcionalnih karakteristika su: srednje vrijeme zadržavanja na
parkiralištu (časova/vozilu) i koeficijent dnevne izmjene (vozila/mjestu/dan).

6
 III PRINCIPI PLANIRANJA
KAPACITETA
PARKIRANJA
U procesu urbanističko saobraćajnog planiranja jedna od osnovnih dilema je koliko
parking mjesta obezbjediti za određene vrste aktivnosti (stanovanja, rad, trgovina i sl.) i u
kojim dijelovima grada (centralna zona, slobodno područje, i sl.). Kod područja sa
dominantnom aktivnošću stanovanja izvan centra grada problem se relativno jednostavno
rješava normativnim pristupom. Naime, pošto parkiranje uz mjesto stanovanja predstavlja viši
stepen društvene obaveze, danas je normalno zahtijevati 1,2 – 1,3 parking mjesta po
stambenoj jedinici. Normativi u planiranju kapaciteta za parkiranje u urbanističkom
planiranju potrebe za parkirališnim površinama procjenjuju se u zavisnosti od stepena
atrakcije gradskih sadržaja i stanja sistema javnog gradskog saobraćaja, uz istovremeno
sagledavanje mogućnosti prostora. U tom pogledu polazne instrukcije mogu se dobiti iz
normativa gdje se broj parking mjesta propisuje srazmjerno vrsti i intenzitetu urbanističkih
sadržaja.

3.1. Parking garaže

“Garaže za parkiranje su prometne građevine kojima je osnovna namjena parkiranje

vozila. Garaže za parkiranje su najbolji način organizacije parkiranja na područjima na kojima
je na malom prostoru potrebno omogućiti smještaj velikog broja vozila. Garaže omogućavaju
višestruku iskoristivost površina za parkiranje u odnosu na klasična parkirališta jer mogu biti
izrađene u nekoliko etaža ( podzemnih ili nadzemnih ).“2 U modernoj urbanoj arhitekturi
današnjice postalo je pravilo da se podzemne etaže većih objekata, pa čak i ravni krovovi
velikih objekata koriste kao prostori za parkiranje.
Zatvoreni prostori uređeni isključivo za potrebe parkiranja i garažiranja vozila nazivaju
se parking garaže.

2 Davor Brčić, Marko Šoštarić, Parkiranje i garaže, Fakultet prometnih znanosti Zagreb,
Zagreb 2012. Strana 69.

7
Slika 2. Privatna parking garaža u stambenoj zgradi Nita

Parking garaže moguće je podijeliti prema više kriterija:

U odnosu na nivo zemlje :

Garaže u nivou zemlje
• Podzemne i
• Nadzemne garaže

Prema funkciji, mogućnosti korištenja:

Javne garaže za parkiranje
• Privatne garaže za parkiranje
• Privatne garaže za parkiranje sa javnom namjenom

Prema vrsti usluge:

• Samostalno parkiranje
• Parkiranje uz pomoć osoblja
• Automatizirano parkiranje

Prema vezi između razina:

• Garaže sa rampama
• Garaže sa dizalima

8
 • VIŠESPRATNE GARAŽE

Višespratne parking garaže su vrlo ekonomične sa aspekta racionalnog korištenja

gradskog zemljišta. Investiciono gledano, mnogo su manje povoljne od otvorenih parking
skupina u nivou terena (mnogo su skuplje). Nadzemne višeetažne garaže znatno su
ekonomičnije od podzemnih (iskop, potporne konstrukcije, izolacija i sl.). Nadzemne garaže
također zahtijevaju manji obim opreme (ventilacija, protivpožarna zaštita i sl.). Nadzemne
garaže se uglavnom lociraju na slobodnim terenima i izolovanim lokacijama koje nemaju
posebnu urbanističku vrijednost. Podzemne garaže imaju prednost jer praktično, uopšte ne
zauzimaju gradske površine. Podzemni garažni objekti rjeđe se planiraju kao samostalni, već
se kombinuju sa trgovačkim kopleksima, stanicama metroa i sl.

3.2. Lokacija parking garаža

Garaže za parkiranje omogućuju znatno bolje iskorištenje prostora za parkiranje u
odnosu na klasična parkirališta, ali je izgradnja takvih garaža višestruko skuplja u odnosu na
izgradnju parkirališta ili uličnih parkirališnih površina. Radi ekonomske racionalnosti, u
garažama za parkiranje potrebno je osigurati dobru popunjenost u svim vremenskim
intervalima tokom dana u svim danima u sedmici. Za ostvarivanje dobre popunjenosti ključnu
ulogu ima lokacija garaže, vrsta ponude i tarifne odredbe.
Iz tog razloga potrebno je pri planiranju izgradnje garaža posebnu pažnju posvetiti
odabiru lokacije. Za odabir lokacije garaže ( u pravilu ) se izrađuju saobraćajne studije u kojima
se analiziraju svi saobraćajni parametri o kojima može ovisiti lokacija garaže za parkiranje:

• Moguće lokacije za izgradnju garaža

• Potencijalni objekti čiji će korisnici koristiti garažu

• Postojeći saobraćajni tokovi u zoni gravitacije

• Procjena budućih saobraćajnih tokova

• Analiza saobraćajne mreže i raskršća

• Analize pješačkih i biciklističkih tokova u zoni garaže

Pri odabiru lokacije garaže potrebno je uzeti u obzir da se u garaže smiješta veliki broj
vozila koja se na taj način uklanjaju sa ulice, ali i da garaže za parkiranje privlače i generiraju
dodatan saobraćajni tok privatnih vozila. Garaže za parkiranje u gradskim područjima trebale
bi biti što bliže gradskim središtima u blizini administrativnih, trgovačkih, poslovnih
smještajnih objekata te objekata razonode. Ako prostorna konfiguracija grada to omogućava,
garažu je potrebno smjestiti na strani gradskog središta s kojeg dolazi najveći broj vozila,
kako bi se saobraćaj, koji tranzitira kroz središte radi dolaska do garaže, sveo na najmanju
moguću mjeru.

9
 Ako pravac iz kojega u središte dolazi najveći broj vozila nije očigledan, potrebno je izvršiti
analizu kretanja saobraćajnih tokova na širem području grada i utvrditi koji je pravac
dominantan. Istraživanje je najbolje napraviti izradom izvorišno-odredišne matrice putovanja
za područje grada. S obzirom na kategoriju i značenje gradskih ulica, garažu bi trebalo, ako je
moguće, smjestiti tako da ima ulaz sa sporedne ulice koja je u neposrednoj blizini glavne
ulice. Ako se ulaz u garažu smiješta u glavnoj ulici, nužno je na toj ulici osigurati dodatnu
saobraćajnu traku za usporenje, odnosno ulazak u garažu. Ako postoji mogućnost, vrlo je
povoljno da garaža ima ulaz sa dviju ulica. Na taj način se skraćuju putovanja prilkom ulaska
u garažu i izlaska iz garaže, a u vršnim saobraćajnim opterećenjima moguće je izlazne tokove
iz garaže distribuirati na dvije tačke što znatno povećava propusnu moć garaže.

Pri određivanju lokacije garaže za parkiranje, potrebno je voditi računa i o orijentaciji

garaže, odnosno ulazu u garažu i izlazu iz garaže. Ulaz u garažu i izlaz iz garaže potrebno je
orijentisati tako da omogućavaju glavnini saobraćajnog toka ulazak u garažu i izlazak iz nje
skretanjem udesno. Lokacija garaže za parkiranje treba biti prikladna i s aspekta saobraćajnih
tokova pješaka. Garaža treba biti smještena tako da za većinu vozača koji parkiraju svoje
vozilo u garaži pješačenje od garaže do odredišta putovanja bude u prihvatljivim granicama,
odnosno najviše pet minuta pješačenja, ili najviše od 350 do 450 metara udaljenosti. Ako je
garaža udaljenija od glavnih sadržaja za koje osigurava ponudu parkiranja u zoni gravitacije
garaže nužno je javni prijevoz putnika prilagoditi potrebama garaže.

Kapacitet parking garaža: postoje parking garaže sa kapacitetom i od 2000 pa i više

mjesta. Bolje je imati više manjih parking garaža (preporuka 400-800 parking mjesta).

3.3. Rampe za savladavanje spratova

• rampe u pravcu

• rampe u krivinama

• rampe za parkiranje

Rampe se dijele na ulazno-izlazne i rampe između etaža. Ulazno-izlazne ne moraju biti

natkrivene. Za jedan smjer kretanja i jedan izlaz iz garaže propusna moć iznosi 250-300
vozila na sat. Kod vanjske rampe treba predvidjeti mogućnost postavljanja naplate ili bar
rampe kojom se ograničava ulaz-izlaz u garažu. Treba planirati po jednu ulazno-izlaznu
rampu na svakih 200-250 vozila. Poželjno je da ulaz i izlaz iz garaže budu na različitim
mjestima sa različite ulice.

Rampe u pravcu:

• dobre za nalaženje parking mjesta

• loše zbog oštrog skretanja (uglavnom 90 stepeni)

• omogućavaju uvođenje jednosmijernog kretanja

• nagib 10-15%

10
 Slika 3. “ Rampe u pravcu“3

Rampe u krivinama:

• dobre za proces izlaska

• zahtijevaju dosta prostora (na krajevima zgrada)

• nagib ne prelazi 15%

Slika 4. “ Rampe u krivinama“4

3 www.rampe-u-pravcu-slike.com
4 www.rampe-u-krivinama-slike.com

11
Rampe za parkiranje:

• rampe ujedno služe i za parkiranje

• parkiraju se dva reda vozila, a između je prolaz koji je dvosmijeran

• nagib 3-5%
Ako višespratna garaža ne sadrži više od 100 parking mjesta za automobile, dovoljno je instalirati
jednu rampu na koju će automobili ići gore i dolje. Za garažu koja može smjestiti od 100 do 200
mjesta, potrebna je rampa s dvije staze, jedna traka za podizanje, a druga za spuštanje.
Dvosmojerne rampe vam omogućuju kretanje u dva reda. Ako je automobila više od dvije stotine,
potrebno je instalirati dvije jednosmijerne rampe, koje se koriste slično dvosmijernim

3.4. Saobraćajna oprema i signalizacija

Potrebno je postaviti saobraćajnu opremu i signalizaciju, saobraćajne znakove, kao i
oznake na putu. Parkirna mjesta se označavaju brojčanim ili slovnim oznakama i
kombinovano. Od ostale opreme mora imati osvjetljenje, ventilaciju i zaštitu od požara. Osim
vođenja saobraćaja ulaz-izlaz iz garaže, vrlo je važno vođenje saobraćaja vozila unutar same
zgrade. Iste važnosti je i vođenje pješačkog saobraćaja koje mora biti vrlo jasno, jednostavno
i sigurno. Isto se odnosi i na projektovanje i obilježavanje parkirališnih mjesta za invalide te
njihov pristup do izlaza iz zgrade.

12
 IV DIMENZIJE PARKING MJESTA U VIŠESPRATNIM
GARAŽAMA

Veličina kolovoza u višespratnoj garaži ne smije biti manja od 2,2 × 4,6 m. U slučaju
pravouglog parkiranja, njegova minimalna širina treba biti 15 metara, uključujući dužinu
automobila i standardna odstupanja. Za izračune, dimenzije "referentnog" automobila, čije su
približne dimenzije: visina - 1,6 m, širina - 1,7 m, dužina - 4,1 m, radijus rotacije - 5,5 m.

Što se tiče dizajna višespratnih garaža one moraju imati i tzv. servisnu sobu gdje se može oprati
vozilo ili nasuti gorivo. Sektor za održavanje treba biti opremljen sa 3-4 mrtva stuba s mehaničkim
dizalima ili kontrolnim rupama namijenjenim za uklanjanje manjih problema. Nije loše kada u
ovom sektoru postoji i brza dijagnoza kvara na vozilu.

4.1. Mjesta za plaćanje parkinga

Mjesta za plaćanje parkinga ne smiju biti izolovana od prostora za parkiranje vozila. Kao izolacija
upotrebljavaju se protuprovalne i protupožarne barijere, koje predstavljaju pregrade s vratima i
predvorjima od negorivih materijala.

Garaža se još može opremiti teretnim liftovima za kretanje automobila okomito. Dizalo mora
premašiti veličinu automobila za 0,2 m iznad, širine 1 m i dužine 0,8 m.

Dizala su klasificirana prema vrsti utovara, kapacitetu i mjestu. Tako se po lokaciji, liftovi dijele na
unutarnje i vanjske. Automobili ulaze u teretne liftove s ulice ili iz tunela koji je povezan s ulicom.

13
 V MEHANIZOVANE I AUTOMATIZOVANE
GARAŽE

Mehanizovano višeetažno parkiralište osigurava prijevoz automobila pomoću mehanizovanih

uređaja i dizala. Planiranje parkiranja ovisi o korištenoj šemi mehanizacije. U kretanju strojeva
sudjeluju transporteri, dizala, samohodna kolica. U mehanizovnim višespratnim garažama koriste
se jednostruke I dvostruke žičare koje se mogu kretati ne samo vertikalno, nego i horizontalno.

Postoji nekoliko dizajna dizala:

• Rotacioni,
• Stacionarni,
• Mobilni (podržani, suspendirani).

Stacionarni liftovi, premještaju automobile samo gore ili dolje, rotaciona dizala isporučuju
automobil u unutarnji prostor desno do parkirnog mjesta.

Glavni element automatske višsespratne garaže je mehanizovani sistem koji se sastoji od robotskih
dizala. Uglavnom razlikuju tri vrste parkiranja - police, toranj i modularni.

Osnovni princip rada takvih garaža je načelo popunjavanja slobodnih ćelija;

• Operater podnosi naredbu za dizanje automobile

• Podizanje je usmjereno na najbližu praznu ćeliju, uzima paletu i spušta se dolje
• Paleta se isporučuje u kutiju za utovar i istovar
• Vozač stavlja automobil na pladanj i ostavlja ga
.
Mehanizovano parkiranje koristi se u zemljama Evrope, Azije i Amerike. Uprkos prividnoj
složenosti i visokoj cijeni opreme, cijena jednog parkirnog mjesta košta 30% jeftinije od
standardnog betonskog parkiranja. Mehanizovano parkiranje zauzima 5 puta manje prostora nego
što je rampa idealna opcija za gust gradski razvoj. U 100 kvadratnih metara od trga može primiti do
60 automobila. Još jedan značajan plus za one koji su stalno u žurbi - parkiranje automobila u
mehanizovanoj garaži na više razina traje mnogo manje vremena nego obično.

Još jedan jedinstveni podskup višespratnih garaža, cilindričnog oblika i jednog od dva dizajna:

• Rotirajući podovi i stacionarni liftovi,

• Fiksni podni i rotacijski dizala.

U slučaju stacionarnog poda, okno dizala nalazi se u središtu parkirališta, vraća se tako da se
automobil smjesti ispred slobodnog parkirnog mjesta. U slučaju kada okno dizala nije stacionarno,

14
pomoću vodoravnog kružnog transportera pomiče se pod garaže, promovirajući besplatno parking
mjesto prije izlaska iz dizala. Pokretni pod je postavljen na svakom spratu parkirališta.

Slika 5. Garaža „Obilićev venac“ dobila je nagradu Evropske parking asocijacije, kao najbolje
rekonstruisani parking objekat na starom kontinentu.

VI ZAKLJUČAK

15
 Izgradnja sličnih garaža omogućuje vam jednostavno rješavanje problema nedostatka parkirng
mjesta. Takve strukture značajno uštedjeti prostor, uštedjeti novac za vozače na trošak smanjenja
troškova parkiranja automobila, osigurati automobil za sigurno ostavljanje. Smješteni u prizemlju,
sektori usluga korisnicima omogućuju brzo pranje ili popravak automobila. Sve zadovoljstvo na
jednom mjestu i po pristupačnoj cijeni.

LITERATURA

16
1) Davor Brčić, Marko Šoštarić, Parkiranje i garaže, Fakultet prometnih znanosti Zagreb,
Zagreb, 2012.

2) www.rampe-u-pravcu-slike.com

3) www.rampe-u-krivinama-slike.com

4) https://hr.pro-nakladatele.cz/viseetazne-garaze-su-korak-prema-buducnosti!-4399

5) https://www.telegraf.rs/vesti/beograd/3106620-garaza-obilicev-venac-najlepsa-garaza-
u-evropi

17