JAVNA USTANOVA MJEOVITA SREDNJA

ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

kolska 2014/2015

MATURSKI RAD
Tema: Naini osiguranja otvorene pruge
Predmet: Praktina nastava

Uenik:
Profesorica:
_______________
_____________
Nedim Omerovi
Adisa Junuzagi

Tuzla, maj/svibanj 2015. God.

Sadraj
1.UVOD.................................................................................................................1
2.IZBOR MJESTA I UGRADNJA RADIO-PRIJEMNIKA SA ZVUNICIMA 2
2.1.IZBOR ANTENE.......................................................................................... 4
2.2. IZBOR MJESTA ZA UGRADNJU ANTENE..............................................6
3. POJAVA RADIO-SMETNJI I NJIHOVO OTKLANJANJE...........................7
3.1. Elementi za otklanjanje radio-smetnji............................................................10
4.Opis praktinog rada ugradnje radio prijemnika sa zvunicima........................ 18
PRILOG 1 TAPNE ANTENE......................................................................... 19
PRILOG 2 TELESKOPSKE ANTENE............................................................. 20
PRILOG 3 ELEKTROMOTORNE ANTENE................................................... 21
PRILOG 4 ELEKTRONSKE ANTENE............................................................. 22
5.Zakljuak. ........................................................................................................... 23
6.Literatura............................................................................................................. 24

1.UVOD

Danas veoma mnogo vozila ima ugraen radio-prijemnik i CD plejer, pa ponekad i TVprijemnik. Meutim, radio skoro nikad nije u okviru serijske opreme vozila. Poneki proizvoa
ga ugrauje uz doplatu, ali veina vlasnika jo uvijek radio-aparat naknadno ugrauje u svoje
vozilo.
U poetku, radio kasetofon je bio luksuz i rijetki automobili su ga posjedovali. Medjutim
danas, skoro da i ne postoji automobil u kojem nije ugradjen radio kasetofon ili CD plejer, tako
da je on postao potreba, obezbijedjujui relaksiraniju i udobniju vonju.
Prva generacija su bili radio prijemnici, bez mogunosti za reprodukciju zvuka sa nekog
medijuma.
Pojavom magnetne trake (kasete) , dolo je do razvoja radio kasetofona (magnetofona),
koji je pored radio prijemnika imao mogunost da reprodukuje zvuk sa magnetne trake koristei
njen magnetni zapis.
Zadnjih godina, sa pojavom optikog medijuma (kompakt diska), dolo je do masovne
upotrebe CD plejera, koji reprodukuje zvuk koristei optiki zapis sa diska. Naravno, Cd plejer
ima u sebi i radio prijemnik.

2.IZBOR MJESTA I UGRADNJA RADIO-PRIJEMNIKA SA

ZVUNICIMA

Radio-prijemnik treba tako postaviti da bude pri ruci i vozau i saputniku, i da im pri
tome ne smeta niti ograniava slobodan prostor. Najee se ugrauje u komandnu tablu vozaa
ili ispod nje.
Aparat se ugrauje prema uputstvima proizvoaa prijemnika (slika 1). Vano je da je
prijemnik dobro privren, da pojedini djelovi ne budu napregnuti na savijanje i da je spoj
izmeu prijemnika i mase besprekoran.

Slika 1.

Skica za montau radio-prijemnika

Izboru mjesta za ugradnju zvunika takoe treba posvetiti panju. Zvunik u toku rada
vibrira, pa te vibracije prenosi i na postolje za koje je on privren. Ako bi sa zvunikom

vibriralo i postolje, umanjio bi se njegov zvuni efekat. Zato se za privrenje biraju takva
mjesta koja ne mogu vibrirati ili se zvunik privruje preko elastinih draa. Pri tome treba
voditi rauna o pravcu prostiranja zvuka i o tome da se prorezima ili veim otvorom obezbijedi
nesmetani prodor zvuka ka putnikom prostoru.Na slici 2 dato je nekoliko primjera pravilno
ugraenih prijemnika i zunika u komandnu tablu vozaa kod razliitih tipova vozila.

Slika 2.Nekoliko primjera pravilno ugraenih prijemnika i

zvunika u komandnu tablu vozila

2.1.IZBOR ANTENE

Danas ve postoji itav niz antena razliitih konstrukcija podeenih za razliite uslove
ugradnje. Najee su to tapne ili teleskop-antene (prilog 1,2) duine 110 od do 135 cm, kod
kojih je podloga za uvrenje razliitog oblika. Postoje i duge savitljive antene od plastine
mase sa ulivenim provodnikom, a zatim razne druge antene podeene za bonu ugradnju ili one
koje se privruju za prozorsko staklo na vratima (slika 3).

Slika 3.Razni tipovi tapnih antena

Ako se antena postavi u zadnjem dijelu vozila, tada je veoma praktino ugraditi malu
elektromotornu antenu (prilog 3) koja moe biti sa runom komandom pomou prekidaa (slika
4) ili automatskom komandom preko releja (slika 5). Preporuljivo je ove antene postaviti tako
da se donji unutranji dio nae u prtljaniku, motornom prostoru ili bilo kom drugommjestu koje
je zatieno od prekomjernog prskanja vodom.

Slika 4.

Motorna antena sa runom komandom:

a antena, b komandni prekida

Slika 5.

Motorna antena sa automatskom komandom pomou releja:

(a) antena, (b) ema veze radija i antene:
(1) radio; (2) relej; (3) antena; (4) osigura; (5) prikljuak

2.2.IZBOR MJESTA ZA UGRADNJU ANTENE

Prilikom izbora mjesta za ugradnju antene prvenstveno se vodi rauna da se to vie
izbjegnu smetnje zbog sopstvenog izbora. Antena se obino postavlja sa lijeve strane vozila jer
su uslovi prijema neto bolji na sredini nego na ivici puta. Osim toga, ako je vozilo parkirano,
antena nije do trotoara pa je prolaznici ne mogu otetiti, a manja je mogunost da se antena
zakai o granje usputnog drvea.
Poto smetnje uglavnom potiu od motora i sistema za paljenje, treba izbjegavati da se
antena postavi u blizini motora. Ako je motor naprijed, antena se postavlja nazad, i obratno.
Meutim, ako je motor naprijed, a antena se iz bilo kojih razloga mora postaviti takoe naprijed,
tada je terba postaviti sa suprotne strane u odnosu na sistem za paljenje.
Od pravilno odabrane antene, a jo vie od pravilno odabranog mjesta za ugradnju antene
umnogome zavisi kvalitet prijema.
Na kraju, treba pomenuti i elektronske antene (prilog 4) sa aktivnim pojaanjem (slika 6).
U samu antenu ugraen je neselektivni visokofrekventni pojaava, koji pojaava signale u
jednom irem spektru za jedno ili dva talasna podruja. Znai, pomou ovakve antene mogu je
prijem i znatno udaljenih stanica.

Slika 6.

Elektronska antena sa aktivnim pojaanjem

3.POJAVA RADIO-SMETNJI I NJIHOVO OTKLANJANJE

(NEUTRALIZACIJA)

3.1.Izvori radio-smetnji
Svaki prekid strujnog kola ili nagle promjene jaine elektrine struje prati elektromagnetne
promjene, koje izazivaju takozvane elektromagnetne talase. Dospijevi do radio-prijemnika, ovi
talasi izazivaju ve poznata pucketanja, zujanja i utanja. Smetnje do radio-aparata stiu preko
elektrine instalacije, raznih metalnih spojeva, a i direktnim prostiranjem talasa kroz vazduh, a
zatim preko antene do prijemnika.
Ovi talasi nastaju u toku rada pojedinih ureaja elektrine opreme vozila. Oni ne
izazivaju smetnje samo kod sopstvenog prijemnika, ve i kod svih ostalih prijemnika u
neposrednoj okolini. Zbog toga je otklanjanje radio-smetnji obavezno i kod ovih vozila koja
nemaju sopstveni prijemnik.
Mjesta gdje najee nastaju ti talasi (slika 7) jesu:
sistem za paljenje svjeice i razvodnika,
dinamo ili altenator (varnienje na korektoru),
svaki prekida (ukljuenje, iskljuenje),
svaki motor jednosmjerne struje (motor brisaa, ventilator, elektrina
gorivo, itd.),
starter u toku startovanja,
elektrina sirena,
automat za migavce,
mjerni instrumenti sa bimetalnim kontaktima,
loi kontakti u elektrinoj instalaciji,

pumpa za

 pojava statikog elektriciteta na oblogama konica, strujanjem izduvnih gasova, trenje

izmeu guma i podloge, trenje u raznim mainama, trenje u ventilator-kaiu, i na svim onim
mjestima gdje se javlja trenje izmeu dva predmeta.

Slika 7. Primarni izvori radio-smetnji:

1. alternator, 2. elektromehaniki relej, 3. elektrina pumpa za gorivo, 4. elektrini
ureaj za pranje vjetrobranskog stakla, 5. ventilator, 6. motor brisaa, 7. svjeice, 8.
razvodnik paljenja, 9. bobina, 10. sirena, 11. instrumenti (gorivo, temperatura)

Metalne pregrade apsorbuju te smetnje samo djelimino, a za detaljniju neutralizaciju

koriste se posebni elektrini elementi, kao to su: otpornici, kalemi i kondenzatori, a esto i
njihove kombinacije (filtri).
Na slici 8 je data blok-ema elektrine instalacije na vozilu s obiljeenim ureajma koji
stvaraju radio-smetnje.

Slika 8. Blok-ema elektrine instalacije na vozilu s obiljeenim ureajma

koji stvaraju radio-smetnje:
1.

napajanje elektrinom strujom, 2. starter, 3. sistem paljenja, 4. razni prijemnici,

5. signalni ureaji,

6. osvjetljenje, 7. masa, B2 - sirena, B3 - automat za migavce, E1 - razvodnik, G2 alternator, H2 - sat,

K1 - relej zaablendovanje, K2 - relej farova za maglu, M1 - starter, M2 - ventilator,
M3 - motor brisaa, N1 - regler, S7 - prekida alarma, S8 - prekida za migavce, T1 induktivni kalem (bobina)

3.2.Elementi za otklanjanje radio-smetnji

Kao elementi za priguenje ili neutralizacije visokofrekventnih elektromagnetnih talasa
najee se koriste otpornici, kondenzatori, induktivne prigunice ili njihova kombinacija i tzv.
koaksijalni ili irmovani kablovi.

Otpornici
Otpornici malih snaga (od 5 10 k) koriste se za priguivanje pomenutih talasa.
Pomou njih se apsorbuje dio energije i izravna strmina ela talasa. Ugrauju se najvie u sistem
za paljenje: u same svjeice (slika 9), u prikljunice za svjeice ili visokonaponski provodnik
(slika 10) ili u razvodnik paljenja (slika 11).

Slika9.

Zatitni otpornik ugraen u svjeici:

1. zatitni otpornik

Slika 10.Ugraeni otpornici za smanjenje radio-smetnji u sistemu

paljenja(a, b, c, d, e, f)

Slika 11. Zatitni otpornici u sistemu paljenja:

1. na prikljuku svjeice, 2. na prikljucima razvodnika, 3. na razvodnoj ruci

Ovi otpornici slabe ne samo talase smetnji, ve i paljenje. Zbog toga se vrijednosti otpora
moraju briljivo odrediti.
Zatitni otpornici se postavljaju to blie izvoru smetnji (slika 12).

Slika 12. Pravilno i nepravilno postavljen zatitni otpornik:

1. zatitni otpornik

Kondenzatori
Zahvaljujui svojstvu kondenzatora da jednosmjernu struju uopte ne proputaju, a
naizmjeninu struju visoke uestanosti lako proputaju, oni su nali iroku primjenu kao elementi
za otklanjanje radio-smetnji.
Kondenzator se obino vezuje paralelno izmeu provodnika i mase, i to to blie mjestu
nastajanja smetnji. Preko tako vezanog kondenzatora (kapaciteta od 0,5 do 3 F) odvode se
udarni talasi i visokofrekventne oscilacije (do 20 MHz) na masu.
Za filtriranje visokofrekventnih smetnji preko 30 MHz na UKT podruju koriste se
provodni kondenzatori (slike 13 a i b). Jedan skup ploa je u vezi sa srednjom provodnom
elektrodom, a drugi sa kuitem koje je u spoju sa masom i koriste se najvie pri prodoru kroz
lijevu pregradu, slino provodnim izolatorima.

Slika 13 a. Koaksijalni provodni kondenzator

(izgled i ematska oznaka)

Slika 13 b. ematski prikaz koaksijalnog provodnog kondenzatora

1. srednji provodnik, 2. spoljanje obloge, 3. metalno kuite, 4. obujmica za
privrenje,
5. unutranje obloge (izmeu obloga je izolacioni sloj kao dielektrik)

Za filtriranje niskofrekventnih smetnji, koriste se nekoaksijalni provodni kondenzatori

(slike 14,15)

Slika 14. Nekoaksijalni provodni kondenzator

(izgled i ematska oznaka)

Slika 15. Dvopolni paralelni kondenzator(izgled i ematska oznaka)

Prigunice i filtri
To su kalemi velike induktivnosti sa to manjim termogenim otporima da bi to manje
remetili otpor strujnog kola na mjestima gdje se ukljuuju. Radi poboljanja induktivnosti,
kalemima se dodaje i jezgro od feromagnetnog materijala (slika 16).

Slika 16. Induktivni kalemi

Ponekad je podesnije koristiti kombinovani filtar koji je kombinacija kondenzatora i

prigunice (slika 17). Ovakvi filtri se izrauju prema tano odreenim ureajima.

Slika 17. Kombinovani filter ema veze

Koaksijalni kablovi

Zatita provodnika postie se upotrebom koaksijalnih kablova, koji imaju omota u vidu oplate
od metalnih niti (slika 18). Ovakvi provodnici se koriste iskljuivo za spoj izmeu antene i
prijemnika, a koriste se i na drugim mjestima, naroito sistemu paljenja.

Slika 18.

Koaksijalni kabl

3.3.Neutralizacija radio-smetnji
Neutralizacija radio-smetnji sastoji se u pravilnoj primjeni i povezivanju nabrojenih
elemenata. Na svim ovim mjestima gdje se javljaju radio-smetnje treba ih priguiti, i to to blie
mjestu njihovog nastanka.
Samo otklanjanje izvodi se u dva stepena. Prvi stepen se primjenjuje na vozilima koja
nemaju sopstveni radio-prijemnik. Prvi stepen neutralizacije sastoji se u primjeni zatitnih
elemenata otpornika u sekundarnom dijelu sistema za paljenje kao najintenzivnijem izvoru radiosmetnji. Otpornici se postavljaju u prikljunice za svjeice ili se koriste svjeice sa ve
ugraenim otpornicima. Zatim u razvodniku obrtni dio je sa otpornikom, a otpornik se stavlja i u
visokonaponski provodnik izmeu bobine i razvodnika (slika 19).

Slika 19.

Prvi stepen neutralizacije

(blokiran samo sekundarni sistem paljenja)

Drugi stepen neutralizacije izvodi se kod vozila koja imaju ugraen radio-prijemnik. U
tom sluaju elementi zatite moraju se primijeniti i na sekundarnom dijelu sistema za napajanje i
na svim onim mjestima gdje nastupaju radio-smetnje (slika 20).

Slika 20. Drugi stepen neutralizacije

(blokirano sve to izaziva smetnje)
1. filtar ili/i kondenzator za alternator, 2. filtar za elektromehaniki regler, 3. filtar za elektrinu pumpu za
gorivo, 4. filtar za elektrinu pumpu ureaja za pranje vjetrobrana, 5. filtar za motor ventilatora, 6. filtar
za motor brisaa, 7. zatitni kablovi (irmovani) i zatieni prikljuci za svjeice, 8a. zatitni kablovi i
prikljuci za razvodnik, 8b. otpornik na razvodnoj ruci-rotoru, 8c. filtar na razvodniku paljenja, 9a. zatitni
kablovi i prikljuci za bobinu, 9b. kondenzator za bobinu na niskom naponu, 10. filtar za sirenu, 11. filtar
za instrumente sa bimetalnim davaima, 12a. i 12b. pletenice za spajanje pojedinih djelova karoserije i
motora sa masom

4.Opis praktinog rada ugradnje radio prijemnika sa

zvunicima.

Sl.21. ematski prikaz ugradnje radio prijemnika u vozilo

PRILOG 1 TAPNE ANTENE

PRILOG 2 TELESKOPSKE ANTENE

PRILOG 3 ELEKTROMOTORNE ANTENE

PRILOG 4 ELEKTRONSKE ANTENE

5.Zakljuak

6.Literatura
1. Joef Dekanj: Elektrini uredjaji na motornim vozilima, Beograd 2000 g.
2. Joef Dekanj: Elektrine instalacije na motornim vozilima,Beograd 1993 g.
3. In.Duan Lui: Elektrini uredjaji na motornim vozilima, Beograd 1975
g.
4. In.Nikola Nikoli: Elektrina oprema motornih vozila,Zagreb 1970 g.
5. Internet.

Miljenje mentora o radu:

_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
__________________________________________________

Predloena ocjena: ___________________ ( __ )

Ispitiva:_____________________________
lanovi komisije:
1.___________________________________
2.___________________________________

Izdvojeno miljenje:

Datum odbrane: ___. ___. _______.