MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA „DOBOJ ISTOK“

SEMINARSKI RAD
PREDMET: ZAŠTITA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Zaštita generatora

Učenica:

Karić Anisa

PREDMETNI PROFESOR:

prof. Elma Mujić

Mala Brijesnica, april 2020.

Sadržaj
1. ZAŠTITA GENERATORA..................................................................................................................................2

1.1 Statorska zaštita od kratkog spoja.................................................................................................................3

1.2 Statorska zaštita od zemljospoja....................................................................................................................9

1.3 Statorska zaštita od međuzavojnog spoja.....................................................................................................11

1.4 Rotorska zaštita od zemljospoja i međuzavojnog spoja...............................................................................12

1.5 Zaštita od preopterećenja.............................................................................................................................13

1.6 Zaštita od porasta napona............................................................................................................................14

1.7 Zaštita od požara..........................................................................................................................................14

1.8 Zaštita od nesimetričnog opterećenja..........................................................................................................15

1.9 Zaštita od povratne snage............................................................................................................................15

1.10 Demagnetizacija generatora......................................................................................................................15

Literatura.................................................................................................................................................................17

1
1. ZAŠTITA GENERATORA
Generatori su najvrijedniji i najvažniji dijelovi postrojenja, a istovremeno najteže
nadoknadivi. Posljedice kvara na generatoru mogu biti tako teške da popravak traje danima,
sedmicama, pa čak i mjesecima. Dugotrajni popravak nije, međutim, jedina posljedica kvara
na generatoru, jer kvar istovremeno ne omogućava normalnu proizvodnju električne energije
u generatoru kao izvoru.Statistike pokazuju da kvarovi na generatorima nisu tako česti i da
svaki generator doživi u 10 do 15 godina jedan kvar.
Kvarovi na generatoru nastaju:
- mehaničkim dejstvom
- električnim dejstvom
- hemijskim dejstvom
- toplotnim dejstvom

Mehanička oštećenja nastaju najčešće od metalnih dijelova, bilo da su to predmeti ubačeni

izvana, bilo polomljeni metalni dijelovi rotora.

Električna oštećenja imaju različite uzroke. Nastaju, na primjer, zbog čupanja ili kidanja
provodnika usljed elektrodinamičkih sila struje kratkog spoja, kao i zbog probijanja izolacije
usljed prenaponskih opterećenja.

U uskoj vezi sa električnim oštećenjima jesu i toplotna oštećenja. Nedozvoljeno velika i

dugotrajna preopterećenja generatora samo ubrzavaju svojim toplotnim djelovanjem
zamaranje materijala, što dovodi do oštećenja izolacije, odnosno do kvarova. Toplotna
oštećenja izolacije naročito ubrzavaju brze promjene režima rada, koje dovode do naglih
promjena temperature.

Uzročnici hemijskih oštećenja namota jesu plinovi, prašina i ulje, koji nagrizaju i oštećuju
izolaciju.

Na statoru generatora mogu nastupiti sljedeći kvarovi:

- kratak spoj,
- zemljospoj i
- međuzavojni spoj

Na rotoru generatora mogu nastupiti ovi kvarovi:

- zemljospoj i
- međuzavojni spoj

Osim kvarova, generatori mogu biti ugroženi od:

- preopterećenja,
- porasta napona,
- požara,
- povratne snage

2
 - nesimetričnog opterećenja.

1.1 Statorska zaštita od kratkog spoja

Kratki spojevi koji ugrožavaju stator generatora mogu biti:

- vanjski, odnosno oni kratki spojevi koji nastaju izvan statora, na primjer, negdje na
mreži i
- unutrašnji, odnosno oni kratki spojevi koji nastaju na samom statorskom namotu.

Zbog toga će jedan zaštitni uređaj okidati samo kod vanjskih, a drugi samo kod
unutrašnjih kratkih spojeva.
Kao zaštitni uređaj generatora od vanjskih kratkih spojeva služe prekostrujni vremenski
neovisni releji, kod kojih se proradna struja podešava na 1,4 do 1,8 nazivne struje generatora,
što za sekundarnu stranu strujnih transformatora iznosi 1,4 ∙ 5=7 A do 1,8 ∙5=9 A. Okidno
vrijeme ovih releja mora biti jednu sekundu duže od okidnog vremena sljedećeg
prekostrujnog vremenskog neovisnog releja (na dalekovodima). Kod veoma razgranatih
mreža mogu okidna vremena prekostrujnih releja na generatorskom odvodu biti veoma velika
(i do 10 sekundi), zbog čega se upotrebljavaju prekostrujni stepenovani vremenski neovisni
releji. Pri tome je važno naglasiti da prekostrujni releji ne štite generator od preopterećenja,
nego samo od kratkog spoja.
Prekostrujni vremenski neovisni releji ne mogu zadovoljiti kao zaštita od unutrašnjih kratkih
spojeva generatora, jer je njihovo okidno vrijeme, kao što je već rečeno, veoma veliko, što bi
se moglo veoma štetno odraziti na generator. Takva zaštita bi, naime dopustila da kroz
namote generatora teku dugo vremena najveće moguće struje kratkog spoja. Pri tome treba,
takođe, imati na umu da posebno teški uslovi rada nastaju za generator na čijem se statorskom
namotu pojavi kratki spoj, ako on radi sinhrono na mrežu s drugim generatorom ili drugim
generatorima (a takav slučaj je najčešći). Naime zbog veoma malih otpora u petlji kratkog
spoja struje koje teku i dotiču u tačku kratkog spoja su ogromne. Sve to jasno govori da se
obuhvatanje kratkih spojeva na statoru generatora ne može prepustiti prekostrujnoj zaštiti od
vanjskih kratkih spojeva.
Za zaštitu od unutrašnjih kratkih spojeva upotrebljavaju se uzdužni diferencijalni releji i to
redovno stabilizirani. Postoji više mogućnosti za priključak diferencijalnog releja, već prema
tome da li je generator neposredno vezan za sabirnice ili radi u u blok-spoju s
transformatorom.
Na slici 1. prikazana je stabilizirana uzdužna zaštita generatora, koji je priključen direktno na
sabirnice.

3
 Slika 1. Stabilizirana uzdužna diferencijalna zaštita generatora koji radi neposredno na
sabirnice: 1 – stabilizirani uzdužni diferencijalni relej; 2 – strujni transformatori

Zatvaranjem radnog kontakta difenerncijalnog releja zatvara se istovremeno i strujni krug

uređaja za demagnetizaciju. Ovdje, ipak, moramo reći nešto više o principu rada
diferencijalnih releja. Diferencijalni releji su zaštitni releji koji uspoređuju istovrsne i
istovremene veličine i mjere njihovu razliku. Spoj diferencijalnog releja je takav da u
normalnom pogonu kroz relej ne protiče struja, dok u slučaju kvara kroz relej protiče dovoljno
velika struja, tako da se diferencijalni relej uzbudi i da impuls za isklapanje sklopke.
Diferencijalni releji mogu biti:
- uzdužni, ako upoređuju i mjere struje na početku i na kraju štićenog dijela postrojenja
- poprečni, ako na istom mjestu (istom kraju) uspoređuju i mjere struje u dva ili više
vodova.
Danas se praktično upotrebljavaju samo uzdužni diferencijalni releji za zaštitu transformatora
i generatora. Diferencijalni releji se priključuju na sekundarne strane strujnih transformatora.
Dio postrojenja između strujnih transformatora nazivamo štićenim područjem. Diferencijalni
relej mora djelovati i dati impuls za isklapanje sklopke ako se u štićenom području pojavi
kvar (najčešće kratki spoj) i ne smije djelovati ako se kvar dogodi van štićenog područja, pa
ma kakve bile struje kvara. Diferencijalna zaštita se uvijek izvodi tropolno. Radi lakšeg
objašnjenja, princip rada ćemo pokazati na jednopolno izvedenoj diferencijalnoj zaštiti. Pri
tome ćemo razlikovati četiri karakteristična slučaja prikazana na slici 2.
a) Ni u štićenom dijelu ni izvan njega nema kvara. Sekundarne struje strujnih
transformatora istih su vrijednosti i istog smjera, pa kroz diferencijalni relej ne
protiče nikakva struja i on neće djelovati
b) U štićenom dijelu dogodio se kratki spoj, koji je napajan samo s jedne strane
(sasvim je svejedno koja strana). Na sekundarnim stranama strujnih transformatora

4
 imaćemo sekundarnu struju samo u lijevom strujnom transformatoru. U odnosu na
taj transformator diferencijalni relej i desni strujni transformator su potrošači u
paralelnom spoju, a kako je prividni otpor diferencijalnog releja znatno manji od
prividnog otpora sekundara desnog strujnog transformatora, to će gotovo sva
sekundarna struja lijevog strujnog transformatora proticati kroz diferencijalni relej
i on će okinuti.
c) U štićenom dijelu dogodio se kratki spoj između dviju faza; kvar je napajan s obje
strane. Na sekundarnim stranama oba strujna transformatora teku struje i to, ovog
puta, suprotnih smjerova i najčešće različitih vrijednosti. Kroz diferencijalni relej
protiče struja jednaka geometrijskoj razlici sekundarnih struja, pa će on i ovog puta
okinuti
d) Kratak spoj između dviju faza nastao je izvan štićenog dijela. Kako kroz
sekundarne strane strujnih transformatora teku struje istih vrijednosti i smjerova
(isto kao u slučaju ''a''), kroz diferencijalni relej ne protiče nikakva struja i on neće
djelovati.

Slika 2. Jednopolni prikaz spoja uzdužne diferencijalne zaštite

Možemo, prema tome, reći da će diferencijalni relej okinuti kod kratkih spojeva u štićenom
području i to bez obzira na to da li je kratki spoj napajan s jedne ili obje strane. Diferencijalni
relej, međutim neće okinuti ako kvara nema ili ako se kvar desio izvan štićenog područja.
Ipak, moguće je da diferencijalni relej okine i u slučajevima pod ''a'' i ''d'' usljed takozvanih
krivih struja, koje nastaju ako strujni transformatori na koje je priključen diferencijalni relej
imaju različite strujne i kutne greške. Krive struje postoje i u normalnom pogonu, ali neznatne
i tek kod struja kvarova, koji se dogodio izvan štićenog područja, postaju velike, tako da
mogu dovesti do djelovanja diferencijalnog releja i okidanja sklopke. Diferencijalni releji,
koji se ne mogu oduprijeti okidanju zbog krivih struja, se nazivaju nestabilizovani
diferencijalni releji. Izvedba i način rada nestabiliziranog diferencijalnog releja data je na slici
3., koja se odnosi na normalno pogonsko stanje. Proradna struja diferencijalnog releja

5
podešava se od 30% do 50% nominalne struje što za 5 A sekundarne strane struje iznosi 1,5
do 2,5 A.

Slika 3. Nestabilizirana uzdužna diferencijalna zaštita: A – diferencijalni namot; F – povratno

Pero

Nestabilizirani diferencijalni releji se ne upotrebljavaju, jer okidaju zbog krivih struja. Svi
diferencijalni releji koji se danas upotrebljavaju jesu takozvani stabilizirani diferencijalni
releji. Osnovna prednost stabiliziranog diferencijalnog releja nad nestabiliziranim sastoji se u
tome da kod kratkih spojeva izvan štićenog područja sigurno sprečavaju krivo okidanje. Na
slici 4. Prikazana je jednopolna shema izvedbe stabiliziranog diferencijalnog releja. Svoju
osnovnu prednost nad nestabiliziranim diferencijalnim relejem postiže stabilizirani
diferencijalni relej pomoću dva strujna svitka, koji svojim privlačenjem elektromagnetnim
silama naprežu krajeve vage. Kroz lijevi svitak protiče samo struja, diferencije (diferencijalni
svitak), dok kroz desni svitak protiče ukupna struja obaju transformatora (prekostrujni svitak).
Zakretanje vage ulijevo, tj. okidanje releja može nastupiti jedino ako privlačna sila
diferencijalnog releja savlada privlačnu silu opruge i prekostrujnog svitka. Ako je kvar nastao
izvan štićenog područja, onda se to ne može dogoditi, jer je privlačna sila prekostrujnog
svitka veća od privlačne sile diferencijalnog svitka.

6
 Slika 4. Stabilizirana uzdužna diferencijalna zaštita: A – diferencijalni namot; F – povratno
pero; H – prekostrujni namot

Na slici 5. Prikazan je spoj stabilizirane diferencijalne zaštite kojom se od unutrašnjih kratkih

spojeva štite generator i transformator u blok-spoju, što znači da će zaštita djelovati ako se
dogodi kratki spoj ili na generatoru ili na transformatoru. Jasno je da diferencijalna zaštita,
zbog toga što je stabilizirana, neće ni u kom slučaju djelovati kod kratkih spojeva izvan
štićenog dijela, tj. kod vanjskih kratkih spojeva. Ovdje je potrebno postaviti i
međutransformatore da se izjednače različiti prenosni odnosi strujnih transformatora u
zvjezdištu generatora i na visokonaponskoj strani transformatora i da se struje u zvjezdištu
generatora i visokonaponskoj strani transformatora dovedu u fazu.

Slika 5. Stabilizirana uzdužna zaštita za generator i transformator u blok-spoju: 1 – stablizirani

uzdužni diferencijalni relej; 2 – strujni transformatori; 3 - međutransformator

7
Namoti generatora su redovno spojeni u zvijezdu. Interesantan je međutim, spoj diferencijalne
zaštite generatora, čiji je statorski namot spojen u trokut. Takva diferencijalna zaštita za
generator koji je direktno priključen na sabirnice prikazana na slici 6. U ovom slučaju su
struje u odvodu prema sabirnicama veće od struja u namotu statora za √ 3 puta i istovremeno
zakrenute za 30°. Da diferencijalna zaštita generatora ne bi proradila i u normalnom pogonu,
moraju struje u odvodu prema sabirnicama i u namotima statora biti iste po vrijednosti i u
fazi. Vektorsko izjednačavanje struja postiže se spajanjem sekundarnih stezaljki strujnih
transformatora u fazama generatora u trokutni spoj.

Slika 6. Stabilizirana uzdužna diferencijalna zaštita generatora čiji je statorski namot spregnut
u trokut; 1 – stabilizirani uzdužni diferencijalni relej; 2 – strujni transformator

Također je interesantna izvedba diferencijalne zaštite koja se priključuje samo na jedan slog
strujnih transformatora, a ne na dva sloga, kao što je uobičajeno. To je omogućeno
zahvaljujući takozvanim diferentnim strujnim transformatorima, kao što je prikazano na slici
7.

8
 Slika 7. Uzdužna diferencijalna zaštita s primjenom diferencijalnih strujnih transformatora: 1 –
nestabilizirani uzdužni diferencijalni relej; 2 – diferencijalni strujni transformator

Kao što se na slici vidi, diferencijalni strujni transformator ima dva primarna namota kroz
koje protiče jedna te ista struja, ali u suprotnim smjerovima, tako da je primarna struja, pa
prema tome i struja magnetiziranja jednaka nuli. Ako se na namotu statora dogodi kratak spoj,
proteći će kroz primare diferentnih strujnih transformatora struje različite po vrijednosti, te će
se i na sekundarnim namotima pojavit struje, usljed čega će diferencijalni relej okinuti. Spoj
je veoma jednostavan i ekonomičan, jer ušteđujemo tri strujna transformatora, ali je
nepodesan za izvođenje, jer se zvjezdište generatora mora izvesti u samom rasklopnom
postrojenju, neposredno ispred učinske sklopke, odnosno baš tamo gdje ima malo tlocrtne
površine.

1.2 Statorska zaštita od zemljospoja

Namoti statora generatora su smješteni u žljebovima, koji su sa čitavim kućištem veoma

dobro uzemljeni, te zbog toga proboj izolacije statora dovodi do spoja kućišta sa zemljom,
odnosno do zemljospoja.U normalnom pogonu između zvjezdišta generatora i zemlje napon
je jednak nuli, dok će pri zemljospoju jedne od statorskih faza zvjezdište doći na izvjestan
potencijal prema zemlji. Kolika će biti struja zemljospoja zavisiće u prvom redu od toga da li
je generator neposredno priključen na sabirnice ili pak radi u blok-spoju sa transformatorom.
Kod statora generatora spojenog u zvjijezdu napon tačke zemljospoja prema zemlji jednak je
nuli ako se zemljospoj dogodi u zvjezdištu. Ako se, međutim, zemljospoj dogodi na
stezaljkama napon zemljospoja jednak je faznom naponu. Ako je stator generatora spojen u
trokut, napon tačke zemljospoja prema zemlji jednak je faznom naponu za zemljospoj na
krajevima namota. Ove vrijednosti napona određuju i vrijednosti struje zemljospoja. Ako
generator radi neposredno na mrežu, tada je struja zemljospoja, koji se dogodio na namotima
statora, veoma velika i to utoliko veća ukoliko je mreža rasprostranjenija. Međutim, ako
generator radi na mrežu preko blok-transformatora, struje zemljospoja su male, jer struje
zemljospoja koje dolaze iz mreže ne mogu prodrijeti u generator zbog transformatora, koji

9
predstavlja prekid galvanski vezane mreže (između primarnog i sekundarnog namota
transformatora postoje sasvim mali kapaciteti). Možemo, prema tome, reći da izvedba
statorske zaštite od zemljospoja zavisi najviše od toga da li je generator vezan direktno na
mrežu ili preko blok-transformatora. Kao i od svake druge zaštite, zahtjeva se od statorske
zaštite od zemljospoja da djeluje potpuno selektivno, što drugim riječima znači da smije
djelovati samo onda ako se zemljospoj desi bilo gdje na statorskim namotima, ali ne smije
djelovati samo onda ako se zemljospoj desi bilo gdje izvan generatora. Statorska zaštita od
zemljospoja za generator u blok-spoju sa transformatorom izvodi se veoma jednostavno.
Takva zaštita prikazana je na slici 8.

Slika 8. Statorska zaštita od zemljospoja za generator koji radi u bloku s transformatorom: 1 –

zvjezdišni transformator; 2 – naponski relej; 3 – otpor

Selektivno djelovanje ove zaštite omogućeno je samim tim što zbog prekida galvanske veze
između primara i sekundara zemljospojne (kapacitivne) struje iz mreže ne mogu prodirati u
generator. U vod za uzemljenje između zvjezdišta generatora i zemlje uključen je primar
naponskog transformatora, na čije je sekundarne stezaljke priključen prenaponski relej. U
normalnom pogonu na primarnim stezaljkama naponskog transformatora napon je jednak
nuli, a ako se bilo gdje na statorskim fazama pojavi zemljospoj doći će primarne stezaljke
naponskog transformatora pod napon. On je utoliko veći, ukoliko je tačka zemljospoja bliža
stezaljkama generatora, a jednak je faznom naponu ako se zemljospoj dogodi na jednoj od
stezaljki generatora. Zbog pojave napona na primarnim stezaljkama indukovaće se napon i na
sekundarnim stezaljkama naponskog transformatora usljed čega će prenaponski relej uključiti
okidni strujni krug generatorske sklopke. Kao što je već rečeno između visokonaponskih
namota i niskonaponskih namota blok-transformatora postoji sasvim mali kapacitet, te se
usljed te kapacitivne veze mogu, iako veoma male, prenositi kapacitivne struje zemljospoja u
generator i preko uzemljenog zvjezdišta odlaziti u zemlju. Proradna vrijednost prenaponskog
releja je veoma mala, kako bi se mogli obuhvatiti i zemljospojevi u neposrednoj blizini
zvjezdišta, ali bi zbog toga i relativno male kapacitivne struje iz mreže mogle dovesti do
okidanja prenaponskog releja. Da bi se spriječilo okidanje prenaponskog releja kod

10
zemljospojeva u mreži (zbog selektivnosti) priključuje se, paralelno prenaponskom releju,
otpor znatno manji od otpora svitka prenaponskog releja, tako da sekundarna struja najvećim
dijelom teče kroz otpor. Ovako izvedenom statorskom zaštitom zaštićen je oko 90% navoja
jedne faze, računajući od stezaljke prema zvjezdištu.Ako je generator priključen neposredno
na mrežu ili na sabirnice na koje su priključeni dalekovodi, onda je mnogo teže ostvariti
statorsku zaštitu od zemljospoja koja bi radila potpuno selektivno. Ovdje, naime, sama zaštita
mora da selektivno razlikuje struje zemljospoja na mreži od struja zemljospoja koji se
dogodio na namotima statora generatora. Zbog toga će, za razliku od statorske zaštite od
zemljospoja kod generatora u blok-spoju sa transformatorom, ova zaštita biti znatno
komplikovanija. Tako ćemo morati umjesto jednostavnog prenaponskog releja upotrijebiti
usmjerene releje, i čitav niz strujnih i naponskih transformatora.Potrebno je ipak napomenuti
da danas generatori gotovo isključivo rade u blok-spoju sa transformatorom, što nam znatno
olakšava izvedbu statorske zaštite od zemljospoja.

1.3 Statorska zaštita od međuzavojnog spoja

Međuzavojni spoj, prikazan na slici 9. predstavlja naročiti oblik kratkog spoja, kod koga su
gotovo svi ili svi navoji jedne faze kratko spojeni usljed proboja izolacije između dviju tačaka
na namotu koje se nalaze na različitim potencijalima. Međuzavojni spoj u postrojenju
prepoznaje se po tome što se smanjuje fazni napon faze u kojoj se dogodio kvar. To se lijepo
vidi na slici 12 na kojoj je predstavljena zvijezda napona prije i poslije pojave međuzavojnog
spoja. Kao što se na slici vidi, naponi zdravih faza ostali su nakon nastanka međuzavojnog
spoja nepromjenjeni.

Slika 9. Međuzavojni kratki spoj

Na slici 10. prikazana je principijelna izvedba zaštite od međuzavojnog spoja u namotima

statora. Zvjezdište primarnog namota naponskog transformatora povezano je sa zvjezdištem
generatora preko neuzemljenog vodiča. Ako se dogodi međuzavojni spoj na jednoj od
statorskih faza sniziće se napon te faze, tako da vektorski zbir faznih napona neće više biti
jednak nuli, te će zvjezdište generatora doći pod izvjesni napon. Zbog pojave napona u
zvjezdištu generatora, poteći će struja kroz neuzemljeni vodič, pa će se na krajevima
otvorenog trokuta pojaviti napon, što će dovesti do djelovanja prenaponskog releja. Na

11
stezaljke otvorenog trokuta priključuje se i filter (prigušnice i kondenzatori), koji ne
dozvoljava prolazak trećim harmonicima napona, kojih inače ima u faznom naponu, u
prenaponski relej, tako da on neće okinuti u normalnom pogonu. Ovim zaštitnim relejima
obuhvaćen je i prekid faznih vodiča u statoru.

Slika 10. Zaštita od međuzavojnog kratkog spoja za generatore spojene u zvijezdu; 1 – namot
otvorenog trokuta; 2- zvjezdišni spojni vod; 3 – naponski relej; 4 – filter

1.4 Rotorska zaštita od zemljospoja i međuzavojnog spoja

Zemljospoj u rotorskom namotu nastaje probojem između rotorskih navoja i željeza (zemlje).
Zemljospoj u samo jednoj tački rotorskog namota ne znači gotovo ništa za sam pogon
generatora. Međutim, ako u još jednoj tački rotorskog namota nastane zemljospoj, onda će dio
uzbudnog namota biti kratko spojen. Time se ostvaruje međuzavojni spoj, koji dovodi do
veoma opasnih titranja rotora generatora. Prema tome, iako jednostavni zemljospoj rotorskog
namota nije opasan, mora se bar signalizirati njegov nastanak, kako bi se spriječilo eventualno
nastajanje opasnog međuzavojnog spoja.

12
 Slika 11. Zaštita od zemljospoja rotora generatora; 1 – uzbudni namot rotora; 2 – naponski
transformator;
3 – kondenzator; 4 – relej; 5 – truba

Na slici 11. data je principijelna shema zaštite od zemljospoja rotora generatora.Uzbudni krug
generatora priključen je na jednu stezaljku naponskog transformatora, čija je druga stezaljka
uzemljena. Da bi se spriječilo oticanje istosmjerne struje u zemlju, između naponskog
transformatora i uzbudnog kruga sinhronog generatora serijski je priključen kondenzator. Ako
rotorski namot dođe u zemljospoj poteći će struja iz sekundara naponskog transformatora kroz
uzbudni svitak releja, koja se zatvara preko tačke zemljospoja i uzemljene stezaljke
naponskog transformatora. Radni kontakt releja će se zatvoriti i osoblje će trubom biti
upozoreno da se na rotorskom namotu pojavio zemljospoj, kako bi se popravak izvršio u
prvom pogodnom trenutku.

1.5 Zaštita od preopterećenja

Sinhroni generator ne može biti preopterećen aktivnom snagom, jer je njegova aktivna snaga
ograničena snagom pogonske mašine. Prema tome, sva preopterećenja generatora nastaju
zbog preopterećenja reaktivnom snagom. Generator može izdržati izvjesno preopterećenje u
ovisnosti od vrijednosti preopterećenja, njegovog trajanja i ranijeg režima rada generatora.
Propisi tačno regulišu mogućnosti preopterećenja generatora polazeći uvijek od činjenice da
temperatura statorskog namota ne smije prijeći dozvoljenu graničnu vrijednost. Zbog toga se
u stator ugrađuju posebni otpornici čiju promjenu otpora sa promjenom temperature koristimo
za djelovanje releja. Često se upotrebljavaju i termički releji, koje ugrađujemo samo u jednu
fazu, dok u druge dvije faze ugrađujemo prekostrujne releje. Termički relej kod znatnijeg
preopterećenja djeluje kao obični prekostrujni relej. Pri tome treba naglasiti da se nastoji da
termički relej bude vjerna termička slika samog generatora, što je veoma teško postići, jer
generator nije homogeno tijelo.

13
1.6 Zaštita od porasta napona

Porast napona na generatoru prouzrokuju prenaponi (atmosferski ili pogonski) ili sam
generator. Prenaponi koji na namote statora dolaze iz mreže naročito su opasni za generaor
koji su direktno priključeni na mrežu, tj. s njom su galvanski povezani. Takve generatore
štitimo prenaponskim odvodnicimaod prenapona koji dolaze iz mreže. Međutim, za
generatore nema bolje zaštite od prenapona iz mreže nego što je transformator s kojim
generator radi u blok spoju.Generator, međutim treba posebno štititi od porasta napona kojeg
proizvodi sam generator. Prilikom naglog rasterećenja generatora može napon na stezaljkama
generatora dostići vrijednost do 1,3Un uz konstantan broj okretanja. Naglim rasterećenjem
generatora porast će privremeno broj okretanja rotora, jer turbinski regulatori ne mogu
trenutno da smanje ili da potpuno ukinu dotok radnog fluida (vode ili pare) turbini, što
prouzrokuje daljni porast napona. Na parnoj turbini osim automatskog regulatora broja
okretaja postoji i brzi zaporni ventil koji djeluje čim broj okretaja turbine poraste za 10%
iznad nazivnog broja okretaja.Kao zaštita od porasta napona služi prenaponski relej sa
vremenskim članom koji onemogućava djelovanje kod kratkotrajnih porasta napona.
Prenaponski relej se priključuje na naponski transformator u generatorskom odvodu, ali ne na
isti linijski napon na koji je priključen regulator napona radi sigurnijeg djelovanja.

1.7 Zaštita od požara

Kratki spoj, zemljospoj i međuzavojni spoj na generatoru mogu u generatoru izazvati opasne
požare. U elektranama, a naročito u podzemnim elektranama, upotrebljavaju se posebni
uređaji za zaštitu od požara. Kao sredstvo za gašenje služi isključivo ugljični dioksid CO 2. On
je 1.53 puta teži od vazduha, a na temperaturi 0 oC i pritisku 35,5∙ 105 Pa prelazi u tekuće
stanje. Pri tome mu se smanjuje volumen za 470 puta u odnosu na volumen kod atmosferskog
pritiska. Ugljični dioksid se čuva u čeličnim bocama koje su pune određenom težinom
ugljičnog dioksida u ovisnosti od pritiska. Ugljični dioksid nije otrovan (može se udisati sa
vazduhom) ne izaziva koroziju i dobar je izolator. Čelične boce s ugljičnim dioksidom
snadbjevane su naročitim ventilima koji u normalnom pogonu sprečavaju prodiranje
ugljučnog diksida u generator kroz sisteme cijevi i sapnica, smještenih na više mjesta na
obodu generatora. Djelovanje zaštitnih releja ili pogonskog osoblja dovodi do otvaranja
ventila, usljed čega kroz sapnice struji ugljični dioksid u generator istiskujući iz njega vazduh.
Time se smanjuje i konačno nestaje požar, jer je u generatoru sve manje kisika. Ugljični
dioksid u generatoru snažno ekspandira, hladi, što može dovesti do pucanja izolacije namota.
Čelične boce su obično postavljene na vagu koja zatvori kontakt i djeluje na signalizaciju ako
usljed popuštanja na ventilima boce težina boce spadne ispod neke unaprijed određene
vrijednosti.

14
1.8 Zaštita od nesimetričnog opterećenja

Nesimetrično opterećenje generatora nazivamo ono opterećenje kod kojeg struje u trima
fazama nisu po iznosu jednake ili ako ne zaklapaju uglove od po 120 o. Nesimetrično
opterećenje mogu izazvati neki potrošači (na primjer, elektrolučne peći). Međutim, najvažniji
i najopasniji uzročnici nesimetričnog opterećenja jesu greške kao što su nesimetrični kratki
spojevi, prekidi vodiča, jednopolno isključenje sklopki i dvopolno isključenje sklopki. U
čemu se sastoji opasnost po generator od nesimetričnog opterećenja? Nesimetrično
opterećenje stvara u statoru takozvano inverzno magnetno polje, koje se obrće u suprotnom
smjeru od obrtanja rotora, zbog čega se u rotoru indukuju naponi i struje frekvencije 100 Hz.
Zbog tih struja rotor generatora se mnogo zagrijava, što može dovesti do novih kvarova.
Zaštita od nesimetričnog opterećenja zasniva svoj rad na obuhvatanju ovih struja, nastalih
usljed nesimetričnog opterećenja, koje dovode do stvaranja inverznog magnetnog polja.

1.9 Zaštita od povratne snage

Zaštita od povratne snage štiti se, u stvari, pogonska turbina i to naročito parna turbina.
Pretpostavimo da je, na primjer, usljed kvara na dovodu pare spriječen dotok pare turbini.
Generator je normalno ostao u pogonu,ali sada radi kao sinhroni motor, uzimajući snagu iz
mreže, obrćući pri tome rotor parne turbine. Kako je turbini prekinut dotok pare, ona se
okreće naprazno, te se može mnogo zagrijati i oštetiti. Da bi se spriječio ovakav nenormalan
rad turbine, postavlja se u generatorski odvod zaštita od povratne snage koja će sa
vremenskim zatezanjem od 3 do 4 sekunde djelovati kada generator počne raditi kao sinhroni
motor. Ova zaštita se izvodi kao vatmetaski relej koji u suštini ustanovljava da li energija ide
prema generatoru ili od generatora. Kada zaštita ustanovi da energija ide prema generatoru
(povratna snaga), onda vatmetarski relej daje impuls za isklapanje sklopke preko
vatmetarskog releja. Time će, naravno, biti isključena i turbina.

1.10 Demagnetizacija generatora

Da bi se što više ograničile posljedice kratkog spoja, zemljospoja i međuzavojnog spoja na

generatoru, nije dovoljno samo brzo isključivanje generatorske sklopke, odnosno odvajanje
generatora od mreže. Istovremeno s isključivanjem generatorske sklopke mora se, i to što je
moguće brže, struju uzbude u namotu rotora svesti na nulu, jer bi, inače, ako se to ne bi
uradilo, kroz tačku kvara sve do zaustavljanja, a to znači veoma dugo, proticala velika struja,
što bi moglo dovesti do znatnih razaranja u generatoru. Brzo svođenje uzbudne struje na nulu
naziva se razbuda ili demagnetizacija generatora. Princip demagnetizacije zasniva se na
uključenju u uzbudni strujni krug velikih radnih otpora koji veoma brzo smanjuju struju u
uzbudnom strujnom krugu mašine budilice i u uzbudnom strujnom krugu sinhronog
generatora. Principijelna shema jednostavnog uređaja za demagnetizaciju prikazana je na slici
12.

15
 Slika 12. Principijelna shema demagnetizacionog uređaja

U normalnom pogonu radni otpori 1 i 2 kratko se premošteni, tako da kroz njih praktično ne
protiče struja. Kada okidač 3 dobije impuls od pojedinih zaštitnih uređaja generatora,
djelovaće i otvoriti kontakte 1' i 2', čime će se otpor 1 uključiti u uzbudni strujni krug
budilice. Smanjivanje struje u uzbudnim krugovima dato je relacijom:

−t
i=io(1-e T )

gdje je io struja u uzbudnom krugu koja je tekla prije djelovanja demagnetizacionog uređaja, a
T vremenska konstanta uzbudnog kruga koja je utoliko manja ukoliko je veći radni otpor
uključen u uzbudni krug. Otpori uključeni u uzbudni strujni krug veoma su velikih dimanzija,
kako bi se lakše i brže hladili. Naime, za vrijeme demagnetizacije na njima se stvara velika
količina toplote a samo otpori velikih dimenzija mogu brzo da se ohlade.

Literatura

Knjige:

16
 Rajko Misita (1989): Elektroenergetska postrojenja: za III i IV razred srednjeg
usmjerenog obrazovanja elektrotehničke struke, Sarajevo, IP Svjetlost

Web Sites:

Wikipedia, 17 mart 2014, http://sh.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_generator

Wikipedia, 26 novembar 2014, http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_generator

Jasmin Popaja, scribd, 16 jun 2012, 10 februar 2015,

https://www.scribd.com/doc/97267830/ZA%C5%A0TITA-GENERATORA#scribd

Fakultet Elektrotehnike i Računarstva (FER), Mr. sc. Ante Elez,

http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Elez,KDI.pdf

17