UTICAJ TJELESNOG ZDRAVSTVENOG ODGOJA NA ZDRAVLJE

• Zdravlje je osnova svih ljudskih djelatnosti,zbog čega zaštita i

unapređenje zdravlja znatno prelazi okvire klasične zdravstvene
službe, čemu doprinosi i područje tjelesne i zdravstvene kulture.
• Sa područja bioloških potreba čovjeka, zadatak tjelesnog vježbanja je
pozitivno djelovati na rast i razvoj organizma i funkcionalnih
sposobnosti organskih sistema.
• Sa zdravstvenog i higijenskog područja, tjelesno vježbanje jača
organizam i učvršćuje zdravlje, utječe na pravilno držanje tijela i
razvija higijenske navike. Razvijanje higijenskih navika uglavnom se
odnosi na pravilno oblačenje i prehranu, održavanje čistoće tijela i
odjeće, uredan život, pravilno usklađivanje rada i odmora,
suzdržavanje od alkohola i nikotina te korisno i zdravo provođenje
slobodnog vremena.
• Neke od osnova odgojno – obrazovnog područja tjelesne i zdravstvene
kulture su:
1. skladan razvoj organizma,
2. optimalno funkcioniranje osnovnih organskih sistema,
3. maksimalan razvoj osnovnih motoričkih sposobnosti, u skladu s
individualnim karakteristikama svakog pojedinog organizma,
4. stjecanje specifičnih motoričkih znanja, umijeća i navika, a posebno
onih koje imaju najširu praktičnu primjenu u životu i radu
Struktura ciljeva koji se nastoje postići primjenom tjelesnog vježbanja
Prema tzv. endorfinskoj hipotezi, pojačana fizička aktivnost dovodi do
lučenja endorfina u mozgu što utječe na smanjenje boli i doživljaj
euforije i posredno utječe na naše raspoloženje.
• Tjelesno vježbanje od rane mladosti do duboke starosti jedan je od faktora
koji izrazito utiču na razinu gustoće kostiju, kao i na njezino očuvanje,
odgađajući negativne nuspojave kao što je osteoporoza kod žena i smanjujući
rizik od mogućih fraktura kostiju.
• Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik prerane
smrti na sljedeće načine:
• smanjenjem rizika razvoja koronarne bolesti srca (KBS) i rizika od smrti KBS
• smanjenjem rizika moždanog udara
• smanjenjem rizika drugog srčanog infarkta kod osoba koje su već imale jedan
• sniženjem ukupnog kolesterola u krvi i triglicerida te povećanjem
koncentracije „dobrog“ lipoproteina visoke gustoće (HDL)
• smanjenjem rizika razvoja povišenog krvnog pritiska
• pomaganjem u sniženju krvnog pritiska kod osoba kod kojih je već povišen
• smanjenjem rizika razvoja dijabetesa neovisnog o inzulinu (NIDDM-tip 2)
• smanjenjem rizika razvoja karcinoma debelog crijeva
• pomaganjem u postizanju i održanju zdrave tjelesne težine
• smanjenjem osjećaja depresije i straha
• unapređenjem psihološke stabilnosti i smanjenjem osjetljivosti na stres
• pomaganjem u izgradnji i održanju zdravih kostiju, mišića i zglobova
• pomaganjem starijim osobama da budu jače i da se lakše kreću bez padova i
jakog umaranja.
• Ovi dobiveni podaci slažu se sa podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čija
preporuka je svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od
najmanje pola sata provedena odjednom ili u više manjih segmenata. Stoga je
svakodnevno vježbanje ili vježbanje barem tri puta sedmično, po jedan sat,
najbolji, najjednostavniji i najjeftiniji lijek
Iskorištene kalorije prema vrsti tjelesne aktivnosti i tjelesnoj težini

Aktivnost u trajanju od 1 sat Iskorištene kalorije/ 1 sat, Iskorištene kalorije/ 1 sat,

osoba 54-59 kg osoba 77-82 kg
Aerobik 290-575 400-800
Badminton 230-515 320-720
Vožnja biciklom 170-800 240-1 120
Vožnja kućnog bicikla 85-800 120-1 120
Plesanje 115-400 160-560
Rad u vrtu 115-400 160-560
Hodanje 150 210
Planinarenje 170-690 240-960
Jogging (lagano trčanje, 8 640
460
km/h)
Trčanje (13 km/h) 745 1040
Klizanje, rolanje 230-460  320-640
Skijanje 170-460 240-640
Uspinjanje stepenicama 230-460 320-640
Plivanje 230-690 320-900
Tenis 230-515 320-720
Odbojka 170-400 240-560
KRAJ