JU.MS.

Gracanica

MATURSKI RAD
(Elektricne maine)
TEMA:Promjena smjera vrtnje
jednofaznog asinhronog motora
pomocu elektromagnetnih sklopki
P=1.5kw.

MENTOR: dip. Ing.

MATURANT:
Elektrotehnike
Dananovi Sumedin Nukic Fikter

UVOD:

Elektromotor je elektricna maina koja elektricnu energiju pretvara u

mehanicku .
Elektromotori rad obavljaju okretanjem rotora uz
razvijanje okretno g momenta. U uporabi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i
danas su najvie koriteni pogonski strojevi u gotovo svim podrujima ljudske
djelatnosti a poglavito u industriji i prometu.Primjeri koritenja u prometu su
lokomotive vlakova, tramvaji, trolejbusi, elektrini automobili.
Glavni djelovi motora su :
-Rotor
-Stator
Ako je rij o mainama istosmjerne struje ili kolektorskim mainama koje rade na
naizmjenini napon onda imamo jo jedan glavni djel, a to je :
-Kolektor (komutator)

Sl.1. Presjek asinhronoh elektromotora sa

kaveznim rotorom

Sl.2. glavni djelovi elektromotora : Rotor, stator i kolektor

Historija
1820 otkrio danski fiziar i filozof Hans Christian rsted magnetski uinak
elektrine struje , temeljni fenomen elektromagnetizma . Godinu dana kasnije ,
Michael Faraday objavio rezultate svog rada na " elektromagnetnih rotacije " . On
je dizajniran ureaj u kojem elektrini provodnik se rotira prema fiksnim magnet i
pokretni magnet u suprotnom eksperiment fiksnu glavu . 1822 Peter Barlow
razvio istoimene Barlow toka . Britanski znanstvenik William Sturgeon izmislio
1832 dodatnih pretea motor . [ 1] na evropskom kontinentu imao nyos Jedlik
( 1827 ) i Hermann Jacobi u dalji razvoj direktnim struje elektromotora . Dakle,
Jacobi razvijena ve u 1834 prvi mogue elektromotora u Potsdamu i obdarena
1838 u St Petersburgu , a est sveobuhvatan brod sa svojim self - razvijen motor
220 - W [ 2 ] , tako da u isto vrijeme takoer predstavljeni prvi primjene
elektrinog motora u praksi . Ameriki kova Thomas Davenport u Vermontu
razvio komutatora motora . U njegovom dizajnu , bio je 25. Feb 1837 izdao patent
.
To daje osnovu za elektrini pogon je poznat i razvijen za primjenu kompatibilnog
ureaja u 1837/1838 . Werner von Siemens patentirao svoju Dinamo 1866 . To je
omoguilo prvi put proizvodnju elektrine energije u veem obimu . To je pomoglo
elektromotora kvara na mogue iroku primjenu . Bilo je u to vrijeme , neki
tehniki razvoj elektromotora to je na kraju dobio nikakvo znaenje . To ukljuuje
, izmeu ostalog , u Egger - elektromotor , koji je izgraen slian pare motor i
elektrini motocikl Johann Kravogl .

Sl.3. izgled elektromotora

Vrste elektromotora
-Motori istosmjerne struje
-Motori naizmjenicne struje

Motori istosmjerne struje

Maine istosmjerne struje bile su prve masinekoje je ovjek konstruisao.
Naime, prvi motor istosmjerne struje konstruisao je M.H. Jacobi vec 1838.
godine u Petrogradu. Taj motor napajan je elektricnomstrujom iz galvanske
baterije. To je zapravo to je zapravo u sustini masina naizmjenicne struje ,
ali posto je kolektor njen sastavni dio ipak je to maina istosmjerne struje,
jer su njene izlazne veliine istosmjerni napon i istosmjerna struja, a ako je
maina motor onda su to ulazne veliine.

Motori naizmjenicne struje

Motor za izmjenine struje (tzv. izmjenini motor) moe bitiasinhroni i sinhroni.

Izmjenini asinhroni ili indukcijski motor, koji se napaja iz mree izmjeninoga

trofaznog ili jednofaznog napona, najvie se rabi u industrijskim postrojenjima.

Takav motor izveden za prikljuak na jednofaznu mreu slui i u manjim
ureajima, npr. u radionikim, laboratorijskim i kuanskim ureajima (crpke,
perilice rublja i posua, hladnjaci).

Motori naizmjenice struje

-Asinhroni motori
-Sinhroni motori
-Kolektorski motori koji rade na naizmjenicnu struju

Asinhroni motori
Izmjenini asinhroni ili indukcijski motor, koji se napaja iz mree
izmjeninoga trofaznog ili jednofaznog napona, najvie se rabi u
industrijskim postrojenjima. Takav motor izveden za prikljuak na
jednofaznu mreu slui i u manjim ureajima, npr. u radionikim,
laboratorijskim i kuanskim ureajima (crpke, perilice rublja i posua,
hladnjaci). U asinkronome motoru okretno se magnetsko polje stvara
prolaskom trofazne struje kroz trofazne namote smjetene na statoru. Ono
se moe stvoriti i prikljukom motora na jednofaznu mreu, ako se dva
fazna namota prostorno pomaknu za prikladan kut i ako se u jedan namot

doda kondenzator, kojim se ostvari fazni pomak meu strujama kojima se

napajaju ta dva namota (kondenzatorski motor). Nastalo okretno statorsko
magnetsko polje inducira u rotorskim vodiima napone i struje koje
stvaraju svoje okretno magnetsko polje. Meudjelovanjem tih dvaju polja
stvaraju se elektromagnetske sile i zakretni momenti uzrokuju vrtnju
rotora. Te sile i momenti postoje samo dotle dok silnice okretnoga polja
sijeku vodie rotora, a nestale bi onoga asa kada bi se brzine rotora i
okretnoga polja izjednaile (sinkrona brzina), tj. kada bi nestalo relativnoga
gibanja vodia rotora prema okretnome polju, pa prema tome i induciranih
napona i struja u rotorskim vodiima. Za ispravan rad takva motora nuno
je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (tzv.
klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor.

Sinhroni motori
Sinhroni motor ne razlikuje se u izvedbi statora od asinhronog, ali su na
rotoru ugraeni trajni magneti ili je rotorski namot napajan istosmjernom
strujom iz posebnog izvora. Takav e se rotor vrtjeti sinkrono s okretnim
poljem stvorenim viefaznim statorskim strujama. Brzina vrtnje sinhronog
motora proporcionalna je frekvenciji u mrei na koju je motor prikljuen, a
kako je ta frekvencija stalna, stalna je i brzina vrtnje bez obzira na
optereenost motora. Prednost je sinhronih motora prema asinhronom to
ne optereuje mreu jalovim strujama za svoje magnetiziranje, ak moe
davati jalovu struju u mreu. Meutim, nedostatak mu je to pri svakom
ukljuivanju na elektrinu mreu njegovu brzinu vrtnje treba pribliiti
sinhronoj brzini, bilo malim pomonim motorom bilo u asinhronomradu, a
zatim je sinhronizirati.

Kolektorski motori koji rade na naizmjenicnu

struju
Kod ovih motora u sastavne djelove ubraja se i kolektor iako su njegove
ulazne velicine naizmjeniini napon i naizmjenina struja. Razlikuju se od
maina istosmjerne struje po tome sto je njihov stator izveden od dinamo
limova a ne od livenog eljeza kao kod istosmjernih maina, stator ovih
maina nemoze biti od punog eljeza zbog toga sto su mu ulazne veliine
naizmjenine pa pa bi se usred proticanja stuje kroz stator javili veliki
gubici zbog histereze i vrtloznih struja. Sa ovim motorima moze se postici

fina regulacija brzine vrtnje, sto im je i prednos u odnosu na ostale maine

naizmjenine struje. Ali i ove maine imaju svoje nedostatke zbog toga to
koriste kolektor kao npr. komutacija (varnicenje). Grade se za snage do oko
2000W. Imaju veliku primjenu u domainstvu kao i u privredi, koriste se
uglamnom za: Builice, brusilice, usisivace, miksere, vemaine itd.

Asinhroni motori
-Jednofazni asinhroni motori
-Trofazni asinhroni motori

Jednofazni asinhroni motori

Magnetno polje koje stvara naizmenina struja statora nije obrtno ve je
statiko i pulsirajue. Dokazano je da takvo magnetno polje moe da se
rastavi na dva polja upola manjeg intenziteta, koja se obru u suprotnim
smerovima. U svakom trenutku njihov zbir daje intenzitet pulsirajueg
magnetnog polja.
Pulsirajui fluks indukuje u navojima rotora e.m.s. koja prouzrokuje struju
rotora. Svako od dva magnetna polja deluje na provodnik sa strujom
elektromagnetnom silom istog intenziteta, a suprotnih smerova, tako da
rotor jednofaznog asinhronog motora stoji. Tek ako se mehanikom silom
rotor pokrene u jednom smeru, nastavie da rotira kao motor koji ima
jedno magnetno polje. Poto je mehaniko pokretanje nepraktino, obino
se jednofazni motor snabdeva pomonim namotom PN i predspojnom
spravom PS, koja se vezuje na red sa pomonim namotom. Kao predspojna
sprava najee se koristi kondenzator, a moe i kalem ili otpornik.

Trofazni asinhroni motor

Trofazni asinhroni motori imaju vrlo siroku prmjenu zbog svoje
jednostavne konstrukcije, dobrih pogonskih osobina, visokog stepena

iskoristenja i velike sigurnosti u radu . Dosta se koristi u industrij ,

rudarstvu, poljoprivredi, i citavom nizu drugih oblasti.
Nedostaci asinhronih motora su ti sto pogorsavaju faktor snage elektricne
mreze na koju su prikljuceni, to im je ogranicena mogucnost regulacije
broja obrtaja narocito pri kontinuiranom regulisanju brzine obrtanja ) i to
su im lose karakteristike pri pustanju u rad. Pokuaji da se ovi nedostaci
odklone ostali su bez uspjeha, au pogledu regulacionih karakteristika jos
uvjek zaostaju za motorima istosmjerne struje.
U itavom nizu industriskih pogona relativno male snage, gdje se ne
zahtjeva regulisanje brzine, asinhroni motor je nezamjenjiv. Pri tome sve
veci znacajdobija asinhroni motor s kratko spojenim rotorom, istiskujuci iz
upotrebe (na mnogim mjestima) asinhroni motor sa kliznim prstenovima.
Razlozi su u tome sto motori s kratkospojenim rotorom u usporedbi s
prstenastim konstruktivno jednostavniji, sigurniji u radu i imaju bolji faktor
snage i stepen korisnog djelovanja.

Jednofazni asinhroni motor

Jdnofazni asinhroni motori upotrebljavaju se tamo gdje nema izgraene
trofazne mree, npr. U seoskim domainstvima, u udaljenim
poljoprivrednim pogonima i sl. Meutim, i tamo gdje imamo izgraenu
trofaznu mreu iz ekonomskih razloga se mala troila prikljucuju
jednofazno (jednofazni prikljucak je jeftinij od trofaznog). Obino se izvode
za pokretanje ureaja i maina manjih snaga ( do 0.5 kW) u zanatstvu, a
posebno u domainstvu. Takoer se primjenjuju u industriji za pogon
ureaja vecih snaga.

Nacin rada jednofaznog asinhronog motora

U utorima statora jednofaznog asinhronog motora smjeten je jedan fazni
namotaj. On zauzima 2/3utora. Kada kroz njega tece jednofazna
naizmjenicna struja, ona stvara nepokretni pulzirajui magnetni tok. S
ciljem ispitivanja rada jednofaznog asinhronog motora, ovaj magnetski tok
mozemo rastaviti na dva jednaka obrtna toka, koja se okreu sinhrono u
suprotnim smjerovima.

Kada rotor motora miruje, direktni i inverzni sinhroni magnetni tok,

djelujuci svaki zajedno sa strujom rotora, stvaraju dva jednaka i suprotno
rotirajuca momenta koji se meusobno uravnoteuju. Zato je poetni
pokretni moment jednofaznog motora jednak nuli. Na sl. 2.77. prikazane
su krivulje direktnog momenta (Md) i inverznog (Mi)stvorenih od direktnog
i inverznog magnetnog toka. Poto je moment inverznog magnetnog toka
suprotnog smjera i poto klizanju rotora (s) prema direktnom magnetskom
toku odgovara klizanje (2-s) prema inverznom, krivulja inverznog momenta
nacrtana je ispod apscisne ose i okrenuta tako da joj poetak (O) dolazi u
tacku koja odgovara klizanju 2 na krivulji direktnog momenta. Algebarskim
sabiranjem ova dva momenta dobivamo rezultantni momenat jednofaznog
motora predstavljen krivuljom (Mr). On je manji od momenta koji bi stvorio
jedan od dva obrtna magnetska toka na koje se razlae nepokretni
pulziajuci magnetski tok statora. Sa slike se jasno viti da je pri klizanju
s=1, tj. Kada rotor miruje, momenti direktnog i inverznog magnetskog toka
su jenaki ali suprotnog smjera. Iz toga izlazi da je pokretni moment
jednofaznog motora ravan nuli i zato se motori nee moi samostalo
pokrenuti.

Da bi motor mogao pokrenuti , potrebno je da jedan od momenata bude

podpomognut , tj. Da bude vei od drugog. To emo postici na taj nain to
emo rukom ili oprugompokrenuti rotor u bilo kom smjeru. Nastavljajui
dalje rotiranje dolazi do savladavanja onog suprotnog momenta . Ovakav
nacin pokretanja motora u savremenim motornim pogonima nije praktican
i zato se pristupilo iznalaenju drugog rjeenja.

Pustanje u rdad jednofaznog asinhronog motora

S obzirom na to da u stanju mirovanja ( s=1) jednofazni asinhroni motor
ima samo nepokretni pulzirajuci magnetni tok i poto mu je pokretni
moment jednak nuli, za pustanje u rad i stvaranje poetnog pokretnog
momenta upotrebljavaju se posebne naprave.
Zbog toga se u utore statora pored radnog (glavnig) namotaja smjeta jo i
namotaj za pokretanje, tzv. Pomoni namotaj (pomona faza). Pomoni
namotaj smjeten je u nepopunjenu treinu utora, tako da je njegova osa
prostorna pomaknuta od ose glavnog namotaja za 90 elektrinih stepeni.
Tako je ispunjen prvi uslov za stvaranje obrtnog magnetskog polja. Drugi
uslov je da i struja koja protie pomonim namotajem bude vremenski
pomaknuta prema struji koja tece u glavnom namotaju. To postiemo na
taj nain to izmeu mree i pomonog namotaja stavljamo dodatni otpor.
On moe biti aktivni( omski), induktivni i kapacitivni, kako je prikazano na
sl. 278.

Prema tome, prilikom pustanja u rad neemo imati jednofazni motor, nego
dvofazni, koji ce stvoriti obrtno magnetsko polje , pod ijim uticajem rotor
poinje da se okree. Obrtno polje je obino eliptino, a ne kruno. Kada
motor dostignje 75-80 % nominalne brzine okretanja pmoni namotaj se
iskljuuje,a motor i dalje radi sa jednim (glavnim) namotajem. Pomoni
namotaj se iskljucuje ppomou centrifugalne sklopke, strujnog ili
vremenskog releja.
Kakav ce biti pokretno moment jednofaznog asinhronog motora zavisi od
toga koji emo putanja u rad upotrijebiti.
Ak u kolo pomonog namotaja stavimo aktivni otpor R (sl. 2.78a), struja u
pomonom namotaju (Ip) bie u fazi sa naponom U , dok e struja glavnog
namotaja zaostajati za neki ugao koji je mani od 90, jer glavni namotaj
pored aktivnog ima i induktivni otpor, kako je prikazano na sl. 2.79a.

Pri ovakvom nainu pustanja u rad pokretni moment vei je od 50% od

nominalnog. Zato se ovakav nain pustanja u rad primjenjuje za one
maine i ureaje kojima nije potreban veliki pokretni moment. To su razne
vrste maina u domainstvu (friideri, mikseri i sl. ) kancelarijske maine,
medicinski aparati itd.
Neki jednofazni asinhroni motori izvode se bez dodatnog aktivnog otporaR
u kolu pomonog namotaja. Meutim poveanje aktivnog otpora u
pomonom moramo postii. To inimo tako to se on izvodi tako sto se on
izvodi od provodnika ij je presjek manji od prijesjeka provodnika glavnog
namotaja. To e izazvati vee strujno optereenje, koje nee tetiti, jer je
namotaj ukljuen vrlo kratko vrijeme pokretanja. Osim toga, dio pomonog
namotaja namotava se bifilarno, pa se na taj nain smanjuje njegov
induktivni otpor.
Ukljuenje induktivnog otpora u kolu pomonog namotaja ( sl. 2.78b) fazni
pomak izmeu struje (Ip) i napona (U) se poveava. U ovom sluaju struja
pomonog namotaja (Ip) zaostaje za strujom glavnog namotaja (Ig) za
ugao manji od 90 (sl. 2.79b9, pa e rotor da se okree u suprotnom sjeru
od onog u predhodnom sluaju. Zbog slabih rezultata ovakav nacin
putanja u rad danas se rijetko primjenjuje .
Tokom putanja u rad jednofaznih asinhronih motora obrtni magnetski tok
emo ostvariti samo onda ako u kolu pomonog namotaja ukljuimo

kapacitivni otpor (sl. 2.78c ). Moe se postii da fazni pomak izmeu struja
glavnog i pomonog namotaja pri pogodnom izboru kapaciteta
kondenzatora bude 90 (sl. 2.79c).Ukoliko pri tome oba namotaja stvaraju
iste magnetne napone, u momentu putanja motora u rad u njemu e se
obrazovati kruni obrtni magnetski tok i motor e stvoriti vrlo veliki
pokretni moment. . On ak moe iznositi i do 250% nominalnog momenta.
Zato se ovaj nain pustana u rad naj ese primjenjuje. , a naroito kod
maina i naprava koje zahtijevaju veliki okretni moment . To su teske
poljoprivredne maine, kompresori, ureaji za klimatizaciju, maine za
pranje vea itd.
Jednofazni asinhroni motori, u kojih pomoni namotaj i kondenzator ostaju
ukljuceni za sve vrijeme rada, nazivaju se kondenzatorski motori. To su,
ustvari, motori sa dva namotaja koji su preko kondenzatora prikljucenina
jednofaznu mreu. Kod ovoih motora i glavni i pomoni namotaj
ispunjavaju isti broj utora i posjeduju istu snagu. Kondenzator koji s
pomocnim namotajem ostaje ukljuen za sve vrijeme rada motora naziva
se radni ili pogonski kondenzator. Na sl. 2.80. prikazan je jednofazni
asinhroni motor sa trajno prikljucenim tzv. Radnim kondenzatorom. Njihov
stepen korisnog djelovanja ide i do 70% i znatno je veci nego kod
jednofaznih motora s pomonim namotajem. Faktor snage je 0,92 i veci je
nego kod trofaznih motora iste snage.

Pokretni moment kondenzatorskih motora srazmjerno je mali i iznosi do

60% nominalnog momenta. Meutim prekretni moment inosi ak 200%

nominalnog momenta . Zbog ovih osbina, tj. malog pokretnog momenta i

velike sposobnosti da podnese kratkotrajna preoptereenja, ovi motori vrlo
su prikladni za pogon maina i naprava kao npr. Ventilatora, brusnih i
polirnih maina, raznih vrsta mjealica, cirkulara, presa, mlinova itd. Kod
kojih se zalet vri bez tereta.
Polazni moment moemo znatno poveati ako u toku putanja u rad
kondenzatorskih motora paralelno sa radnim kondenzatorom C veemo jo
jedan kondenzator koji iskljuivo slui za pustanje u rad, kako je prikazano
na sl. 2.81. Kada motor dostigne brzinu blizu nominalne , kondenzator Cp
se iskljucuje. Kapacitet kondenzatora koji slui za putanje u rad mnogo je
vei od kapaciteta radnog kondenzatora.

Zastita elektro motora

Za zastitu elektro motora najcee se koristi bimetalna zastita (bimetal).
Bimetal je kombinacija dva metala sa razliitim temperaturnim koeficijentom. Kada se
zagrije, metal s veim koeficijentom rastee se vie od drugih, to cijeli bimetal savija.
Savijanje je je proporcionalno s temperaturom.
Bimetali se koriste za brojne svrhe, kao to su primjerice termostati, zatitne sklopke, i sl.

Sl.4. Princip rada imetala

Motorni pokretai sa termikom i

magnetnom zatitom (Telemecanique)
Ie
Termika
P magnetska
Sklopnik
zatita
zatita
kW A

0,06 0,22

0,16-0,25

0,09 0,36

0,25-0,40

0,12 0,42

0,40-0,63

0,18 0,6

0,40-0,63

0,25 0,88

0,63-1

0,37 0,98

0,63-1

0,55 1,5

1-1,6

0,75 2

1,6-2,5

1,1 2,5

2,5-4

1,5 3,5

2,5-4

2,2 5

4-6,3

6,5

6-10

8,4

6-10

5,5 11

9-14

12

7,5 14,8

13-18

18

18,1

17-23

25

11

21

20-25

25

15

28,5

24-32

32

18,5 35

25-40

38

22

42

40-63

50

30

57

40-63

65

37

69

56-80

80

45

81

60-100

95

55

100

90-150

115

75

135

90-150

150

90

165

132-220

185

110 200

132-220

225

Tabela 1.1. odabir magnetske zatite, termicke zatite i sklopnika

prema snazi motora

Dimenzioniranje elemenata napajanja asinkronih motora "MOELLER"

Podatci o
motoru
P cos h In
kW
% A
0,06 0,7 58 0,37
0,09 0,7 60 0,54
0,12 0,7 60 0,72
0,18 0,7 62 1,04
0,25 0,7 62 1,4
0,37 0,72 66 2
0,55 0,75 69 2,7
0,75 0,79 74 3,2
1,1 0,81 74 4,6
1,5 0,81 74 6,3
2,2 0,81 78 8,7
3 0,82 80 11,5
4 0,82 83 14,8
5,5 0,82 86 19,6
7,5 0,82 87 26,4
11 0,84 87 38
15 0,84 88 51

230V
Osigura (A)
2
2
2
4
4
6
10
10
10
16
20
25
32
32
50
80
100

18,5
22
30
37
45
55
75
90
110

0,84
0,84
0,85
0,86
0,86
0,86
0,86
0,86
0,86

88
92
92
92
93
93
94
94
94

63
71
96
117
141
173
233
279
342

125
125
200
200
250
250
315
400
500

Tabela 1.2. Odabir osiguraca prema snazi motora

Presjek prikljunih vodova asinkronih motora na osnovu razliitih preporuka

Nazivna
Nazivna
snaga
Presjeci prikljunih vodova Scu
struja Struja
motora
motora osiguraa
(kW)
(A) "Konar" AEG
Preporuka
mm2 mm2
mm2
0,18
0,25
0,37
0,55
0,75
1,1
1,5
2,2
3
4
5,5
7,5
11
15
18,5
22
30
37
45
55
75
90
110
132
160
200
260
300
Tabela

0,97
2
1,5
1,5
1,2
2
1,5
1,5
1,37
2
1,5
1,5
1,8
4
1,5
1,5
2,2
4
1,5
1,5
2,8
4
1,5
1,5
3,5
6
1,5
1,5
4,9
10
1,5
1,5
6,5
10
1,5
1,5
8,5
16
2,5
1,5
11,3
20
4
1,5
15,4
25
6
2,5
22,4
35
10
4
30
50
16
6
36,2
63
25
10
43
63
25
10
58
80
35
16
71
100
50
25
87
125
50
35
110
160
70
50
141
200
95
70
168
225
120
95
204
250
120 120
243
300
120 120
292
425
240 240
389
535
465
600
563
710
1.3. Odabir presjeka vodova prema snazi

1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
2,5
4
4
6
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
240

motora

Promjena smjera vrtnje jednofaznog

asinhronog motora pomocu
elektromagnetnih sklopki

Promjenu smjera vrtnje jednofaznog asinhronog motora sa kveznim

rotorom vrsimo tako sto promjenimo smjer struje kroz glavni (Gf) ili
pomoni (Pf) namotaj.

Potrebni elementi za spajanje elektrcne eme :

-

2 osiguraa (e)
3 tastera (2 sa mirnim i radinm kontaktima i 1 sa samo misrnim
kontaktom) (I)
2 el.magnetna sklopnika (sklopke) (C)
2 kontrolne sijalice (h)
1 bimetal (termika zatita) (Bi)
1 kondenzator

Sve ove elemente treba odabrati prema snazi elektromotora. To mozemo

odrediti pomocu predhodnih tabela. Za nas motor snage P=1.5 Kw
potrebni su sledei elementi:
Odabiremo osigurace 16A iz tabele 1.2.
Odabiremo sklopnike (sklopke) od 9A iz tabele 1.1.
Odabiremo Bimetal (termika zatita) 2.5-4A iz tabele 1.1.
Odabiremo presjek vodova 1.5 mm2 iz tabele 1.3.

Sl.5. Elektricna ema spoja promjene smjera jednofaznog asinhronog

motora sa kaveznim rotorom.