MS,,HASAN KIKI

Gradaac Srednja Strucna Saobradajna Skola Smijer:Autoelektridar

MATURSKI RAD Tema:Prekidadi I Releji na Automobilu

Datum:April 2013

Ime I Prezime:Minad Mesanovic Profesor:Midhat Alic

Uvod
Releji su sklopni aparati koji se aktiviraju od jedne ili vie elektrinih veliina kao to su ( napon, struja, snaga). Svi releji se ukljuuju preko vie vrsta kontakata i osnovni im je zadatak da preko svojih kontakata i pomodnih strujnih krugova djeluju na druge ureaje radi upravljanja, mjerenja, signalizacije, zatite nekih postrojenja i nekih dijelova postrojenja. Relejske kontakte pomie namot elektromagnetnom silom. Relej moe djelovati neispravno ako postoji kvar na njemu samome. Nakon 1000 djelovanja 1 % releja biti de pokvareno. Vjerojatnost kvara releja unutar godinu dana je takoer veoma mala tako da moemo zakljuiti da su releji veoma pouzdani ureaji. Releje moemo podijeliti po funkciji pa tako imamo releje koji mogu biti opde upotrebe automobilski, telefonski, telegrafski, frekventni, indukcijski, strujni, strujno-naponski i dr. Dijelovi releja su: namot releja, jaram na sebi dri elektromagnet, koji privlai eljeznu kotvu. Kotva uspostavlja ili prekida set elektrinih kontakata, a vrada se u polazni poloaj uz pomod opruge, kad kroz elektromagnet vie ne tee struja. Namot releja spojen je u upravljakom strujnom krugu. Strujni krug s relejom ine dva neovisna strujna kruga : - Upravljaki krug s upravljakom strujom - Uklopni krug sa radnom strujom Kad ukljui prekida potee struja kroz namot releja i kotva releja privue. Kontakti releja se zatvore i u strujnom krugu potroaa potee radna struja. Zadaci releja: - Relej mora otkriti poremedaj - Poremedaj se prostorno ograniava samo na onaj element koji je u kvaru - Poremedaj se treba vremenski ograniiti - Slabom upravljakom strujom ( 0,15A 1A ) uklapati struju velike jakosti ( do 2000A pri pokretanju motora ) - tovie skratiti duinu glavnih vodova izmeu potroaa i baterije . Pad napona na glavnom kabelu je tada mali, a neopteredeni upravljaki vod moe biti proizvoljne duine. - Neznatno opteretiti upravljake prekidae

Princip rada releja:

Elektromagnet se obino sastoji od mnogobrojnih namotaja bakrene ice eljeznu jezgru. Kada struja potee kroz icu ( primarni strujni krug ), oko elektromagneta se stvara magnetsko polje koje privlai eljeznu kotvu. Kotva nosi na sebi elektrine kontakte koji onda otvaraju ili zatvaraju sekundarni strujni krug. Kada se prekine struja kroz elektromagnet, on vie ne privlai eljeznu kotvu, i ona se vrada u polazni poloaj, obino uz pomod opruge. Time elektrini kontakti prekidaju ili ili uspostavljaju strujni krug.

U gornjem dijelu slike, relej je iskljuen. Kontakti dalje od elektromagneta su otvoreni. U donjem dijelu slike relej je ukljuen, kotva pomjera srednji kontakt koji sad uspostavlja vezu sa desnim. Desni par kontakata je dakle normalno otvoren. Dijelovi : 1) Elektromagnet 2) Kotva 3) Kontakti

Kontakti:
U svakom releju se nalaze kontakti, koji se otvaraju ili zatvaraju pri djelovanju releja, a izvedeni su od srebra ili srebrenih legura. Vedina releja ima vie parova kontakata. Prema nainu rada kontakti mogu biti: radni mirni preklopni izbirni izmjenini prolazni Radni kontakt je otvoren kada je uzbudni svitak neuzbuen ili nedovoljno uzbuen. Mirni kontakt je zatvoren kada je uzbudni svitak neuzbuen ili nedovoljno uzbuen. Preklopni kontakt se sastoji od jednog radnog i jednog mirnog kontakta sa zajednikim dovodom. Izbirni kontakt je slian preklopnom, samo to ima izraziti srednji poloaj. Izmjenini kontakt ima i radni i mirni kontakt sa zajednikim sklopnim dijelom. Prolazni kontakt se samo za kratko vrijeme zatvara, ak i onda kada je uzbudni svitak i dalje dovoljno uzbuen. Da bi se razjasnila operacija kontakata, uzima se da je normalno stanje kada struja ne tee kroz elektromagnet ( relej je iskljuen ). Tako ako je navedeno da je odreeni par kontakata normalno otvoren, to znai da su ti kontakti otvoreni kad je relej iskljuen ( nema struje kroz elektromagnet ) a zatvoreni kad je relej ukljuen. Obrnut sluaj vrijedi za normalno zatvorene kontakte.

Na slici su oblici kontakta u zatitnim ureajima i relejima

Struja kontakata:
Prekopavanje jednosmjernih struja je tee jer pri svakom razdvajanju kontakata dolazi do iskrenja. Kod naizmjenine struje, dolazi do minimuma struje 100 ili 120 puta u sekundi pa kontakti imaju dui vijek trajanja. Kontakti su metalni, esto presvueni slojem platine ili srebra radi bolje provodnosti

Radni napon i struja:

Obino su dati podaci slini ovima: 12V, 120V, 3A. To znai da je radni napon elektromagneta 12V jednosmjernog napona, a kontakti su predvieni za prekopavanje naizmjeninog napona.

Podjela releja:
Najua podjela releja: - Mjerni - Pomodni i signalni releji - Vremenski - Zatitni

Mjerni releji
slue za kontrolu mjernih veliina i to tako da pri prekoraenju ili kad vrijednost mjerne veliine padne ispod nazivne vrijednosti upozoravaju i signaliziraju glavnim sklopnim aparatima da iskljue strujne krugove. Na osnovu njihove uloge razlikujemo: 1)prekostrujne releje koji djeluju kad struja prekorai podeenu vrijednost 2)podstrujni releji reagiraju kad struja padne ispod podeene vrijednosti

3)nadnaponski reagiraju pri povienju napona 4)podnaponski aktiviraju se pri smanjenju napona

Zatitni releji
su najede kombinacija mjernih pomodnih i vremenskih releja a a nekad mogu biti i transformatora koji de napajati vremenske i pomodne releje. Zatitni releji prema izvedbi se upotrebljavaju za zatitu elektroenergetskih postrojenja a najvie se upotrebljavaju: 1) prekostrujni relej s vremenskim zatezanjem, a u njemu se nalaze prekostrujni relej, vremenski relej i pomodni relej sa signalnom znakom.Vrijeme zatezanja ovog zatitnog releja je od 0,3 do 10 s.

Pomodni i signalni releji

su elektromagnetni releji koji se aktiviraju izmjeninim ili istosmjernim naponom. Ako je taj relej radni ili uklopni on je otvoren u svim situacijama kad na relej ne djeluje nikakva sila. On je isklopni u svim situacijama kad je kontakt zatvoren a relej nije uzbuen. Relej je preklopni koji u sebi ima mirni i radni kontakt a izmeu njih je zajedniki dovod. Pomodni releji imaju ulogu da zajedno sa signalnom znakom pokazuju kad je relej aktivan i vradamo ga u prvobitni poloaj nakon runog aktiviranja. Pomodni relej ima doputenu trajnu struju na svojim kontaktima 5A a napon 500V odnosno (250V). Najvedi uzbudni napon i to izmjenini ovih releja je 24, 110, 220 ili 380V a ako je istosmjerni 24, 110, 220V.

Vremenski relej
aktivira pomodni relej koji daje neki signal da u postrojenju neto nije u redu . Prema mjestu postavljanja u odnosu na strujni krug koji tite releji mogu biti: 1)primarni koji je direktno prikljuen u strujni krug koji titi 2)sekundarni relej se prikljuuje preko strujnih i naponskih transformatora.

Sloeni relej
ine vie releja koji se nalaze u zatitnom ureaju. Glavni lanovi sloenog releja su: 1) poticajni ili proradni lan koji proradi kada je dostignuta, prekoraena ili podbaena udeena vrijednost ( proradna vrijednost ) i istovremena stavlja u rad ostale lanove releja. 2) usporni lan doputa ili sprjeava pokretanje ostalih lanova releja ovisno o vremenu koje je proteklo od djelovanja poticajnog lana. 3)usmjereni lan doputa ili sprjeava pokretanje ostalih lanova releja ovisno o smjeru snage ili energije.

Prekostrujni releji
se izvode kao elektromagnetni releji: -s preklopnom kotvom -okretnom kotvom -uvlanom kotvom Na slici (5.3.1) prikazana je principijelna izvedba prekostrujnog releja s preklopnom kotvom. Jezgra i kotva se obino izvode od lameliranog silicij-eljeza. Jedan kraj jezgre nosi bakreni prsten, koji smanjuje ili ak uklanja titranje kotve, a time i zujanje releja kod izmjenine struje. Odstojnik od nemagnetnog materijala sprjeava neposredni dodir kotve i kraka, ime se sprjeava tzv. lijepljenje kotve kod razbude elektromagneta. Pomodu povratnog pera regulira se proradna vrijednost struje, a povratno pero istovremeno slui za vradanje kotve u prvobitni poloaj pri prestanku uzbude. Na slici (5.3.2.) prikazana je konstrukcija prekostrujnog releja s okretnom kotvom.

Proticanjem struje, jednake ili vede od proradne, kroz strujni namot, koji je prikljuen na sekundarnu stranu strujnog transformatora, zakrenuti de se okretna kotva i zatvoriti radni kontakt, ime je omogudena signalizacija nastanka kvara i isklapanje strujnog kruga u kvaru. Dok se kod prekostrujnog releja sa okretnom kotvom kotva vrada u poetni poloaj pomodu torzijskog pera, dotle se kod prekostrujnog releja sa uvlanom kotvom, kotva vrada u poetni poloaj sama od sebe zbog vlastite teine. Prekostrujne releje posjeduju obino ureaji za podeavanje, kojim se vrijednost proradne struje moe na jednoj skali podeavati u odnosu od 1:2 do 1:3. To se postie ili promjenom broja navoja strujnog namota ili promjenom sile povratnog pera, kao kod releja sa preklopnom kotvom.

To se veoma lijepo vidi na slici (5.3.4.) na kojoj je dana principijelna shema prekostrujnog releja pomodu vage, na iji jedan krak djeluje privlana sila elektromagneta, a na drugi krak sila opruge. Kada kroz primar strujnog transformatora protie struja kvara, na primjer, struja kratkog spoja, privlana sila elektromagneta savladava privlanu silu pera, te se zbog toga poluga vage zakrede u lijevu stranu i zatvara radni kontakt. Time je obezbijeeno isklapanje sklopke u strujnom krugu kroz koji protie struja kvara. Prekostrujni releji prikazani na slikama (5.3.1.) do (5.3.4.) su sekundarni releji , jer su prikljueni na sekundarnu stranu strujnih transformatora. Ponekad se, meutim, uglavnom do napona 35kV primjenjuju i primarni releji, kod kojih je svitak releja ujedno i svitak okidaa. Svi dosad opisani prekostrujni releji spadaju u grupu neusporenih prekostrujnih releja , jer djeluju skoro odmah po nastanku kvara , bez obzira na mjesto kvara i vrijednost struje kvara.

Prekostrujni neovisni vremenski releji:

Sa prekostrujnim neusporenim relejima se ne moe postidi selektivna zatita mree, a samim tim ni dobra zatita, jer je selektivnost jedan od uslova za dobru zatitu. Ovo demo najbolje prikazati na primjeru radijalne mree na slici (5.3.6.), koja je tidena prekostrujnim neusporenim relejima.

Ako nastane kratak spoj u toki K, istovremeno de proraditi prekostrujni releji a, b, i c, tako da de nakon 0,5 sekundi dovesti do isklapanja sklopki. Time de itava mrea biti iskljuena, to nije dobro, jer zatita nije radila selektivno, tj. nije iskljuila samo dionicu u kvaru. Zatita bi bila selektivna onda kada bi djelovao samo releja, ime bi bio iskljuen najmanji broj vodova. S neusporenim vremenskim prekostrujnim relejimase oigledno ne moe postidi selektivna zatita. Na slici (5.3.7.) prikazana je ista radijalna mrea, ali ovog puta tidena prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima.

Nastane li sada kratak spoj u toki K modi demo sa sigurnodu tvrditi da de prije svih releja djelovati releja, jer je njegovo vrijeme okidanja (1,5 sekunda) manje od vremena okidanja releja b, (2 sekunde) i releja c, (2,5 sekunde). Prema tome, sa prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima, mreu moemo tititi selektivno. Na slici (5.3.8.) prikazan je naelni tok vremenskih karakteristika prekostrujnih neovisnih vremenskih releja.Vremenske karakteristike su, kao to se na slici vidi, paralelne sa apscisom. To znai da ako relej reguliramo da iskljuuje u vremenu od 1,5 sekundi, on de uvijek iskljuivati upravo u tom vremenu, bez obzira na vrijednost struje kvara. Relej se sastoji od poticajnog i uspornog lana, kao to je shematski prikazano na slici (5.3.9.)

Poticajni lan je elektromagnet s preklopnom ili zakretnom kotvom i onog momenta kada proradi stavlja u djejstvo usporni lan koji ima zadatak da sprovede eljeno vremensko usporenje. Ako smo usporni lan regulirali na 3,5 sekundi, kao to je na slici prikazano, onda de prekostrujni relej omoguditi signalizaciju kvara i isklapanje sklopke tek nakon tog vremena, bez obzira na vrijednost struje kvara. Prekostrujni neovisni vremenski releji se upotrebljavaju u mreama gdje se napajanje vri samo sa jedne strane . U mreama trofazne struje sa direktno uzemljenim zvjezditem prekostrujna zatita se postavlja u sve tri faze, dok se u mreama sa izoliranim zvjezditem i mreama sa zvjezditem uzemljenim preko prigunice prekostrujna zatita postavlja u dvije faze. Osnovni nedostatak prekostrunjih neovisnih vremenskih releja sastoji se u tome da

upravo kod kratkih spojeva u blizini elektrane , gdje su struje kratkog spoja najvede, okidna vremena releja postaju najdua i to toliko dua koliko je mrea duga i razgranata. Zbog toga dijelovi postrojenja u elektrani se nedozvoljeno mnogo zagrijavaju. Ova duga okidna vremena se mogu skratiti upotrebom stepenaste prekostrujne vremenske zatite.

Prekostrujni ovisni vremenski releji:

Pored prekostrujnih neovisnih postoje i prekostrujni ovisni vremenski releji. Naelni tok vremenskih karakteristika prekostrujnih ovisnih vremenskih releja prikazan je na slici (5.3.11.). Kod velikih jaina struja kratkog spoja okidno vrijeme releja je veoma malo ( gotovo jednako nuli), dok je kod malih struja kvara, na primjer kod preopteredenja, okidno vrijeme releja vrlo veliko. Prekostrujni ovisni vremenski releji rade na indukcijskom i termikom principu. Na slici (5.3.12.) vidljiv je princip rada indukcijskog releja.

Pogonsku plou, koja je izvedena od aluminija ili bakra, pogoni pogonska jezgra sa strujnim namotom koji se prikljuuje na sekundarne strane strujnih transfor matora. Kada kroz strujni namot protie veda struja od proradne vrijednosti, relej se aktivira tako da kontaktni put s bude prevaljen toliko prije koliko je jaa struja. Prekostrujni ovisni vremenski releji, koji rade na indukcijskom principu, upotrebljavaju se samo za zatitu motora i kondenzatorskih baterija, dok se za zatitu vodova i transformatora ne mogu upotrijebiti, jer ne osiguravaju selektivnost.

Termiki releji:
Termiki releji ( toplinski releji ) izvode se za prikljuak na strujne transformatore i slue za zatitu motora, ispravljaa, transformatora i generatora od preopteredenja. Na slici ( 5.3.13. ) prikazana je principijelna izvedba termikog releja. U releju se nalaze dvije bimetalne trakeod kojih je jedna grijana sekundarnom strujom strujnog transformatora. Ako struja prekorai proradnu vrijednost, saviti de se strujom grijana bimetalna traka, ime de se zatvoriti kontakt koji se nalazi u okidnom krugu sklopke. Kad se zagrijana bimetalna traka ohladi, vratiti de se u poetni poloaj.

Stezaljke 3 i 4 su prikljuene na sekundarnu stranu strujnog transformatora, dok su stezaljke 1 i 2 ( kontakt ) ukljuene u okidni krug ili u krug signalizacije. Umjesto na drugu bimetalnu traku ( njen jedan krak je prikljuen na stezaljku 2 ) mogli smo drugi dio kontakta privrstiti na kudite releja. Meutim, pri promjenama okolne temperature mijenjao bi se poloaj prve bimetalne trake. Time bi se mijenjala i karakteristika releja. To drugim rijeima znai da je svrha druge bimetalne trake da kompenzira utjecaj okolne temperature, odnosno da omogudi tono djelovanje releja bez obzira na promjene vanjske temperature. Na slici ( 5.3.14.) prikazan je prikljuak termikog releja u jednopolnoj izvedbi. Pri upotrebi termikih releja potrebno je uvijek imati na umu da oni ne tite od kratkog spoja, nego samo od preopteredenja. Ako je zvjezdite tidenog

objekta direktno uzemljeno, primjenjuju se termiki releji tropolne izvedbe.

Naponski releji:
Naponski releji se praktino izvode na isti nain kao i strujni releji, s tom razlikom, to se uzbudni svitak naponskog releja prikljuuje na sekundarnu stranu naponskih transformatora. Naponski releji se izvode kao prenaponski ili podnaponski. Prenaponski releji djeluju kada se prekorai proradna vrijednost, dok podnaponski releji djeluju kada se dostigne ili podbaci proradna vrijednost napona. Prenaponski releji djeluju na istinain kao i prekostrujni releji. Na slici ( 5.4.1. ) prikazan je naelni prikaz podnaponskog releja na principu vage. U normalnom pogonu privlana sila elektromagneta je veda od sile povratnog pera i radni kontakt je otvoren. Pri smanjenju napona na proradnu vrijednost ili ispod nje, na primjer na 40 do 90 % nazivnog napon, smanjuje se privlana sila elektromagneta, tako da se bez usporenja zatvara radni kontakt. Upotrebljavaju se za zatitu motora, uglavnom asinhronih, od niskog napona ili od nestanka napona.

Usmjereni releji:
Usmjereni releji ustanovljavaju smjer struje odnosno snage u tidenom dijelu postrojenja i djeluju na ostale zatitne ureaje na taj nain da im omogudavaju ili onemogudavaju djelovanje. Usmjereni releji djeluju kada energija tee od sabirnica, a ne djeluju kada energija tee prema sabirnicama. Prikljuuju se na naponske i strujne transformatore, a izvode se tropolno. Najede se izvode kao elektrodinamiki releji, iji je princip rada prikazan na slici ( 5.5.1. ). itav usmjereni relej je zatvoren u eljezu. Na lamelira noj eljeznoj jezgri uvrdeni su strujni svitci, dok se u unutranjosti jezgre nalazi okvir sa naponskim svitkom.

Okvir je pokretan i moe se zakrenuti u jednu ili drugu stranu, to zavisi od smjera struje odnosno energije. Na taj nain on zatvara jedan ili drugi strujni krug. Usmjereni releji se rijetko upotrebljavaju kao samostalni releji, nego uglavnom kao sastavni dijelovi nekog zatitnog ureaja. Tako de na primjer, u mreama napajanim s obje strane prekostrujni neovisni vremenski releji obavezno u sebi sadravati i usmjerni lan, koji im omogudava da djeluju samo ako energija ide od sabirnica. Na slici ( 5.5.2. ) prikazan je nain djelovanja i spoja usmjerenih releja u jednoj prolaznoj stanici. Pretpostavimo da se stanica napaja sa lijeve strane i da je u toki K dolo do kratkog spoja. Na slici se vidi da relej na lijevoj strani dobiva otklon u jednom smjeru, a relej na desnoj strani sabirnica u drugom smjeru. Na taj nain usmjereni relej, ved prema svom spoju omogudava ili onemogudava djelovanje zatitnog ureaja. U konkretnom sluaju relej na lijevoj strani sabirnica onemoguditi de djelovanje zatitnog ureaja, iji je on lan, jer je ustanovio da energija tee prema sabirnicama. Relej na desnoj strani sabirnica je ustanovio da energija tee od sabirnica. On de omoguditi djelovanje zatitnog ureaja kome pripada, te de se zbog toga iskljuiti samo sklopka na desnoj strani sabirnica.

Distantni releji:
Distantni releji (distantna zatita) su zatitni releji kod kojih okidno vrijeme zavisi od udaljenosti kvara od distantnog releja. Kao mjera udaljenosti slui prividni otpor. Jalovi otpor ili djelatni otpor tidenog voda. Ukoliko je kvar udaljeniji, izmjereni otpor de biti vedi, pa de toliko vede biti okidno vrijeme releja. Kako je, meutim, otpor srazmjeran sa duinom voda, to je i okidno vrijeme, takoer srazmjerno sa udaljenodu kvara. Odatle i potie naziv distantni releji. Struja kratkog spoja obino protie kroz vie dalekovoda i transformatorskih stanica i elektrana uslijed ega se aktivira vie distantnih releja. Do okidanja sklopke de, meutim, dovesti samo onaj distantni relej koji izmjeri najmanji otpor (najmanju udaljenost kvara), tj. onaj relej koji ima najkrade vrijeme okidanja. Ostali releji nede uspjeti da daju impuls za okidanje sklopke, jer je ved iskljuen strujni krug kroz koji je proticala struja kratkog spoja. Distantni relej mora obavezno imati i usmjerni lan, koji de mu omoguditi djelovanje samo onda kad energija tee od sabirnica. Prema vrsti otpora koji mjere, distantne releje naelno dijelimo na : -impendantne, koji mjere impendantni (prividni ) otpor -reaktantne, koji mjere reaktivni (jalovi) otpor -rezistantne, koji mjere radni otpor Impendantni releji su balansni releji (sa polugama vage). Sastoje se od jednog strujnog i jednog naponskog svitka (elektromagneta), ije se privlane sile usporeuju preko poluga vage. Impendanti releji se najede izvode tako da djeluju kada izmjereni prividni otpor postane manji od odreene vrijednosti. Takvi impendantni releji se nazivaju podimpendantni, a naelni prikaztog releja je prikazan na slici (5.6.1.).

Naponski svitak je u normalnom pogonu uzbuen punim naponom, tako da je njegova privlana sila veda od privlane sile strujnog svitka, zbog ega je radni kontakt otvoren. Kod kvarova u mrei smanjuje se napon na koji je prikljuen naponski svitak, a povedava se struja u strujnom svitku. Zbog toga privlana sila strujnog elektromagneta postaje veda od privlane sile naponskog elektromagneta, pa se radni kontakt zatvara. Moemo, prema tome da kaemo da impendantni releji, preko strujnog i naponskog svitka, kontroliraju momentalni odnos pogonskog napona i pogonske struje. Kratak spoj u mree karakterizira se velikom strujom i istovremenim snienjem

napona. Odnos napona i struje u kratkom spoju (impedancija kratkog spoja ) je zato znatno manji od istog odnosa u normalnom pogonu (pogonska impedancija). Impedantni releji se primjenjuju u srednjenaponskim mreama (kablovskim, nadzemnim i mjeovitim), dok se reaktantni releji upotrebljavaju kod vodova najviih napona. Rezistantni releji se praktino ne primjenjuju. Na osnovu svega to smo dosad rekli moemo dati osnovne karakteristike distantne zatite: -selektivno odvajanje dijelova postrojenja u kvaru -veoma kratka i o visini struje kvara praktino neovisna okidna vremen a -ako zataji distantni relej djeluje distantni relej u slijededoj stanici (ali sa neto duim okidnim vremenom) -sabirnice su selektivno tidene, zahvaljujudi distantnim relejima -na temelju okidnih vremena releja moe se priblino odredizi mjesto kvara Na kraju napomenimo da se u veoma razgranatim zatvorenim mreama kvalitetna zatita moe, praktino jedino, ostvariti pomodu distantnih releja.

Diferencijalni releji :
Diferencijalni releji su zatitni releji, koji usporeuju istovrsne i istovremene veliine i mjere njihovu razliku. Spoj diferencijalnog releja je takav da u normalnom pogonu kroz relej ne protie nikakva struja, dok u sluaju kvara kroz relej protie dovoljno velika struja, tako da se diferencijalni relej uzbudi i daje impuls za isklapanje sklopke. Diferencijalni releji mogu biti : -uzduni, ako usporeuju i mjere struje na poetku i na kraju tidenog dijela postrojenja -popreni, ako na istom kraju usporeuju i mjere struje u dva ili vie vodova Danas se praktino upotrebljavaju samo uzduni diferencijalni releji za zatitu transformatora i generatora. Diferencijalni releji se prikljuuju na sekundarne strane strujnih transformatora. Dio postrojenja izmeu strujnih transformatora nazivamo tidenim dijelom. Diferencijalni relej mora djelovati i dati impuls za isklapanje sklopke ako se u tidenom dijelu pojavi kvar (najede kratko spoj) i ne smije djelovati ako se kvar dogodi van tidenog podruja, ma kakve bile struje kvara. Diferencijalna zatita se uvijek izvodi tropolno. Diferencijalni relej de okinuti kod kratkih spojeva u tidenom podruju i to bez obzira da li je kratki spoj napajan s jedne ili s obje strane. Diferencijalni relej nede, meutim, okinuti ako kvara uopde nema ili ako se desio izvan tidenog dijela. Ipak, mogude je da diferencijalni relej okine i u sluajevima uslijed tzv. Krivih struja , koje nastaju ako strujni transformatori na koje je prikljuen diferencijalni relej imaju razliite strujne i kutne greke. Krive struje postoje i u normalnom pogonu, ali su neznatne i tek kod struja kvara, koji se dogodio izvan tidenog dijela, postaju velike, tako da mogu dovesti do djelovanja diferencijalnog releja i okidanja sklopke. Diferencijalni releji, koji se ne mogu oduprijeti okidanju zbog krivih struja, nazivaju se nestabilizirani diferencijalni releji. Proradna struja diferencijalnog releja se podeava od 30 do 50% nominalne sekundarne struje to za 5A sekundarne struje iznosi 1,5 do 2,5 A.

Stabilizirani diferencijalni releji :

Nestabilizirani diferencijalni releji se ne upotrebljavaju, jer okidaju zbog krivih struja. Svi diferencijalni releji, koji se danas upotrebljavaju, su tzv. Stabilizirani diferencijalni releji. Osnovna prednost stabiliziranog releja prema nestabiliziranom sastoji se u tome da kod kratkih spojeva izvan tidenog dijela, sigurno sprjeavaju krivo okidanje. Svoju osnovnu prednost nad nestabiliziranim diferencijalnim relejem, stabilizirani diferencijalni relej postie pomodu dva strujna svitka, koji svojim privlanim elektromagnetnim silama napreu krajeve vage. Kroz lijevi svitak protie samo struja diferencije, dok kroz desni svitak protie ukupna struja oba transformatora. Zakretanje vage ulijevo, tj. okidanje releja moe nastupiti jedino ako privlana sila diferencijalnog svitka savlada privlanu silu opruge i prekostrujnog svitka. Ako je kvar nastao van tidenog dijela, onda se to ne moe dogoditi, jer je privlana sila prekostrujnog svitka veda od privlane sile diferencijalnog svitka. Buholcov relej: Za razliku od vedine releja, Buholcov relej je veoma robusne izvedbe. Ugrauje se u spojnu cijev izmeu kotla transformatora i konzervatora i u normalnom pogonu je ispunjen uljem. Poklopac transformatora je nagnut za cca 2%, tako da plinovi idu lake prema Buholcovom releju. Svako i najmanje otedenje izolacije namota i izolacije meu limovima ima za posljedicu raspadanje ulja i razvijanje plinova, koji na putu prema konzervatoru najprije dolaze u Buholcov relej, postepeno istiskujudi ulje, uslijed ega gornji plovak u releju, slijededi razinu ulja, pada dok ne zatvori kontakt signalnog strujnog kruga. Time se pogonsko osoblje upozorava da u transformatoru postoji manji kvar. Ako, meutim, u transformatoru nastupi vedi kvar, na primjer kratki spoj, nastati de veoma brzo strujanje ulja prema konzervatoru, tako da de donji plovak, koji se nalazi na pravcu i smjeru strujanja ulja, naglo pasti i zatvoriti svoj kontakt, a time i okidni strujni krug, to de dovesti do okidanja sklopki transformatora. Jasno je da de Buholcov relej reagirati i prilikom isticanja ulja iz kotla, ili ako se zbog veoma niskih temperatura okoline ulje sasvim spusti u kotao. Zbog toga je, kod niskih temperatura, poeljno ostaviti transformator u praznom hodu (na primjer preko nodi). Pravilno djelovanje Buholcovog releja ispitujemo na slijededi nain. Na ventil, koji je smjeten na dnu releja, prikljuimo zranu pumpu (na primjer pumpu za automobilske gume) i njom ubacujemo zrak u posudu releja. Kako je posuda opremljena staklom, moemo kroz njega promatrati sputanje razine ulja i kontrolirati pravilno djelovanje gornjeg plovka. Ako posudu brzo punimo zrakom, ispuniti de se gornji dio posude zrakom pa de djelovati i donji plovak. Na slici (5.8.5.) prikazan je spoj Buholcovog releja sa pomodnim relejima I signalizacijom.

Kontakt 1 Buholcovog releja B je, u stvari, donji plovak. Njegovim zatvaranjem uzbuuje se uzbudni svitak u pomodnom releju PR1 . To dovodi do zatvaranja kontakta za okidanje sklopki na objema stranama energetskog transformatora. Zatvaranjem kontakta 2 (gornji plovak) uzbuuje se uzbudni svitak u pomodnom releju PR2 u kome se zatvori radni kontakt, a nakon toga ukljui truba T. Zatvaranjem kontakta 2 zatvori se i kolo u kojem se nalazi signalna arulja b. Pogonsko osoblje moe okrenuti preklopku s i tako ukljuiti signalnu arulju a, tako da ona svijetli sve dok je ukljuen kontakt 2 .