32.

Magnetskim poljem naziva se prostor u kojem se opaaju magnetski uinci.

Dva su temeljna magnetska uinka: mehanika sila i elektromagnetska indukcija
Prirodni (permanentni) magneti
Krajevi magneta nazivaju se polovima. U sredini ravnog magneta nalazi se neutralna zona.
Raznoimeni magnetski polovi se privlae, a istoimeni se odbijaju.
Silnica je linija koja je zatvorena sama u sebe i pokazuje kako u pojedinoj toki prostora djeluje
magnetska sila.
Silnice izviru iz sjevernog magnetskog pola i ulaze u juni magnetski pol.

Ako se palac desne ruke postavi u smjer protjecanja elektrine struje, savijeni ostali prsti
desne ruke pokazuju smjer polja.
Smjer vektora B (H jakost magnetskog polja) u nekoj toki odreen je tangentom u toj toki na
silnicu magnetskog polja koja prolazi tom tokom

Magnetsko polje zavoja
Magnetsko polje svitka

Pravilo desne ruke za svitak (zavojnicu)
Ako se savinuti prsti desne ruke postavi u smjer protjecanja elektrine struje kroz svitak, palac
pokazuje smjer odakle silnice izlaze smjer polja
Magnetski tok
Skup silnica (linija) magnetskog polja kroz neku plohu naziva se magnetskim tokom .
Magnetski tok je skalarna veliina. Jedinica magnetskog toka je Weber |Wb = Vs|.
33.
Zemljin magnetizam
Blizu zemaljskih polova postoje magnetski polovi zemlje
promjera cca 150 milja iji se poloaj vremenom mijenja

Kut kojeg zatvaraju geografski meridijan i magnetska igla koja se moe slobodno vrtjeti u
vodoravnoj ravnini naziva se magnetskom deklinacijom, a u navigaciji varijacijom.
Varijacija je istona ili pozitivna kada se sjeverni pol
magnetske igle otkloni istono od geografskog meridijana
Kut kojeg zatvaraju vodoravna ravnina i magnetska igla koja se moe slobodno vrtjeti u okomitoj
ravnini naziva se magnetskom inklinacijom ( na magnetskom polu je 90 a na magnetskom
ekvatoru je 90 ).
Homogeno i nehomogeno magnetsko polje


Magnetska indukcija B
Iznimno vana fizikalna veliina koja karakterizira magnetsko polje je gustoda magnetskog toka
(mag. indukcija) B=/S predstavlja omjer magnetskog toka i povrine presjeka S kroz koji taj
tok prolazi.
Gustoda magnetskog toka je vektorska veliina. Jedinica gustode magnetskog toka je Tesla |Wb
/m
2
|.
34.
Magnetska uzbuda ili jakost magnetskog polja H
U prostor oko vodia kroz koji prolazi struja djeluje magnetska uzbuda H - jakost magnetskog polja
(koja se mjeri u A/m) i opada proporcijonalno kvadratu udaljenosti od vodia.
Magnetska uzbuda H izaziva stvaranja magnetskog toka ( vedi tok to je vedi H i to je bolja
provodnost mag. silnica u mediju )


cos B S | = cos
S S
d B dS | | = =
} }
| |
I N
H Wb

=
m
I N
B S H S
R
S
|

O
= = = =

0 r
=
7
0
4 10
H
m
t

(
=
(

35.
ZAKON PROTJECANJA
Magnetski napon zatvorene konture (Hdl) (cijele silnice ) jednak je magnetskom protjecanju =IN
(magnetomotorna sila):
Magnetska uzbuda ili jakost magnetskog polja (H) i magnetska indukcija (B) su povezane
relacijama:

Elektromagnetska indukcija
Ukoliko imamo dva svitka tada:
- prilikom ukljuivanja ili iskljuivanja toka istosmjerne elektrine struje u jednom svitku
dolazi do pojave napona (induciranja elektromotornog napona) u drugom zatvorenom
svitku koji se nalazi u blizini prvog svitka;
- se pri promjeni poloaja jednog svitka u odnosu na poloaj drugoga svitka, kojim protjee
istosmjerna elektrina struja, takoer inducira elektromotorni napon u prvom svitku.
36.
Iznos induciranog napona razmjeran brzini promjene magnetskog toka i broju zavoja svitka.
Znaenje minusa objanjava se Lencovim zakonom: smjer induciranog napona uvijek je takav da se
od tog napona stvorena struja svojim magnetskim uinkom protivi promjeni magnetskog toka
uslijed kojeg je dolo do induciranog napona.
Napon pomicanja
Vodi se giba po vodljivom okviru brzinom okomito u odnosu na magnetsko polje gustode B

| | I N Az O=
| |
I N
H Wb

= | | B H T =
d
e N
dt
|
=
d
e B v
dt
u
= =
Smjer induciranog napona
Pravilo desne ruke:
Ako se desna ruka postavi tako da silnice magnetskog polja upadaju na dlan ispruene desne ake i
ako isprueni palac pokazuje smjer gibanja vodia, onda prsti pokazuju smjer induciranog napona.
37.
Napon rotacije
Do induciranog napona moe se dodi i na nain da svitak rotira u homogenom magnetskom polju
indukcije B. Takav napon naziva se naponom rotacije, a u biti to je naelo rada generatora
izmjenine struje.

Grafiki prikaz magnetskog toka i induciranog izmjeninog napona
T period izmjeninog napona *s]
f=1/T frekvencija (broj titraja u s [Hz]



t =e o
( )
( )
( cos )
d t
e t N
dt
d
N B S t
dt
|
e
= =

( ) sin e t N B S t e e =
38.
Svitak sa magnetskom jezgrom posjeduje induktivitet
Samoindukcija
Pojava da se u istoj zavojnici (svitku) kojom protjee izmjenina elektrina struja inducira napon
e(t), kao posljedica promjenjivog magnetskog toka (t), naziva se samoindukcija, a tako inducirani
napon naziva se naponom samoindukcije


Meuindukcija
Pojava stvaranja napona u donjem svitku kao poslijedica promjenjivog magnetski toka u gornjem
svitku koji obuhvada i zavoje donjeg svitka naziva se meuindukcija.
M
1,2
- koeficijent meuindukcije (meuinduktivitet). Ukazuje na magnetsku povezanost prvog i
drugog svitka.

| |
2 2
m
N N S
L H
R l

= =
dt
t di
L t e
) (
) ( =
dt
t di
M t e
) (
) (
1
2 , 1 2
=
1,2 1 2
M L L =
Jednofazni transformator

Transformator statika je elektromagnetska naprava (elektrini stroj bez pokretnih dijelova) koji
povedava ili sniava izmjenini napon na principu elektromagnetske indukcije.
Transformator se sastoji od dvije zavojnice (primar i sekundar) koje su elektriki izolirane, a
povezane su magnetnim tokom.
Magnetski tok prolazi kroz magnetsku jezgru (u nekim sluajevima i kroz zrak).
1. transf. jednadba
2. transf. jednadba

39.
Induktivitet u istosmjernom krugu


Energija magnetskog polja u induktivitetu

2
1
2
1
N
N
U
U
=
1 2 1 2
1 2
1 1 2 2
2 1
W W P P
I N
U I U I
I N
= =
= =
2
2
1
I L W
m
=
Sila na vodi kojim protjee struja a nalazi se u magnetskom polju

40.
Meusobno djelovanje ravnih vodia kojima protjeu elektrine struje

Sila na naboj u gibanju

1
2 1
0 1
2



=
a
I I
F
t

1 2
2 0 2
2
I I
F
a

=

F Q v B =
41.
Magnetski materijali
Dijamagnetski-bizmut,zlato, bakar, srebro, germanij, silicij, grafit, aluminijev oksid, itd.
- Silnice se ire kad prolaze kroz materijal,
r
<1
Paramagnetski-zrak, aluminij, kromov klorid i oksid, paladij, eljezni oksid, eljezni klorid, itd.
- Silnice samo prolaze kroz materijal,
r
~1
Feromagnetski-eljezo Fe, kobalt Co, nikal Ni, gadolinij Gd, disprozij Dy, terbij Tb, holmij Ho, erbij Er
i njihove slitine
- Silnice se skupljaju u materijalu ,
r
>>1
- Magnetski momenti atoma grupirani su u magnetske domene (10
15
atoma). Unutar jedne
domene magnetski su momenti, zbog jakog meudjelovanja, usmjereni uvijek u jednom
pravcu (spontana magnetizacija).
- Bez narinutog vanjskog magnetskog polja magnetski momenti pojedinih domena
proizvoljno su orijentirani pa je ukupna magnetiziranost materijala jednaka nuli.
Svaki feromagnetski materijal karakterizira Curieva feromagnetska temperatura T
cf
.
- Porastom temperature, zbog termikog gibanja atoma oko ravnotenog poloaja, slabi
magnetiziranost domena.
- Na temperaturama bliskim T
cf
(eljezo 1043 C, kobalt 1395 C , nikal 631 C) domene su
razorene, a na jo viim temperaturama feromagnetski materijal ima svojstva
paramagnetskog.
42.
Krivulja magnetiziranja istosmjernom strujom torusnog svitka sa feromagnetskim materijalom

OA podruje reverzibilnog pomaka domena, domene se vrate kadavanjskog polja nestane
AB podruje ireverzibilnog pomaka domena (neke od domena trajnoostaju usmjerene u pravcu
vanjskog polja i kada ono nestane)
>B - podruje zasidenja (sve domene trajno ostaju usmjerene u pravcu vanjskog polja)
Krivulja magnetiziranja izmjeninom strujom -Petlja histereze

Remanentna indukcija B
r
je vrijednost za:
Koercitivna jakost magnetskog polja (Koercitivna sila) H
c
je vrijednost za :
43.
Feromagnetski materijali se po obliku petlje histereze dijele na meke i tvrde.
Meki su uske petlje histereze i male vrijednosti koercitivne jakosti magnetskog polja (H
c
<800 A/m).
(isto eljezo, meki elik...
Tvrdi imaju iroku petlju histereze i veliku vrijednost koercitivne jakosti magnetskog polja.
(martenzitni elici, slitine eljeza...
Kad se masivni metalna jezgra nalazi u promjenjivom magnetskom polju u njoj de se inducirati
vrtlone struje: male zatvorene strujne petlje unutar vodia, koje zagrijavaju jezgru !!!!
Da bi se umanjila pojava vrtlonih struja jezgre se izrauju iz tankih limova koji su meusobno
izolirani (jezgre transformatora). Na taj se nain tim strujnim petljama povedava put i otpor.
Na magnetskoj karti svijeta oznaene su linije istog iznosa magnetske indukcije. Nazivaju se
ekviinducijskim ili izoindukcijskim linijama. Oko ekvinducijskih linija, uz odreenu toleranciju,
postoje pojasevi iste vodoravne komponente (ekvihore) i okomite (ekviverte)
Ako se u homogenom magnetskom polju zemlje nae brod od feromagnetskog materijala,
homogenost magnetskog polja de se poremetiti. Unutar feromagnetskog materijala se pod
utjecajem magnetskog polja orijentiraju magnetski momenti te se ovakav magnetizam naziva
inducirani brodski magnetizam.
0 H =
0 B =
44.
Izmjenine struje su vremenski promjenljive struje kojima se pored jakosti mijenja i smjer
kut i vrijeme

Sinusne veliine mogu se osim kao funkcije vremena pokazati i vektorski (fazorski) esto puta
zgodnije.
Fazor rotira konstantnom brzinom u smjeru suprotno od kazaljke na satu. Projekcija fazora na
okomitu os jednaka je sinusu kuta =t.
Duina vektora jednaka je maksimalnoj vrijedmosti sinusne veliine
Kut koji fazor zatvara sa horizontalnom osi u t=0 predstavlja fazni pomak.


Kruna frekfencija



Fazni pomak


45.
Ispii jednabe za dvije sinusoidalne veliine razliitog faznog pomaka

Srednja vrijednost izmjenine struje u vremenskom intervalu T definirana je izrazom:
Za sinusoidalnu izmjeninu struju oigledno je da je srednja vrijednost jednaka nuli.
: : 2
2
2
2
( ) sin
m
t T
t
f t
T
rad
f
s
t
i t I t
o t
t
o t
e t
o e
e
=

= =
(
=
(

=
=
1 1
( ) sin ( )
m
i t I t e | = +
2 2
( ) sin ( )
m
i t I t e | =
0
( ) sin ( )
m
i t I t e =
1 1
( ) sin ( )
m
i t I t e | = +
2 2
( ) sin ( )
m
i t I t e | =
}
=
T
sr
dt t i
T
I
0
) (
1

Za sinusoidalnu izmjeninu struju elektrolitska srednja vrijednost jednaka je

Za sinusoidalnu izmjeninu struju efektivna vrijednost jednaka je

Faktor oblika je omjer efektivne i elektrolitske srednje vrijednosti izmjenine veliine.
Za sinusni valni oblik:


Srednji faktor je omjer elektrolitske srednje i maksimalne vrijednosti izmjenine veliine.
Za sinusni valni oblik

Tjemeni faktorje omjer maksimalne i efektivne vrijednosti izmjenine veliine.
Za sinusni valni oblik:

Omjerni faktori
Najede se mjere efektivne vrijednosti sinusne izmjenine struje
Omjerni faktori su:
faktor oblika,
2
0, 637
el m m
I I I
t
= =
0, 707
ef m
I I =
11 , 1
2 2
2
2
=

=
t
t

m
m
I
I
637 , 0
2
2
= =

=
t
t
,
m
m
I
I
414 , 1 2
2
= = =
m
m
I
I
o
tjemeni faktor,
srednji faktor
Instrumenti koji mjere efektivnu vrijednost su jako skupi. Zbog toga se izrauju jeftini mjerni
instrumenti koji mjere elektrolitsku srednju vrijednost koju je lako izmjeriti, te se tako dobivena
vrijednost pomnoi sa omjernim faktorom (faktorom oblika) da se dobije efektivna vrijednost.
46.
Pod radnim opteredenjem podrazumjeva se opteredenje koji ne stvara ni magnetsko ni
elektrostatsko polje, ved samo otporno (omsko) opteredenje.
Idealno radno opteredenje ne postoji, ali za niske frekvencije takvim opteredenjem mogu se
smatrati: arulje, grijai otpornici

fazorski
Pod induktivnim opteredenjem podrazumijeva se opteredenje koji stvara magnetsko polje.
Induktivnim optereenjem mogu se smatrati zavojnice bez i sa magnetskom jezgrom, releji,
elektromotori, transformatori ...



t U t u
m
e sin ) ( =
t I t
R
U
R
t u
t i
m
m
e e sin sin
) (
) ( = = =

0 0 0 = =
t U t u
m
e sin ) ( =
0 0 0
90 ) 90 ( 0 + = = =
i u
o o
)
2
sin( ) (
t
e = t I t i
m
Induktivni otpor u izmjeninom strujnom krugu
Povedanjem frekvencije povedava se i induktivni otpor

Pod kapacitivnim opteredenjem podrazumjeva se opteredenje koji stvara kapacitivno polje.
Kapacitivnim opteredenjem mogu se smatrati kondenazatori, flourescentne lampe, ali i elektrini
strojevi u posebnim reimima rada


Kapacitivni otpor u izmjeninom strujnom krugu
Povedanjem frekvencije smanjuje i kapacitivni otpor

47.
Serijski spoj radnog i induktivnog otpora
(

O = = = = =
A
V
A
Vs
s
H Hz L f L X
L
1
2 t e
t U t u
m
e sin ) ( =
( ) sin( )
2
m
i t I t
t
e = +
0 0 0
0 (90 ) 90
u i
o o = = =
(
(
(

O = =

=
A
V
V
As
s
C f C
X
C
1
1
2
1 1
t e

Vektorski trokut impedancije
Serijski spoj radnog i kapacitivnog otpora

Serijski spoj radnog, induktivnog i kapacitivnog otpora


48.
Snaga na radnom troilu
U
R
U
L
U
I


Snaga na induktivnom troilu


Snaga na kapacitivnom troilu


( ) (1 cos 2 )
ef ef
p t U I t e =
( ) sin 2
ef ef
p t U I t e =
( ) sin 2
ef ef
p t U I t e =
Snaga na radno induktivnom troilu

Snaga radno induktivnog tereta je periodika i harmonika funkcija, ali dvostruke frekvencije (2e)
u odnosu na frekvenciju napona i struje (e).
Funkcija snage oscilira oko osi paralelne s osi apscisa, a koja je za iznos U
ef
I
ef
cos udaljena od
apscise.
Jedan dio snage je konstantan i iznosi U
ef
I
ef
cos , a drugi oscilira oko konstantne vrijednosti po
zakonu U
ef
I
ef
sin
Prividna, radna i jalova snaga
Umnoak efektivnih vrijednosti napona i struje sa cos (faktorom snage) u nekom vremenu
predstavlja korisni rad kojeg moe obaviti energija izmjenine struje i naziva se radna (djelatna ili
aktivna) snaga.
Cilj je postidi vedi faktor snage, jer je tad i djelatna snaga na troilu veda. Maksimalni faktor snage
je 1 i tada je = 0.
Umnoak efektivnih vrijednosti napona i struje predstavlja prividnu snagu:
Jalova ili reaktivna snaga karakterizira osciliranje energije
izmeu izvora i troila odreena je izrazom:
49.
Trokut snage na radno - induktivnom troilu



| | cos
ef ef
P U I W =
| |
ef ef
S U I VA =
| | sin Q U I VAR =
| |
ef ef
S U I VA =
| | sin
ef ef
Q U I VAR =
| | cos
ef ef
P U I W =
Kompenzacija faktora snage
Faktor snage se moe popraviti dodavanjem u strujni krug kondenzatora ili baterija kondenzatora
na strani troila. Na taj nain jalova snaga ne titra izmeu induktiviteta i izvora nego izmeu
indukiviteta i kondenzatora. rasteredenje prenosnog voda

Vrste kompenzacije

Teorem o o prilagoenju
Za zadani izmjenini izvor srednja snaga isporuena troilu bit de maksimalna ako su reaktivni
otpori izvora i troila jednakih iznosa, ali suprotnog karaktera (induktivni kapacitivni ili obrnuto).
Kod prilagoenja je iskoristivost svega 50%, pa se prilagoenje koristi samo u elektronici,
telekomunikacijama i radiokomunikacijama, a ne i u elektroenergetskim mreama.
za serijski spoj troila i naponskog izvora vrijedi Z
t
= Z
i
* P
max
=U
2
/4R
t

Primjer prilagoenja radio-prijemnika

50.

Prebacivanjem sklopke nakon nabijanja kondenzatora, nastaju nepriguene oscilacije elektrine
energije (kondenzator) i magnetske energije (zavojnica) na rezonantnoj frekvenciji .
Nema disipacije energije pa oscilacije traju beskonano dugo.
Prebacivanjem sklopke nakon nabijanja kondenzatora, nastaju priguene oscilacije elektrine
energije (kondenzator) i magnetske energije (zavojnica) na rezonantnoj frekvenciji .
Energija se rasipa na otporniku R pa oscilacije ubrzo nestaju. u izvoru elektromagnetskih valova
(u odailjau se sklopka neprestano prebacuje da bi se dobile nepriguene oscilacije !! ). Na visokim
frekvencijama nastaje EM val
Rezonancija je pojava koja se javlja u sluajevima kada se frekvencija prinudnih oscilacija (vanjskog
izvora) poklapa s frekvencijom vlastitih oscilacija. Posljedice razonancije u mehanikim sustavima
su vibracije (brod, automobil, vlak, visoki C pucanje ae, ruenje drvenog mosta stupanjem).
a rad
X X =
0, 5 q =

Dobrotom strujnog kruga Q naziva se omjer napona na induktivnom (ili kapacitivnom) otporu pri
rezonantnoj frekvenciji i napona izvora:
Priguenjem strujnog kruga d naziva se reciprona vrijednost dobrote strujnog kruga. U krugu s
vedim priguenjem bre prestaju slobodne oscilacije.

51.
Najjednostavniji je jednofazni sustav. Spajanjem dva jednofazna sustava, moe se dobiti dvofazni
sustav, s tri trofazni, itd.
Prednosti trofaznog sustava nad jednofaznim

omogudavanje ekonominijeg prijenosa elektrine energije, s manjim gubicima i utedom
materijala za vodove;
Trofazni sustav omoguduje generiranje okretnog magnetskog polja, na kojem se temelji
rad vedine rotacijskih strojeva (24 MW sinkroni propulzijski motor)
Napon izmjenine struje se moe lako transformirati na vedi. Visoki napon se koristi za
prijenos vedih snaga i pogon velikih elektrinih motora
trenutna snaga simetrinog trofaznog troila je konstantna bez obzira na vrstu spoja;
trofazni ureaji su robustni i ekonomini.
Princip generiranja trofaznog napona
C L
f
r

=
t 2
1
C
L
R U
U
U
U
Q
C L
1
= = =
L
C
R
Q
d = =
1



52.
Zvijezda zvijezda spoj

Ako su troila nesimetrina Ako su troila simetrina nul vod nije ni potreban
tee struja kroz nul vod


Povratni vodi nije potreban ako je troilo simetrino
jednaki otpori u sve tri faze
Zvijezda trokut spoj bez nul vodia
1 max
2 max
3 max max
( ) sin
( ) sin( 120 )
( ) sin( 240 ) sin( 120 )
u t U t
u t U t
u t U t U t
e
e
e e
=
=
= = +

53.

Trofazno simetrino troilo ima u svakoj grani jednako opteredenje
Radna snaga
Jalova snaga
Prividna snaga
54.


Z Z Z Z = = =
3 2 1
cos 3 cos
3
3 cos 3 3 = = = =
L L
L
L f f uk
I U
I
U I U P P
3 3 sin 3 sin 3 sin
3
L
uk f f L L L
I
Q Q U I U U I = = = =
3 3 cos 3 3
3
L
uk f f L L L
I
S S U I U U I = = = =

Trofazni sinkroni generator -alternator

Rotor se okrede, jer ga pokrede pogonski stroj (brzohodni turbogeneratori do 3000 o/min, dizel
motor oko 750 o/min).
Poto se rotor okrede, za stator de nastalo polje izgledati kao promjenjivo te de se inducirati
izmjenini sinusoidalni napon.
Opteredenje generatora se mijenja a time i izlazni napon, pa se, zbog odravanja stalnog izlaznog
napona, neprestano mijenja struja uzbude (manji napon na izlazu jaa struja uzbude i obratno)
automatska regulacija napona
Da bi frekvencija napona bila konstantna mora se odravati sinkrona brzina vrtnje rotora:


Reimi rada elektrinih strojeva
Prazan hod nema korisnog djelovanja, troila nisu prikljuena, stroj je spreman za preuzimanje
opteredenja. (Motor koji nema mehaniko opteredenje. Generator i transformator bez otpora na
izlaznim stezaljkama) U principu dozvoljen reim rada osim za serijski istosmjerni motor)
| |
min
60
S
okr
n p
f Hz
(

(

=
Nazivno opteredenje kada su mehanika i elektrika opteredenja u skladu sa karakteristikama
stroja normalno radno stanje.
Kratki spoj - zbog prevelikog opteredenja prestaje korisna pretvorba energije. Razvija se velika
toplina, pa se stroj treba zatititi od kratkog spoja. (Motor kojemu se rotor zaustavi. Generator i
transformator s kratko spojenim izlaznim stezaljkama) Nedozvoljen i opasan reim rada zatita
!!!
55.
Asinkroni motor

Ako se tri namotaja koja se napajaju trofaznom izmjeninom strujom prostorno razmaknu, svaki de
od namotaja stvarati svoje magnetsko polje
U svakoj toki prostora postoji rezultantno magnetsko polje dobiveno vektorskim zbrajanjem polja
pojedinih namotaja.
Os rezultantnog polja pomie se du namotaja tako da se uvijek nalazi iznad onog faznog namotaja
u kojem je struja maksimalna
Dakle, s pomodu trofazne struje dobiva se u namotajima koji miruju magnetski tok koji rotira -
okretno magnetsko polje
Promjena smjera okretnog polja postie se promjenom redosljeda faza trofaznog sustava.
Princip rada
Asinkroni motor ima stator na koji se dovodi trofazna struja (isto izgleda kao i stator sinkronog
motora), a rotor se sastoji od zavojnica u kojima se inducira napon pod djelovanjem statorskog
okretnog magnetskog polja.
Inducirani napon u rotoru izaziva struje rotora koji ga magnetiziraju i on se okree pod djelovanjem
okretnog magnetskog polja statora.
Da bi okretno polje induciralo napone u vodiima rotora, mora biti neka relativna brzina izmeu
okretnog polja i rotora. Zaostajanje rotora za okretanjem magnetskog polja statora zove se klizanje


56.
Broj okretaja
Princip rada istosmjernog stroja

Stator moe biti permanentni magnet ili elektromagnet na koji se
dovodi struja uzbude uzbudni namot statora.
Rotor je s vanjskim krugom spojen preko komutatora
armaturni namot
Istosmjerni motori
Regulacija brzine vrtnje se moe postii na dva
naina:
promjenom napona armaturnog kruga ili
promjenom struje u uzbudnom krugu.
Uobiajeno je da se to naziva:
regulacija brzine naponom i
regulacija brzine poljem.


Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora promjenom
napona i frekvencije

57.
Izvori energije na brodu mogu biti: generatori, akumulatorske baterije, solarne elije, elektrini
pretvarai i prikljuak za kopno.
Troila na brodu mogu se podijeliti na: elektromotorni pogon,topilnska,rasvjetna,navigacijska i
komunikacijska, itd.
Razvod i razdioba elektrine energije na brodu
S
S
n
n n
s

=
60
min
S
f okr
n
p
(
=
(

1. za istosmjernu struju (jednovodni s upotrebom brodskog trupa kao povratnog vodia
do 50 [V], dvovodni izolirani, trovodni),
2. za jednofaznu izmjeninu struju (jednovodni ili dvovodni),
3. za trofaznu izmjeninu struju (trovodni izoliran u sve tri faze, trovodni uzemljen
zvjezditem s tri izoloirane faze, trovodni s tri izolirane faze i nul vodom i trovodni s tri
izolirane faze i uzemljenim nul-vodom prikljuenim na zvjezdie izvora).
Jednofazna izmjenina ili istosmjerna struje jednovodni sustav


Kod jednovodnog sustava koristi jedan vodi kao + pol, a kao
drugi vodi za - pol koristi se brodski trup.
Opasno !!
Jednofazna imjenina ili istosmjerna struja dvovodni sustav

Ne koristi se brodski trup za razvod elektrine struje.
58.
Trofazna izmjenina struja trovodni sustav gdje brodski trup slui kao nul vod


Jeftini i posebno opasni zbog poara zabranjeni za tankere
Laka dijagnostika kvara i izolacija pokvarenog dijela kruga
Trofazna izmjenina struja trovodni sustav s nul vodom uzemljenim na zvjezdite izvora

Takoer opasan (neto manje od prethodnog) jer je zvjezdite
uzemljeno na trup (smanjuje se struja kvara ako se zvjezdite
uzemljuje preko otpornika)
Laka diagnostika kvara i izolacija pokvarenog dijela kruga
Trofazna izmjenina struja trovodni sustav s nul vodom

Mogu se koristiti jednofazna troila
Pogodni za tankere nema opasnosti od poara jer ne moe nastati
iskra izmeu faze i trupa broda (uzemljenje nije spojeno s trupom)
Teko je otkriti kvar u sluaju proboja jedne faze na trup broda
Trofazna izmjenina struja trovodni sustav bez nul voda

Idealan za tankere i LNG vrlo siguran
Teko je otkriti kvar u sluaju proboja jedne faze na trup broda,
teko izolirati dio ruga u kvaru
Ne mogu se koristiti jednofazna troila
59.
Glavna sklopna (razvodna) ploa je mjesto elektrinog sustava gdje se dovodi energija iz
generatora i odvodi prema troilima izravno ili preko ostali sklopnih ureaja (pomone sklopne
ploe, uputnici, razdjelnici, pultovi i upravljaki ormari).
Sklopni ureaji sastoje se od sklopki, pokretaa, prekidaa, osiguraa, okidaa, releja, mjernih
i signalizacijskih ureaja. Postoje i elektroenergetski sustavi s vie naponskih razina te moe
biti i vie glavnih sklopnih ploa.
Sklopna ploa za nudu (pomona sklopna ploa) sa sklopnim ureajima za generator u nudi
mora se nalaziti u razini glavne palube, obino na palubi amca za spaavanje.

U normalnom radu radi jedan ili vie glavnih generatora, PG ne radi, S ukljuena
U sluaju otkaza glavnog generatora, S iskljuuje i automatski se pokree PG. Odspaja se
glavna ploa, napajaju se vana troila


60.
UPS besprekidno napajanje
Namjena UPS (uninterruptible power supply) jest da premosti nestanak struje u trenutku
nastanka black-out na brodu.

Prikljuak za kopno

Zatita od korozije
Zatita elinog trupa broda predstavlja anoda od cinka. Zatitu metala od galvanske korozije mogue
je postii i vanjskim narinutim naponom suprotnog polariteta i jednakog ili veeg iznosa od ukupne
elektromotorne sile galvanskih struja koji nagrizaju trup broda.
61.
Izvori svjetlosti zrae i elektromagnetske valove duljine od 380 do 780 nm, koje ovjek okom
registrira kao svjetlost.
arulja sa arnom niti

Naputa se jer troi puno energije mala efikasnost, mala trajnost
Flourescentna arulja

Struja elektrona prolazi kroz plin u kojemu se nalaze pare Hg.
Elektroni se sudaraju sa atomima Hg i nastaje UV zraenje.
UV zrake padaju na flourescentni sloj na stjenci cjevi i emitiraju hladnu svjetlost mala
potronja struje
Svjetlee diode trajne i efikasne
Prolaz struje kroz poluvodiki ip
izaziva preskakanje elektrona iz gornjih u donje
orbitale poslijedica emisija svjetlosti
Mala potronja struje, velika efikasnost
Posebnosti brodske rasvjete
Kao stalna rasvjetna tijela na brodovima se susreu uglavnom fluorescentne cijevi i
sijalice visoke jaine elektrinog pranjenja, te izvori svjetlosti sa arnom niti arulje.
Armatura rasvjetnih tijela moe biti:
- nepromoive izvedbe,
- protueksplozijske izvedbe,
- otporna na djelovanje vode i soli.

Sijalice s visokom jainom elektrinog pranjenja uglavnom se koriste za osvjetljenje jarbola i
ostalih manje pristupanih mjesta. Svojstven im je dug vijek trajanja, oko 24000 sati rada.
Nedostatak koji im donekle ograniava uporabu je opasnost od izazivanja poara i pojave
korozije ako se razbiju.
Navigacijska i signalna svjetla moraju biti vodonepropusna, izraena od materijala otpornih na
djelovanje korozije, s posebnim Fresnelovim leama.
Njihov poloaj (svjetlo na jarbolu, krmeno svjetlo, pramano svjetlo, pramano sidreno svjetlo,
svjetlosne oznake pri tegljenju) i boja zadani su meunarodnim propisima. Ta rasvjeta nadzire
se s posebne kontrolne ploe iz kormilarnice.
62.
Prekostrujni osigurai (elektromagnetski i rastalni) prekidaju strujni krug kada struja pree
maksimalnu dozvoljenu vrijednost. Mogu biti brzi ili tromi osigurai.
Bimetalni osigurai su vrsta prekostrujnih osiguraa takoe prekidaju strujni krug kada struja
pree maksimalnu vrijednost. Spadaju u trome osigurae. esto se koriste u pomonim
krugovima koji iskljuuju glavni krug.
Podnaponski i prekonaponski osigurai prekidaju strujni krug kada u krugu napon padne
ispod ili iznad dozvoljene granice. Spadaju u brze osigurae,
Rastalni prekostrujni osigura zastarjelo naputa se!!
Prekida strujni krug kojega titi kada jakost elektrine struje prijee doputenu
vrijednost.
Na mjestu gdje rastalna nit pregori javlja se svjetlosni luk s visokom temperaturom.
Da ne doe do poara ili nekih drugih tetnih posljedica, rastalna nit se okruuje
kremenim pijeskom i sve se zatvara u porculanski omota.
Bimetale tvore dvije meusobno spojene metalne trake izraene od dviju razliitih slitina
razliitih . koeficijenta rastezanja. Prolaskom struje poveava se temperatura traka, koje se
razliito rasteu i bimetal se savija na jednu stranu.
Bimetali se, izmeu ostalog, rabe za bimetalnu zatitu.


63.
Sklopke slue za uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje.
Prekida je sklopni ureaj koji moe uklapati i prekidati i nominalne i struje kratkog spoja do
svoje nazivne (uklopne i prekidne) vrijednosti .
Sklopnici i kontaktori su elektromagnetske sklopke za daljinsko ukljuivanje troila.
Tipkalo je ureaj koji slui za runo kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta ako su struje
manje od 10 [A].
Razvodni ureaji slue za razvoenje ili grananje elektrinih vodia.
Kabeli
Prema namjeni mogu se podijeliti na:
- brodske energetske kabele za napone do 1000 V (mogu imati od 1 do 4 ile, s presjekom
ile do 400 mm
2
),
- signalne kabele (mogu imati vie tankih ila debljine do 1,5 mm
2
) za povezivanje kontrolnih
zvrnokompasnih i signalnih ureaja, za daljinsko upravljanje, za iskazivanje rezultata mjerenja itd,
- telekomunikacijske kabele, optiki kablovi
-kabele za posebne namjene, teko gorivi kabeli (vatrodojava), kabele za demagnetizaciju
broda (degausizacija - npr. s brodskim trupom kao zatita od magnetskih mina, i sl.),
Gubitak snage u vodovima
Gubitak snage u vodu nastaje jer postoji otpor vodia. Vodi se zagrijava uslijed prolaska
struje.
Gubitak snage u postotcima je:





64.
Zatitno uzemljenje na brodovima izvodi se prema pravilima klasifikacijskog registra brodova koji
izdaje klasu za odreeni brod i vano je za sigurnost posade i broda.
Svi metalni dijelovi brodskih elektrinih ureaja i dijelovi elektrine opreme moraju biti
uzemljeni.
Uzemljenje prenosive opreme treba izvesti uzemljenjem kontaktom u utinici i icom za uzemljenje
u prenosivom kabelu.
%
100 100
V
i i
IR P
P
P U
A
= =
_
i
P snaga izvora
_ _ _ P gubitak snage u vodiu
_
v
R otpor vodia
_
i
U napon izvora
Presjek vodia za uzemljenje mora udovoljavati propisanim zahtjevima. Utinice za napone od 100
[V] i iznad moraju imati trei kontakt za uzemljenje.
Vodii za uzemljenje spaja se na trup broda posebnim vijcima. Vijak za uzemljenje izrauje se od
mesinga ili slitine otporne na koroziju. Promjer vijka ne smije biti manji od 6 [mm]. Mjesto na trupu
broda gdje se spaja uzemljenje mora biti oieno i korozivno i galvanski zatieno
Sekundarni namotaji svih transformatora moraju biti uzemljeni. Metalni oplati za zatitu od
elektromagnetske interferencije, kao i metalni omotai kabela za zatitu od mehanikog oteenja,
moraju biti uzemljeni. Visea vrata panela na kojima su ugraene sklopke i instrumenti moraju biti
uzemljena s ploom preko posebno fleksibilnog uzemljenja.
Na kompozitnim brodovima u svrhu uzemljenja mogu se koristiti metalne pramane pregrade
ili drugi dijelovi metalnih konstrukcija koji su u svim uvjetima plovidbe uronjeni.
65. Takoer je potrebno uzemljiti Wiking/Johnsonove spojke na cjevovodima na otvorenoj
palubi, a ono mora biti izvedeno svakih 30 [m] duljine cjevovoda.
Za cjevovod balasta potrebno je na prirubnici zavariti podmetae za uzemljenje, a za cjevovode
tereta i uzemljenje preko rolina na usisu tlaka. Za cjevovode pranja i pare i iza grijaa izvodi se
uzemljenje preko rolina.

Zatita od smetnji radio stanice moe se postii montiranjem kabela u elektrino neprekidnu
metalnu cijev ili upotrebom kabela s metalnim opletom.
Drveni brodovi imaju metalnu plou koja se nalazi na vanjskoj uronjenoj oplati na koju se
uzemljuju njihova elektrina troila.
Svi brodovi moraju imati zatitu od udara groma, jer taj udar moe izazvati poar ili eksploziju.
Gromobranski ureaj se sastoji od gromobrana, odvodnog voda i uzemljenja.
Metalni jarboli ne trebaju poseban gromobranski ureaj, ako postoji njihov pouzdan vodljivi
spoj s metalnim trupom broda ili s uzemljenjem. Treba predvidjeti mogunost prikljuka
odvoda na kopneno uzemljenje.
Za tankove tereta, procesne sustave te cjevovode zapaljivih proizvoda, koji su u stanju stvoriti
zapaljive plinove i smjese, koji nisu trajno spojeni na trup broda zahtjeva se vodi za
uzemljenje za odvod statikog elektriciteta, ako je elektrini otpor izmeu navedene opreme i
trupa broda vei od 1 [MO].
Kod pretakanja plina ili nafte tanker ili LNG mora biti elektriki spojen sa terminalom