27. Kirchhoffova pravila. (2.

9)
Kirchhoffova pravila koristimo za rjeavanje sloenijih strujnih krugova
(mrea).

1.PRAVILO zakon ouvanja naboja

Zbroj jakosti struja koje ulaze u vor jednak je zbroju jakosti struja koje iz vora
izlaze.
- struje koje ulaze u vor su pozitivne, a struje koje izlaze iz vora su negativne

; ovo je pravilo posljedica je zakona ouvanja naboja.

; koliko snaboja ue u vor toliko i izae.
2.PRAVILO zakon ouvanja energije
U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih elektromotornih sila jednak je zbroju svih
padova napona na otporima.

- Da bismo utvrdili predznak elektromotornih sila i padova napona,

proizvoljno odaberemo smjer obilaenja petlje.
- Pad napona RI je pozitivan ako je smjer struje kroz taj otpor u smjeru
obilaenja petlje.

28. Rad i snaga elektrine struje. Pad napona. (2.12)

Ako zbog razlike potencijala U na krajevima vodia duljine l, kroz vodi proe
naboj dQ, rad to ga obavi elektrina sila koja djeluje na naboj iznosi:

Snaga P koja se dovodi vodiu je:

mjerna jedinica W; vat

Elektrina snaga dovedena vodiu produkt je razlike potencijala U na krajevima
vodia i struje I kroz vodi.
- Ako za vodi vrijedi Ohmov zakon ( U=RI) dobivamo jo dva izraza za
snagu :
(Jouleov zakon) ili

U openitom sluaju rad je elektrine struje integral snage po veremenu:

Potronja elektrine energije mjeri se kilovatsatima(kWh) 1kWh = 3,6 x 10^6 J

Elektrina snaga se mjeri vatmetrom, a elektrina energija; elektrinim
brojilima.

Pad napona na troilu

29. Elektrina struja u tekuinama. (2.13)

Veina istih tekuina su izolatori. Vodene otopine kiselina, luina i soli su
dobri vodii i zato se jo nazivaju elektroliti. (U elektrolitima postoje pokretljivi
ioni koji u pristustvu vanjskog elektrinog polja proizvode ionsku struju i tako
elektorlite ine vodiima.)
Proces stvaranja iona u elektrolitima naziva se elektrika disocijacija. Proces
kod kojeg se pri prolazu elektrine struje kroz elektrolite na elektrodama
izluuju neutralni atomi ili skupine atoma; nazivamo elektroliza.
- Prolazom struje I u vremenu t prenese se naboj Q s elektrode u elektrolit:

Q = I x t = N ze

; (Z kemijska valencija promatranog iona, Ne naboj

iona koji se u tom vremenu neutraliziraju na elektrodi).
- Masa tvari koja se za to vrijeme izlui na elektordi:

; ( N broj izluenih iona, NA Avogadrova

konstanta, M molarna masa)
Faradayeva konstanta - 9,649 104 Cmol1

30. Magnetske pojave. Magnetizam Zemlje. (3.1)

Materijale koji imaju svojstvo da privlae predmete od eljeza, nikla, kobalta i
njihovih legura nazivamo magnetima.
Osim prirodnih postpje i umjetni magneti : PERMANENTI izrauju se od
posebnih eljeznih legura i trajno zadravaju magnetska svojstva.
ELEKTROMAGNETI to su zavojnice s jezgrom od mekog eljeza, magneti
su sve dok kroz njihovu zavojnicu tee elektrina struja.
- Svaki magnet ima dva pola sjeverni (N) i juni (S), na tim polovima su
magentske sile najjae
MAGNETSKA INFLUENCIJA komad mekog eljeza u blizini magneta
postaje magnetian i privlai eljezne predmete (nastaje magnetski dipol)
ZEMLJIN MAGNETIZAM

- Oko Zemlje postoji posebno polje sila koje nazivamo zemljino magnetsko
polje.
Budui da se sjeverni pol magnetske igle orjentira prema sjeveru Zemlje,
zakljulujemo da je Zemlja magnet iji je juni pol negdje na sjeveru, a sjeverni
pol na jugu.
- kut izmeu geografskoh i magnetskog meridijana zovemo magnetska
deklinacija
MAGNETSKO POLJE je prostor u kojem se osjea djelovanje magnetske sile,
predoujemo ga silnicama koje izlaze iz sjevernog pola i ulaze u juni pol. Tamo
gdje su silnice gue tamo je i polje jae.

- magnetsko polje

31. Elektromagnetska (Lorentzova) sila. (3.3)

Na naboj Q koji se giba brzinom v u magnetskom polju djeluje sila F.
; (gdje je B - magnetska indukcija).
Ako osim magnetskog polja na naboj djeluje i elektrino polje, ukupna
elektromagnetska sila vektorski je zbroj elektrine i magnetske sile:
; (Lorentzova sila F)
Elektrina sila djeluje u smjeru djelovanja polja , dok se magnetska sila moe
odrediti prema pravilu desne ruke: otvoreni dlan se postavi tako da silnice
magnetskog polja ulaze u njega, a prsti pokazuju smjer gibanja, te tada isprueni
palac pokazuje smjer djelovanja magnetske sile.

32. Magnetski tok, gustoa toka i jakost magnetskoga

polja. (3.3)(3.4)(3.9)
MAGNETSKI TOK

homogeno polje za homogeno polje magnetski tok je

jednak :

; (S povrina, B magnetska

indukcija)
Ako silnice homogenog magnetskog polja ne upadaju okomito na povrinu S,
ve pod nekim kutem tada imamo izraz :

U openitom sluaju magnetski tok raunamo integralom po povrini kroz koju

raunamo tok:

; mjerna jedinica je veber , Wb.

Nehomogeno magnetsko polje:

GUSTOA TOKA
Gustoa toka B je vektorska veliina i okomita je na smjer djelovanja magnetske
sile F:
Ako je u nekoj toki sredstva permeabilnosti magnetska indukcija jednaka B,
tada jakost magnetskog polja H u toj toki definiramo izrazom :
; apsolutna permeabilnost vakuma

JAKOST MAGNETSKOG POLJA

; ( N broj zavoja, l duljina zavojnice)

Jakost magnetskog polja dugog ravnog vodi:

; ( R udaljenost magnetskog polja od vodia).

33. Magnetsko polje elektrine struje. Biot-Savartov

zakon. (3.2)(3.5)
U prostoru oko vodia kojim tee struja postoji magnetsko polje.

- elektrini naboji u gibanju proizvode magnetsko polje

- magnetske silnice su zatvorene krivulje
- silnice ravnog vodia kroz koji tee struja, zbog simetrije, su koncentrine
krunice koje lee u ravninama okomitim na vodi, a sredite im je na osi
vodia
- smjer magnetskog polja odreujemo pravilom desne ruke

BIOT SAVARTOV ZAKON

Prema Biot Savartovu zakonu, magnetska indukcija, koju u toki P proizvodi

tzv. element struje I ds jednaka je :

; ( r jedinini vektor;
udaljenost elementa vodia ds do toke promatranja P)

smjer vektora odreuje se pravilom desne ruke

Biot Savrtov zakon moemo pisati i pomou vektora H:

Biot i Savart prouavali su magnetska polja za razliite oblike vodia

kojima tee elektrina struja .
34. Magnetsko polje ravnoga vodia i krunoga zavoja.
(3.5)

Magnetsku indukciju B u okolini beskonano dugog ravnog vodia kojim tee

struja jakosti I moemo izvesti primjenom Biot Savartova zakona:

- Budui da je

, jednadba poprima oblik :

.
Integriranjem dobivamo :

MAGNETSKO POLJE KRUNOG ZAVOJA

Magnetska indukcija B u sreditu krunog zavoja kroz koji tee struja jakosti I.

Doprinosi dB svih I ds imaju u sreditu zavoja isti smjer, okomito prema unutra
na ravninu zavoja pa imamo jednostavno skalarno zbrajanje doprinosa dB.
Udaljenost za sve elemente vodia ds od promatrane toke je stalna i jednaka
polumjeru krunice R:

35. Magnetsko polje ravne i torusne zavojnice. (3.5)

(3.8)

Zavojnica duine l i polumjera R sastoji se od N koncentrnih krunih zavoja.

Dio zavojnice duine ds moe se smatrati krunom strujom. Element te struje
(N/l)Ids uzrokuje u toki A na osi zavojnice magnetsku indukciju dB koje je
smjer u smjeru osi, a iznosi:

Da bismo odredili ukupnu indukciju potrebno je integrirati po kutu od 1 do

2:

TORUSNE ZAVOJNICE

zavojnice

magnetska indukcija unutar torusne

36. Djelovanje magnetskog polja na vodi kojim tee

struja. (3.7)

Sila izmeu dvaju paralelnih, tankih, ravnih

vodia kroj koje teku struje I1 i I2 u vakumu. Jedan vodi nalazi se u
magnetskom polju drogoga, i obratno.

ovaj izraz upotrebljava se za definiciju osnovne

mjerne jedinice fizikalne veliine jakosti elektrine struje ampera.

37. Ampreov zakon za magnetsko polje. (3.8)

Cirkulacija vektorskog polja je linijski integral po zatvorenoj krivulji projekcije
vektora na krivulju u svakoj tokite krivulje.

-cirkulacija vektora jakosti magnetskog polja po krivulji K:

- raunamo cirkulaciju jakosti magnetskog polja dugakog ravnog vodia kojim
tee struja I, zatvorena krivulja neka bude krunica oko vodia
-u svakoj toki te krunice magnetsko polje je tangencijalno na krunicu,

konstanstno i jednako :
Amperov zakon ili zakon protjecanja. Moe se primjeniti za izraunavanje
magnetskih polja kada postoji odreena simetrija.

ili

38. Magnetski moment strujne petlje. Magnetski dipol.

(3.11)
Moment sile koji djeluje na strujnu petlju kojom tee struja I u magnetskom
polju B: M = I S
xB
(S povrina strujne petlje)
Magnetski moment je vektorska veliina iji je vektorski produkt s magnetskom
indukcijom jednak zakrenutom momentu:
pm =
[pm] =
Veza izmeu magnetskog momenta pm i zakretnog momenta M u vanjskom
magnetskom polju indukcije B: M = pm x
B prema udaljenosti toke promatranja
Strujna petlja ije su dimenzije malene
naziva se magnetski dipol. Zato se pm esto naziva magnetski dipolni
moment.

39. Potencijalna energija magnetskoga dipola. (3.12)

(Pr. 3.5) (IZVOD)
Potencijalna energija elektrikog dipola u vanjskom homogenom elektrinom
polju jakosti E:

Potencijalna energija magnetskog dipola u homogenom magnetskom polju:

.
Potencijalna energija je minimalna kad je dipol u poloaju ravnotee:

DIPOLNI MOMENT I POTENCIJALNA ENERGIJA ELEKTRONA

KOJI SE GIBA OKO JEZGRE
-pretpostavimo da se elektron giba oko jezgre po krunici polumjera r
-elektron se giba brzinom v i napravi v(2 r )

-ekvivalentna struja

- moment koliine gibanja elektrona

- sada magnetski dipolni moment moemo zapisati kao :

ili vektorski:

Predznak minus postoji jer je smjer struje suprotan smjeru gibanja elektrona pa
magnetski dipolni moment i moment koliine gibanja imaju suprotan smjer.

Potencijalna energija :

40. Gibanje nabijene estice u magnetskom polju.

(3.13) (IZVOD)

;
(U = napon izmeu anode i katode, m masa elektrona, e- naboj elektrona)
Elektroni emitirani iz katode ubrzaju se u elektrinom polju izmeu anode i
katode i prolaze kroz upljinu u anodi. Nailaze na elektrino polje duljine L i
zbog djelovanja elektrinog polja elektroni e se otkloniti u smjeru osi .
Da bismo odredili otklon z elektrona brzine v, naboja e i mase m u homogenom
elektrinom polju E, primjenimo drugi Newtonov zakon

Jednadba putanje :
Nakon izlaska iz elektrinog polja elektroni e se nastaviti gibati pravocrtno po
tangenti na parabolu u toki y=L.
Nagib tangente ( tan ) moe se odrediti iz prve derivacije u toj toki:

Otklon na ekranu cijevi Ze uzrokovan je elektrinim poljem:

Zbog magnetskog polja B na elektrone djeluje sila prema dolje i prisiljava ih da

se gibaju po krunici polumjera mv/ (eB).

Otklon zbog magnetskog polja:

Ako se elektrino i magnetsko polje odaberu tako da otklon zbog magnteskog

polja poniti otklon zbog elektrinog polja:

41. Faradayev zakon elektromagnetske indukcije.

(4.1)(4.2)

Elektromagnetska indukcija je jedan od najvanijih naina dobivanja elektrine

energije. To je pojava u kojoj se u prisutstvu magnetskog polja mehanika
energija pretvara u elektrinu.

Uvlaenjem magnetskog tapa u zavojnicu na njezinim se krajevima inducira

elektromotorna sila, odnosno kroz strujni krug potekne struja. Elektromagnetsku
indukciju opaamo i kada umjesto permanentnog magneta u petlju uvuemo
elektromagnet.

Veliina inducirane elektromotorne sile razmjerna je brzini promjene

magnetskog toka kroz petlju:

i N
t

Ako umjesto jednog zavoja postoji zavojnica od N zavoja:

To je FARADAYEV ZAKON INDUKCIJE

Negativan predznak je posljedica zakona o odranju energije (LENZOVO
PRAVILO)
LENZOVO PRAVILO: Inducirana elektrina struja ima takav smjer da
proizvodi magnetski tok koji se suprotstavlja promjeni toka zbog kojeg je
nastala.

42. Samoindukcija i induktivitet. (4.3)

Mijenjanjem struje u petlji ili u zavojnici nastaje u njima promjenjivo

magnetsko polje. Prema zakonu elektromagnetske indukcije to e promjenjivo
polje inducirati elektromotornu silu u toj petlji ili zavojnici. Budui da zavojnica
inducira elektromotornu silu sama u sebi ta se pojava naziva
SAMOINDUKCIJA.
Inducirana elektromotorna sila samoindukcije jednaka je:

(L induktivitet)
Magnetsko polje je proporcionalno struji kroz petlju, te je takoer struji
proporcionalan i magnetski tok.
Jedinica induktiviteta naziva se henri (H)!
Induktivitet vodia u vakumu ovisi samo o geometriji, a ako nije u vakumu ovisi
i o permeabilnosti.
Induktivitet dugake cilindrine zavojnice:
( N broj zavoja; s presjek; l duljina )
43. Energija i gustoa energije magnetskoga polja.
Energija zavojnice. (4.4) (IZVOD)
Pri ukapanju struja kroz serijski LR-krug raste eksponencijalno po zakonu:

i pribliava se
vrijednosti
maksimalne vrijednosti

. Magnetsko polje u zavojnici pritom raste od nule do

.

Kada struja kroz zavojnicu poraste od i na i+di, na krajevima zavojnice inducira

se elektormotorna sila

, a energija eL i dt prijee iz

izvora u magnetsko polje zavojnice:

Ukupna energija magnetskog polja zavojnice kada je kroz nju uspostavljena

struja jakosti I iznosi:

Magnetska energija zavojnice pretvarat e se unutranju energiju (toplinu) u

otporniku sve dok ne isezne i struja postane nula.

- To uvrstimo u izraz za energiju magnetskog polja:

- Gustoa energije magnetskog toka iznosi:

44. Magnetska svojstva tvari. Permeabilnost i

susceptibilnost. (5.1)

Magnetska indukcija zavojnice bez jezgre:

Magnetska indukcija te zavojsnice s jezgrom:

Relativna magnetska permeabilnost materijala omjer je magnetske indukcije

u materijalu i magnetske indukcije bez materijala:

Vektorom magnetizacije opisat emo utjecaj sredstva na magnetsko polje:

* veza izmeu vektora magnetske indukcije B i jakosti magnetskog polja H i

magnetizacije M:
U veini sluajeva magnetizacija je razmjerna jakosti magnetskog polja:

Konstanta proporcionalnosti Xm naziva se magnetska susceptibilnost

materijala!
-veza izmeu permeabilnosti i susceptibilnosti je :

MAGNETSKA SVOJSTVA TVARI

1. Feromagnetici materijali ija je susceptibilnost Xm >>0
To su eljezo, nikal, kobalt i njihove legure.
2. Paramagnetici materijali ija je susceptibilnost Xm>0

Oni poveavaju magnetsku indukciju s obzirom na onu u vakumu. To su

Al, Pt, W, Ta, itd.
3. Dijamagnetici materijali ija je susceptibilnost Xm<0
Oni smanjuju magnetsku indukciju, to su Bi, Pb, Cu, H2, itd.