OE1i2 teorija

1. Što je specifični električni otpor?

- Električni otpor vodiča duljine 1m i poprečnog presjeka 1mm2 na
temperaturi od 20⁰C
- fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tvari da se opire protjecanju
el.struje ; - mj.jedinica: Ωm

2. Što je to napon?
- Razlika električnih potencijala dviju točaka el. Polja ili strujnog kruga koji
izaziva gibanje elektrona kroz vodić

3. Što je to struja?
- Električna struja je usmjereno gibanje električnih naboja kroz vodič pod
utjecajem električnog polja. Električna struja može teći samo ako postoje
slobodni nositelji naboja i električno polje.
- Usmjereno gibanje nabijenih čestica ( u metalima su elektroni, u
poluvodičima su elektroni i šupljine, u elektrolitima su pozitivno i
negativno nabijeni ioni, u plazmi elektroni i ioni, u supravodičima parovi
elektrona (supravodljivost- stanje pojedinih tvari koje se na
niskim temperaturama očituje u nestanku njihova električnoga otpora) )

4. Što je uzrok a što posljedica u odnosu struje i napona?

- UZROK = napon, POSLJEDICA = struja
5. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi potekla struja?
- Izvor napona i zatvoreni strujni krug.
6. Što uzrokuje pad napona na priključnicama izvora?
- Unutarnji otpor izvora
7. Što su to ioni i kako nastaju?
- Ioni su nosioci električnog naboja u tekućini i nastaju elektrolitičkom
disocijacijom (stvaranje pozitivnih i negativnih iona bez električnog polja).
8. Što omogućuje struju kroz vakuum?
- Prvo je potrebno izazvati tok elektrona, a da bi ga izazvali trebamo imati
izvor elektrona i usmjeriti njihov tok. Izvor elektrona dobijemo
oslobađanjem elektrona iz materije i to tako da elektronima podižemo
razinu energije i oslobađamo njihovu energetsku vezu s atomskom
jezgrom (npr.zagrijavanjem)
- Ako takav zagrijani izvor elektrona zatvorimo u vakuum u kojem
izazovemo razliku el. potencijala tada elektroni slobodno prolaze kroz
vakuum u smjeru pozitivno nabijene elektrode
9. Na kojim kemijskom elementu se temelji današnja poluvodička tehnologija?
- Na siliciju
10.U čemu se razlikuju P i N tip poluvodiča?

1
 OE1i2 teorija

- N tip poluvodiča se dobiva dopiranjem kristalne rešetke peterovalentnim

elementom (donorima) i ovaj tip sadrži višak elektrona i ovakav poluvodič
može dati elektron.
- P tip poluv. dobiva se dopiranjem kris.rešetke trovalentnim elementom
(akceptorima) i on sadrži višak šupljina te on može primiti elektron.

11.Čemu služi poluvodička dioda?

- U propusnom smjeru se koriste kao ispravljački element, a u nepropusnom
smjeru za stabilizaciju napona (posebno izvedena zener dioda)

12.Čemu služi tranzistor, tiristor i triac?

- Tranzistor  za pojačavanje električnih signala (analogni sklopovi), za
upravljanje sklopke (digitalni sklopovi) te za stabilizaciju i modulaciju
signala
- Tiristor  za kontrolirano propuštanje odgovarajuće količine struje
isključivo u jednom smjeru
- Triac  upravljiva sklopka koja može propustiti izmjeničnu struju uz
odgovarajući impulsni uređaj; tj. uključuje se pobudnim impulsom na
upravljačkoj elektrodi, a isključuje kada sinusioida prolazi kroz nulu.
13.Kakvi su odnosi napona i naboja kod serijsko a kakvi kod paralelno spojenih
kondenzatora?
- SERIJSKI SPOJ – naboj Q je jednak na svim kond, ukupni napon jednak
je zbroju napona na pojedinim kond.
- PARALELNI SPOJ- napon je jednak na svim kond., ukupni naboj jednak
je zbroju naboja na pojedinim kond.
14.Kada se privlače dva vodiča kroz koje teče električna struja?
- Ako struje teku vodičima u istom smjeru onda se privlače, a ako teku u
suprotnim smjerovima onda se odbijaju.

15.Kako se inducira sinusni izmjenični napon?

- Okretanjem petlje u homogenom magnetskom polju.
16.Što je to jalova a što prividna snaga?
- Jalova snaga- snaga koja titra između izvora i trošila (ne sudjeluje u
korisnom radu trošila), premda je primjerice nužna za rad el. motora (okretno
magnetsko polje).
- Prividna snaga – vektorski zbroj radne i jalove snage

17.Koje se mjerne jedinice koriste za mjerenje snage?

- Mjerna jedinica radne snage je vat (W = J/s).
- Za prividnu električnu snagu izmjenične struje može se upotrebljavati i
jedinica za snagu voltamper (1 VA = 1 W), a za električnu reaktivnu
(jalovu) snagu jedinica var (1 var = 1 W).

2
 OE1i2 teorija

18.O čemu ovisi fazni pomak između napona i struje u izmjeničnim strujnim
krugovima?
- O impedanciji trošila. Ako je to čisti radni otpor, nema faznog pomaka tj.
jednak je nuli. Kod zavojnice pomak je do + 90 studpnjeva a kod
kondenzatora do – 90 stupnjeva. Kod mješovitih spojeva pomak je od – 90
stupnjeva do + 90 stupnjeva a ovisi o komponentama impedancije
Z=R+jX.

19.Kako se vektorski prikazuje izmjenična sinusna veličina?

- Sinusna funkcija može se dobiti pomoću rotirajućih vektora. Amplitudu
možemo smatrati duljinom vektora, a fazni kut određuje kut u
koordinatnom sustavu
- Vektor rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu oko čvrste točke i u
jednom periodu završi jedan puni okretaj. Brzina rotacije odgovara
kružnoj frekvenciji.

20.Koji je uvjet za dobivanje rezonancije i gdje se rezonancija koristi?

- Uvjet je da se frekvencija vanjskog izvora poklapa s frekvencijom vlastitih
oscilacija, a ona nastaje kod sustava koji prisilno titra kada se pri
određenoj frekvenciji pobude postiže maksimalna amplituda titranja.
- Reaktivni dio impedancije X=0.
Rezonancija se koristi kod izdvajanja željenih frekvencija
(radiokomunikacije) i za prigušivanje neželjenih frekvencija.

21.Što je to međuinduktivitet?
- To je inducirani napon izmjenične struje, tj. pojava kod koje se zbog
promjene jakosti struje u jednom svitku inducira napon u drugom svitku
kroz koji prolazi magnetski tok prvog svitka.

22.Kako se generira trofazni napon?

- Generira se tako da se iz tri nezavisna naponska izvora generiraju tri
napona iste frekvencije i istog efektivnog iznosa , međusobno pomaknuta
za 120*, odnosno za trećinu periode tj. generira se Okretanjem vodiča u
homogenom magnetskom polju ili rotacijom homogenog magnetskog
polja
- Ako okrećemo tri simetrično postavljena vodiča na obodu kruga rotacije, u
sva 3 vodiča će se inducirati isti izmjenični napon koji će se razlikovati
samo po faznom pomaku

23.Kako se izvodi spoj u trokut, a kako spoj u zvijezdu?

ZVIJEZDA: Jedan kraj elementa (otpornik, zavojnica, kondenzator)
spojimo zajedno u tzv. Zvijezdište a drugi krajevi se spajaju na vodiče
(dovodne ili odvodne)

3
 OE1i2 teorija

.
TROKUT: Drugi kraj prvog elementa spojimo sa prvim krajem
drugog elementa, drugi kraj drugog elementa spojimo sa prvim
krajem trećeg elementa, drugi kraj trećeg elementa spojimo sa prvim
krajem prvog elementa.

(Ovo je puno lakše odgovoriti ako se nacrta slika oba spoja.)

24.Kolika je snaga trofaznog trošila?

- Snaga je zbroj snaga pojedinačnih faza.
- Snaga u spoju zvijezda i trokut je jednaka i iznosi: P= √3UIcosφ
Napon i struja su linijske vrijednosti.

25.Odnos snaga električnog trošila u spoju trokut i u spoju zvijezda?

- U spoju trokut je tri puta veća

26.Čemu služi kompenzacija jalove energije?

- Služi za smanjenje jalove snage , za smanjenje padova napona na mreži, za
manje opterećenje mjernih uređaja, prekidača, osigurača, za smanjenje
troškova za jalovu energiju.

27.Čemu služi transformator?

- Prijenos snage sa primara na sekundar uz mogućnost promjene razina
napona i struja.
- Električno odvajanje strujnog kruga primara i sekundara (povezuje ih
samo magnetski tok)
28.Osnovni dijelovi transformatora?
- Građen je od željezne magnetske jezgre (nosioc magnetskog polja), i dva
namota (primarni i sekundarni); jezgra se sastoji od magnetsko vodljivih
limova zbog promjenjivog magnetnog toka

29.Utjecaj faktora snage na napon sekundara transformatora?

- Kada je faktor snage jedan 1 ili ispod a induktivnog karaktera, napon na
stezaljkama pada sa porastom struje.
- Kada je faktor snage manji od 1 a kapacitivnog karaktera, napon na
stezaljkama raste sa porastom struje.

30.Osnovni spojevi namota trofaznog transformatora?

- Mogu se spajati u zvijezdu (Y), trokut (D) ili cik-cak (Z)

31.Što su to satni brojevi kod spojeva namota trofaznog transformatora?

4
 OE1i2 teorija

- Satni broj je višekratnik kuta 30° za koji zaostaje napona sekundara

istoimene faze u odnosu na napon primara.

32.Što je to autotransformator i po čemu se bitno razlikuje od običnih

transformatora?
- To je transformator u kojem se energija između namota prenosi
galvanskim i elektromagnetskim putem. On ima samo jedan namot
namotan na željeznu jezgru, dok obični transformator ima 2 namota.

33.Kada nije dozvoljeno korištenje autotransformatora?

- Kada je nužno električno (galvansko) odvajanje primara i sekundara.

34.Nazivni podaci transformatora?

- Nazivni primarni i sekundarni napon, nazivna primarna i sekundarna struja,
nazivna snaga, faktor snage, korisnost, frekvencija, napon kratkog spoja, spoj
(za trofazne transformatore).

35.Kako nastaje rotirajuće magnetsko polje asinkronog motora?

Nastaje odgovarajućim rasporedom namota pojedinih faza u statoru
motora pri napajanju trofaznom izmjeničnom strujom
- Ostvaruje se na mirujućem dijelu (statoru)

36.O čemu ovisi brzina vrtnje asinkronog motora (primjer dvopolnog)?

- Ovisi o frekvenciji mreže i broju pari polova. ns=(60*f)/p... dvopolni=>
ns=60*50/2=3000 min-1

37.Vrste asinkronih motora?

- Motori: kavezni, kolutni, razlika je u izvedbi rotora.

38.Koji su osnovni dijelovi asinkronog motora?

- Stator - mirujući dio (kućište sa priključnom kutijom, namoti, ležajevi) i
rotor - rotirajući dio (osovina, kavez ili namot, željezna ispuna, ventilator)

39.Gdje je smješten i čemu služi armaturni namot asinkronog motora?

- Smješten je na statoru i svrha mu je stvaranje okretnog magnetskog polja.

40.Princip rada asinkronog motora?

- Na statorski namot spoji se trofazni napona. Napon uzrokuje struje kroz
namote a one magnetska polja. Ukupno magnetsko polje siječe vodiče (ili
štapove) na rotoru u kojima se induciraju naponi. Zbog impedancije vodiča
(štapova) poteče struja kroz njih. Struja kroz rotorski vodič (štap) koji se
nalazi u magnetskom polju uzrokuje silu a onda moment radi čega se
motor vrti.

5
 OE1i2 teorija

41.Što je to klizanje asinkronog motora?

- Klizanje je odnos relativne brzine okretnog polja prema rotoru i brzine
okretnog polja.
- Klizanje možemo pretpostaviti kao razliku sinkrone brzine vrtnje i stvarne
brzine vrtnje rotora:
Izraženo brojen okretaja na minutu u odnosu na sinkroni broj okretaja imamo
pojam klizanja:

Ns je broj okretaja sinkronog magnetskog polja, a n broj okretaja rotora

42.Kako otpor rotorskog kruga utječe na moment asinkronog motora?

- Otpor mijenja (pomiče) karateristiku momenta tako da je razvlači u lijevo.
(Skicirajte ove tri krivulje gdje je na x osi brzina vrtnje a na y osi
moment).

43.Izvedba i pokretanje asinkronih motora?

Izvedba:
- Mogućnost izvedbe s kratkospojnim namotom; nastale su dvije izvedbe:
kavezni motor (stator unutar limenog kaveza tj. rotorski namot je izveden
tako da su vodiči na krajevima kratko spojeni s dva prstena što i izgleda
kao kavez) i kolutni motor (vodiči namota su uvučeni u utore ili uloženi
kroz otvorene utore i zaklinjeni)
Pokretanje:

6
 OE1i2 teorija

- pokretanje motora je proces koji započinje u trenutku u kojem je rotor u

stanju mirovajna, a završava se onda kad se pri odgovarajućoj brzini
okretanja izjednače razvijeni moment motora i otporni moment radnog
mehanizma. U trenutku kad se motor priključi na mrežu , njegov rotor je
nepokretan (mehanički), a električki je u kratkom spoju, a uz maksimalnu
induciranu elektromotornu silu u namotaju rotora to stanje je praćeno
pojavom velikih struja. Da bi se rotor pri pokretanju mogao okretati,
polazni moment koji razvija motor mora biti veći od otpornog momenta te
U trenutku pokretanja poteče struja pokretanja koja je nekoliko puta veća
od nazivne struje opterećenog motora
- Kolutnom motoru se kod pokretanja priključuje dodatni otpor u rotorski
krug.
- A kavezni motori: direktnim pokretanjem, pokretanje preklopkom
zvijezda-trokut, upuštačem ili frekvencijskim pretvaračem.

44.Promjena smjera vrtnje asinkronog motora?

Reverziranje se radi na način da se zamjene pozicije bilo kojih dvaju faza (od
tri sveukupno) na priključnicama. npr.u,v,w=>u,w,v

45.Nazivni podaci asinkronog motora?

- Nazivni podaci asinkronog motora su:
– nazivna snaga Pn,
– nazivni napon Un (efektivna vrijednost linijskog napona),
– nazivna struja In (efektivna vrijednost linijske struje),
– nazivna frekvencija fn,
– nazivna brzina vrtnje nn
– nazivni faktor snage cosϕn

46.Čemu služi stezaljka uzemljenja na kućištu električnih strojeva?

Na tu stezaljku se spaja uzemni vod koji vodi do uzemljenja. Svrha mu je da se
u slučaju kvara (dodir faze sa kućištem) dobije velika struja (kratki spoj) čime
osigurač izbaci oštećenu fazu. Tada kućište nije pod naponom i opasno za ljude.

47.Najčešće primjene sinkronih strojeva?

- Generatori i motori koji služe kao izvori el.energije ili kao rezervni
agregati spremni za slučaj ispada glavne mreže, Najčešće se primjenjuju u
industrijskoj praksi samo kod većih elektromotornih jedinica (MW i više),
kao pomoćni izvori električne energije ili kao rezervni agregati spremni za
slučaj ispada glavne mreže kada osiguravaju napajanje nužnih pogona i
rasvjete
- Koriste se još kao motori velikih snaga gdje nije potrebna promjena brzine
vrtnje a pomoću njih se može proizvoditi jalova energija.

7
 OE1i2 teorija

48.Gdje je smješten i čemu služi armaturni namot sinkronog stroja?

Armaturni (glavni)  namot sinkronog stroja se nalazi na statoru. U njemu se
inducira napon kada radi u režimu rada generatora. U njemu se stvara
okretno magnetsko polje kada radi u režimu motora.

49.Gdje je smješten i čemu služi uzbudni namot sinkronog stroja?

- Uzbudni namot nalazi se na rotoru. Svrha mu je stvaranje magnetskog
polja koje siječe vodiče glavnog (statorskog) namota u kojima se inducira
napon.

50.Koji su osnovni dijelovi sinkronog stroja?

- Stator (kućište sa priključnom kutijom, ležajevi) i rotor (osovina, namot sa
kliznim prstenovima i lamelama, željezna ispuna, ventilator).

51.Kakav je postupak potrebno provesti za priključivanje sinkronog generatora

na mrežu?
- Moraju se prije priključivanja na mrežu pokrenuti i sinkronizirati s
mrežom
- Kada je riječ o generatoru, on se pokreće pogonskim strojem (turbinom),
dovodi u sinkronu brzinu vrtnje, sinkronizira s mrežom i tek onda
priključuje

52.Kakav je postupak potrebno provesti za priključivanje sinkronog motora na

mrežu?
- Motoru se rotor mora dovesti blizu sinkrone brzine vrtnje i onda motor
priključiti na mrežu. Polni izadanci na rotoru imaju prstenove sa
kratkospojnicima kao kod asinkronog motora.

53.Kada sinkroni stroj počinje davati struju u mrežu?

- Kada se rotor nategne (kratkotrajno ubrza) čime se pojavi fazni kut između
polja rotora i statora na način da rotor za neki kut prethodi polju statora.

54.Kada sinkroni stroj počinje uzimati struju iz mreže?

- Kada rotor kratkotrajno uspori te se pojavi fazni kut između polja rotora i
statora gdje rotor kasni.

55.Do koje točke opterećenja se može koristiti sinkroni motor?

- Što je veće zaostajanje rotora zbog većeg opterećenja, veća je i razlika
napona, a time i struja motora koja povećava moment motora  ta
stabilnost postoji do opterećenja koje izaziva zaostajanje od 90°
(teoretski, ali praktično nešto manje) nakon čega motor ispada iz
sinkronizacije s mrežom ( može izazvati štetu ako se odmah ne isključi iz
mreže )

8
 OE1i2 teorija

56.Razlozi primjene istosmjernih strojeva?

Ostaju u dijelu industrijske tehnologije nezamjenjivi zbog svojstava podesive
brzine vrtnje i momenta te mogućnost jednostavnog dobivanja promjenjivog
istosmjernog napona napajanja, što se naročito iskazuje s razvojem
poluvodičke tehnologije (mana: kolektori i četkice  potrebni redoviti
zahvati tijekom održavanja)

57.Koji su osnovni dijelovi istosmjernog stroja?

Stator, rotor, kolektor s četkicama i lamelama, armaturni i uzbudni namot.

58.Gdje je smješten i čemu služi armaturni namot istosmjernog stroja?

- Armaturni namot nalazi se na rotoru. Kroz njega teče veća struja, ona koju
proizvodi kada radi kao generator tj. ona koju troši kada radi kao motor.

59.Gdje je smješten i čemu služi uzbudni namot istosmjernog stroja?

- Na statoru te služi za stvaranje uzbudnog magnetskog polja.

60.Što je to komutacija kod istosmjernog stroja?

- Komutacija je proces promjene smjera struje kroz armaturni namot tj.
ispravljanja izmjenične struje iz rotorskih vodiča u istosmjernu struju na
četkicama i izvan istosmjernog stroja.
- Proces komutacije može teći linearno, ubrzano u opadanju struje uz
produženo vrijeme za struju drugog smjera ili obrnuto

61.Koji su osnovni načini spajanja istosmjernih strojeva?

- Serijski spoj (serijski stroj- ima namot uzbude spojen serijski s armaturom
 povećanje struje armature znači ujedno i povećanje struje uzbude)
- Paralelni spoj (poredni stroj- ima namot uzbude paralelno spojen s
armaturom tako da im je napon zajednički. Ako napon armature opadne,
smanji se i struja uzbude
- Mješoviti spoj (kompaundni stroj- ima kombiniranu uzbudu od dva
namota od kojih je jedan spojen u seriju s armaturom, a drugi paralelno )

62.Regulacija brzine vrtnje i momenta istosmjernog stroja?

- Brzina vrtnje je obrnuto proporcionalna magnetskom toku. Moment ovisi
proporcionalno o magnetskom toku i struji armature.

63.Što je to valovitost ispravljenog napona?

Valovitost podrazumijeva ostatak izmjenične komponente napona nakon
ispravljanja pomoću poluvodiča tj. to je odstupanje od srednje vrijednosti
istosmjernog promjenjivog napona.

9
 OE1i2 teorija

64.Zašto se filtrira ispravljeni izmjenični napon?

Filtriranje se koristi radi smanjenja valovitosti tj. ispravljeni napon većinom
nije pogodan za napajanje el. sklopova jer ima veliku valovitost. Da bi se ova
valovitost iz ispravljača smanjila ispravljeni napon potrebno je filtrirati:
kapacitivnim filtrom, induktivnim filtrom ili složenim LC filtrima.

65.Zašto se stabilizira napon i struja?

Da se manje mijenja izlazni napon sa promjenom struje.

66.Kakva je razlika između upravljanja i regulacije?

Kod ‘upravljanja’ izvršnom članu (npr. motoru) se šalje signal i/ili energija
da bi se uređaj uključio ili isključio, ili da poveća ili smanji količinu rada.

Kod ‘regulacije‘ postoji povratna veza npr. informacija o brzini vrtnje

motora. Ako je prevelika možemo je smanjiti a ako je premala povećati.
Regulacija može biti ručna ili automatska.

67.Koji uvjet treba biti ispunjen da bi se moglo upravljati nekim procesom?

Mora postojati mogućnost kontrole energije.

68.Što se podrazumijeva pod analognim veličinama?

Analogna veličina može poprimiti bilo koju vrijednost (na y osi XY
dijagrama).

69.Što se podrazumijeva pod digitalnim veličinama?

Digitalna veličina može poprimiti samo neke vrijednosti/razine (na y osi XY
dijagrama) određene rasponom AD pretvornika i rezolucijom. Razine se
pretvaraju u digitalni binarni kod

70.Koje su četiri osnovne logičke jedinice?

- Logična jedinica I (AND), ILI (OR), i NE (NOT) i AKO (IF)

10