GRAFIKI FAKULTET KISELJAK

FIZIKA

SEMINARSKI RAD

ISTOSMJERNA STRUJA

16.1.2011.
I semestar

Mentor: dr.sc. Hrustem Smailhodi

Student: Haris Rahmanovi

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1.
Elektrini napon............................................................................................................4
1.1.
Definicija napona..........................................................................................................4
1.2.
Mjerenje napona...........................................................................................................4
2.
Elektrina struja...........................................................................................................5
2.1.
Jaina elektrine struje.................................................................................................5
2.2.
Istosmjerna elektrina struja.......................................................................................6
3.
Elektrini otpor.............................................................................................................7
3.1.
Otpornik.........................................................................................................................7
3.1.1. Primjena otpornika.......................................................................................................7
3.1.2. Vezivanje otpornika......................................................................................................8
4.
Ohmov zakon...............................................................................................................10
4.1.
Pad napona..................................................................................................................10
LITERATURA............................................................................................................12

UVOD
Istosmjerna struja je pojam koji oznaava elektrinu struju iji tok elektrona ne
mijenja smjer kretanja, tj. izvori istosmjerne el. Struje imaju tano odreen plus i minus. Kod
istosmjerne struje u idealnim uslovima napon je uvijek isti, dok u realnim opada (prazni se
baterija izvor struje). Tri osnovne veliine u istosmjernoj struji su:
- Napon, oznaava se sa U a mjerna jedinica je volt (V)
- Jaina struje, oznaava se sa I a mjerna jedinica je amper (A)
- Otpor, oznaava se sa R a mjerna jedinica je om ()
Ove tri mjerne jedinice su meusobno povezane Omovim zakonom.

1. Elektrini napon
Elektrini napon je mjerna veliina kojom se iskazuje ukupno djelovanje elektrinog
polja na nekom putu. esto se pogreno definira kao razlika elektrinog potencijala, meutim
ta jednakost vrijedi samo u elektrostatici, tj. kada ne postoji komponenta elektrinog polja
nastala zbog elektromagnetske indukcije.
Uobiajeni znak za napon je U, prema lat. urgere, iako se susree i V, prema engl.voltage.
1.1. Definicija napona
Elektrini napon je omjer rada WAB potrebnog za premjetanje elektrinog naboja po
odreenom putu izmeu dvije take u elektrinom polju i njegove koliine Q.
Pri tome vrijedi:

to za napon daje:

pri emu su:

UAB - elektrini napon na putu izmeu taaka A i B
WAB - rad (razlika elektrine energije) izmeu taaka A i B
Q - koliina elektrinog naboja
E - jakost elektrinog polja
sAB - prijeeni put
F - sila kojom elektrino polje djeluje na naboj
1.2. Mjerenje napona
Mjerna jedinica za elektrini napon u Meunarodnom sistemu je volt. Vee jedinice za
mjerenje napona su kilovolt (1 kV = 1000 V) i megavolt (1 MV = 1.000.000 V). Jedinice za
mjerenje vrlo malih napona su milivolt (1 mV = 1/1000 V) i mikrovolt (1 V = 1/1.000.000
V). Instrument za mjerenje napona zove se voltmetar, ali se esto za prikaz i mjerenje
izmjeninih napona u elektronici koristi osciloskop.
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za napon. Broj volti je mjera jakosti
elektrinog izvora u smislu koliko je snage potrebno proizvesti za eljenu jakost struje.
Jedinica volt je ime dobila u ast Alessandra Volte (17451827), koji je izumio galvanski
lanak, prvu kemijsku bateriju.

Slika 1. Multimetar ili AVOmetar (AmperVoltOhm)

2. Elektrina struja
Elektrina struja je tok elektrinog naboja, tj. usmjereno gibanje njegovih nosilaca.
Elektrina struja moe biti istosmjerna ili izmjenina.
Struja tee kroz metale, elektrolite, plinove i poluvodie. Nosioci naboja u metalima su
slobodni elektroni, u elektrolitima negativni i pozitivni ioni (anioni i kationi), u plinovima
ioni i elektroni, a u poluvodiima elektroni i upljine.
Metali koji obiluju slobodnim elektronima su dobri vodii struje, npr. srebro, bakar i zlato.
Slobodni elektroni su oni elektroni koji nisu u atomu, npr. omjer slobodnih i neslobodnih
elektrona u bakru je 1:1, a to znai da na svaki kubini centimetar bakra dolazi
11022 slobodnih elektrona, pa se bakar odlikuje dobrom vodljivou.
Dogovorom maunika odreen je tehniki smjer struje kao smjer gibanja pozitivnog
naboja (od pozitivnog prema negativnom polu). Kako se elektroni gibaju u suprotnom smjeru
to znai da je njihov naboj negativan.
Elektroni se u vodiu usmjereno gibaju pod utjecajem elektrinog polja, pa zbog toga na
krajevima vodia mora postojati razlika potencijala, tj. napon. Kad nema elektrinog polja,
gibanje elektrona je kaotino, to znai da je svaki smjer jednako mogu i to brzinom od oko
1000 km/s (srednja termika brzina). Djelovanjem elektrinog polja elektroni dobivaju
dodatnu zajedniku komponentu brzine gibanja prema pozitivnom polu (klizanje) od svega
nekoliko mm/s (driftna brzina).
Koliina naboja Q u nekom vodiu jednaka je umnoku naboja elektrona e i broju tih
elektrona N:

2.1.

Jaina elektrine struje

Jaina elektrine struje I jednaka je koliini naboja Q koja proe kroz popreni presjek
vodia u vremenskom intervalu t:

Jedinca za jainu elektrine struje jest amper (A), nazvana prema francuskom fiziaru i
jedna je od osnovnih mjernih jedinica. Po definiciji jedan amper je jaina struje koja tee kroz
dva beskonano duga i tanka vodia u vakuumu meusobno udaljena jedan metar kada sila
stvorena strujom iznosi 2107 N po svakom metru duine vodia.
5

2.2.

Istosmjerna elektrina struja

Ako pozitivni prikljuak izvora preko nekog potroaa (npr. sijalice) poveemo na
negativni prikljuak izvora, elektroni e nagrnuti sa negativnog pola gdje su naguvani, prema
pozitivnom polu gdje ih nedostaje tako snano, da e se tanka otporna ica sijalice usijati, te
e ona zasvijetliti. Drugim rijeima, od negativnog pola baterije potei e struja elektrona
(tzv. elektrina struja) prema pozitivnom polu. Zagrijavanje vodia zbog prolaska struje
zovemo toplinskim uinkom elektrine struje.
S obzirom da bi bilo teko esto crtati bateriju, arljicu i druge elektrine elemente i
naprave, dogovoreni su simboli za razne vrste elektrinih elemenata, pa opisani sklop
ematski smo prikazali na Slika 2.. Takav sklop zovemo strujnim krugom. Strujni krug dakle
sadri neki izvor struje napona U na stezaljkama, neki potroa i elektrine vodove. U naem
primjeru ukljuili smo i prekida (sklopku) S, za ukljuenje / iskljuenje strujnog toka.

Slika 2. Strujni krug

Smjer struje je naime odreen dogovorno, zbog definiranja zakonitosti prema kojima se
odvijaju elektrini procesi, jo u vrijeme kada nije bio detaljnije poznat mehanizam nastajanja
elektrinih pojava.
Dakle, kao pozitivan, smjer struje je definiran od + prema - polu, iako se ustvari slobodni
elektroni kroz strujni krug izvan izvora kreu u obrnutom smjeru. Ako se polaritet izvora ne
mijenja kao kod baterijskog izvora, ne mijenja se ni smjer struje kroz strujni krug, pa ta takvu
struju zovemo istosmjernom.
Struja kroz vodi putuje velikom brzinom, meutim treba imati u vidu da je to ustvari
brzina putovanja pojave premjetanja elektrona s atoma na atom. Elektroni naime ne prelaze
itav strujni krug jurei kroz njega, nego samo preskau sa ljuskaste putanje jednog atoma na
ljuskastu putanju susjednog, prelazei samo kratak put kroz vodi. To slii putovanju vala po
morskoj povrini. Morem ne putuju estice vode, nego samo pojava njihovog izdizanja i
sputanja.

3. Elektrini otpor
Elektrini otpor (znak: R) je fizikalna veliina kojom se izraava omjer napona i jaine
elektrine struje, to je za mnoge materijale stalna vrijednost (Ohmov zakon).Mjerna
jedinica u Meunarodnom sustavu (SI) je om ().
Elektrini otpor, suprotan je pojam od elektrine vodljivosti. Materijali sa mnotvom
slobodnih elektrona pruaju mali otpor prolasku struje, odnosno imaju mali tzv. specifini
otpor. To je ustvari otpor kojega prolasku struje prua ica presjeka 1mm2 duine 1 m. Biljei
se sa znakom (ro). Vodi presjeka S mm2 duine L m pruat e prolasku struje otpor:

gdje je specifini otpor zavisan o vrsti materijala vodia

Materije s puno slobodnih elektrona dobro provode struju. To su u prvom redu metali, a
posebno mali otpor imaju srebro i bakar. Od njih se izrauju elektrini vodovi. eljezo ima
oko 7 puta vei otpor od bakrenog vodia istih dimenzija. Veliki specifini otpor
karakterizira izolatore. Neki materijali pruaju umjereno veliki otpor prolasku struje, pa se
zato koriste za namjerno zagrijavanje ice ili medija kojim prolaze ili za poveanje otpora
strujnih krugova, odnosno od njih se izrauju elektrini grijai i otpornici.
3.1.

Otpornik

Otpornik je dvoprilazna, pasivna elektronika komponenta koja prua otpor struji, pri
emu je odnos izmeu jaine struje i napona izmeu prikljuaka u skladu s Ohmovim
zakonom. Karakteristina veliina otpornika je elektrini otpor koji je jednak naponu na
otporniku podijeljenom sa strujom koja protjee kroz otpornik. Otpornik se koristi kao
element elektrinih mrea i elektronikih sklopova. Oznake otpornika u elektrinim shemama:
Slika 3. europski i IEC simbol, Slika 4. ameriki (ANSI) simbol.

Slika 3. Oznaka otpornika prema IEC standardu

Slika 4. Oznaka otpornika prema ANSI standardu

3.1.1. Primjena otpornika

Otpornik se openito koristi za stvaranje poznatog naponsko-strujnog odnosa u
elektrinim krugovima. Ako je struja u krugu poznata, tada se otpornik koristi za stvaranje
poznate razlike potencijala proporcionalne toj struji. Obrnuto, ukoliko je poznata razlika
potencijala izmeu dviju toaka u krugu, tada se otpornik moe koristiti za stvaranje poznate
struje proporcionalne toj razlici potencijala.
Ograniavanje struje. Postavljanjem otpornika u seriju s nekom drugom komponentom,
kao to je svjetlea dioda(LED), struja kroz tu komponentu se ograniava na poznatu i
dozvoljenu vrijednost.

Priguiva (atenuator) je mrea dva ili vie otpornika (djelilo napona) koji slue za
smanjenje napona signala.
Linijski terminator je otpornik na kraju prijenosne linije (kao to je SCSI), konstruiran kao
zakljuna impendancija(otpor ija vrijednost otpora odgovara otporu ostatka kruga na koji je
spojen) i time minimizira refleksiju signala.
3.1.2. Vezivanje otpornika
Otpornici se mogu vezivati serijski ili pralelno, a od nacina vezivanja i zavisi i ukupan
otpor.
Otpornici u paralelnom spoju imaju istu razliku potencijala (napon) na svojim izvodima.
Za izraunavanje ukupnog ekvivalentnog otpora (Req):

Slika 5.Paralelno vezani otpornici

Zapis paralelnog spoja se u jednadbama moe prikazati kao dvije vertikalne linije || (isto
kao u geometriji), ime se pojednostavljuje jednadba. Za dva otpornika,

Struja kroz otpornike spojene u seriju ostaje ista, ali napon na pojedinom otporniku moe
biti razliit. Suma razlika potencijala (napon) jednaka je ukupnom naponu. Odreivanje
ukupnog otpora:

Slika 6. Serijska veza otpornika

Otpornika mrea, kombinacija paralela i serija, se ponekad moe rastaviti na manje

dijelove koji su ili paralele ili serije. Na primjer,

Slika 7. Kombinovana veza otpornika

Svejedno mnoge otpornike mree ne moemo rastaviti na ovaj nain. Razmotrimo kocku,
iji je svaki brid zamijenjen otpornikom. Na primjer, odreivanje otpora izmeu dva suprotna
vrha u opem sluaju trai matrinu metodu rjeavanja. Ipak, ako je svih dvanaest otpornika
isto, onda je otpor od vrha do suprotnog vrha jednak 5/6 otpora pojedinog otpornika.

4. Ohmov zakon

Slika 8. Ohmov zakon predstavljen u trouglu

Ohmov zakon je temeljni zakon elektrike (elektrotehnike). Govori o odnosu jaine

struje, napona i otpora u strujnom krugu.
Eksperimentalno je utvreno, da e jaina struje kroz vodi biti to vea to je vei napon
meu njegovim krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u koji je vodi ukljuen.
Matematski se ovo moe izraziti formulom:
I=U/R
U=I*R
R=U/I
Om () se uvijek moe napisati kao volt/amper. Pa se kod formule I=U/R volt i volt se mogu
kratiti!!
Jaina struje u strujnom krugu proporcionalna je naponu, a obrnuto proporcionalna otporu.
Gdje je uz konstantnu temperaturu:
I = jaina struje kroz strujni krug u amperima (A) U= napon izvora u Voltima (V) R = ukupan
otpor strujnog kruga (otpor troila + otpor elektrinih vodova + unutarnji otpor izvora struje)
u omima ()
Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodii zovu omski vodii. Za neke
materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodii zovu neomski.
4.1.

Pad napona
Napon izvora U (V) tjera strujni tok jaine I (A) kroz otpornik R. Na krajevima otpornika
napon je jednak naponu izvora, to znai da du otpornika napon nije svagdje jednak, nego se
smanjuje od pozitivnog kraja prema negativnom.
Vei napon na stezaljkama izvora (dakle i na krajevima otpornika) protjerat e jau struju
kroz otpornik, a meu pojedinim takama otpornika i razlike u naponu bit e vee. Prekinemo
li strujni tok, otpornik e u svim takama imati isti napon jednak naponu stezaljke na koju je
prikljuen. Slijedi, da razlike u naponu pojedinih taaka otpornika postoje samo u zatvorenom
strujnom krugu, ako kroz njega protjee struja.
Eksperimentima se moe pokazati, da je pad napona na bilo kom odsjeku - dijelu otporne
ice to vei, to je vei otpor izmeu mjernih taaka i to je jaa struja koja tee kroz otpornik
Matematiki se pad napona moe odrediti po izrazu:
U = I * R1
gdje R1 predstavlja (rezultirajui) otpor meu mjernim takama. Izraz ustvari predstavlja
primjenu Ohmovog zakona na promatrani odsjeak otpornika ili promatrani dio strujnog

10

kruga, pa i onda ako taj dio sadri sloeniji sustav od vie razliito vezanih troila ili
otpornika.
Zakljuimo da prolaskom struje kroz bilo koji otpornik ili vodi, na tom otporniku ili
vodiu nastaje pad napona jednak umnoku jakosti struje i otpora meu mjernim takama
Skladno tome, pad napona je neizbjean i u vodovima gradske elektrine mree. Da bi
troila dobila propisanih 220-230 V i u vrijeme jaeg optereenja mree, vodovi moraju biti
dovoljno debeli, da se smanji njihov otpor, a time i pad napona, kako bi se razlike napona u
neoptereenoj i optereenoj mrei zadrale u granicama doputenih odstupanja. To je takoer
razlog, to elektrine instalacije trebaju projektirati strunjaci, kako bi ispravno odredili
potrebne debljine vodia za svaku instalaciju. Nadalje, pad napona nastaje i na zatitnom
vodiu, ako bi kroz njega prolazila struja. Na dijelu dugog i tankog ili slabo spojenog
zatitnog vodia, mogao bi zato nastati i opasan napon u sluaju da fazni napon probije na
metalne dijelove opreme ili instalacije (tzv. masu). Zbog toga zatitni vodi treba biti dovoljne
debljine, ne smije se voditi preko prekidaa, a ako ima spojeva, oni moraju biti dobro
izvedeni.

11

LITERATURA:
1.
2.
3.
4.

Osnove elektrotehnike; prof. dr. Enver ehovi, prof. dr. Mladen

Tkali, mr. Ivan Felja; kolska knjiga Zagreb; 1984.
Osnovi elektrotehnike; dr. Izudin Kapetanovi, dr. Vlado Madarevi,
Nermin Sarajli, Tatjana Zuber; Univerzitet u Tuzli; 1995.
Osnove elektrotehnike, za 2. razred elektrotehnicke kole; Pero Cigi;
Svjetslost Sarajevo; 2003.
http://hr.wikipedia.org; http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Elektrotehnika;
http://hr.wikipedia.org/wiki/Volt; http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri
%C4%8Dna_struja; http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_otpor;
http://hr.wikipedia.org/wiki/Napon; http://hr.wikipedia.org/wiki/Ohmov_zakon;
http://hr.wikipedia.org/wiki/Otpornik.

12