Osnove elektrotehnike I dio

Što je to atom ?
Atom je najsitnija čestica elemenata koje se ne moze razložiti, a da se pri tom ne promjene osnovna
svojstva samog elementa. Atom se sastoji od: atomske jezgre i atomske ljuske. Atomska jezgra sastavljena
je od protona (nosioci pozitivnog električnog naboja) i neutrona (bez naboja). Atomska ljuska obavija
atomsku jezgru i u njoj se nalaze elektroni (negativnog naboja) koji kruže oko atomske jezgre.

Slika 1 Primjer sastava helija

Što je eletrična struja?

Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona od mjesta viška elektrona prema mjestu
manjka elektrona.

Slika 2 Usmjereno gibanje elektrona

Što je električni vodič?

Električni vodič je materijal koji obiluje slobodnim elektronima pa stoga dobro provodi električnu struju.
Električni vodiči mogu biti metali (zlato, srebro, bakar, aluminij i dr.), ugljen za četkice elektromotora i
elektroliti (otopine soli, kiselina i lužina).

Što su električni izolatori?

Električni izolatori su materijali koji gotovo nemaju slobodnih elektrona pa stoga ne provode elektricnu
struju. Električni izolatori mogu biti neorganskog podrijetla (porculan, staklo, mramor, azbest i dr.) i mogu
biti organskog podrijetla (guma, papir, prešpan, fiber, pamuk, PVC mase i dr.).

Koji su učinci električne struje?

Učinci električne struje u vodičima i njegovoj okolini mogu biti:

Kemijski učinak, gdje električna struja pri prolazu kroz neke kemijske spojeve rastavlja te spojeve na

1 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

sastavne dijelove. Primjena kemijskog učinka je u elektrolizi, punjenju akumulatora i dr.

Magnetski učinak, gdje električna struja pri prolazu kroz vodič stvara oko njega magnetsko polje.
Magnetski učinci električne struje omogućuju rad generatora, elektromotora i transformatora, a osnova je i
djelovanja većine drugih uređaja.

Toplinski učinak, gdje električna struja zagrijava svaki vodič kroz koji prolazi. Korisno zagrijavanje, gdje
se električna energija pretvara u toplinu, bilo bi kod: štednjaka, glačala, grijala, lemila i dr. Štetno
zagrijavanje, gdje se u električnim strojevima i vodovima stvara nepotrebno zagrijavanje uslijed čega se
beskorisno troši električna energija.

Svjetlosni učinak, gdje električna struja, na primjer, pri prolazu kroz žarnu nit žarulje, žari nit i kao
posljedica toplinskog učinka svijetli.

Fiziološki učinci, gdje električna struja pri prolazu kroz ziva bića stvara kemijski i toplinski učinak.
Korisna primjena je u medicini, a može biti i opasna po život nepropisnim rukovanjem. ?

Slika 3 Električna struja opasna po život

Što je električni strujni krug?

Električni strujni krug dobivamo kada električni izvor spojimo vodičem na trošilo, a tada se elektroni
gibaju od negativnog pola prema pozitivnom polu izvora, tj. poteći ce električna struja. Tehnički smjer
električne struje je od pozitivnog prema negativnom polu izvora.

Slika 4 Smjer struje i elektrona

Što je jakost električne struje I?

Jakost električne struje I je množina elektrona koja za vrijeme jedne sekunde prođe kroz dio strujnog
kruga.

Što je jedan amper [1A]?

Jedan amper [1A] je jedinica za mjerenje jakosti struje, a definira se kao ona struja koja pri prolazu kroz
dva vrlo dugačka i tanka paralelna vodiča, međusobno udaljena jedan metar, stvara oko njih magnetska
polja koja međusobno djeluju silom od 2*10-7 njutna po metru svoje duljine.

2 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Slika 5 Definicija ampera

Što je količina elektriciteta Q?

Količina elektriciteta Q je umnožak jakosti struje kroz vodič I [A] i odredenog vremena t [s], a jedinica
za mjerenje je [1As] ili kulon [1C]:

Q=I*t

1. Zadatak: kolika je količina elektriciteta prošla kroz glačalo ako teče struja 4,54 A za vrijeme od 1 sata?

I = 4,54 A

t=1h

Q=?

_________

Q=I*t

Q = 4,54 * 3600 =16344 As = 4,54 Ah

Što je gustoća struje J?

Gustoća struje J je odnos jakosti struje I [A] i površine presjeka vodiča S [m2], a jedinica za mjerenje je
amper po kvadratnom metru:

I
J = ------- [A/m2]
S

Kako se mjeri jakost struje?

Jakost električne struje mjerimo ampermetrom. Upotrebljavaju se: termički ampermetar, ampermetar s
pomićnim željezom, ampermetar s pomićnim svitkom i dr. Ampermetar se uvijek spaja u strujnom krugu
serijski jer ima mali unutarnj otpor.

3 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Slika 6 Spajanje ampermetra

Što je elektromotorna sila EMS?

Elektromotorna sila EMS izvora je količina energije koju električni izvor može dati jedinici naboja.

Što je električni napon U?

Električni napon U je dio elektromotorne sile koji djeluje u strujnom krugu.

Što je jedan volt [1V]?

Jedan volt [1V] je napon izmedu dviju točaka kojim teče konstantna struja jakosti 1A ako se pri tome
troši snaga jednog vata.

Slika 7 Definicija volta

Kako se mjeri napon?

Napon mjerimo voltmetrom. Voltmetar je po svojoj konstrukciji potpuno jednak ampermetru, ali se
uvijek u strujnom krugu spaja paralelno jer ima veliki unutarnji otpor.

Slika 8 Spajanje ampermetra i voltmetra

Što je električni otpor R?

Električni otpor R je otpor kojim se materijal opire prolazu elektrona.

Što je jedan ohm [Ω]?

Jedan ohm [Ω] je otpor kroz koji napon od jednog volta tjera struju jakosti jednog ampera.

Slika 9 Definicija oma

4 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Što je specifični otpor materijala ρ?

Specifični otpor materijala ρ [Ωmm2/m] je otpor materijala koju pruža materijal duljine l = 1 m,
presjeka S = 1 mm2 pri 20° C.

Slika 10 Definicija specifičnog otpora

Kako se proračunava otpor vodiča R?

Proračun otpora vodiča R dan je jednadzbom :

2. Zadatak: koliki je otpor vodiča duljine l = 100 m, od bakra ρ = 0,0175 i presjeka S = 1,5 mm2 ?

Što je električna vodljivost G?

Električna vodljivost G je recipročna vrijednost električnog otpora, a jedinica za mjerenje je simens [ S ].

G=-------- [ S ]

Što je specificna vodljivost κ?

Specifična vodljivost κ[m/Ωmm2] je recipročna vrijednost spečificnog otpora.

κ=1/ρ

3. Zadatak: koliki presjek S mora imati bakreni vodič duljine l = 100 m, a da mu je otpor R = 1,166 Ω ?

5 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Što je temperaturni koeficijent α?

Temperaturni koeficijent α je broj koji pokazuje za koliko se promjenio 1 Ω otpora nekog materijala pri
promjeni temperature za 10 C.

Kako se proračunava "topli otpor" Rt?

Proračun "topliog otpora" Rt dan je jednadžbom :

Rt = Rh (1 + α * ∆ ϑ)

gdje je Rh "hladni otpor", α temperaturni koeficijent, ∆ ϑ temperaturna razlika.

4. Zadatak: bakreni vodič ima pri 200 C otpor 1,166 Ω. Koliki je njegov otpor ako se ugrije na 650 C? (α
za bakar iznosi 0,0039)

Rt = Rh ( 1+ α * ∆ ϑ ) = 1,166 ( 1 + 0,0039 * 45 ) = 1,370 Ω

Kako glasi Ohmov zakon?

Ohmov zakon kaze da je jakost struje razmjerna s naponom, a obrnuto razmjerna s otporom.

I = ---------

5. Zadatak: Pri naponu od 220 V kroz glačalo teče struja jakosti 4,54 A. Koliki je otpor glačala?

R = ---------=

220

=------------------= 48,45 Ω

4,54

Što je pad napona U?

6 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Pad napona U je dio napona potrošen u pojedinom otporu, a razmjeran je s jačinom struje i veličinom
otpora, a to je prema Ohmovom zakonu :

U=I*R

6. Zadatak: na shemi sl. 11 otpornici R1, R2 iznose svaki 48,45 Ω, a struja u strujnom krugu iznosi I =
2,26 A. Koliki su padovi napona u pojedinim otpornicima?

Slika 11

U1 = I * R1 = 2,26 * 48,45 = 109,49 V

U2 = I * R2 = 2,26 * 48,45 = 109,49 V

Što je gubitak napona?

Gubitak napona je pad napona u vodovima kao beskoristan gubitak energije.

7. Zadatak: koliki je gubitak napona U na vodu duljine l = 100 m, od bakra ρ = 0,0175 i presjeka S = 1,5
mm2 , ako provodi struju jakosti 2,26 A?

U= I * R

ρ*l

R = -----------=

0,0175 * 100

=----------------------------=

1,5

= 1,166 [Ω]

U = I * R = 2,26 * 1,166 = 2,235 V

Što je unutarnji pad napona Uu?

Unutarnji pad napona Uu je pad napona na unutarnjem otporu izvora, a prikazan je jednadžbom:

Uu = I * Ru

7 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Koliki je napon na stezaljkama izvora?

Napon na stezaljkama izvora jednak je elektromotornoj sili izvora umanjenoj za pad napona u izvoru, a
prikazan je jednadžbom:

U = E - I * Ru

Koliki je unutarnji otpor izvora Ru?

Unutarnji otpor izvora Ru prikazan je jednadžbom:

E-U

Ru = ----------

8. Zadatak: koliki je napon na trošilu U i unutarnji pad napona Uu, ako je elektromotorna sila galvanskog
članka E = 1,6 V, unutarnji otpor clanka Ru = 0,3 Ω , a struja kroz trošilo iznosi I = 1,5 A?

Slika 12

E-U

Ru = -----------

U = E - Ru * I = 1,6 - 0,3 * 1,5 = 1,15 V

Uu = I * Ru = 1,5 * 0,3 = 0,45 V

Što kaže I Kirchhoffov zakon?

I Kirchhoffov zakon kaze: zbroj svih struja koje ulaze u čvoriste jednak je zbroju svih struja koje izlaze iz
čvorista, primjer na sl. 13:

8 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Slika 13

I = I1 + I2 + I3

9. Zadatak: prema shemi na sl.13 zadane su struje I1 = 2,5 A, I2 = 5A i I = 10 A. Kolika je struja kroz
otpor R3?

I = I1 + I2 + I3

I3 = I - I1 - I2 = 10 - 2,5 - 5 = 2,5 A

Koliki je ukupni otpor paralelno spojenih otpora?

Ukupni otpor paralelno spojenih otpora prikazan je jednadžbom kao: recipročna vrijednost ukupnog
otpora jednaka je zbroju recipročnih vrijednosti pojedinih otpora.

Ukupni otpor dva paralelno spojena otpora iznosi:

R1 * R2

R = -------------

R1 + R2

10. Zadatak: koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema sl. 14, ako je R1 = 2 Ω, R2 = R3
=4 Ω?

Slika 14

11. Zadatak: koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema sl. 15, ako je R1 = 210 Ω, R2 =
210 Ω

9 of 10
Osnove elektrotehnike I dio

Slika 15

Kako se proširuje mjerno područje ampermetra?

Proširenje mjernog podrucja ampermetra postižemo paralelnim spajanjem otpornika s ampermetrom
(shunt), kao prema sl. 16.

Slika 16

Kak ćemo izračunati otpor shunta?

Izračunat cemo otpor shunta prema jednadžbi:

Ra

Rs = -------

n-1

gdje je n broj koji pokazuje koliko puta proširujemo mjerno područje ampermetra.

10 of 10