Predavanja E120 - Prvi Kolokvij

prof. dr. sc.
Slavko Vujevi
Predavanja iz Elektrotehnike (120)

Studij: Preddiplomski studij Raunarstva (120)
Split, listopad 2014.
Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1
Predmet: Elektrotehnika (120)
Nastavnik: prof. dr. sc. Slavko Vujevi

Soba: A313
Tel: 021/305-613
E-mail: vujevic@fesb.hr
Suradnik:
dr. sc. Dino Lovri, v. asist. zn. novak
Soba: B305
Tel: 021/305-805
E-mail: dlovric@fesb.hr
Sadraj predavanja
Uvod. Povijesni razvoj.
1. Elektrostatika: Coulombov zakon; elektrino polje; Gaussov zakon;
elektrini potencijal i napon; materija u elektrinom polju; elektrini
kapacitet i kondenzatori; elektrostatika energija; statiki elektricitet.
2. Istosmjerne elektrine struje: strujni krug; Ohmov zakon; serijski i
paralelni spoj otpornika; Kirchhoffovi zakoni; elektrina energija i snaga;
metode za rjeavanje linearnih krugova.
3. Magnetizam: osnovne veliine; magnetski krug; Ampereov zakon,
Biot-Savartov zakon; iduktivitet i meuinduktivitet; elektromagnetska
indukcija; sile u magnetskom polju; materija u magnetskom polju;
energija magnetskog polja.
4. Izmjenine elektrine struje: karakteristine vrijednosti; fazorski
prikaz harmonijskih veliina; impedancija; primjena simbolike metode u
rjeavanju linearnih krugova izmjenine struje; snaga i energija;
3
rezonancija; trofazni sustavi.
Literatura:
Preporuena:
1.
Vujevi, S., "Predavanja iz Elektrotehnike (120)", Sveuilite u

Splitu, FESB, Split, 2014. (ppt prezentacija u pdf formatu)
2.
Maleti, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993.
3.
Juri-Grgi, I. i Vujevi, S., "Auditorne vjebe iz Elektrotehnike

(120)", Sveuilite u Splitu, FESB, Split, 2014. (ppt prezentacija u pdf
formatu)
Dopunska:
1. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnika knjiga,
Zagreb, 1978.
2. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga druga", Tehnika knjiga,
Zagreb, 1978.
4
Uvod (1)
Elektrotehnika se bavi prouavanjem i tehnikom primjenom
elektromagnetskih pojava.
Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i
granama (NN 118/09. i NN 82/2012.), podruje tehnikih znanosti sadri 16
polja, a meu njima su polje elektrotehnike i polje raunarstva s po 6 grana.
Polje elektrotehnike sadri grane:
1. Elektroenergetika
2. Elektrostrojarstvo
3. Elektronika
4. Telekomunikacije i informatika
5. Radiokomunikacije
6. Automatizacija i robotika
Uvod (2)
Polje raunarstva sadri grane:
1. Arhitektura raunalnih sustava
2. Informacijski sustavi
3. Obradba informacija
4. Umjetna inteligencija
5. Procesno raunarstvo
6. Programsko inenjerstvo
Povijesni razvoj (1)
600. godine pr. n. e. Thales iz Mileta otkrio da jantar

(grki: elektron) protrljan vunenom tkaninom privlai
sasvim lagane predmete kao to su pramenovi vune ili kose.
Oko 1600. godine William Gilbert podrobno ispitao navedenu pojavu

i zakljuio da se naelektrizirana tijela ili privlae ili odbijaju.
Benjamin Franklin (1706-1790):

1. Naboj na staklu protrljanom svilom pozitivan naboj
2. Naboj na ebonitu protrljanom krznom negativan naboj
Magnetizam takoer otkriven u srtaroj Grkoj. Dvije najee

pretpostavke za ime:
1. Po pokrajini Magneziji?
2. Po pastiru Magnesu s otoka Krete?
U srednjem vijeku u Europi uporaba kompasa u pomorstvu.
Kinezi su mnogo prije izumili kompas.
Luigi Galvani 1780. godine doao na trag elektrinim strujama.
Alesandro Volta 1800. godine Voltin lanak

Elektrode: Cu i Zn. Elektrolit: sumporna kiselina.
Hans Cristian Oersted 1819. godine otkrio mehaniko

djelovanje elektrine struje na magnetsku iglu.
Andre-Marie Ampere 1820. godine otkrio da struje

djeluju jedna na drugu silom koju je kvantitativno odredio.
Michael Faraday 1831. godine otkrio pojavu

elektromagnetske indukcije.
M. Faraday 1831. godine konstruira prvi generator

istosmjerne struje bakreni disk koji rotira izmeu magnetskih polova.
M. H. Jacobi 1838. godine u Sankt Peterburgu konstruirao prvi
istosmjerni motor.
J. C. Maxwell 1873. godine objavio cjelovitu teoriju
elektromagnetskog polja. Postojanje elektromagnetskih
valova eksperimentalno potvrdio Heinrich Rudolf Hertz
1888. godine.
Nikola Tesla - 1882. godine doao na zamisao kako

stvroriti okretno magnetsko polje, to je bila osnova za
9
njegov izum asinkronog motora motora bez etkica.
Nikola Tesla zasluan za uvoenje izmjeninog elektroenergetskog

sustava krajem 19. stoljea.
A. Einstein 1905. godine razvio specijalnu teoriju relativnosti.
Elektronika cijev (vacuum tube) 1877. godine.
Elektronika pojaala poetak 20. stoljea.
Tranzistor 1947. godine.
IC inegrated circuit, chip.
SSI (niski stupanj integracije), MSI (srednji s. i.), LSI (visoki s. i.),
VLSI (vrlo visoki s.i.), ULSI 1950.-ih.
Prvi mikroprocesor Intel 4004 1971. godine.
10
1. Elektrostatika
1.1. Elektricitet i struktura tvari (1)
Prema Bohrovu modelu atoma, atom se sastoji od tri

vrste estica: elektrona, protona i neutrona.
Elektroni krue oko jezgre po eliptikim stazama i

nositelji su negativnog naboja.
Protoni i neutroni se nalaze u jezgri. Protoni su nositelji pozitivnog

naboja. Neutroni su elektrino neutralni.
Masa protona je 1833 puta vea od mase elektrona. Masa protona i

neutrona je priblino jednaka.
11
1.1. Elektricitet i struktura tvari (2)
Naboj elektrona i protona je najmanja mogua koliina naboja koja se

moe pojaviti u prirodi:
e = 1,6 1019 [As = C]
qe = e
qp = + e
Oznake za koliinu elektrinog naboja: q, Q

Tijelo je naelektrizirano ako ima viak ili manjak elektrona.
Vrste materijala: - vodii,
- izolatori ili dielektrici,
- poluvodii.
12
1.2. Coulombov zakon (1)

Charles Augustin de Coulomb formulirao zakon
eksperimentalno 1785. godine.
Neka se dva osamljena tokasta naboja Q1 i Q2 nalaze se
u zraku na udaljenosti r. Neka su oba naboja pozitivna.
r
F12
Q1
r
Q 2 F21
r
r
F12 = F21
13

Istoimeni naboji se odbijaju, a raznoimeni privlae.
Iznos sile izmeu naboja:
F = F12 = F21 = k
Q1 Q 2
r2
Konstanta k opisana je izrazom:
k=
1
1
=
4
4 o r
14

Vrijedi da je = o r dielektrinost sredstva, gdje je
o = 8,854 10
12
A 2 s2
A s
F
=
=
- dielektrinost vakuuma.
2
V m m
Nm
Vrijedi da je relativna dielektrinost bilo kojeg sredstva:
r 1
Za vakuum i priblino za zrak vrijedi da je:
1
k = ko =
9 109
4 o
N m2 V m
2 2 =
s
A
15

Izraz za silu koja djeluje na naboj Q2 moe se opisati i izrazom:
r
Q Q r
F21 = k 1 2 2 r12o
r
r
gdje je r12 o jedinini vektor usmjeren od naboja Q1 prema naboju Q2.
Q1
r
r12 o
r
Q 2 F21
Pitanje: Jesu li naboji istoimeni?

Odgovor: Da.
16
1.3. Jakost elektrinog polja (1)

Definicija 1:
Jakost elektrinog polja jedanaka je elektrinoj sili na jedinini pozitivni
probni tokasti naboj q = 1 C. Iskazano jednadbom, jakost elektrinog
polja je:
gdje je:
r
r
F
E =
q
r
E
- jakost elektrinog polja,
q - jedinini probni tokasti naboj,
r
F
- sila na jedinini probni tokasti naboj.

17

Za pozitivni osamljeni tokasti naboj Q u homogenom i neogranienom
sredstvu vrijedi da je jakost elektrinog polja:
r
Q r
E = k 2 ro
r
r r
Q q r
F = E q = k 2 ro
r
18

Definicija 2:
gdje je:
r
E
r
r
F
E = lim
q 0 q
q - probni tokasti naboj,
r
F
- sila na probni tokasti naboj.
Jakost elektrinog polja je svojstvo prostora.

19

Silnica linija u ijem smjeru djeluje sila.
Silnice osamljenih toastih naboja u homogenom

i neogranienom sredstvu
20

Jakost elektrinog polja dvaju pozitivnih tokastih naboja u homogenom
i neogranienom sredstvu
Vrijedi zakon
superpozicije:
r r
r
E = E1 + E 2
21

Silnice dvaju raznoimenih tokastih naboja istog iznosa: +q i -q
r
E
Openito: Jakost elektrinog polja je tangencijalna s obzirom na

silnicu.
22

Silnice dvaju raznoimenih tokastih naboja istog iznosa: +q i +q
23

Animacija: Silnice dvaju tokastih naboja
http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/elefi_e/index.htm
24
1.4. Vektor elektrinog pomaka
ur
D
Vrijedi da je:
r
r
D = E
gdje je:
r
E
- dieklektrinost sredstva,
r
D
- vektor elektrinog pomaka.
Vektor elektrinog pomaka se naziva i drugim imenima. Najee koriteno

drugo ime je: vektor gustoe elektrinog toka (engl. the electric flux
density).
25
1.5. Tok vektora elektrinog pomaka (1)

r
D
r
dS
Tok vektora elektrinog

pomaka kroz
usmjerenu plohu S opisan
je jednadbom:
r r
= D dS
S
- tok vektora elektrinog pomaka kroz usmjerenu plohu S,

S
- ploha,
dS - diferencijal plohe.
26
1.5. Tok vektora elektrinog pomaka (2)

Specijalan sluaj: Neka po dijelovima plohe S vektor elektrinog
pomaka ima konstantan iznos i kut u odnosu na normalu tog dijela
plohe S.
Tada vrijedi da je:
r r n
= D d S = D i Si cos i
i =1
r r
= D d S =
S
i =1
D iokomito S i
27
1.6. Gaussov zakon

Gaussov zakon glasi: Tok vektora elektrinog pomaka koji izlazi iz
volumena V kroz zatvorenu plohu S jednak je koliini naboja obuhvaenog
tom plohom.
r r
= D dS = Qob
S
Qob obuhvaeni naboj, tj. naboj

koji se nalazi unutar
volumena V koji je zatvroren
plohom S.
U sluaju osne ili centralne simetrije, pomou Gaussovog zakona moe se

odrediti pripadni izraz za jakost elektrinog polja.
28
1.7. Primjeri primjene Gaussovog zakona

1.7.1. Osamljeni tokasti naboj (1)
Centralna simetrija
D = konst. na S
Vektor elektrinog
pomaka okomit na S
U ovom specijalnom sluaju vrijedi da je:
= D S = Q ob = q
29
1.7.1. Osamljeni tokasti naboj (2)

D=
q
S
E=
q
q
q
k
=
=
S
r2
4 r2
Ovisnost jakosti
elektrinog polja o
udaljenosti
r od
tokastog naboja
30
1.7.2. Osamljena metalna kugla (1)

Neka vrijede sljedee pretpostavke:
Polumjer osamljene metalne kugle je R,
Kugla se nalazi u zraku,
Kugla je nabijena pozitivnim nabojem Q.
Iz uvedenih pretpostavki slijedi:
Istoimeni se naboji odbijaju sav naboj se nalazi na povrini kugle,
Centralna simetrija naboj jednoliko rasporeen po povrini kugle,
Vektor elektrinog pomaka okomit na kugline sfere koncentrine

s metalnom kuglom.
31

r
D
r < R
= D S = 0
E=0
r > R
= D S = Q
D=
Q
S
E=
Q
Q
Q
=
=
k
S 4 r2
r2
32
Ovisnost jakosti elektrinog polja o udaljenosti od sredita kugle r

33
1.7.3. Beskonano dugi pravocrtni vodi (1)

Neka vrijede sljedee pretpostavke:
Vodi je nabijen pozitivnim nabojem konstantne linijske

gustoe ( = konst.),
Vodi se nalazi u zraku.
Iz uvedenih pretpostavki slijedi:
Osna simetrija D = konst. po platu suosnog cilindra,
Vektor elektrinog pomaka okomit na plat suosnog cilindra,
Vektor elektrinog pomaka lei u bazama suosnog cilindra.

34
1.7.3. Beskonano dugi pravocrtni vodi (2)

r r
D
dS = Qob
S
D Splata = Q ob = h
o E 2 r h = h
E = Er =
2 o r
35
Primjer: Sila izmeu vodia i tokastog naboja

Sila kojom beskonano dugi
pravocrtni vodi djeluje

na tokasti pozitivni naboj:
r
r
F = q E vodica
F=
q
2 o r
36
1.7.4. Beskonano dugi metalni cilindar

r < R
E=0
r > R
E=
2 o r
37
1.7.5. Nabijena ravnina (1)

Pretpostavka:
Plona gustoa naboja = konst.
= konst.
= 2 D Sbaze = Qob = Sbaze
o
2 o E =
E=
= konst.
2 o
38

= konst.
r
E
r
E
E=
= konst.
2 o
39

+
0
+
0
r
E
r
E
E =
E = 0
E =
Vrijedi zakon superpozicije

40

+
0
r
E
E = 0
E =
E = 0

41
Ogledna ispitna pitanja (1)

1. Napiite izraz koji opisuje Coulombov zakon?
2. Napiite izraz koji opisuje Gaussov zakon?
3. Napiite izraz za Gaussov zakon za primjer
zadan slikom.
Rjeenje:
r r
D
dS = Q ob = q1 + q 2
S
4. Napiite izraz za za jakost elektrinog polja

unutar (r < R) i izvan metalne kugle (r > R),
gdje je R polumjer kugle. Kugla je nabijena
nabojem Q > 0.
42

5. Naznaite smjer i izraunajte iznos sile kojom beskonano dugi
pravocrtni vodii nabijeni nabojem konstantne linijske gustoe
2 = 2 1 = 10 nC/m djeluju na negativni tokasti naboj q = - 2 C.
Neka je a = 2 m.
Rjeenje:
F=
2 1
q
2 o a
F = 89 ,88 N
q
Smjer sile:
r
F
43

6. Izraunajte silu kojom negativni tokasti naboj
q = - 1 C djeluje na ravninu nabijenu nabojem
konstantnte plone gustoe = 10 pC/m2.
Neka je a = 2 m. Naznaite i smjer sile.
Rjeenje:
F =
r
F
q = 5,647 10 7 N
2 o
Na slici je naznaen smjer smjer sile.

44

7. Izraunajte jakost elektrinog polja u sreditu kvadrata u ijim se
vrhovima nalaze 4 jednaka naboja iznosa Q = 1 C. Neka je a = 1 m.
Rjeenje:
ET = 0
45

8. Napiite izraz za jakost elektrinog polja u centru metalnog prstena
polumjera R, koji je nabijen pozitivnim nabojem Q.
Rjeenje:
ES = 0
46

9. Tanki metalni prsten polumjera R nabijen je nabojem Q. Napiite
izraz za jakost elektrinog polja u toki na osi prstena koja je za
zT = 8 R udaljena od sredita prstena.
47

Rjeenje:
E = k
Q
Q zT
cos
=
k
= k
r2
r2 r
Q zT
(R
+ zT2
= k
Q 8
27 R2
48
Animacije i filmovi (1)

http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/vandegraaff/index.html
Animacija: Muzejski primjerak
Van de Graaffovog generatora
Van de Graaffov generator je
elektrostatiki stroj koji koristi
pominu vrpcu za prikupljanje
naboja na upljoj metalnoj
kugli pri emu se postie vrlo
visoki napon (do 5 MV).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Van_de_Graaffov_generator
49
Animacije i filmovi (2)

http://www.mos.org/sln/toe/VDG_works.mov
Film: Kako radi Van de Graaffov generator
http://www.youtube.com/watch?v=EURZLiQfM7k
Animacija: Mr. Bean - Van de Graaffov generator
http://www.youtube.com/watch?v=2_cDB2pR6eY
Film: Mr. Bean - Van de Graaffov generator
50
1.8. Rad u elektrinom polju (1)

ur
Neka se tokasti naboj q nalazi u elektrinom polju jakosti E.
Na tokasti naboj djeluje elektrina sila:
r
r
F = E q
1

Elektrina sila pri pomicanju tokastog naboja iz toke A u toku B
izvri rad:
W = WAB
Br
Br
r
r
= F dl = q E dl
A

Elektrina sila je, kao i gravitacijska (Newtonova) sila, konzervativna
sila, a to znai da izvreni rad ne ovisi o putu (krivulji) integracije ve
samo o poetnoj i krajnjoj toki.
W = W AB = q
r r
E
dl
Ki
i = 1, 2 ,3

Elektrina sila konzervativna
rad elektrine sile po bilo kojoj zatvorenoj krivulji jednak je nuli.
r r
W = W AA = q E d l = 0
Ki
i = 1, 2 ,3
1.9. Elektrini napon (1)

Definicija: Elektrini napon izmeu toaka A i B jednak je radu koji izvri
elektrina sila F = E q pri premjetanju pozitivnog jedininog tokastog
naboja q (q = 1 C) iz toke A u toku B.
r r
WAB
U = U AB =
= E dl
q
K
Elektrini napon U = UAB u zadanom elektrinom polju ne ovisi o putu

integracije, ve samo o poloaju toaka A i B. Jedinica za napon je volt [V].
5
1.9. Elektrini napon (2)

Openito moemo pisati:
U = U AB =
u=
WAB W
=
q
q
dW W
q
dq
gdje je u trenutna vrijednost napona.

6
1.10. Elektrini potencijal (1)

Definicija: Referentna toka R je toka koja je proizvoljno odabrana i u
kojoj je po pretpostavci elektrini potencijal = R = 0 V.
Najee se uzima da je referentna toka dovoljno daleka toka, odnosno
toka u beskonanosti.
Potencijal toke A jednak je naponu te
toke u odnosu na referentnu toku:
Rr
r
= A = U AR = E d l
A

Dakle, elektrini potencijal toke A ( = A) je rad koji izvri elektrina
sila pri premjetanju pozitivnog jedininog tokastog naboja q iz toke A u
referentnu toku R.
To je ujedno rad koji je trebalo uloiti da se isti jedinini naboj q premjesti
iz toke R u toku A.

Vrijedi da je:
B
U AB
r r Rr r Br r
= E dl = E dl + E dl
A
r r Rr r
= E d l E d l = A B
A
Dakle, napon izmeu toaka A i B jednak je razlici potencijala tih toaka:

B
U AB = A B =
r r
E
dl
1.11. Primjeri izraunavanja potencijala

1.11.1. Potencijal tokastog naboja (1)
Q
Pretpostavka:
E = k
= 0 za
R
r r
= T = E d l =
T
Q
r2
r=
E dr = k Q
dr
r2
10
Q
1
= T = k Q = k
r
r r
11
U elektrostatikom polju, ekvipotencijalne linije i silnice

su uvijek meusobno okomite.
12
1.11.2. Potencijal metalne kugle (1)

r > R
E = k
Q
r
= E dr = k
r
Q
r
r < R
E=0
= E dr = 0 + k
r
Q
Q
= k = konst.
R
R
13
1.11.2. Potencijal metalne kugle (2)
Unutar metalne kugle vrijedi da je: E = 0
= konst.
To vrijedi i za bilo koje metalno tijelo proizvoljnog oblika, koje se nalazi u
elektrostatikom polju.
14
1.11.3. Potencijal dvaju tokastih naboja (1)
= T = 1 + 2 = k
Q1
Q
+ k 2
r1
r2

15
Silnice i ekvipotencijalne linije za dva raznoimena naboja istog iznosa

16
Silnice i ekvipotencijalne linije za dva jednaka pozitivna naboja

17
1.12. Elektrini kapacitet

1.12.1. Elektrini kapacitet metalnog tijela (1)
Neka je osamljeno metalno tijelo nabijeno nabojem +Q te neka mu je
potencijal = tijela.
Elektrini kapacitet tijela je:
C=
Q
tijela
Jedinica za kapacitet je farad [F].

18
1.12.1. Elektrini kapacitet metalnog tijela (2)

Primjer: Osamljena metalna kugla u vakuumu
kugle = k
Q
Q
Q
=
=
R 4 o R Ckugle
C kugle = 4 o R
Kapacitet kugle je funkcija geometrije i znaajke sredstva.
Kapacitet tijela ne ovisi o naboju tijela.

19
1.12.2. Kapacitet elektrinog kondenzatora (1)

Elektrini kondenzator tvore dva metalna tijela nabijena
raznoimenim nabojima istog iznosa.
Kapacitet kondenzatora
definiran je izrazom:
C = C AB =
Q
U AB
20

Animacija: Promjenjivi kondenzator
http://micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/varcapacitor/index.html
Animacija: Kondenzatorski mikrofon
21
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/microphone/index.html

Animacija: Biranje radiostanica
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/radio/index.html
22

Pitanje: Kako postii takav naboj?
Odgovor: Spajanjem nenabijenih metalnih tijela na istosmjerni
elektrini izvor.
23
1.12.3. Kapacitet ploastog kondenzatora (1)

Ploasti kondenzator tvore dvije meusobno paralelne metalne obloge (ploe)
povrine S1 = S2 = S, razmaknute za d, a izmeu njih se nalazi sredstvo
dielektrinosti . Razmatra se kao isjeak iz dvije paralelne ravnine.
24

r
E = konst.
Za ploasti kondenzator vrijedi pretpostavka:
Ploasti kondenzator se uzima kao
isjeak iz dvije meusobno paralelne

ravnine nabijene raznoimenim nabojima
r
E
konstantne plone gustoe:
E =
o
Q
= konst.
S
25

Br
r
U = U AB = E d l = E d
E=
U
d
Q
=
=
d
E =
Q = S
C =
U
= CU
d
S
d
26
1.12.4. Kapacitet cilindrinog kondenzatora (1)
Pretpostavke kod raunanja jakosti elektrinog polja izmeu cilindara:

- Cilindri su beskonano dugi (zanemarenje rubnih efekata)
- Linijska gustoa naboja = Q / l = konst.
27
1.12.4. Kapacitet cilindrinog kondenzatora (2)

E =
Izmeu obloga:
U = U 12
Q
=
2r
2r l
r2
; r1 < r < r2
2
Q
dr
Q
r
= E dr =
=
ln r r2
1
2l r r
2l
r
1
Napon kondenzatora:
Kapacitet kondenzatora:
U=
Q
r
Q
ln 2 =
2 l
r1 C
C=
2l
r
ln 2
r1
[F]
28
1.12.5. Kapacitet kuglastog kondenzatora (1)

r1 < r < r2
E=
U = U12
r2
r2
r1
Q
= E dr =
4
r
Q
4 r2
Q 1 2
=

r 2 4 r r1
dr
29
1.12.5. Kapacitet kuglastog kondenzatora (2)

Napon kondenzatora:
U=
Q 1 1
Q r2 r1 Q
=
=
4 r1 r2 4 r1 r2 C
Kapacitet kondenzatora:
Specijalan sluaj:
r2
C=
4 r1 r2
r2 r1
[F]
C = 4 r1
[F]
(Kapacitet osamljene metalne kugle)

30
1.13. Spajanje kondenzatora

1.13.1. Serijski spoj kondenzatora (1)
Vana pretpostavka: Na izvor se spajaju prazni kondenzatori
(Nema tzv. zarobljenog naboja)
31
1.13.1. Serijski spoj kondenzatora (2)

U = U1 + U 2 + U 3 ;
U1 =
Q
Q
Q
Q
; U2 =
; U3 =
; U=
C1
C2
C3
C
Q
Q
Q
Q
=
+
+
C C1 C 2 C 3
Openito, za n konenzatora, vrijedi:
U specijalnom sluaju, za n = 2, vrijedi:
1
1
1
1
=
+
+
C C1 C2 C3
n
1
1
=
C i =1 Ci
C=
C1 C 2
C1 + C 2
32
1.13.2. Paralelni spoj kondenzatora (1)
33
1.13.2. Paralelni spoj kondenzatora (2)

Q = Q1 + Q 2 + Q 3
Q1 = C1 U ; Q 2 = C 2 U ; Q 3 = C 3 U ; Q = C U
C U = C1 U + C 2 U + C 3 U
C = C1 + C 2 + C 3
n
Openito, za n konenzatora, vrijedi:
C = Ci
i =1
C = C1 + C 2
34
1.13.3. Mjeoviti spoj kondenzatora
C 23 = C 2 + C 3
C=
C1 C23
C (C 2 + C3 )
= 1
C1 + C23
C1 + C 2 + C3
35
Ispitni primjer: Spajanje kondenzatora
Pitanje: Kako su povezani ovi kondenzatori?

Odgovor: Paralelno.
C AB = C1 + C 2 + C3
36
Ispitni primjer: (Kapacitivno) naponsko djelilo

+
U1 =
C12
C2
U =
U
C1
C1 + C 2
U2 =
C1
C12
U =
U
C1 + C 2
C2
C1
U
C2
_
Ako imamo vie serijski vezanih kondenzatora, onda je:
Ui =
C ukupno
Ci
i
37

1. U elektrostatikom polju imamo dvije fiksne toke A i B te proizvoljnu
referentnu toku R (R = 0 V). O izboru toke R:
a) ovise potencijali toka A i B te napon UAB,
b) ovise samo potencijali toaka A i B,
c) ovisi samo napon UAB,
d) ne ovise ni potencijali toaka ni napon UAB.
2. Napiite izraz za potencijal i jakost elektrinog polja osamljenog tokastog
naboja Q u ovisnosti o udaljenosti od naboja r.
3. Napiite izraz za za jakost elektrinog polja
i potencijal unutar (r < R) i izvan metalne
kugle (r > R), gdje je R polumjer kugle.
Kugla je nabijena nabojem Q > 0.
38

4. Izraunajte kapacitet cilindrinog kondenzatora duljine 5 cm. Neka je
r1 = 1 cm, r2 = 2 cm, r = 20.
5. Izraunajte kapacitet kuglastog kondenzatora ako je r1 = 1 cm, r2 = 2 cm,

r = 20.
39

6. Deset jednakih kondenzatora kapaciteta C = 10 F spojeno je serijski.
Koliki je ekvivalentni kapacitet?
Rjeenje:
C ekv =
C
= 1 F
10
7. Deset jednakih kondenzatora kapaciteta C = 10 F spojeno je paralelno.

Koliki je ekvivalentni kapacitet?
Rjeenje: C ekv = 10 C = 100
8. Izrazite napone na kondenzatorima, U1 i U2, pomou EMS izvora E.

Neka je C1 = 5C2.
Rjeenje:
U1 =
E
6
; U2 = 5
E
6
40

9. Kondenzator kapaciteta C1 odspojen je od izvora (izolirani sustav) i nabijen
je nabojem Q. Ako se izmeu obloga kondenzatora, umjesto homogenog
dielektrika relativne dielektriniosti r1 = 10, umetne homogeni dielektrik
kojemu je r2 = 40, izrazite sljedee omjere:
D2
=
D1
C2
=
C1
E2
=
E1
U2
=
U1
Rjeenje:
D2
=1
D1
C2
=4
C1
E2 1
=
E1 4
U2 1
=
U1 4
41

10. Kondenzator kapaciteta C1 nabijen je na napona U1. Ako se izmeu
obloga kondenzatora, umjesto homogenog dielektrika relativne
dielektriniosti r1 = 10, umetne homogeni dielektrik kojemu je r2 = 40
te se kondenzator nabije na napon U2 = 2U1, izrazite sljedee
omjere:
C
D
2
D1
E2
=
E1
Rjeenje:
C2
=4
C1
E2 U2
=
=2
E1 U1
C1
U2
=
U1
Q2
= 42 = 8
Q1
D2 Q 2
=
=8
D1 Q1
42

11. Kondenzator kapaciteta C1 nabijen je na napona U1. Ako se izmeu
obloga kondenzatora, umjesto homogenog dielektrika relativne
dielektriniosti r1 = 10 debljine d1, umetne homogeni dielektrik kojemu je
r2 = 40 debljine d2=0,8d1 (d1, d2 - razmak izmeu ploa kondenzatora)
te se kondenzator nabije na napon U2 = 2U1, izrazite sljedee omjere:
D2
=
D1
C2
=
C1
E2
=
E1
U2
=
U1
43

12. Izraunajte ukupni kapacitet CAB ako je C = 1 F.
Rjeenje:
C AB = 4 C = 4 F
44

13. Izrazite napone na kondenzatorima, U1, U2 i U3, pomou napona U.
Neka je C1 = C, C 2 = 2 C, C3 = 10 C.
Rjeenje:
C1
U
Ui =
C2
C ukupno
Ci
U 1 = 0,625 U
C3
U 2 = 0,3125 U
U 3 = 0,0625 U
45

14. Izrazite napone na kondenzatorima, U1, U2, U3 i U4, pomou EMS izvora E.
Neka je C1 = 15 F, C 2 = 10 F, C3 = 30 F, C 4 = 30 F.
C2
+
E
C1
C3
C4
46
1.14. Materija u elektrinom polju

1.14.1. Vodi u elektrinom polju
Neutralno metalno tijelo (vodi) se unese u elektrino polje.
Pod djelovanjem polja dolazi do preraspodjele naboja.
Ta pojava se zove: elektrina influencija.
r
E
+ +
E=0
+
+
+
+
= konst.
+ +
1.14.2. Izolator (dielektrik) u elektrinom polju (1)

U idealnom dielektriku elektroni ne mogu napustiti atome pa se pod
djelovanjem vanjskog polja atomi dielektrika pretvaraju u elektrine dipole.
Pomie se centar djelovanja pozitivnog i negativnog naboja.

Zamjetnije se pomie centar djelovanja elektronskog oblaka.
Dielektrik je elektrino polariziran. Govorimo o polarizaciji dielektrika.
2

vezani naboj
slobodni naboj

Uz isti napon (EMS) kondenzator moe primiti na obloge dodatni slobodni
naboj u odnosu na sluaj kad je dielektrik zrak (vakuum).
Rezultantna gustoa slobodnog naboja je opisana izrazom:
= 0 + p = 0 E + 0 E = 0 r E
gdje je:
0 - plona gustoa naboja kad je dielektrik zrak,
p - plona gustoa naboja uslijed polarizacije dielektrika,
- elektrina susceptibilnost (propustljivost) dielektrika,

r = 1 + - relativna dielektrinost sredstva.

Pitanje: Da li se umetanjem dielektrika (r > 1) izmeu obloga kondenzatora
kapacitet kondenzatora povea ili smanji u odnosu na sluaj kad je
izmeu obloga kondenzatora zrak?
Odgovor: Kapacitet kondenzatora se povea.
C0 = 0
S
d
C = 0 r
izolator zrak
S
= r C0
d
izolator neko sredstvo
1.15. Energija nabijenog kondenzatora (1)

Neka su q i u trenutne vrijednosti naboja i napona prilikom punjenja
kondenzatora, a Q i U konane vrijednosti.
u=
Vrijedi da je : u =
dW
dq
q
C
dW = u dq =
1
1 q2
W =
q dq =
C 0
C 2
Q2
=
2C
1
q dq
C
Q = C U
QU
CU2
Q2
=
=
W =
2
2
2C
7

Energija nabijenog kondenzatora jeste energija akumulirana u njegovom
dielektriku, jer je u ostatku prostora E = 0.
Ako je dielektrik homogen, linearan i izotropan onda vrijedi da je:
W=
1
1
1
E D dV = E 2 dV = E 2 dV
2 V
2 V
2
V
Ako je izmeu obloga ploastog kondenzatora homogeni, linearni i izotropni

dielektrik E = U/d = konst.
1
1
U2
1 S
1
2
W = E V = 2 S d = U2 = C U2
2
2
2 12d3
2
d
C

Iz izraza za energiju kondenzatora:
1
Q2
2
W = E dV =
2
2C
V
i poznatog izraza za jakost elektrinog polja u dielektriku:
cilindrinog kondenzatora
kuglastog kondenzatora
mogu se dobiti poznati izrazi za kapacitet kondenzatora.
9

Cilindrini kondenzator
2
1
Q2
Q/l
W =
2 r l dr =
2
2
r
2C
10
Kuglasti kondenzator
2
Q2
1
Q
2
W =
4 r dr =
2
2C
2
r 4r
11

Primjer: Izolirani sustav (Q = konst.) sustav koji nije spojen na izvor.
S
R
Neka je prije zatvaranja
+Q
C1
-Q
sklopke S kondenzator
C2
C2 prazan.
Nakon zatvaranja Sklopka S naboj Q se rasporedi na oba kondenzatora.

12

Primjer: Izolirani sustav (Q = konst.) nastavak
C1
Po zavretku prijelazne pojave:
+ Q1
C2
- Q1
U1 = U2
+ Q2
- Q2
Q1 + Q2 = Q
W zatvoreno
=?
Wotvoreno
( = 1 ; > 1 ; < 1)
Odgovor: < 1
13

S
R
R
+Q
C1
-Q
C2
C1
+ Q1
- Q1
C2
+ Q2
- Q2
Kad je sklopka zatvorena, nakon zavretka prijelazne pojave, kondenzatori

imaju naboje i napone kao da su paralelno vezani.
Wzatvoreno
Wotvoreno
Q2
C1
2(C1 + C 2 )
=
=
C1 + C 2
Q2
2C1
14

Specijalan sluaj: C1 = C2
W zatvoreno
W otvoreno
1
C1
=
2
C1 + C 2
Zakljuak: U nekom sloenom izoliranom sustavu, nakon zatvaranja neke

sklopke, ukupna energija sustava ili pada ili pak ostaje ista.
15

Analogija: Dvije jednake bave - jedna napunjena vodom
- druga prazna na poetku pokusa
m = konst.
Zakljuak: Nakon povezivanja baava, nivo vode se izjednai, a

potencijalna energija vode s obzirom na dno baava je upola
manja no na poetku pokusa.
16

Primjer: Neizolirani sustav (E = konst.) sustav spojen na izvor
Prije zatvaranja Sklopka S
kondenzator C2 je prazan
Wzatvoreno
=?
Wotvoreno
( = 1 ; > 1 ; < 1)
Odgovor: > 1
17

Primjer: Neizolirani sustav (E = konst.) - nastavak
R
(C1 + C2 ) E 2
Wzatvoreno
=
Wotvoreno
2
C1 E 2
2
C1 + C2
C1
18

Specijalan sluaj: C1 = C2
W zatvoreno
W otvoreno
C1 + C 2
=2
C1
Zakljuak: U nekom sloenom neizoliranom sustavu, nakon zatvaranja neke

sklopke, ukupna energija sustava moe pasti, porasti ili pak
ostati ista.
19

Analogija: Dvije jednake bave - jedna spojena na jezero
- druga prazna na poetku pokusa
h = konst.
Zakljuak: Nakon povezivanja baava, i druga bava se napuni,

a potencijalna energija vode u bavama s obzirom na
dno baava je dvostruko vea no na poetku pokusa.
20
1.16. Prikljuak kondenzatora na istosmjerni izvor (1)

Sklopka S se zatvara
u trenutku t = 0 s
Poetni napon
kondenzatora je uo
naznaenog polariteta
Punjenje kondenzatora je definirano tzv. diferencijalnom

jednadbom - jednadbom koja sadri derivacije,
odnosno diferencijale i poetnim uvjetom.
21

Nakon zatvaranja sklopke S u
krugu tee struja jakosti i = i(t)
Vrijedi da je:
i=
E = Ri + u
dq
du
= C
dt
dt
du
+u =E
dt
( II. Kirchhoffov zakon)
E = R C
du
+u
dt
= R C - vremenska konstanta
22

Nakon rjeenja dif. jednadbe:
uz poetni uvjet:
du
+u =E
dt
= R C
u t =0 = u o
slijedi da je napon kondenzatora opisan jednadbom:

t

u = (E u o ) 1 e + u o
gdje je e = 2,718281... baza prirodnog logaritma.

23

t

u = (E u o ) 1 e + u o
24

du
i = C
dt
E uo
i=
e
R
25

Specijalan sluaj:
uo = 0

u = E 1 e
26

t
Specijalan sluaj:
uo = 0
E
i =
e
R
27
Animacije
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/microphone/index.html
Animacija: Kondenzatorski mikrofon
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/radio/index.html
Animacija: Biranje radiostanica
28
1.17. Pranjenje kondenzatora (1)

Sklopka S se zatvara
u trenutku t = 0 s
Poetni napon
kondenzatora je Uo
naznaenog polariteta
Pranjenje kondenzatora je definirano diferencijalnom

jednadbom i poetnim uvjetom.
29

u = R i
Diferencijalna jednadba:
Poetni uvjet glasi:
u t =0 = U 0
i = C
u = R C
du
+u=0
dt
du
dt
du
dt
= R C
30

Nakon rjeenja diferencijalne jednadbe, uz zadani poetni uvjet, slijedi izraz
za napon i struju kondenzatora:
u = U0 e
u U
i = = 0 e
R
R
31

http://micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/capacitor/index.html
Animacija: Punjenje i pranjenje kondenzatora
32
1.18. Statiki elektricitet

1.18.1. Stvaranje statikog elektriciteta (1)
Za naelektrizirano tijelo kaemo da je nabijeno statikim elektricitetom.
Statiki elektricitet moemo stvoriti na tri osnovna naina:
Dvije meusobno izolirane elektrode se spoje na istosmjerni izvor,

Dvije razliite izolacijske tvari se trljaju jedna o drugu ili se
izolacijska tvar trlja vodljivom tvari, a potom se tvari razdvoje,
Elektrinom influencijom.
Statiki elektricitet nastaje i u olujnim oblacima. Munja ili grom je atmosfersko
izbijanje koje nastaje izmeu elektriziranih oblaka i zemlje.
33

Statiki elektricitet susreemo u svakodnevnom ivotu i on moe biti i tetan i
koristan.
Statiki se elektricitet koristi u:
Proizvodnji prilikom nanoenja premaza,
Doradi tekstila,
Obradi papira,
Proizvodnji industrijskih elektrinih filtera (skupljanje praine),
Itd.
Na principu djelovanja statikog elektriciteta zasniva se rad:

Elektrinih lea,
Elektronikih mikroskopa,
Generatora vrlo visokih napona.
34

Statiki elektricitet je tetan zbog:
Privlaenja nabijenih estica praine koje se skupljaju na filmovima,
CD-ovima, DVD-ovima, radio i TV aparatima, video aparatima,
raunalnoj opremi, mjerni ureajima, itd.
Nastanka iskre izmeu nabijenih tijela poar, eksplozija,
Mogunosti nastanka udara munje (groma).
Neeljeni statiki elektricitet se pojavljuje:
Prilikom strujanja nevodljivih i zapaljivih tekuina (benzina),
Kod plinova koji izlaze pod tlakom i sa sobom nose neistoe
(npr. hru, kapljice vode, itd.),
Kod zapaljivog praha organskog porijekla (brana, ugljene praine,
gume, plastinih masa, tekstilnih materijala, eksploziva, lijekova) ili pak
anorganskog porijekla (sumpora, magnezija, aluminija).
35

Prilikom kretanja automobila naboj nastaje uslijed:
Trenja automobilskih guma po asfaltu,
Udaranja zrna pijeska i praine u metalne dijelove automobila.
Uslijed statikog elektricitet na automobilu moe doi do:

Neznatnog iskrenja,
Radio smetnji,
Bezopasnog elektrinog udara prilikom izlaska iz automobila.
36

Sakupljanje elektrinog naboja na avionu moe nastati iz dva razloga:
a) Uslijed udara vodenih kapljica ili pahuljica snijega po
po povrini aviona.
b) Uslijed djelovanja munje.
Naboj nastaje i prilikom kretanja

nevodljivog materijala preko
metalnog valjka, npr. prilikom
odvajanja transportnih traka od valjka
koji im slui kao vodilica.
37

Statiki naboj se javlja na ljudima:
Kad nose gumene cipele i hodaju po plastinoj masi,
Kad doe do trenja izmeu odjee od vune i sintetikih vlakana,
Kod provlaenja elja kroz suhu kosu.
38
Ilustracija
udara munje u
blizini
dalekovoda
39
1.18.2. Opasnost od statikog elektriciteta

Izravno je opasan samo udar munje koji moe usmrtiti iva bia ili
uzrokovati materijalne tete.
Neizravno je opasan je nastanak elektrine iskre u prostoru gdje postoji
opasnost od nastanka poara i/ili eksplozije.
Osnovne zatitne mjere su:
Uzemljenje
Pranjenje preko iljaka (iskrita).
Oklapanje: naelektriziranih tijela, elektrinih ureaja,
elektronikih ureaja, ureaja informacijske tehnologije
40
1.18.3. Statiki elektricitet u zemljinoj atmosferi

Nastaje uslijed: Kozmikog zraenja
Radioaktivnosti
Gledano u globalu Zemlja je negativno nabijena kugla.

Prosjena jakost elektrinog polja Zemlje je:
U srednjoj Evropi za lijepog vremena oko 130 V/m.
Varira ovisno o godinjem dobu i dobu dana i kree se
izmeu 60 V/m i 500 V/m
Za olujnog nevremena jakosti elektrinog polja su mnogo vee
Do udara munje dolazu kad je jakost el. polja vea od
probojne vrstoe zraka
41
1.18.4. Zatita od udara munje (1)

Munja ili grom je atmosfersko izbijanje koje nastaje izmeu elektriziranih
oblaka i zemlje.
Izravni udar munje je onaj udar pri kojem struja munje prolazi u zemlju
kroz graevinske objekte, drvee, ljude i ivotinje.
U dalekoj prolosti, ovjek je udare munje tumaio kao djelovanje
natprirodnih i boanskih sila kojima je prinosio rtve uz razne religijske
obrede.
Borba protiv munje zapoeta je jo prije nae ere.
U Egiptu su naeni zapisi na zidovima hramova, da su oko hrama u Edfu
bili postavljeni stupovi, koji su na vrhu zaotreni i obloeni bakrenim
ploama. Solomonov hram bio je zatien metalnim krovom i preko oluka
vezan za zemlju.
42

U srednjem vijeku, pa ak i danas se vjeruje da zvuk crkvenih zvona
udaljuje olujne oblake, a ako munja usmrti zvonara smatralo se da je on
grenik.
Nakon otkria elektriciteta, vrila se usporedba izmeu elektrine iskre
dobivene u laboratoriju i "materije munje". Identinost je potvrdio
Benjamin Franklin 1752. godne.
Nakon toga nastaje Franklinov gromobran, a nakon godinu dana pojavljuju
se prvi gromobrani na zgradama u Philadelphiji.
Ispitivanja mehanizma udara munje omoguila je Bojsova rotirajua
kamera (veliki broj snimaka u jedinici vremena).
43
Prva rtva eksperimentiranja s

udarima munje: profesor
Richmann u Sankt Peterbugu
1753. godine.
Uzrok smrti: izravni udar
munje u njegovu
eksperimentalnu antenu na
vrhu laboratorija.
44
Pariz, 1778.
45
Razvoj udara munje
46
Animacija: Udar munje prirodni kondenzator
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/lightning/index.html
Filmovi: Udar munje

http://www.youtube.com/user/ztresearch
47
Primjer Franklinovog gromobrana (LPS-a) iz 1778. godine

instaliranog na zgradi u Philadelphiji
48

Graevina se od izravnih udara munje titi pomou:
Vanjskog sustava zatite od munje (vanjskog LPS-a)
Tvore ga hvataljke, odvodi i uzemljiva
Unutarnjeg sustava zatite od munje (unutarnjeg LPS-a)
Osnovne mjere su: izjednaavanje potencijala
i postizanja sigurnosnog razmaka
Unutarnji sustavi se od udara munje tite od prenapona pomou

usklaene prenaponske zatite.
49
Vanjski LPS zgrade

od izolacijskog
materijala (drveta,
kamena, opeke)
visine 60 m
50
51

ovjek je izloen djelovanju atmosferskih izbijanja zbog ega dolazi do
opasnosti po ivot uslijed:
Izravnog udara munje,
Preskoka iskre,
Napona koraka.
Najveu opasnost predstavlja izravni udar munje i vanjski preskok iskre

na glavu ovjeka.
Druga nepovoljna mogunost je da struja protee kroz srce.
52

Osobe koje su preivjele udar struje munje, u veini sluajeva, bile su
izloene djelovanju visokog napona meu stopalima (naponu koraka), a
mnogo rjee izravnom udaru munje ili vanjskom preskoku iskre.
Najee fizioloke posljedice udara munje su:
Nesvijest,
Gubitak pamenja,
Djelomina paraliza,
Opekline.
esto se osoba koja se nakon udara groma osvijestila i okrijepila opet

onesvijesti.
Gubljenje pamenja nije trajno, ono se u potpunosti vraa nakon
nekoliko sati.
53

Primjeri potpune paralize su rijetki, a najee dolazi do paralize nogu.
Paraliza rijetko djeluje dulje od nekoliko sati, izuzetno do 24 sata.
Nisu poznati sluajevi trajne paralize.
Prave opekline nastaju samo na mjestima gdje je struja ula u tijelo te na
mjestima gdje je koa bila u dodiru s metalnim predmetom (ogrlica, sveanj
kljueva, metalni dijelovi obue, itd.).
Osoba na otvorenom prostoru izloena je velikoj opasnosti uslijed udara
munje.
Vjerojatnost izravnog udara priblino je proporcionalna drugom korijenu
visine osobe u odnosu na povrinu ravnog tla.
54

Osnovna pravila za osobnu zatitu ljudi od udara munje
na otvorenom prostoru:
Na otvorenom prostoru se ne smije na umjetan nain poveavati
svoju visinu.
Prije nailaska oluje treba prekinuti vonju bicikla, vonju na otvorenom
traktoru, otvorenom automobilu ili kamionu.
Ne preporua se plivati, stajati u amcu ili loviti ribu.
Preporua se unuti i izbjegavati sva uzviena mjesta na zemljitu.

Ne preporua se pritom rukama dodirivati tlo.
Potraiti sklonite u gustoj umi ili pod dalekovodom i to dalje od stupova
dalekovoda zbog mogunosti visokog napona koraka u blizini stupa.
Izbjegavati osamljena stabla; pogotovo ne stajati u blizini debla.
55

Na otvorenom prostoru veu panju treba posvetiti zatiti od udara munje
no zatiti od kie.
Ne dirati metalne mase.
Odmaknuti se od rijeka, jezera i drugih vodenih masa. Izbjegavati

movarno tlo.
Odmaknuti se od prirodnih hvataljki munje: tornjeva, stabala,
telefonskih stupova.
Ne boraviti na benzinskim crpkama. Nikad ne lijevati gorivo za olujnog
nevremena.
Najbolji nain zatite od izravnog udara munje na otvorenom prostoru je
sklanjanje u pravilno uzemljenu zgradu ili u vozilo ija je karoserija u
potpunosti izraena od metala.
56

Osnovna pravila za osobnu zatitu ljudi od udara
munje unutar graevine:
Ako je mogue, treba napustiti potkrovlje zgrade.
Prije olujnog nevremena iskljuite elektrine i elektronike aparate koji
nisu prenaponski zatieni s NN i TK mree. Nikad za vrijeme
olujnog nevremena.
Unutar objekta budite dalje od metalnih masa i elektrinih instalacija.
Tu spadaju i vodovodne cijevi i slavine.
Unutar objekta budite blizu sredine prostorije, dalje od vrata i prozora.
Ne telefonirajte pomou fiksnog telefonskog aparata za olujnog
nevremena.
57
Pravilan poloaj tijela.

Nikad ne lijeite na tlo.
Relativna zatienost od udara munje
10
9
Potpuno siguran objekt

Graevina zatiena LPS-om
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Otvoreni prostor
58
Podruje djelovanja udara munje u gradskom podruju
59

Lightning strike
Source: Tokyo Lightning Protection and Earthing System Corporation

copyright 2001 DEHN + SHNE
Udar munje - Tokio
60
61
Udar munje - Split

1. Izraunajte energiju i naboj kondenzatora kapaciteta C = 1 F ako je
napon kondenzatora U = 12 V.
Rjeenje:
W = 72 J ;
Q = 12 C.
2. Neutralni vodi nalazi se u elektrostatikom polju naznaenog smjera.

Nacrtajte raspodjelu naboja unutar metala te napiite izraz za jakost
elektrinog polja i potencijal unutar vodia.
Rjeenje:
r
E
- - - - ++ +
+
E=0
- = konst . ++
- - - ++ +
62

3. U poetnom trenutku kondenzatori C2, C3 i C4 su prazni, a sklopka S
otvorena. Nakon toga se sklopka S zatvara. Po zavretku prijelazne pojave,
W zatvoreno
.
W otvoreno
izraunajte omjer energija sustava kondenzatora

Neka je C1 = C; C 4 = 3 C; C 2 = C 3 = 2 C.
Rjeenje:
C 234 = C 2 + C 3 = 4 C
W zatvoreno
W otvoreno
C1
1
=
C 1 + C 234
5
63

4. U poetnom trenutku kondenzatori C2, C3 i C4 su prazni, a sklopka S
otvorena. Nakon toga se sklopka S zatvara. Po zavretku prijelazne pojave,
izraunajte omjer energija sustava kondenzatora
Neka je C1 = 2 C; C 2 = 4 C; C 3 = C 4 = 8 C.
R
W zatvoreno
.
W otvoreno
Rjeenje:
W zatvoreno
W otvoreno
C1
1
=
C 1 + C 234
5
64

5. U poetnom trenutku kondenzatori C1 i C3 su prazni, a sklopka S otvorena.
Nakon toga se sklopka S zatvara. Po zavretku prijelazne pojave, izraunajte
omjer energija sustava kondenzatora
Neka je
W zatvoreno
.
W otvoreno
C1 = 6 C; C 2 = 3 C; C 3 = 6 C.
Rjeenje:
C13 = 3 C
W zatvoreno
W otvoreno
C 2 + C 13
=2
C2
65

6. Izraunajte napon kondenzatora u trenutku t = 10 s ako se u trenutku t = 0
zatvara sklopka S. U poetnom trentku napon kondenzatora je u0, zadanog
polariteta. E = 12 V, u0 = 2 V, R1 = 5 M, R2 = 3 M, C = 2 F.
Rjeenje:
t
u = (E u 0 ) 1 e + u 0
= (R1 + R 2 ) C = 16 s
u t =10 s = 6,647 V
66

7. Izraunajte struju kondenzatora u trenutku t = 10 s ako se u trenutku t = 0
zatvara sklopka S. U poetnom trentku napon kondenzatora je u0, zadanog
polariteta. E = 12 V, u0 = 2 V, R1 = 5 M, R2 = 3 M, C = 2 F.
Rjeenje:
E u0
i=
e
R1 + R 2
= (R1 + R 2 ) C = 16 s
i t =10 s = 6,691 10 7 A
67

8. Izraunajte napon i struju kondenzatora u trenutku t = 10 s ako se u trenutku
t = 0 zatvara sklopka S. U poetnom trentku napon kondenzatora je u0,
zadanog polariteta. E = 12 V, u0 = 2 V, R = 5 M, C = 2 F.
Rjeenje:
Treba obratiti panju na
polaritet poetnog
napona kondenzatora
u0 u0
9. Na koja tri osnovna naina moemo stvoriti statiki elektricitet?
68
2. Istosmjerne elektrine struje (1)

Elektrostatika se bavi nabojem u mirovanju.
Naboji se kreu
Razlikujemo:
govorimo o:
elektrinoj struji.
elektrinu struju u vodiima

elektrinu struju u tekuinama
elektrinu struju u plinovima
Elektrina struja u vodiu: usmjereno gibanje slobodnih elektrona

kroz vodi.
Elektrina struja u plinovima i tekuinama: usmjereno gibanje
naelektriziranih estica.
1

Definicija: Jakost elektrine struje ( i ) jednaka je koliini prostrujalog
naboja kroz vodi u jedinici vremena.
Vrijedi da je:
gdje je:
i =
dq
q
q
= lim
t 0 t
dt
t
[A]
q - koliina naboja,
t - vrijeme.
Neka u homogenom vodiu konstantnog poprenog presjeka S vlada

homogeno elektrino polje jakosti E.
Pod djelovanjem toga polja slobodni elektroni se u vodiu gibaju brzinom
v. Neka je, radi jednostavnosti, v = konst.
2

r
E
r
v
r
v
dq = n e dV = n e S v dt
Vrijedi da je:
gdje je:
n -
ukupan broj slobodnih elektrona u jedinici volumena (m3),
e -
iznos naboja elektrona
ne -
( e =1,610
19
C.
volumna gustoa naboja.

3

dq = n e S v dt
Brzina elektrona:
i=
v=
dq
= n e S v
dt
i
n e S
Primjer: Bakrenim vodiem poprenog presjeka S = 10 mm2 tee

istosmjerna struja jakosti I = 25 A. Za bakar vrijedi da je n = 8,51028
slobodnih elektrona / m3. Kolika je brzina elektrona?
v=
I
25
=
n e S 8,5 1028 1,6 1019 10 106
= 1,838 104
m
mm
= 0,1838
<< brzine svjetlosti
s
s

Du nadzemnih elektrinih vodova elektrina pojava se iri brzinom svjetlosti,
a prosjena brzina elektrona je mnogo manja. U emu je tajna?
Odgovor: Elektrini impuls se prenosi brzinom svjetlosti.
Analogija: Cijev ispunjena teniskim lopticama.
r
F

Elektrina struja se manifestira preko tri osnovna efekta:
Toplinski efekat.
Kemijski efekat (elektroliza).
Stvaranje magnetskog polja oko vodia.
Ponegdje se u literaturi govori i o etvrtom osnovnom efektu:
svjetlosnom efektu.
Meutim, svjetlosni efekat elektrine struje je posljedica toplinskog
djelovanja ili pak kemijskog djelovanja.
6

i
O kojoj se vrsti struje radi:

a) istosmjernoj
b) istosmjernoj
c) izmjeninoj
U uem smislu, pod istosmjernom strujom podrazumijevamo

struju pod b koja ima konstantni iznos (i = I = konst.).
7
2.1. Strujni krug (1)

Osnovni dijelovi strujnog kruga su: - elektrino troilo,
- elektrini izvor,
- vodi,
- sklopka.
Sklopka
I
G
=
Naznaeni
Troilo
+
Izvor
smjer struje
je tzv.
tehniki
Vodi
smjer.
8
2.1. Strujni krug (2)

Kroz vodie i troilo slobodni elektroni se gibaju od (-) stezaljke izvora
prema (+) stezaljci izvora. To je fizikalni smjer struje.
U elektrotehnikoj praksi, dogovorno se uzima da struja tee od (+)
stezaljke izvora prema (-) stezaljci izvora. Takav smjer struje se zove
tehniki smjer struje.
Nadalje emo koristiti samo tehniki smjer struje.
Logino je uzeti da je
napon usmjeren od (+) ka
(-), tj. da se smjer napona

poklapa s tehnikim
smjerom struje.
2.2. Elektrine znaajke materijala (1)

Elektrine znaajke materijala su:
a)
, - elektrina provodnost (specifina elektrina vodljivost),
b) - elektrina otpornost (specifini elektrini otpor).

Jedinice znaajki su:
A 1 S
V m = m = m

Vm
A = [ m ]
Veza izmeu znaajki materijala glasi:
10
2.2. Elektrine znaajke materijala (2)

r
r
J = E
Vrijedi i tzv. jednadba konstitucije:
r
J - vektor (plone) gustoe struje [A/m2],
r
E - vektor jakosti elektrinog polja u promatranoj toki [V/m].
gdje je:
U
r
E
Specijalan sluaj:
Openito vrijedi:
i = I ; J = konst . na S
J=
J=
di
dS
I
S
11
2.3. Elektrina vodljivost i elektrini otpor vodia

,
l
Za homogeni vodi konstantnog poprenog presjeka S vrijedi da je:
R =
G=
l
S
[ ]
S
1
=
R
l
elektrini otpor
S
=
elektrina vodljivost
12
2.4. Predstavljanje elektrinih izvora (1)

a) Idealni naponski izvor
A, B stezaljke izvora
E elektromotorna sila
(EMS) izvora
U napon izvora (napon na

stezaljkama izvora)
Uvijek vrijedi: U = E
(osim za kratki spoj izvora)

13

b) Realni naponski izvor
Ri unutarnji otpor
izvora
Ri
E
U
U opem sluaju vrijedi da je:
UE
14

c) Idealni strujni izvor
I jakost struje
izvora
Napon na stezaljkama izvora

U = UAB
nije u izravnoj vezi
s jakou struje izvora I.
15

d) Realni strujni izvor
Ri unutarnji otpor
izvora
Realni se izvor moe
Ri
predstaviti kao strujni ili

pak kao naponski.
Izmeu ta dva prikaza

postoji izravna veza.
16

Veza izmeu realnog naponskog i realnog strujnog izvora
A
Ri
E
Ri
E = I Ri
Lako je pokazati da vrijedi:
17
2.5. Ohmov zakon (1)

Ohmov zakon je jedan od osnovnih zakona u elektrotehnici.
On povezuje napon troila (U), struju troila (I) te otpor troila (R).
Ohmov zakon glasi:
+
U
I=
R
U
R
U = IR
R=
U
I
18

Napon troila se mjeri voltmetrom, a struja troila ampermetrom.
Ri
E
B
Unutarnji otpor idealnog voltmetra: beskonaan.
Unutarnji otpor idealnog ampermetra: nula.
19
Demonstracijski
voltmetar
Demonstracijski
ampermetar
Princip rada
demonstracijskog
ampermetra
20

http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/ohmslaw/index.html
Animacija: Ohmov zakon
21
22

Oznaavanje otpornika etiri prstena
http://web.vip.hr/bicpark.vip/pocetnici/otpornici/otpornici.htm
23

r
Jednadba konstitucije J = E je ustvari Ohmov zakon u diferencijalnom

obliku. Diferencijalni oblik znai da zakon vrijedi za svaku pojedinu toku.
Dokaz:
Za homogeni vodi vrijedi da je:
r
E
J =
I
= E
S
gdje je S popreni presjek vodia.

24

Jakost elektrinog polja E slijedi iz analogije s jakou polja izmeu
obloga ploastog kondenzatora pa je za homogeni vodi duljine l :
E=
U
l
Slijedi da je:
J =
U = I
U
I
= E =
S
l
l
= IR
S
R =
l
S
25
2.6. Utjecaj temperature na elektrini otpor (1)

Obino se uzima da se elektrini otpor mijenja linearno s promjenom
temperature troila.
R2
Openito vrijedi da je:
R1
R2 = R1 [ 1 + 1 (2 1) ]
1 - temperaturni koeficijent otpora kod temperature = 1
26

Za linearnu aproksimaciju otpora u ovisnosti o temperaraturi dovoljno je znati
npr. temperaturni koeficijent otpora 20 na sobnoj temperaturi (20 oC).
Tada vrijedi proirena jednadba:
R2 = R1
Za bakar vrijedi da je:
Odgovor:
(
)
( 20 )
1 + 20 2 20o
1 + 20
20 = 0,0039 oC1,
20 = ? K1
20 = 0,0039 K1
27

Za veinu istih metala temperaturni koeficijent otpora 20 poprima
iznos izmeu 0,003 i 0,004.
Neke legure imaju 20 vrlo malen tako da im se za iroki raspon
temperature otpor moe smatrati konstantnim.
Postoje i materijali koji imaju negativan temperaturni koeficijent
otpora. Takvim materijalima s porastom temperature otpor pada.
Primjer: ugljik.
28
2.7. Prazni hod realnog izvora

Prazni hod: stezaljke izvora su otvorene, odnosno izvor je neoptereen
Ri
E
Ri
U = U AB = I R i
U = U AB = E
29
2.8. Kratki spoj realnog izvora

Kratki spoj: stezaljke izvora su kratko spojene, odnosno izvor je
maksimalno optereen
Ri
E
Ik
U = U AB = 0
Ik =
E
Ri
Ik
Ri
B
U = U AB = 0
Ik = I
30
2.9. Serijski spoj otpornika (1)

R1
R2
R3
I
U
U = U1 + U 2 + U 3
U1 = I R 1
U2 = I R 2
U3 = I R 3
U = IR
31
2.9. Serijski spoj otpornika (2)

Iz prethodnih izraza slijedi da je:
I R = I R1 + I R 2 + I R 3
R = R1 + R 2 + R 3
n
Openito, za n otpornika, vrijedi:
R = Ri
i =1
R = R1 + R 2
32
2.10. Paralelni spoj otpornika (1)

I
I
I1
R2
R1
I3
I2
R3
I = I1 + I 2 + I 3
I1 =
U
R1
I2 =
U
R2
I3 =
U
R3
I=
U
R
33
2.10. Paralelni spoj otpornika (2)

Iz prethodnih izraza slijedi da je:
U
U
U
U
=
+
+
R R1 R 2 R 3
1
1
1
1
=
+
+
R R1 R 2 R 3
Openito, za n otpornika, vrijedi:
n
1
1
=
R i =1 R i
R=
R1 R 2
R1 + R 2
34
2.11. Mjeoviti spoj otpornika

R2
R1
A
R AB = ?
B
R3
R 23 =
R 2 R3
R 2 + R3
R AB = R1 + R 23 = R1 +
R2 R3
R2 + R3
35

1. Koja su tri osnovna efekta elektrine struje?
2. Izraunajte otpor bakrenog vodia duljine l = 5 m , poprenog presjeka
S = 5 mm2. Otpornost bakra = 0,017510-6 m.
3. Poznat nam je otpor bakrenog vodia R1 = 5 kod temperature
1 = 60 oC. Izraunajte otpor istog vodia kod temperature 2 = 40 0C ako
temperaturni koeficijent otpora bakra kod sobne temperature o = 20 0C
iznosi 20 = 0,0039 K1.
Rjeenje: R = 4,6626
4. Izraunajte otpor izmeu toaka A i B ako je R1 = 10 , R2 = R3 = 20 ?
R1
R2
B
36
R3

5. Izraunajte otpor RAB ako je R = 10 .
B
Rjeenje: RAB = 1,25 R = 12,5
6. Bakrenim vodiem poprenog presjeka S = 5 mm2 tee istosmjerna struja

jakosti I = 10 A. Izraunajte brzinu elektrona. U metru kubnom bakra ima
n = 8,51028 slobodnih elektrona.
Rjeenje:
v=
I
= ...
n e S
37
2.12. Kirchhoffovi zakoni

2.12.1. Prvi Kirchhoffov zakon (1)
Prvi Kirchhoffov zakon glasi: Suma svih struja koje ulaze u bilo koji vor
(toku grananja) jednak je nuli, tj.
n
Ii = 0
i=1
Primjer:
I2
I1
I1 I 2 + I3 I 4 = 0
I3
I4
2.12.1. Prvi Kirchhoffov zakon (2)

Alternativni iskaz prvog Kirchhoffovog zakona glasi: Suma svih struja koje
ulaze u bilo koji vor jednak je sumi struja koje izlaze iz tog vora.
Primjer:
I2
I1
I3
I1 + I3 = I 2 + I 4
I4
Iz ovog zakona slijedi da u voru nema ni izvora ni ponora.

2
2.12.2. Drugi Kirchhoffov zakon (1)

Drugi Kirchhoffov zakon glasi: U zatvorenom strujnom krugu (petlji,
konturi), suma svih EMS izvora jednaka je sumi svih napona na otporima, tj.
n
i =1
j=1
Ei = U j
Ako se primijeni Ohmov zakon, drugi Kirchhoffov zakon glasi:
n
i =1
j=1
Ei = R j I j
3
2.12.2. Drugi Kirchhoffov zakon (2)

Primjer:
I1
R1
E1
I2
I3
R3
R2
E2
Za prvu konturu vrijedi:
E1 E 2 = R1 I1 R 2 I 2
Za drugu konturu vrijedi:
E 2 + E 3 = R 2 I 2 + R 3 I3
E3
Za izraun triju struja potrebno je dodati jo jednu jednadbu na osnovi

prvog Kirchhoffovog zakona. Uvijek je jedan vor vika.
2.12.3. Naponsko otporniko djelilo

Iz Kirchhoffovih zakona slijedi da je:
R1
U1
U1 =
R1
U
R1 + R 2
U2 =
R2
U
R1 + R 2
U
R2
U2
Za n serijski spojenih
otpornika vrijedi:
Ui =
Ri
U
R1 + R 2 + K + R n
2.13. Snaga i energija elektrine struje (1)

Iz izraza:
u=
dW
dq
i=
dq
dt
t
dW = u dq = u i dt
Energija : W = u i dt
Trenutni iznos snage :
p=
dW
= u i
dt
Energija :
W = p dt
0
6

Specijalan sluaj: u = U = konst., i = I = konst.
Snaga :
P = UI =
W
t
Energija :
W = Pt = UIt
Snaga na troilu otpora R:
P = UI
R
P = I2 R
U2
P=
R

Snaga koja se razvija na troilu mjeri se pomou vatmetra.
Ri
E
Vatmetar ima strujnu i naponsku granu i nijedna od njih ne smije biti

preoptereena tijekom mjerenja.
Jedinica za snagu je W (vat).
2.14. Prilagoavanje otpora troila izvoru (1)

Troilo otpora R je spojeno na realni izvor.
A
Pitanje: Koliki je otpor troila u
Ri
E
sluaju kad se za poznati izvor
na troilu razvija maksimalna

snaga?
U strujnom krugu tee struja jakosti:
I=
E
Ri + R
9

A
Na troilu se razvija snaga:
Ri
E
P = I R =
2
E2
(Ri + R)2
B
Na troilu razvijena snaga je maksimalna kad je:
dP
=0
dR
R = Ri
10

Zakljuak: Na troilu se razvija maksimalna snaga kad je otpor troila jednak
unutarnjem otporu izvora.Tada kaemo da je otpor troila prilagoen
unutarnjem otporu izvora.
Korisnost je omjer korisne snage i ukupne snage koju daje izvor:
P
Pizvora
I2 R
I 2 (R i + R )
U elektronici (prijenos signala) poeljno:
R
Ri + R
R R i 0,5
U elektroenergetici (prijenos energije) poeljno:
R >> R i
11
2.15. Proirenje mjernog opsega ampermetra (1)

Mjerni opseg ampermetra se proiruje dodavanjem jednog paralelnog
otpornika, tzv. anta, (engl. shunt).
Ia
Ako mjerni opseg elimo
Ra
proiriti n puta, onda je:
I
=n
Ia
Rp
Vrijedi da je:
R a R p
Ra + Rp
= I a R a
12
2.15. Proirenje mjernog opsega ampermetra (2)

Ra + R p
I
=n=
Ia
Rp
Iz izraza:
Za n = 2 vrijedi:
Rp = Ra
Za n = 10 vrijedi:
Rp =
Rp =
Ra
n 1
Ra
9
13
2.16. Proirenje mjernog opsega voltmetra (1)

Mjerni opseg voltmetra se proiruje dodavanjem jednog serijskog otpornika.
Ako mjerni opseg elimo

proiriti n puta, onda je:
Rs
R
V Rv
U AB
=n
UV
14
2.16. Proirenje mjernog opsega voltmetra (2)

Vrijedi da je:
Za n = 2 vrijedi:
Za n = 10 vrijedi:
R + Rv
U AB
=n= s
Rv
Uv
R s = (n 1) R v
Rs = Rv
Rs = 9R v
15
2.17. Ommetar (1)

Ommetar je instrument za mjerenje otpora.
To je, ustvari, ampermetar kojem je skala badarena u omima.
A
Ri
E
Ra
R reg
Prije uporabe treba kratko spojiti izlazne stezaljke ommetra i pomou

regulacijskog otpora Rreg dovesti kazaljku na nulu jer EMS izvora varira
izvor baterija.
16
2.17. Ommetar (2)

Skala analognog multimetra
koji mjeri napon, jakost struje i otpor
A
0
17
2.17. Ommetar (3)

A
Ra
Ri
E
R reg
I=
U strujnom krugu tee struja jakosti:
R =
E
R i + R a + R reg + R
E
R i + R a + R reg
I
)
18
2.18. Wheatstoneov most (1)

Koristi se za mjerenje otpora. Neka je nepoznat iznos otpora R.
I1
R1
I
Neka su
R2
R2 i R3
R3
I3
I2
Ri
iznosi otpora
promjenjivih
otpornika.
19

http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/galvanometer/index.html
Animacija: Princip rada galvanometra
20

Kaemo da je most u ravnotei kad kroz galvanometar (nul-instrument) ne tee
struja. Tada vrijedi:
I1 = I
I1 R 1 = I 2 R 2
I 2 = I3
I R = I3 R 3
R1 R 2
=
R
R3
I1 R 1 I 2 R 2
=
I 3 R 3
I R
R = R1
R3
R2
21

Umjesto dva promjenjiva otpornika, moe se koristiti tzv. otporna ica
konstantnog poprenog presjeka.
R1
a, b duljina dijela ice
G
b
Ri
R = R1
Ra
a
= R1
Rb
b
22
2.19. Potenciometar
Potenciometar je otpornik koji je spojen svojim punim iznosom na izvor EMS
E i slui za regulaciju napona na troilu u rasponu od U = 0 do U = E.
i regulacijskoj tehnici
Troilo
Potenciometar
Koristi se u elektronici
gdje su signali male
snage.
Mala snaga
gubitaka.
23
2.20. Transfiguracija zvijezde i trokuta

R1
R4
R3
R2
R5
Pitanje: Da li je ovo serijsko-paralelna kombinacija otpornika?

Odgovor: Ne.
Pitanje: Kako emo onda izraunati otpor RAB?
Odgovor: Koristei transfiguraciju zvijezde u trokut ili obrnuto.
24
2.20.1. Transfiguracija trokuta u zvijezdu

A
A
R2
R1
R12
R13
R 23
B
C
R3
R1 R 2
R1 + R 2 + R 3
R12 =
R13 =
R1 R 3
R1 + R 2 + R 3
R 23 =
R2 R3
R1 + R 2 + R 3
25
2.20.2. Transfiguracija zvijezde u trokut

A
R1
R2
R13
R12
R3
R 23
R12 = R1 + R 2 +
R13 = R1 + R 3 +
R1 R 3
R2
R1 R 2
R3
R 23 = R 2 + R 3 +
R2 R3
R1
26
2.20.3. Transfiguracije za kondenzatore (1)

Za kondenzatore, kod transfiguracije zvijezde i trokuta, vrijede obrnute
formule, tj. formula koja opisuje transfiguraciju trokuta otpornika u
zvijezdu odgovara formuli za transfiguraciju zvijezde kondenzatora u
trokut.
Dakle, trokut kondenzatora se prevodi u zvijezdu kondenzatora koristei
sljedee izraze:
C12 = C1 + C 2 +
C13 = C1 + C3 +
C1 C3
C2
C1 C 2
C3
C 23 = C 2 + C3 +
C 2 C3
C1
27
2.20.3. Transfiguracije za kondenzatore (2)

Analogno se zvijezda kondenzatora prevodi u trokut kondenzatora
koristei sljedee izraze:
C12 =
C1 C 2
C1 + C 2 + C3
C13 =
C1 C3
C1 + C 2 + C3
C 23 =
C 2 C3
C1 + C 2 + C3
28
2.21. Elektroliza (detaljnije knjiga A. Maletia)

Elektroliza je elektrokemijski proces kod kojeg se pomou vanjskog izvora
istosmjerne struje, na elektrodama (katodi i anodi) vre reakcije oksidacije i
redukcije.
Elektrolizom vode nastaje plinoviti vodik na katodi, a kisik na anodi.
Pritom su elektrode uronjene u vodenu otopinu sumporne kiseline (H2SO4).
Elektroliza ima veliku praktinu vanost za dobivanje raznih kemijskih
tvari elektrinim putem (npr. proizvodnja aluminija) kao i veliku
primjenu u galvanostegiji.
Galvanostegija je postupak kojim se predmetima izraenim od neplemenitih
metala elektrinim putem nanosi sloj plemenitog metala radi zatite od
korozije (niklovanje, kromiranje, ...).
29
2.22. Kemijski izvori elektrine energije (1)

Kemijski izvori elektrine energije mogu se podijeliti na:
Primarne kemijske izvore elektrine energije baterije koje se ne
mogu puniti,
Sekundarne kemijske izvore elektrine energije baterije koji se
mogu puniti, tj. akumulatorske baterije,
Gorivne elije kemijske izvore elektrine energije koji imaju stalan dotok
goriva i oksidanta. Kada oksidant i gorivo dou u kontakt dolazi do
kemijske reakcije u kojoj se oslobaa istosmjerna elektrina energija.
Baterija se sastoji od jedne ili vie elija (elektrokemijskih lanaka)
povezanih u seriju.
30
2.22. Kemijski izvori elektrine energije (2)
Razliite vrste baterija plosnata baterija je punjiva

baterija digitalnog fotoaparata
31
2.22.1. Primarni kemijski izvori elektrine energije (1)

Prvi poznati kemijski izvor elektrine energije jest elektrokemijski lanak
poznat pod imenom Voltin lanak.
V
Katoda
H 2O
H 2SO 4
Anoda
Zn
Cu
Mane:
Upotrebljiv samo
kratkotrajno
Otapanje
cinkove elektrode
Stvaranje lokalnih
struja
32

Leclancheov lanak (Zn-C, ugljen-cink); elektrolit amonijev klorid (salmijak)
V
+
C
Ovo je bila osnova za
Zn
baterija.
proizvodnju tzv. suhih
MnO2
Dakle, danas su u
upotrebi modificirani
NH 4 Cl
Leclancheovi
suhi lanci,
odnosno suhi Zn-C
lanci.
EMS Zn-C lanka 1,5 V.

33

Izolator
Grafitni tapi (katoda)
Modificirani
Leclancheov
lanak
- suhi Zn-C
Smjesa MnO2 i
ugljene praine
lanak
Smjesa NH4Cl i ZnCl2
(elektrolit)
Zn kuite (anoda)
34

Spajanjem triju suhih Zn-C lanaka u seriju nastaje plosnata suha
baterija kojoj EMS iznosi 4, 5 V.
Zn-C suhe baterije istusnute su od tzv. alkalnih baterija. Alkalne se baterije
od suhih baterija razlikuju po tome to im je eloktolit KOH.
Prednosti alkalnih baterija u odnosu na suhe Zn-C baterije su: za isti
volumen i teinu daju vie elektrine energije, otpornije su na curenje,
podnose vea optereenja (imaju manji unutarnji otpor) i dobro podnose
promjene temperature.
Alkalne baterije mogu biti razliitih vrsta i cijena, a neke od njih se mogu
ak i puniti pa tada spadaju u sekundarne kemijske izvore elektrine
35
energije.
Primjerci
alkalnih
baterija.
EMS
alkalnog-MnO2
lanka iznosi
1,5 V kao i EMS
suhog Zn-C
lanka.
36
Primjerci alkalnih baterija.

37

Ostali primarni elektrokemijski izvori lanci:
lanak cink-zrak (1,4 V); katoda kisik iz zraka
ivin oksid cink lanak; dugmasta baterija
Srebrni oksid cink lanak; dugmasta baterija
Magnezijev lanak
Litijev lanak (3 V); najboljih znaajki; dugmaste, cilindrine i
plosnate baterije.
Napajanje osamljenih i teko pristupanih troila.
Rabi se za medicinske aparate (pejsmejkere, slune aparate), u vojne
svrhe, za raunala, itd.
38
2.22.2. Sekundarni kem. izvori el. en. akumulatori (1)

Primarni izvori su ekonomini kad je potronja energije mala.
Sekundarni izvori (akumulatori) se koriste kad je potrebna vea energija.
Vrste akumulatora:
Olovni akumulator najmasovniji i najznaajniji
K (+) PbO2, A (-) Pb (spuvasto olovo), elektrolit H2SO4
Napon po eliji: 2 V
elini akumulator; pretea Ni Cd akumulatora
Ni Cd akumulator; hermetiki zatvoren; elektrolit KOH; mem. efekt,
Ag Zn akumulator; specijalne namjene; malih dimenzija
Ag Cd akumulator; slian Ag Zn akumulatoru;
prednost u moguem broju ciklusa punjenja-pranjenja
39
Olovni akumulator
40

Neke novije vrste akumulatora su:
Zatvoreni olovni akumulator; apsorbirani elektrolit,
Zatvoreni olovni akumulator; elektrolit u obliku gela,
Ni MH (nikal metalhidrid) akumulator; elektrolit KOH,
Litijev akumulator.
Primjenom Li-ion tehnologije su eksplozivne sklonosti litijevih baterija
svedene na prihvatljivu mjeru.
U novije vrijeme ubrzano se razvijaju Li-polimer te Li-ion-polimer baterije.
Te vrste baterija smanjile su neke nedostatke Li-ion baterija, ali im je u isto
vrijeme reducirana i specifina energija te jo vie poveana cijena.
41
2.23. Gorivne elije (1)

Gorivne elije su elektrokemijski ureaji za izravnu pretvorbu kemijske
energije u istosmjernu elektrinu struju.
Tri najpoznatije vrste gorivnih elija su:
H2 O2 gorivne elije,
Propan O2 gorivne elije,
CH3OH O2 gorivne elije.
42
2.23. Gorivne elije (2)
43
H2 O2 gorivna elija

+
1. Izraunajte otpor i snagu troila ako je
zadano U = 12 V, I = 3 A.
Rjeenje: R = 4 , P = 36 W
_
2. Na osnovi Kirchhoffovih zakona, napiite sustav jednadbi za izraun struja
u granama?
I1
R1
E1
I2
R3
R2
E2
I3
E3
44

3. Elektrinu shemu nadopunite
voltmetrom, ampermetrom
Ri
i vatmetrom.
4. Mjerni opseg ampermetra i mjerni opseg voltmetra elimo poveati n = 11

puta. Ako je Ra=0,05 , RV=20 M, izraunajte koliki otpor treba dodati
ampermetru (Rp) te koliki otpor voltmetru (Rs). Nacrtajte slike iz kojih se
treba vidjeti kako se ti otpornici dodaju (serijski ili paralelno).
45

5. Ako je Wheatstoneov most u ravnotei kad je R1 = 100 , R2 = 20 ,
R3 = 40 , izraunajte R4.
R1
R4
Ri
R3
G
R2
Rjeenje: R4 = 50
46

6. Izraunajte RAB ako je R = 10 .
R
Rjeenje: RAB=R= 10 .
Napomena: Zadatak se moe rijeiti npr. transfiguracijom trokuta u zvijezdu.

Do rjeenja se dolazi bre ako se uvidi da je, u ovom sluaju, most u ravnotei,
a to znai da se popreni otpor moe izbaciti.
47
Tada imamo 2R paralelno s 2R.

7. Izraunajte RAB ako je R = 10 .
2R
2R
4R
Rjeenje: RAB=2R= 20 .
Napomena: Zadatak se moe rijeiti npr. transfiguracijom trokuta u zvijezdu.
Do rjeenja se dolazi bre ako se uvidi da je, i u ovom sluaju, most u
ravnotei, a to znai da se popreni otpor moe izbaciti.
48
Tada imamo 3R paralelno s 6R.

8. Napone kondenzatora izrazite preko EMS izvora E.
R
E
C3
C2
C1
R
Rjeenje:
U1 =
2
1
E = E
4
2
; U2 =
1
E
4
; U3 = E
Napomena: U krugu istosmjerne struje konstantnog iznosa, kroz kondenzatore

ne tee struja. Dakle, kondenzatore moemo promatrati kao voltmetre. 49

R
R
C3
E
C1
C2
Rjeenje:
U1 = 0
U2 =
1
E
2
U3 =
1
E
2
50

R
R
C3
C1
C2
Rjeenje:
U1 = 0
U2 =
2
E
3
U3 =
1
E
3
51

R
R
R
C2
C3
C1
Rjeenje:
U2 = 0
U1 =
1
E
2
U3 =
3
E
4
52
2.24. Metode za rjeavanje linearnih

mrea istosmjerne struje
Linearna mrea R f(I), odnosno Ei = konst., Rj =konst., i, j
Najee koritene metode:
1. Izravna primjena Kirchhoffovih zakona
2. Metoda superpozicije
3. Metoda konturnih struja
4. Theveninova metoda
5. Nortonova metoda
6. Metoda potencijala vorova
7. Millmanova metoda
1
2.24.1. Izravna primjena Kirchhoffovih zakona (1)

I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R2
R5
I5
E2
R3
E3
Ii = ?
+
i = 1, 2, ..., 5
E1 + E 2 = I1 R 1 + I 2 R 2 + I 4 R 4 + I5 R 5
E 2 E 3 = I 2 R 2 + I3 R 3
I 4 I1 = Is ; I 2 + I3 I 4 = 0 ;
I1 , K , I 5
I 2 + I3 I 5 = 0
2
2.24.1. Izravna primjena Kirchhoffovih zakona (2)

Nakon to smo izraunali struje u granama, moemo izraunati napon na
stezaljkama strujnog izvora. Uglavnom taj napon ne treba raunati.
I1
Rs
+
Us
E1 = Is R s I1 R1 U s
R1
E1
Is
U s = I s R s I1 R 1 + E1
2.24.2. Metoda superpozicije

Sloena i nepraktina metoda. Ima samo teorijsko znaenje.
Struje u granama se raunaju onoliko puta koliko imamo izvora.
1. korak: Premoste se sve EMS i otvore svi strujni izvori, osim jednog
strujnog ili naponskog izvora te se izraunaju struje kroz sve grane.
2. korak: Postupak se ponovi za svaki pojedini izvor.
3. korak: Izraunaju se konane vrijednosti struja u granama tako da se u

svakoj pojedinoj grani zbroje (superponiraju) struje te grane koje
daje pojedini izvor.
4
2.24.3. Metoda konturnih struja (1)

Najee koritena metoda kad treba izraunati struje u svim granama.
1. korak: Struje u granama se izraze preko konturnih struja.
2. korak: Formira se sustav jednadbi za konturne struje.
3. korak: Rijei se sustav jednadbi, tj. izraunaju se konturne struje.
4. korak: Izraunaju se struje u granama.
5. korak: Po potrebi se izraunaju naponi na stezaljkama strujnih izvora.

I1
Rs
Is
Is
I1 = I A Is
R4
R1
E1
I4
R2
IA
R5
I3
I2
I5
E3
E2
I2 = IA IB
I4 = IA
IB
R3
I3 = I B
I5 = I A
6

I1
Rs
Is
Is
R1
E1
I4
R4
R2
IA
I3
I2
R5
I5
IB
E2
E1 + E2 = IA (R1 + R2 + R4 + R5 ) IB R2 Is R1
E2 E3 = IA R2 + IB (R2 + R3 )
R3
E3
IA , IB
2.24.4. Theveninova metoda metoda praznog hoda (1)

Koristi se kad treba izraunati npr. samo struju ili napon jedne grane.
I
R
Elektrina
mrea
I=?

Mrea naznaena na slici se nadomjesti pomou realnog naponskog izvora.
Elektrina
mrea
U ABo
RT
ET
U ABo
B
RT Theveninov otpor jednak je otporu RAB u mrei
naponske izvore treba premostiti a strujne otvoriti.
ET Theveninova EMS jednak je naponu UABo, tj. naponu
na otvorenim stezaljkama mree (mrea u praznom hodu).

A
ET > 0
RT
ET
I=
I
R
RT
+
ET < 0
ET
ET E
RT + R
I=
ET + E
RT + R
10

Primjer:
R3
Rs
R1
Is
E1
R2
+
+
R4
E2
I=?
11

A
Rs
R3
R1
R2
R4
B
R T = R AB =
(R1 + R 3 + R 4 ) R 2
(R1 + R 3 + R 4 ) + R 2
12

A
I2
R4
Rs
Is
Is
R1
E1
R2
IA
R5
U ABo
E2
B
E1 + E2 = IA (R1 + R2 + R3 + R4 ) Is R1
I2 = IA
IA
E T = U ABo = I 2 R 2 - E 2
13

A
ET > 0
RT
ET
I=
I
R
RT
ET < 0
ET
ET E
RT + R
I=
ET + E
RT + R
+
14

A
est ispitni primjer iz teorije:
Elektrina
mrea
B
Pitanje: Kod kojeg se iznosa otpora R na tom otporu razvija maksimalna snaga?
(Sve ostale veliine su nepromjenjive.)
Odgovor: Maksimalna snaga na R se razvija kad je R = RT.
Pitanje: Zato?
Odgovor: Jer je RT unutarnji otpor ekvivalentnog (nadomjesnog) izvora.
15
2.24.5. Nortonova metoda metoda kratkog spoja (1)

Koristi se kad treba izraunati npr. samo struju ili napon jedne grane.
Slina Theveninovoj metodi. Razlika je u tome to se mrea izvorno
nadomjeta realnim strujnim izvorom koji se moe transformirati u realni
naponski izvor to je ustvari Theveninov ekvivalent.
I
R
Elektrina
mrea
I=?
B
16

Mrea naznaena na slici treba se nadomjesti pomou realnog strujnog izvora.
Elektrina
mrea
IN
RN
RN Nortonov otpor jednak je otporu RT = RAB u mrei

naponske izvore treba premostiti a strujne otvoriti.
IN Jakost struje Nortonovog strujnog izvora.
17

IN se dobije iz pokusa kratkog spoja.
Ik = I N
Elektrina
mrea
18

Realni Nortonov strujni izvor se moe transformirati u naponski. S
nadomjesnim naponskim izvorom se dalje postupa kao i prethodno s
Theveninovim ekvivalentom.
IN
A
RN
RN
EN
B
Veza izmeu ekvivalenata: EN=INRN
Pitanje: Da li je EN = ET ?
Odgovor: Da.
19

Primjer:
Rs
Is
R3
R1
E1
R2
+
+
R4
E2
I=?
20

A
R3
Rs
R1
R2
R4
B
R N = R T = R AB =
(R1 + R3 + R 4 ) R 2
(R1 + R3 + R 4 ) + R 2
21

A
R4
Rs
Is
Is
R1
E1
IA
R5
R2
+
Ik = I N
IN
E2
B
IN je, u ovom primjeru, najlake odrediti metodom konturnih struja.

22

Primjer mree za koju je vrlo lako izraunati jakost struje strujnog izvora IN:
Rs
Is
R1
E1
R2
+
+
Ik = I N
E2
B
I N = Ik = Is +
E1
E2
R1
R2
23
2.24.6. Metoda potencijala vorova (1)

Metoda potencijala vorova je prikladna za izradu softvera za rjeavanje
linearnih elektrinih mrea.
1. korak: Izabere se referentni vor, tj. vor u kojem je po pretpostavci
potencijal jednak nuli.
2. korak: Napie se i rijei sustav jednadbi za potencijale vorova.
3. korak: Na osnovi poznatih potencijala svih vorova mree, izraunaju se

struje u pojedinoj grani mree.
24

2
I1
Rs
I4
R4
R1
+
Us
Is
E1
I3
I2
R3
R2
R5
E2
I5
E3
3
Referentni vor
25

2
I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R2
R5
I5
E2
R3
E3
Jednadbi pridruena voru 1 glasi:
1
1
+
R1 R 4
1
E1
1
2 =
+ Is
R
R
1
4
26

2
I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R3
R2
R5
E2
I5
E3
1
1
1
1
2
1 +
+
+
R4
R
R
R
3
4
2
1
E
E
1
3 = 2 + 3
+
R2 R3
R2 R3
27

2
I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R2
R5
I5
E2
R3
E3
1
1

+
R2 R3
E
1
1
E
3 = 2 3
2 +
+
+
R2
R3
R2 R3 R5
28

Sustav jednadbi za potencijale vorova glasi:
1
1
+
R1 R 4
1
E1
1
2 =
+ Is
R
R
1
4
1
1
1
1
2
1 +
+
+
R4
R
R
R
3
4
2
1
1

+
R2 R3
1
E
E
1
3 = 2 + 3
+
R 2 R3
R2 R3
E
E
1
1
3 = 2 3
2 +
+
+
R2
R3
R2 R3 R5
1 , 2 , 3
29

2
I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R2
R5
I5
E2
R3
E3
Struja u grani 1 rauna se iz jednadbe:
1 = 1 0 = I1 R 1 + E1
I1 =
E1 1
R1
30

2
I1
Rs
Is
I4
R4
R1
E1
I3
I2
R3
R2
R5
I5
E2
E3
2 3 = I 2 R 2 E 2
I2 =
2 3 + E 2
R2
31

2
I1
Rs
Is
I4
R4
R1
E1
I3
I2
R3
R2
R5
I5
E2
E3
2 3 = I 3 R 3 + E 3
I3 =
2 3 E 3
R3
32

2
I1
Rs
Is
I4
R4
R1
E1
I3
I2
R3
R2
R5
E2
I5
E3
1 2 = I 4 R 4
I4 =
1 2
R4
33

2
I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R3
R2
R5
I5
E3
E2
3 = 3 0 = I 5 R 5
I5 =
3
R5
34

2
I1
Rs
Us
E1
I3
I2
R1
+
Is
I4
R4
R2
R5
I5
E2
R3
E3
Napon na stezaljkama strujnog izvora rauna se iz jednadbe:
1 = 1 0 = Is R s + U s
U s = 1 + Is R s
35
2.24.7. Millmanova metoda (1)

Specijalan sluaj metode potencijala vorova.
Koristi se kad se mrea sastoji od skupa paralelno vezanih grana.
I1
Rs
Is
R1
E1
I2
I3
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
1. korak: Raunanje napona UAB izmeu dva postojea vora.
2. korak: Raunanje struja u granama i napona strujnih izvora.
36

A
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
U AB =
E1
E
E
+ 2 3 + Is
R1
R2
R3
1
1
1
1
+
+
+
R1
R2
R3
R4
Napomena: Otpor u grani strujnog izvora ne uzima se u raun.
37

A
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
U AB = I1 R 1 + E1
I1 =
E1 U AB
R1
38

A
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
U AB = I 2 R 2 + E 2
I2 =
E 2 U AB
R2
39

A
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
U AB = I 3 R 3 E 3
I3 =
E 3 U AB
R3
40

A
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
U AB = I 4 R 4
I4 =
U AB
R4
41

A
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
I4
R2
E2
R3
+
+
R4
E3
B
Napon na stezaljkama strujnog izvora rauna se iz jednadbe:
U AB = I s R s + U s
U s = U AB + I s R s
42
2.24.8. Metoda zasnovana na tehnici konanih

elemenata
Polazi se od istih postavki kao i kod metode potencijala vorova te se
u konanici dobije isti (globalni) sustav jednadbi za potencijale.
Razlika je u tome to se kod ove metode za svaku od grana u prvom
koraku formira tzv. lokalni sustav jednadbi.
Globalni sustav jednadbi za potencijale se formira tzv. postupkom
asembliranja, tj. jedna po jedna grana (konani element) se ukljuuje
u globalni sustav jednadbi.
Ova metoda je mnogo bolja podloga za izradu softvera za rjeavanje
linearnih mrea no to je metoda potencijala vorova.
Metoda potencijala vorova je jednostavnija kad se rauna runo.
43
Korisni savjeti razdvajanje mree na dva dijela (1)
Elektrina
mrea 1
Elektrina
mrea 1
Elektrina
mrea 2
Elektrina
mrea 2
44
Korisni savjeti razdvajanje mree na dva dijela (2)
Elektrina
mrea 1
Elektrina
mrea 2
Elektrina
mrea 2
Elektrina
mrea 1
45

1.
Izravnom primjenom Kirchhoffovih zakona napiite sustav jednadbi za

izraun struja u granama.
I1
R1
E1
Rjeenje:
I2
I3
R2
E2
R3
+
+
E3
E1 E 2 = I1 R1 I 2 R 2
E 2 + E 3 = I 2 R 2 + I3 R 3
I1 + I 2 = I3
46

2. Napiite sustav jednadbi po metodi konturnih struja te struje u granama
izrazite preko konturnih struja.
I1
R1
E1
I3
I2
R2
IA
E2
R3
IB
E3
E1 E 2 = I A (R 1 + R 2 ) I B R 2
Rjeenje:
E 2 + E 3 = I A R 2 + I B (R 2 + R 3 )
I1 = I A
I2 = IB IA
I3 = IB
47

I3
I1
R1
E1
I2
IA
I3
R6
R2
E2
E3
R3
I6
I5
R5
R4
IC
IB
E4
E5
Napomena: Treba uoiti da kroz zajednike grane konturne struje imaju

isti smjer. Stoga je ispred svih struja preznak +.
48

I1
Rs
Is
Is
R1
E1
I4
R4
R2
IA
R5
I3
I2
I5
IB
R3
E3
E2
49

5. Izraunajte iznos otpora R1 kod kojeg se na tom otporu razvija
maksimalna snaga. R=10 .
2R
+
E1
R1
2R
E2
+
R
Is
R
+
E3
Rjeenje:
R 1 = R T = 3 R = 30
50

6. Odredite Nortonov ekvivalent (IN, RN) za zadanu mreu. E1 = 30 V,
E2 = 30 V, R= 15 , Is = 1 A.
A
R
R
+
E2
Is
E1
Rjeenje:
R
=5
3
IN =
E
E1
+ 2 Is = 3 A
R
R
51

7. Napiite sustav jednadbi po metodi potencijala vorova te struje u
granama izrazite preko potencijala vorova.
I1
Rs
Is
R4
I4
R1
E1
I3
I2
R2
R5
2
I5
E2
R3
E3
3
52

8. Za mreu na slici napiite sustav jednadbi po metodi potencijala vorova
te struje u granama izrazite preko potencijala vorova.
I1
R6
I3
I4
R4
R1
Is1
E1
R2
R5
Is 2
I5
R3
E3
3
53

9. Millmanovom metodom izraunajte struju I1.
Zadano je E1 = E2 = E3 = E4 = 20 V, R1 = R2 = R3 = R4 = Rs = 10 , Is =1 A.
I1
Rs
Is
R1
E1
I3
I2
R2
E2
R3
+
+
E3
R4
+
E4
Rjeenje:
U AB = 12,5 V
I4
I1 =
U AB E 1
= 0 ,75 A
R1
54

Predavanja E120 - Prvi Kolokvij

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja E120 - Prvi Kolokvij

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

prof. dr. sc.

Predavanja iz Elektrotehnike (120)

Split, listopad 2014.

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Predmet: Elektrotehnika (120)

Nastavnik: prof. dr. sc. Slavko Vujevi

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Vujevi, S., "Predavanja iz Elektrotehnike (120)", Sveuilite u

Maleti, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993.

Juri-Grgi, I. i Vujevi, S., "Auditorne vjebe iz Elektrotehnike

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Povijesni razvoj (1)

600. godine pr. n. e. Thales iz Mileta otkrio da jantar

Oko 1600. godine William Gilbert podrobno ispitao navedenu pojavu

Benjamin Franklin (1706-1790):

Magnetizam takoer otkriven u srtaroj Grkoj. Dvije najee

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Povijesni razvoj (2)

U srednjem vijeku u Europi uporaba kompasa u pomorstvu.

Kinezi su mnogo prije izumili kompas.

Luigi Galvani 1780. godine doao na trag elektrinim strujama.

Alesandro Volta 1800. godine Voltin lanak

Hans Cristian Oersted 1819. godine otkrio mehaniko

Andre-Marie Ampere 1820. godine otkrio da struje

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Povijesni razvoj (3)

Michael Faraday 1831. godine otkrio pojavu

M. Faraday 1831. godine konstruira prvi generator

M. H. Jacobi 1838. godine u Sankt Peterburgu konstruirao prvi

Nikola Tesla - 1882. godine doao na zamisao kako

njegov izum asinkronog motora motora bez etkica.

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Povijesni razvoj (4)

Nikola Tesla zasluan za uvoenje izmjeninog elektroenergetskog

A. Einstein 1905. godine razvio specijalnu teoriju relativnosti.

Elektronika cijev (vacuum tube) 1877. godine.

Elektronika pojaala poetak 20. stoljea.

Tranzistor 1947. godine.

IC inegrated circuit, chip.

Prvi mikroprocesor Intel 4004 1971. godine.

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

Prema Bohrovu modelu atoma, atom se sastoji od tri

Elektroni krue oko jezgre po eliptikim stazama i

Protoni i neutroni se nalaze u jezgri. Protoni su nositelji pozitivnog

Masa protona je 1833 puta vea od mase elektrona. Masa protona i

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

1.1. Elektricitet i struktura tvari (2)

Naboj elektrona i protona je najmanja mogua koliina naboja koja se

e = 1,6 1019 [As = C]

Oznake za koliinu elektrinog naboja: q, Q

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

1.2. Coulombov zakon (1)

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

1.2. Coulombov zakon (2)

Konstanta k opisana je izrazom:

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1

1.2. Coulombov zakon (3)

Vrijedi da je relativna dielektrinost bilo kojeg sredstva:

Za vakuum i priblino za zrak vrijedi da je:

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 1