OPA KEMIJA (5+3; 75+45 sati)

Doc. dr.sc. Berislav Markovi

berislav.markovic@kemija.unios.hr
Dr.sc. Elvira Kova-Andri, vii asistent
eakovac@kemija.unios.hr
Predavanja (i stehiometrija): utorak 11 13; petak 13 - 19
Konzultacije:

1-1

Osnovna literatura:
M.S. Silberberg, Chemistry, The Molecular Nature of Matter
and Change, 3. izdanje, McGraw Hill, 2003.
R. Chang, General Chemistry: the Essential Concepts, 4.
izdanje, McGraw Hill, 2006.
I. Filipovi i S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija I i II,
kolska knjiga, 1988.
M. Sikirica, Stehiometrija, kolska knjiga, 2001.

1-2

1. test

1-3

1.

Zato sam se odluio(la) za studij kemije?

2.

to oekujem od studija kemije?

3.

to planiram poslije preddiplomskog studija?

Osnove izuavanja u kemiji

1-4

1.1 Neke osnovne definicije

1.2 Umijee kemije i izvori suvremene kemije
1.3 Znanstveni pristup: razvoj modela
1.4 Rjeavanje kemijskih zadataka
1.5 Znanstvena mjerenja
1.6 Nepouzdanost mjerenja: znaajne znamenke

1-5

KEMIJA
znanost koja izuava tvari,
njihova svojstva,
kemijske promjene tvari
i
energiju tih promjena.

1-6

Definicije

1-7

Tvar

Sve to ima masu i zauzima volumen sve stvari u

svemiru: knjige, planeti, drvee, studenti, profesori

Sastav

Vrste i koliine jednostavnijih tvari koje se nalaze u

uzorku neke sloene tvari

Svojstva

Karakteristine osobine koje su jedinstvene za neku

tvar

Fizikalna svojstva

Kemijska svojstva

- ona koja neka tvar iskazuje

sama po sebi bez interakcije s
drugim tvarima:
boja, talite, vrelite, gustoa

- ona koja neka tvar pokazuje u

interakciji sa drugima ili kad se
pretvara u druge tvari (zapaljivost,
korozivnost)

Promjene tvari
Fizikalne promjene

Kemijske promjene

- tvar mijenja oblik a ne sastav:

promjena agregatnog stanja...

-tvar se mijenja u biti jedna(e) tvar(i)

prelazi(e) u drugu (druge): elektroliza
vode

voda (tekuina) voda (para)

voda (tekuina) vodik(plin) + kisik(plin)

1-8

Fizika stanja tvari (FAZE ILI AGREGATNA STANJA)

1-9

Razlikovanje fizikalnih i kemijskih promjena tvari

PROBLEM: Odredi koje od slijedeih promjena su u osnovi fizikalne a koje

kemijske.
(a) Nastajanje mraza tijekom hladnih i vlanih zimskih noi.
(b) Biljke rastu iz sjemenja ako ih zalijevamo i dohranjujemo.
(c) Eksplozija dinamita.
(d) Znoj isparava kad se odmaramo nakon vjebanja.
(e) Srebrna viljuka potamni na zraku.
PLAN:

Da li tvar mijenja sastav ili samo pojavni oblik?

RIJEENJE:
(a) fizikalna promjena

(b) kemijska promjena

(d) fizikalna promjena

1-10

(c) kemijska promjena

(e) kemijska promjena

Energija - sposobnost obavljanja rada.

Potencijalna energija
Energija zbog poloaja ili
rasporeda estica

Kinetika energija
Energija nastala gibanjem

Potencijalna i kinetika
energija mogu se pretvarati
jedna u drugu.

1-11

1-12

Umijee kemije i izvori suvremene kemije

Pred-kemijske tradicije:
- alkemija:
- razvija se kroz 1500 godina (od 1. st.) u arapskim zemljama i zatim
se iri kroz Europu
- zasniva se na grkom uenju da priroda tei savrenstvu
- traenje naina da se manje vrijedne tvari pretvore u vrednije
- tenja vjenosti (eliksir mladosti) i plemenitim metalima (kamen
mudraca)
- uvode se mnoge eksperimentalne metode i zapaanja

- medicinska tradicija:
- pod utjecajem alkemiara, u srednjem vijeku slijedi razvoj medicine
bazirane na biljkama i biljnim destilatima
- Paracelzus (Theophrastus Phillippus Aureolus Bombastus von
Hohenheim - rani 16. vijek) smatra tijelo kemijskim sustavom u
ravnotei koja se moe uspostaviti lijekovima (jatrokemija)

1-13

- zaeci farmakologije

Umijee kemije i izvori suvremene kemije

Pred-kemijske tradicije:
- tehnoloke tradicije:
- kroz tisue godina ljudi razvijaju tehnologiju prerade metala, glina
(lonarstvo), boja, stakla i ostalih materijala
- tijekom srednjeg vijeka i renesanse, uvode se i kvantitativna mjerenja
(nema ih u alkemiji)
Osnovne razlike od suvremenog pristupa znanosti:
- tehnike su otkrivane i razvijane metodama probe i pogreke
- nema izraene elje za saznanjem zato se tvari mijenjaju niti kako
predvidjeti svojstva tvari

Flogistonska teorija (kasni 17. vijek) i Lavoisier

- tvari koje gore oslobaaju flogiston eterinu tvar, u raznim koliinama
- Lavoisier (1743.-1794.)

- dokazao neophodnost kisika za gorenje

- zakon o odranju mase

1-14

- neophodnost kvantitativnog i reproducibilnog

mjerenja

Znanstveni pristup: razvoj modela

Promatranje: Prirodne pojave i mjereni dogaaji; oni koji
vrijede univerzalno (sveobuhvatno) prirodni
zakoni.
Hipoteza:

Privremeno objanjenje promatranja.

Mijenja se ako
je ne podrava
eksperiment

Eksperiment: Testiranje hipoteze; mjerenje jedne po jedne

nepoznanice.

Model (Teorija):

Skup pojmovnih pretpostavki koji objanjava

rezultate prikupljene eksperimentom; predvia
Model se
srodne pojave.
korigira ako ga

Daljnji eksperiment: Ispituje pretpostavke zasnovane na

modelu.

1-15

ne podravaju
predvianja

Osnovne SI - jedinice
Fizika veliina

1-16

Ime

Oznaka

masa

kilogram

kg

duljina

metar

vrijeme

sekunda

temperatura

kelvin

elektrina struja

amper

koliina tvari

mol

mol

Intenzitet svjetla

kandela

cd

Decimalni prefiksi uz SI jedinice

Prefiks
tera
giga
mega
kilo
hekto
deka
----deci
centi
mili
mikro
nano
piko
femto
1-17

Prefiks
Simbol

T
G
M
k
h
da
---d
c
m

n
p
f

Broj

Izraz

1,000,000,000,000
trillion
1,000,000,000
billion
1,000,000
million
1,000 thousand
100 hundred
10
ten
1
one
0.1
tenth
0.01 hundredth
0.001 thousandth
0.000001 millionth
0.000000001
billionth
0.000000000001
trillionth
0.000000000000001 quadrillionth

Eksponencijalna
oznaka
12

10
9
10
6
10
3
10
2
10
1
10
0
10
-1
10
-2
10
-3
10
-6
10
-9
10
-12
10
-15
10

Neke zanimljive veliine

1-18

Duljina

Volumen

Masa

Gustoe nekih uobiajenih tvari

Tvar

Fiziko stanje

Gustoa (g/cm3)

Vodik

Plin

0.000089

Kisik

Plin

0.0014

Etilni alkohol

Tekuina

0. 789

Voda

Tekuina

1.000

Kuhinjska sol

Krutina

2.16

Aluminij

Krutina

2.70

Olovo

Krutina

11.3

Zlato

Krutina

19.3

1-19

Neke
interesantne
temperature

1-20

Ledite i vrelite vode

1-21

Temperaturne skale i preraunavanje

Kelvin ( K ) - Apsolutna temperaturna skala poinje na
apsolutnoj nuli i ima samo pozitivne vrijednosti.

Celzius ( oC ) - temperaturna skala upotrebljavana u znanosti

(centigradi), najrairenija u svijetu, ledite vode je 0 oC, a vrelite
100oC.

Fahrenheit ( oF ) uobiajena skala u U.S. (najee za

vremenske izvjetaje); ledite vode je 32oF, a vrelite 212oF.
T (u K) = T (u oC) + 273.15
T (u oC) = T (u K) - 273.15

1-22

T (u oF) = 9/5 T (u oC) + 32

T (u oC) = [ T (u oF) - 32 ] 5/9

Broj znaajnih znamenaka ovisi o mjernom ureaju

1-23

Preciznost i tonost mjerenja

Pogreke znanstvenih mjerenja
Preciznost (rasprenost) esto zvana i reproducibilnost, oznaava koliko su mjerenja blizu
jedna drugom.
Tonost Oznaava koliko su mjerenja blizu pravoj vrijednosti.
Sistematska pogreka Sve vrijednosti mjerenja nalaze se ili iznad ili ispod prave vrijednosti.
Sluajna (random) pogreka U odsutnosti sistematske pogreke, neka mjerenja su via a neka
nia od prave vrijednosti.

1-24

Preciznost i tonost u laboratoriju

precizno i tono

precizno ali ne i tono

1-25

sluajna pogreka

sistematska pogreka

1-26