7 Relativnost

a ako se pokae netonom
Francuzi e me zvati
vicarcem,
vicarci - Nijemcem,
Nijemci - idovom.
Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi
Ako se moja teorija relativnosti

pokae tonom Nijemci e me
zvati Nijemcem,
vicarci - vicarskim
graaninom,
Francuzi - velikim
znanstvenikom,
FIZIKA 1
RELATIVNOST GIBANJA
v<<c
17. stoljee
Specijalna
teorija
relativnosti
v
Opa
teorija
relativnosti
v
v jednolika
neakcelerirani sustavi
v nije jednolika
akcelerirani sustavi
Einstein 1905.g.
Einstein 1915.g.
Klasina,
Galileijeva
FIZIKA 1
Relativnost
Postoji li u vremenu privilegiran trenutak?
Postoji li u prostoru privilegirana toka, smjer, gibanje?
FIZIKA 1
KLASINA
RELATIVNOST
Newtonovi zakoni vrijede jednako

bez obzira miruje li sustav
(u kojem ih provjeravamo)
ili se jednoliko translacijski giba
(nerelativistiki-brzinom puno manjom od brzine svjetlosti).
FIZIKA 1
Klasian princip relativnosti
x
y
Ovaj sustav se giba

jednoliko brzinom
v puno manjom od c
(u smjeru osi x)
FIZIKA 1
y
x
FIZIKA 1
peron
x
y
x
vlak
FIZIKA 1
Opaa O
Opaa O
- prometnik stoji (miruje) na peronu vlakovoa koji sjedi (miruje) u
koji se giba jednoliko (brzinom
v puno manjom od c)
peron
x
y
x
vlak
FIZIKA 1
Opaa O
Opaa O
koji se giba jednoliko (brzino
v puno manjom od c)
Zadatak za obojicu: opiite poloaj toke T

z
peron
x
y
x
vlak
FIZIKA 1
Opaa O
Opaa O
v puno manjom od c)
Zadatak za obojicu: opiite poloaj toke T
peron
FIZIKA 1
r (x,y,z)
S
x
y
x
vlak
r (x,y,z)
S
Opaa O
Opaa O
v puno manjom od c)
U kakvoj su (matematikoj) vezi r i r ?
peron
FIZIKA 1
r
S
x
y
x
vlak
Opaa O
Opaa O
v puno manjom od c)
U kakvoj su (matematikoj) vezi r i r ?
r
S
vt
peron
FIZIKA 1
x
vlak
Opaa O
Opaa O
v puno manjom od c)
r = r+ vt
FIZIKA 1
Galileijeve transformacije koordinata
Galileijeve transformacije
FIZIKA 1
x koordinata toke koju mjeri opaa iz sustava S

x kordinata toke koju mjeri opaa iz sustava S
t vrijeme koje mjeri opaa iz sustava S
t vrijeme koje mjeri opaa iz sustava S
v brzina sustava S u odnosu na sustav S
T
S
x
x
x = vt + x
t = t
vt
FIZIKA 1
t = t
koordinata u smjeru gibanja
x = x+ vt
y = y
z = z
FIZIKA 1
Transformacije koordinata
Zadatak za obojicu: izmjerite brzinu putnika P

z
peron
x
y
x
vlak
FIZIKA 1
Opaa O
Opaa O
v puno manjom od c)

z
peron
brzina (u S) je u
x
y
FIZIKA 1
brzina (u S) je u
x
vlak
Opaa O
Opaa O
v puno manjom od c)
U kakvoj su (matematikoj) vezi u i u ?
peron
x
y
u = u+ v
x
vlak
brzina (u S) je u
brzina (u S) je u
FIZIKA 1
Zbrajanje (slaganje) brzina
u = u+ v
FIZIKA 1
Galileijeve transformacije brzina
u brzina objekta koju mjeri opaa iz S u ' x ' x2 ' x1 '
t '
t 2 't1 '
u brzina objekta koju mjeri opaa iz S
x x 2 x1
u
t
t 2 t1
FIZIKA 1
Izvod transformacije brzina
x2 'vt 2 ' x1 'vt1 ' ( x2 ' x1 ' ) (vt2 'vt1 ' )

u
t 2 't1 '
t 2 't1 '
( x2 ' x1 ' ) v(t 2 't1 ' )
u
t 2 't1 '
t 2 't1 '
x'
v u 'v
t '
u u 'v
u' u v
x x2 x1
x2 'vt 2 ' x1 'vt1 '
u
t t 2 t1
t 2 't1 '
FIZIKA 1
Izvod transformacije brzina
Galileijeve transformacije - klasina relativnost
koordinata u smjeru gibanja
Transformacije brzina
u = u+ v slaganje ili zbrajanje brzina
x = x+ vt
y = y
z = z
t = t
FIZIKA 1
Transformacije koordinata
u = u+ v
FIZIKA 1
r = r+ vt
KLASINA
Eppur si muove !
Galileo Galilei (1564-1642)
FIZIKA 1
RELATIVNOST
Galileijeve transformacije i Newtonov zakon
u' u v
je tada
x ' x v
d
/
dt
x' x 0
/ m
mx' mx
FIZIKA 1
Relacija zbrajanja brzina
dx'
u'
x '
dt '
Zapiimo brzine
dx
u
x
dt
F' F
Newtonov zakon gibanja je invarijantan na Galileijeve transform
Newtonovi zakoni vrijede jednako

bez obzira miruje li sustav (u kojem ih provjeravamo)
ili se jednoliko translacijski giba
(nerelativistiki-brzinom puno manjom od brzine svjetlosti).
FIZIKA 1
Klasian princip relativnosti
RELATIVNOSTI
FIZIKA 1
SPECIJALNA TEORIJA
znaenje. To je osobito sluaj s prirodoznanstvenim

pojmovima na koje smo se bili navikli upotrebljavajui
ih od djetinjstva. Uzmimo pojmove koji su u vezi s
rijeima
GDJE
KADA
ZATO
POSTOJANJE
pa se prisjetimo koliko silan opseg filozofije im bijae
FIZIKA 1
osjetilnom iskustvu, to nam je tee razumjeti njegovo
miljenje, a to je posredniji njegov odnos prema
KONCEPTI PROSTORA I VREMENA
to je neki pojam openitiji to ee on ulazi u nae
Edgar Allan Poe, Esej o kozmologiji, 1848.
FIZIKA 1
Space and duration are one.
Prvi poznati zapis o prostoru i vremenu

kao razliitim percepcijama istoga
novela The Time Machine, Herbert G. Wells, 1895.
FIZIKA 1
There is no difference between time and any of

the three dimensions of space except that our
consciousness moves along it.
... Scientific peopleknow very well that time is
only a kind of space.
ini mi se da je razlog slijedei: Normalno odrastao

ovjek uope ne razmilja o problemu prostora i
vremena.
Po njegovom miljenju on je s tim pojmovima

rasistio jo u djetinjstvu. Ja sam se, meutim,
Zato sam ba ja stvorio teoriju relativnosti..
... to je uope gibanje ?
..promjena poloaja u
v r e m e n u ..
... to je uope brzina ?

..kvocijent prijeenog puta i v r e m e n a ..
FIZIKA 1
Da nismo neto zaboravili .. transformirati ?
Mjere li oba opaaa isto vrijeme ?

z
x
Peron
Prometnik...
x
Vlak
Vlakovoa...
Klasina fizika (mehanika, relativnost): DA

Zagarantirana istodobnost
FIZIKA 1
to se dogaa ako v
c?
x
y
FIZIKA 1
Vrijedi li i tada zbrajanje brzina ?
peron
x
y
raketa
brzina (u sustavu S) je u
brzina (u sustavu S) je u
FIZIKA 1
Opaa O
Opaa O
- prometnik stoji (miruje) na peronu pilot koji sjedi (miruje) u raketi
koja
se giba jednoliko brzinom v
Albert Michaelson
(1852-1931)
Specijalna teorija
relativnosti
FIZIKA 1
krah klasine relativnosti

krah koncepta etera
SPECIJALNA RELATIVNOST
Michaelson - Morley eksperiment

1881.g.
Michaelson - Morley eksperiment - ideja
FIZIKA 1
Zemlja u ovoj toki putanje ide

ususret svjetlosti zvijezde
Svjetlost udaljene zvijezde

Zemlja u ovoj toki putanje ide
od smjera gibanja svjetlosti zvijezde
Michaelsonov interferometar, 1887

zrcalo M
Smjer gibanja Zemlje
OM=ON
detektor:
nije opaen pomak interferencijskih pruga tj.
svjetlost je uvijek imala istu brzinu !
izvor
zrcalo
N
FIZIKA 1
Polupropusno zrcalo
Lorentzove transformacije - izvod
Fiziki uvjeti za odreivanje koeficijenata a,b,A,B

1)
u' 0 u v
2)
u 0 u ' v
3)
Za svjetlost
v
4)
u u' c
v
x, t x ' , t ' x ' ' , t ' '
t ' Ax Bt
FIZIKA 1
x' ax bt
Izraz za brzinu
Lorentzove transformacije
x2 ' x1 '
u'
t 2 't1 '
x1 ' ax1 bt1
x2 ' ax2 bt 2
t ' Ax Bt
t1 ' Ax1 Bt1
t 2 ' Ax2 Bt 2
(ax2 bt 2 ) (ax1 bt1 )

x2 ' x1 '
u'
t 2 't1 ' ( Ax2 Bt 2 ) ( Ax1 Bt1 )

a ( x2 x1 ) b(t 2 t1 )
A( x2 x1 ) B (t 2 t1 )
( x2 x1 )
a
b 1
(t 2 t1 )
( x2 x1 )
A
B 1
(t 2 t1 )
au b
Au B
: (t 2 t1 )
: (t 2 t1 )
FIZIKA 1
Lor.transf. x' ax bt
av b
au b
0
u'
Av B
Au B
b av
FIZIKA 1
u' 0 u v
Uvjet 1)
Ba
Uvjet 2)
u 0 u ' v
au b
a 0 b
u'
v
b Bv
Au B
A0 B
zbog
b av
Ba
ac av
c
Ac a
av
A 2
c
FIZIKA 1
ac b
c
Ac B
u u' c
Uvjet 3) Za svjetlost
uvrstimo u izraz
au b
u'
Au B
au av
u'
av
2 ua
c
Za v<<c
(u v)a
vu
(1 2 )a
c
u=u-v
Ba
av
A 2
c
FIZIKA 1
b av
u v
vu
1 2
c
Dobivene relacije
Novi izraz za
slaganje brzina
to je Galileijev izraz za slaganje brzina
v
b av
uvrstimo u Lor.transformacije
x' ax bt
t ' Ax Bt
Ba
av
A 2
c
x' ax avt a( x vt )
av
v
t ' 2 x at a ( 2 x t )
c
c
FIZIKA 1
Relacije veze koeficijenata
x, t x ' , t ' x ' ' , t ' '
Odreivanje vrijednosti a iz uvjeta 4)
Koordinatu x i vrijeme t dobivamo iz x, t i uvjeta
x' a ( x vt )
v
t ' a( 2 x t )
c
x' , t ' x' ' , t ' '
-v
( v )
t ' ' a ( 2 x't ' )
c
v
x' ' a ( x'vt ' ) a(a ( x vt ) av( 2 x t ))
c
2
2
v
a x vt vt 2 x
c
v
2
a x 1 2
c
FIZIKA 1
x' ' a( x'(v)t ' )
a uvrten u relacije veze koeficijenata b av B a

odnosno Lorentzove transformacije
x'
x' ax bt
t ' Ax Bt
x vt
2
v
1
c2
v
( 2 ) x t
t' c
2
v
1
c2
av
c2
v
2
x' ' a x 1 2 Budui da prema uvjetu 4) mora biti x=x
c
1
2
v
a
2
2
x' x a x 1 2
v
c
1 2
c
FIZIKA 1
v2
1 2
c
vc
FIZIKA 1
x' ( x vt )
v
t ' ( 2 x t )
c
Odnosno inverzne transformacije (x,t
x ( x'vt ' )
v
t ( 2 x't ' )
c
x,t ; v
-v)
Uobiajena je oznaka
v2
1 2
c
FIZIKA 1
x ( x'vt ' )
v
t ( 2 x't ' )
c
FIZIKA 1
Posljedice specijalne teorije relativnosti
Brzina svjetlosti c je konana i maksimalna te

ne ovisi o gibanju izvora, odnosno motritelja.
1
2
v
1 2
c
FIZIKA 1
v'
t ( 2 x't ' )
c
x teorija
( xrelativnosti
'vt ' )
Specijalna
FIZIKA 1
Einsteinovi postulati - temeljne

pretpostavke
teorije relativnosti
(KRAE: Brzina svjetlosti ne ovisi o gibanju izvora)
1. Giba li se odreeni broj motritelja konstantnom brzinom

jedan u odnosu na drugog i u odnosu na izvor svjetlosti te
mjeri brzinu svjetlosti tog izvora - svi e izmjeriti istu vrije
2. Prirodni zakoni i rezultati svih mjerenja isti su bez obzir

li sustav ili se translacijski giba jednolikom brzinom.
v
1 2
c
FIZIKA 1
(
x
'
vt
'
)
Kontrakcija duljine
v'
t
(
x
'
t
'
)
2
U sustavu koji se relativistiki
giba duljine (u smje
c
su krae od onih u sustavu koji miruje.
Kontrakcija duljine
FIZIKA 1
- sustav S se jednoliko translacijski giba du osi x u odn

- u S miruje tap duljine
do
duljina tapa u sustavu u kojem tap miruje (S )

vlastita duljina tapa, duljina mirovanja
d o d ' x2 ' x1 '

Koliku duljinu tapa d mjeri opaa iz S?
Kontrakcija duljine
Duljina tapa koju mjeri opaa iz S:
x' ( x vt )
x'1 ( x1 vt1 )
v2
1 2
c
x'2 ( x2 vt 2 )
d ' x'2 x'1 ( x2 vt2 ) _ ( x1 vt1 )

( x2 x1 ) v(t 2 t1 )
d
0 jer se mjerenje mora obaviti

u istom trenutku (jer se S mie)
Odnos d i d ?
FIZIKA 1
d x2 x1
Kontrakcija duljine
1
v2
1 2
c
vlastita duljina tapa duljina tapa mjerena

u sustavu S
v c 1
Budui da je
d d '
FIZIKA 1
d ' d
Kontrakcija ili skraenje du

(u smjeru gibanja)
Paradoks blizanaca
1
2
v
1 2
c
FIZIKA 1
se ne giba relativistikom brzinom).
(
x
'
vt
'
)
Dilatacija vremena
v'
t
(
x
'
t
'
)
2
U sustavu koji se relativistiki
giba vrijeme tee sp
c
(vremenski interval je dulji od intervala u sustavu
Dilatacija vremena
to t ' t 2 't1 '
FIZIKA 1
- sustav S se jednoliko translacijski giba u odnosu na S

- u S se zbiva dogaaj koji traje vrijeme t
vlastito vrijeme - mjereno u sustavu u kojem miru

objekt kojemu se dogaaj zbiva
Koliki vremenski interval t mjeri opaa iz S?
Dilatacija vremena
Vrijeme koje mjeri opaa iz S:
t t 2 t1
v2
1 2
c
v
t1 ( 2 x1 't1 ' )
cv
t 2 ( 2 x2 't 2 ' )
c
v
v
_
t t 2 t1 ( 2 x2 't 2 ' ) ( 2 x1 't1 ' )
c
c
v
2 ( x2 ' x1 ' ) (t 2 't1 ' )
c
0 jer se dogaaj zbiva
t '
na istom mjestu
FIZIKA 1
v
t ( 2 x't ' )
c
1
Odnos t i t ?
Dilatacija vremena
Vrijeme mjereno
u sustavu S
v c 1
Budui da je
1
v2
1 2
c
Vlastito vrijeme
t t '
FIZIKA 1
t t '
Dilatacija ili produljenje v
njegovi metri ine nam se skraenim, njegove ure usporenim.
1Ivan Supek, Povijest fizike

2
v
1 2
c
FIZIKA 1
x ( x'vt ' )
v'
t
(
x
'
t
'
)
.. svaki motritelj ima vlastite2metre i ure. Sustav koji miruje
c mjerila kao i mi. Kad se pokrene
zajedno s naim ima jednaka
Krauss, Fizika zvjezdanih staza
v
1 2
c
FIZIKA 1
razotkriva vezu prostora i vremena.
x ( x'vt ' )
v
'
Ako neku tbrzinu
proglasimo
apsolutnom (nepro
(
x
'
t
'
)
2
onda relativni (promjenljivi)
postaju prostor i vrij
c
U ovom sluaju to je brzina svjetlosti zato ona
Relativistika masa
FIZIKA 1
v2
1 2
c
mo
Koliina gibanja
p mv mov
m mo
nije svojstvo tijela nego je

ovisna o brzini kojom se tijelo giba
F (mo v )
dt
1
v2
1 2
c
Relativistiki oblik 2. N.z.

(Lorentz invarijantan)
dp
F
dt
p mv mov
FIZIKA 1
Relativistiki izraz za silu
Relativistiki izraz za energiju

Kinetika energija
d (mv)
F
dt
d (mv)
dEk
vdt
dt
vd (mv)
v mdv vdm
mvdv v
Diferencijal kinetike energije
dm
dEk Fds Fvdt
FIZIKA 1
Ek Fs
Relativistiki izraz za e
Iz izraza za relativistiku masu:
FIZIKA 1
v2
1 2
c
2
2 2
mo
2
m
o c
m
2
2
v2
c
v
1 2
c
2 2
m c m v mo c
2 2
2 2
d
dt
mo
2mc 2 dm (2mv 2 dm 2m 2 vdv) 0
mvdv v 2 dm c 2 dm
Usporedbom s izrazom za diferencijal kinetike energije dobiva
dEk c 2 dm
Relativistiki izraz za e
dEk c 2 dm
mo
2
dE
d
(
mc
)
k
Ek 0 c 2 (m mo )
Ek mc 2 mo c 2
Kinetika Ukupna Energija
energija energija mirovanja
FIZIKA 1
Ek
dEk d (mc 2 )
Princip ekvivalencije mase i energije
E mc
Relativistika masa
estice
FIZIKA 1
Relativistika energija
estice
Mme Tussauds Amsterdam, muzej votanih figura, snimio Marin
FIZIKA 1

7 Relativnost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

7 Relativnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

a ako se pokae netonom

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Ako se moja teorija relativnosti

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Postoji li u vremenu privilegiran trenutak?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Postoji li u prostoru privilegirana toka, smjer, gibanje?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Newtonovi zakoni vrijede jednako

Klasian princip relativnosti

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Ovaj sustav se giba

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Zadatak za obojicu: opiite poloaj toke T

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Zadatak za obojicu: opiite poloaj toke T

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

U kakvoj su (matematikoj) vezi r i r ?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

U kakvoj su (matematikoj) vezi r i r ?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Galileijeve transformacije koordinata

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

x koordinata toke koju mjeri opaa iz sustava S

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

koordinata u smjeru gibanja

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Zadatak za obojicu: izmjerite brzinu putnika P

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Zadatak za obojicu: izmjerite brzinu putnika P

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

U kakvoj su (matematikoj) vezi u i u ?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Zbrajanje (slaganje) brzina

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Galileijeve transformacije brzina

u brzina objekta koju mjeri opaa iz S u ' x ' x2 ' x1 '

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

u brzina objekta koju mjeri opaa iz S

Izvod transformacije brzina

x2 'vt 2 ' x1 'vt1 ' ( x2 ' x1 ' ) (vt2 'vt1 ' )

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Izvod transformacije brzina

Galileijeve transformacije - klasina relativnost

koordinata u smjeru gibanja

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Galileijeve transformacije i Newtonov zakon

Relacija zbrajanja brzina

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Newtonov zakon gibanja je invarijantan na Galileijeve transform

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

Newtonovi zakoni vrijede jednako

Klasian princip relativnosti

znaenje. To je osobito sluaj s prirodoznanstvenim

pa se prisjetimo koliko silan opseg filozofije im bijae

osjetilnom iskustvu, to nam je tee razumjeti njegovo

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epi

miljenje, a to je posredniji njegov odnos prema

KONCEPTI PROSTORA I VREMENA