1

Fizika 2
Optika:
Geometrijska
Fizikalna
2007/08
2
Svjetlost je...
Svjetlost je ono to ini objekte oko nas
vidljivima
Svjetlost je jedini izvor boje
Svjetlost je energija
Svjetlost je i val i estica
Svjetlost putuje i meudjeluje s
materijom
...u geometrijskoj optici:
- svjetlost se iri pravocrtno
- brzina svjetlosti u nekom optikom
sredstvu je konstantna
3
....u valnoj optici
Svjetlost je elektromagnetski val, koji
predstavlja istodobno irenje elektrinog,E, i
magnetskog polja, H, u prostor. Ta dva polja su
meusobno okomita; slika:
http://www.walter-fendt.de/ph14cr/doubleslit_cr.htm
Brzina elm. vala (svjetlosti) c
0
, u vakuumu iznosi:
c
0
=299 792,458 km/s =310
8
ms
-1
Osnovne karakteristike vala:
valna duljina, (m, 1nm=10
-9
m)
perioda, T (s)
frekvencija, f ili (s
-1
, ili Hz)
(sjetimo se relacije: c
0
=*, zato?)
*c
0
=s/t=/T= jednadba za brzinu kod jednolikog
gibanja du pravca
grafiki prikaz vala
C
0
, brzina vala u vakuumu
4
....u estinoj prirodi svjetlosti
Svjetlost je foton (estica), ija energija je
proporcionalna frekvenciji, f, i naziva se
kvant svjetlosti:
E=hf,
gdje je h Planckova konstanta koja iznosi
6,62610
-34
Js.
Dokaz za estinu prirodu svjetlosti je pojava
fotoelektrinog efekta. Objanjenje ove
pojave a time i kvantne (estine) prirode
svjetlosti dao je A. Einstein 1905. godine za
to je 1921. dobio Nobelovu nagradu.
5
Vidljiva svjetlost (visible light)
Podruje frekvencije: (4 - 7.5) x 10
14
Hz
Podruje valnih duljina: 750 - 400 nm
Energije kvanata svjetlosti: 1.65 - 3.1 eV
6
to
je
dakle
S
V
J
E
T
L
O
S
T
?
....nauit emo o tome u:
- geometrijskoj optici
- fizikalnoj (valnoj i estinoj) optici
...s pripadnim pojavama i zakonitostima
koji danas objanjavaju svjetlost.
7
Geometrijska optika
- zakoni geometrijske optike
- jednoznano preslikavanje; Gaussova
optika
- refleksija svjetlosti:
ravna zrcala, sferna zrcala
- lom svjetlosti:
ravni sistemi (ravni dioptar)
sferni sistemi (sferni dioptar, tanka
lea,debela lea, fotoaparat,sistem lea, mikroskop)
Geometrijska optika:
u ovom dijelu optike svjetlost se prouava kao pravocrtna
pojava koja se iri brzinom c
0
=299,792,458 m/s=310
8
ms
-1
u vakuumu.
Svojstva svjetlosti objanjena u:
zakonima geometrijske optike
Primjena svojstava svjetlosti koristi se u:
procesu preslikavanja
ravni sistemi (ravni dioptar,planparalelna ploa,
prizma)
lea, sistem lea
optiki instrumenti (fotoaparat, mikroskop)
8
Zakoni geometrijske optike
1. Zakon pravocrtnog irenja svjetlosti
zastor
geometrijska sjena
Ogib;
svijetle i tamne pruge A

B
Geometr. optika
fizikalna optika
Zakoni geometrijske optike
2. Zakon nezavisnosti irenja snopova
svjetlosti
I
1
I
2
Snopovi ne utjeu jedan
na drugoga
Interferencija; svijetle i
tamne pruge:
9
Zakoni geometrijske optike
3. Zakon refleksije, =
Zrcalna (specular) refleksija
Difuzna refleksija

Difuzna refleksija;
http://en.wikipedia.org/wiki/Diffuse_reflection
10
Zakoni geometrijske optike
4. Zakon loma:
(Snell-Descartes-ov zakon)
1
2
sin
sin
n
n
l
u
=
u
u > u
gr
u
u
gr
l
r
l
l=90
0
c
1
> c
2
c
2
c
2
c
1
< c
2
Lom svjetlosti iz optiki rjeeg
u optiki gue sredstvo
Lom svjetlosti iz optiki
gueg u optiki rjee sredstvo
Totalna refleksija
Kada se svjetlost lomi iz optiki gueg u optiki
rjee sredstvo,moe se pojaviti totalna
refleksija. Ona nastaje u sluaju kada je kut
upada vei od graninog kuta; slika u prethodnom
slide-u.
Zakon loma u sluaju graninog loma glasi:
,
pa je zadnji oblik jednadbe ujedno i jednadba
graninog kuta, koji odreuje pojavu totalne
refleksije.
sr
gr
sredstva
gr
n
u
n
u
1
sin
1
90 sin
sin
0
= =
11
Primjena totalne refleksije: optika vlakna
Primjena totalne refleksije: prizme
45
0
45
0
u = 45
0
> u
gr
= 41,8
0
45
0
45
0
45
0
= 90
0
= 180
0
12
Lom svjetlosti na realnim optikim
sistemima
Optiki sistemi najee nisu idealni, to znai
da sistem kod kojeg promatramo lom svjetlosti
pokazuje i djelomino svojstvo refleksije.
Faktori refleksije,R, i transmisije,T, definirani
su kao omjeri reflektiranog,
R
, (ili transmitiranog,

T
) toka svjetlosti i ulaznog toka svjetlosti,
0
.
0

=
R
R
0

=
T
T
oba faktora su
bezdimenzionalne veliine
Realne prozirne plohe-
istodobni djelomini lom i refleksija
Svjetlost koja nailazi na granicu izmeu dva realna
medija (optika sredstva, n
1
i n
2
) djelomino se lomi i
djelomino reflektira
13
Fresnel-ove jednadbe
ovisnost faktora refleksije i transmisije o
indeksu loma optikih sredstava
Augustin-Jean Fresnel (1788 1827), bio je
francuski fiziar koji je dao veliki doprinos u
podruju optike; posebno valne optike.
- Refleksija i lom svjetlosti
- Interferencija svjetlosti
(Fresnelova zrcala)
Ako je prvo optiko sredstvo zrak (vakuum):
n
1
=1, a drugo optiko sredstvo staklo: n
2
=1,5,
tada je faktor refleksije R=4% a transmisije
T=96%; provjerite.
Fresnel je pokazao: faktori refleksije, R, i
transmisije,T, ovise o indeksu loma na slijedei
nain (uz pretpostavku nepolariziranih zraka svjetlosti koje
upadaju pod malim upadnim kutovima na granicu medija, to znai da
svjetlost upada gotovo okomito na povrinu):
2
2 1
2 1

=
n n
n n
R
( )
2
2 1
2 1
4
1
n n
n n
R T
+
= =
14
djelomian lom i refleksija; nastavak
mali kutovi
(upada, loma,
refleksije)
u
l
r
4%
96%
n
2
n
1
lom svjetlosti na planparalelnoj ploi
- paralelni pomak, d
l
2
l
1
u
1
u
2
d
l
l u D
d
cos
) sin(
=
moemo pokazati da je
paralelni pomak jednak:
15
Lom svjetlosti na prizmi;
iz geometrije loma svjetlosti moe se pokazati da je kut
devijacije (skretanja) ulazne zrake svjetlosti jednak:
= u
1
+ l
2
-

u
1
u
2
l
1
l
2

U
1
- l
1
l
2
- u
2
Prizma-disperzija svjetlosti
irina spektra
=
lj
-
cr
16
Prizma- kutovi devijacije za krajnje linije
spektra (plava i crvena linija)
Dispersion:
http://en.wikipedia.org/wiki/Dispersion_%28optics%29
17
Sunev spektar
http://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_von_Fraunhofer
Joseph von Fraunhofer (1787 1826)
bio je njemaki optiar. Poznat je po
otkriu tamnih apsorpcionih linija,
nazvanim Fraunhoferovim linijama,
u sunevom spektru. Uz to je
izradio posebna optika
stakla i akromate (sistemi
za ispravljanje kromatske
aberacije) potrebna
za gradnju
teleskopa.
18
Sunev spektar s
Fraunhoferovim linijama
i apsorpcijskim vrpcama
vode iz atmosfere
Tablica apsorpcionih Fraunhoferovih linija i pripadnih elemeneta;
valne duljine u nm
19
Preslikavanje
Preslikavanje u geometrijskoj optici je
proces u kojem se svakoj toki predmeta,
(P), jednoznano pridruuje jedna toka
slike, (S), pomou optikog sistema, (OS),
koji toke slike stvara optikom obradom
(refleksijom ili lomom) svjetlosnih zraka.
U preslikavanju je, dakle, prisutna veza izmeu:
P OS S,
za koju emo pokazati da se moe opisati
jednoznanom relacijom; jednadbom konjugacije
ili, jednostavnije, jednadbom lee,
20
Preslikavanje..nastavak
Jednoznano preslikavanje omogueno je
dijelom geometrijske optike koju je
definirao Gauss, pa taj dio nazivamo
Gaussovom optikom.
Uvjeti jednoznanog preslikavanja
zahtijevaju idealna svojstva optikih
sistema i svjetlosnih snopova koji s njima
interagiraju; jer jedino takva svojstva
omoguuju jednostavan matematiki zapis
i jednoznano preslikavanje.
Johann Carl Friedrich Gauss
(1777 1855), bio je
njemaki matematiar i
znanstvenik, koji je dao
veliki doprinos u matematici
(analiza, diferencijalne
jednadbe) i fizici
(elektrostatika, optika,
astronomija); ponekad je
nazivan i princem
matematiara
21
Gaussovi uvjeti su definirani:
a) Optiki sistemi (zrcala, lee) moraju biti male
zakrivljenosti, r , to znai gotovo ravni
sistemi; tanke lee,
b) Snopovi svjetlosti moraju biti uski, iji otvori
snopa (kut snopa, ) moraju teiti prema nuli;
0.
Gornji uvjeti mogu se jednostavnim crteom
prikazati na nain, kojeg uvijek moramo imati na
umu:
P
S
OS

0
Tanka lea, r
Tanke lee; jednadba preslikavanja:
, gdje je desna strana jednadbe
reciprona vrijednost arine udaljenosti, f,
koja predstavlja jakost optikog sistema, J:
.
arina udaljenost povezana je geometrijom lee
i optikim sredstvom na nain:
f b a
1 1 1
= +
dpt
m f
J
) (
1
=
( )

=
2 1
1 1
1
1
r r
n
f
22
Linearno poveanje definirano je kao omjer
veliine slike, y, i predmeta, y:
, gdje su zadnja dva
izraza izvedena iz preslikavanja. Ti izrazi
pokazuju da poveanja ovise o optikom sistemu,
f, poziciji predmeta u odnosu na leu, a, o
kojoj je ovisna i pozicija slike,b.
Predznaci optikih veliina: a, b i f definirani
su u fizikalnoj konvenciji optikih veliina
procesa preslikavanja; vjebe iz fizike!
a f
f
a
b
y
y
p

= = =

Podruja preslikavanja:
gdje je d
0
=a, d
i
=b.
Imajmo u vidu da je
jednadba lee
hiperbola, u to ete se
uvjeriti kada prikaete
eksplicitnu ovisnost
b=f(a)
23
geometrijska optika;
preslikavanje na leama
+ lea
predmet je u , paralelan
snop zraka svjetlosti
geometrijska optika;
preslikavanje na leama
sabirna lea;
predmet izvan 2f
24
geometrijska optika;
preslikavanje na leama
sabirna lea;
predmet je u 2f
geometrijska optika;
preslikavanje na leama
sabirna lea;
predmet je unutar 2f
25
geometrijska optika;
preslikavanje na leama
sabirna lea;
predmet je u F,slika u
geometrijska optika;
preslikavanje na leama
sabirna lea; predmet je
unutar F i lee
26
Nastajanje slike u mikroskopu
S
2
F
2

F
1
F
1

F
2
.. imaginarna
...uveana
...obrnuta
S
1
P
2
P
1
L
ob
L
ok
P
uk
= p
ok
p
ob
a
1
> 0
b
1
> 0
b
2
< 0
a
2
> 0
Sistem lea;
divergentna lea daje realnu sliku
F
2

F
1
_ _ realna
_ _ uveana
_ _ obrnuta
S
1
P
2
P
1
L
1
(+)
p
uk
= p
1
p
2
S
2
L
2
(-)
d
Realna slika (S
1
) postaje
Imaginarni predmet (P
2
)
-a
2
b
2
-b
1
-a
1
27
Pogreke kod lea
Uvjeti u kojima nastaju pogreke:
a) Debele lee; zaobljeni sistemi (rkonano)
b) iroki snop svjetlosti se koristi kod
preslikavanja ( 0 )
Gore navedeni uvjeti se realno koriste u radu
optikih instrumenata; oni dovode do pogreaka
u preslikavanju, koje moramo upoznati i znati
kako se ispravljaju.
Vrste poreaka:
A) Sferna aberacija; uzrokovana konanom
(najee velikom) zaobljenou lea.
Pretpostavka: na optike sisteme nailazi
monokromatska svjetlost
B) Kromatska aberacija; uzrokovana ulaskom
vidljive svjetlosti i nastajanjem disperzije
svjetlosti na optikim sistemima.
Obje (glavne) vrste pogreaka uklanjaju se
sistemima lea koje zadovoljavaju uvjete koje
se pribliavaju jednoznanom preslikavanju.
28
Sferna aberacija
irok paralelan snop zraka svjetlosti nailazi na
debelu leu; sve zrake se nakon loma ne sastaju
u aritu slike nego stvaraju vie arita
stvarajui pogreku longitudinalne aberacije koju
mjerimo du optike osi.
kromatska aberacija-
Pogreka koja se
javlja prolazom vidljive
(bijele) svjetlosti
kroz leu u procesu
preslikavanja;
uzrok pogreke je
disperzija svjetlosti.
Slike koje nastaju radi te pogreke su
obojene onom bojom iji lom je dominantan u
ravnini u kojoj promatramo sliku.
29
Ispravljanje kromatske aberacije: akromatski
dublet se izrauje na nain da alje rubne
dijelove spektra u jednu toku (plavu i crvenu
boju); pogreka za arite znatno je manja,
(slika)
Dublet se sastoji
od:
jae (+) lee
slabije
disperzivne moi
(krunsko staklo) i
slabije (-) lee
jae disperzivne
moi (flint staklo)
Fizikalna optika
Valna optika - interferencija
- ureaji za interferenciju
- ogib (difrakcija)
- ureaji za ogib
estina (korpuskularna) optika
- fotoelektrini efekt
30
Fizikalna optika
- Interferencija
- Ogib
Na slici je prikazan val na
vodi iz jednog izvora a), i
iz dva izvora b).
Openito moemo rei: ako
se dva vala, irei se iz
razliitih izvora svjetlosti,
sastanu u nekoj toki
prostora oni se
superponiraju ili zbrajaju
dajui svjetlu ili tamnu
prugu.
a)
b)
Interferencija valova (i
svjetlosnih valova) je svojstvo
algebarskog zbrajanja
(pojaavanja i ponitavanja) dva
ili vie vala.
31
Osnovni uvjet potreban za konstruktivnu interferenciju
(zbrajanje dva ili vie vala; svjetla pruga u valovima
vidljive svjetlosti) i destruktivnu interferenciju (potpuno
ponitenje dva ili vie vala; tamna pruga u valovima
vidljive svjetlosti) je:
valovi moraju biti potpuno isti-koherentni, to znai da
moraju imati iste valne duljine i iste amplitude

1
=
2
, A
1
= A
2
.
Ako su valovi koherentni, tada zbrajanjem mogu
dati konstruktivnu ili destruktivnu interferenciju:
Razlika putova za
konstruktivnu
interferenciju:
Razlika putova za
destruktivnu interferenciju:
,... 2 , 1 , 0 = = k k x
( ) ,... 2 , 1
2
1 2 = = k k x

32
Prostorna smjetenost koherentnih valova i
mjesto susreta u tokama P
Thomas Young
Thomas Young 1773- 1829.)
bio je engleski znanstvenik,
iji doprinos je velik u
podruju optike (svjetlost,
proces vida), mehanika,
energetika..
U ovom izlaganju: valna
priroda svjetlosti,
interferencija, pokus na na
dvije uske pukotine; double
slit experiment, 1801., kojim
je potvrena valna priroda
svjetlosti.
33
Young-ov pokus na dvije pukotine
Iz geometrije ureaja:
Kuta , udaljenosti zastora od
pukotina, rednog broja i
poloaja svijetle ili tamne
pruge mogu su dobiti relacije
za valnu duljinu svjetlosti.
34
Interferecija
na tankim listiima
Razlika putova zraka svjetlosti je:
u nd D A n B A x cos 2 2 = =
( )
2
1 2

= k x
k x =
svjetlo
tama
1
l
u
3
2
r
A
B
C
D
d
n
http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/hframe.html
35
Ogib ili
monokromatska
svjetlost
uski otvor
ogibni uzorak
Optika mreica (reetka)
36
U jednadbama za
poloaje ogibnih
maksimuma ili
minimuma m ili k
predstavljaju redni
broj maksimuma ili
minimuma, je kut
pod kojim se
promatraju svijetle (ili
tamne) pruge, a d je
konstanta optike
reetke.
k d = sin
( )
2
1 2 sin

= k d
Geometrija promatranja maksimuma i minimuma:
S
k
S
0
d

k

k
A
B
C
Iz trokuta ABC izlazi da
je razlika putova:
x = dsin
poloaj k-tog
maksimuma:
k = dsin
k
Poloaj nultog
maksimuma,
k=0, x=0
T
k
poloaj k-tog
minimuma:
(2k-1)/2= dsin
k
Ekran (zastor)
Ogib na prepreci
(ili optikoj reetci)
37
Primjer ogiba
na optikom mreici:
compact disc
Staze (tracks) tvrdih diskova
(compact disc) djeluju kao optike
reetke. Razliitim kutom ogiba
pojedinih boja odvajaju se neke boje
iz podruja vidljive (bijele)
svjetlosti. Staze su odvojene oko
1,6 m, to odgovara broju oko 625
staza po milimetru; to odgovara
uobiajenim laboratorijskim
reetkama. Iz uvjeta za poloaje
maksimuma moemo izraunati da je
broj maksimuma za crvenu boju 2,
te da se prvi maksimum promatra
pod kutom oko 22
0
.
k d = sin
Fizikalna optika
- estina(korpuskularna)
priroda svjetlosti, fotoni svjetlosti
38
objanjenje
fotoelektrini efekt
jednadba
fotoefekta
shema
fotoefekta
.
,
eU
hc hc
E W E
gr
maks kin izl f
+ =
+ =

39
Elektroni
izlijeu iz
tanke
metalne
folije pod
utjecajem
nekih
dijelova
vidljive
svjetlosti
odvojenih
disperzijom
na prizmi
-energiju izlazeih elektrona
moemo mjeriti zakonim naponom
Podruja elektromagnetskih valova
X- zrake
0.006- 1nm
vidljiva
svjetlost
380-780 nm
mikrovalovi
1-300 mm
-zrake
0.1-10
-5
nm
UV zraenje
0.6-380 nm
IR, toplinsko
zraenje
0.78 - 1000 m
radio valovi
0.3m - 30km

40
Hvala na panji, ali.
ima jo