Elektroterapija

dr.sc. Robert Beuc

Fizika Studij Fizioterapije

Malo povijesti Klasifikacija elektroterapijskih postupaka Galvanizacija Elektrostimulacija

http://www.electrotherapymuseum.com/
2

Povijest elektroterapija
Elektroterapija se primjenjuje vie od dvije tisue godina. Najstariji elektroterapijski ureaj, riba drhtulja (torpedo marmorata) koja proizvodi napone od nekoliko desetaka volta za omamljivanje plijena.

Opaanjem fiziolokog djelovanja pri elektrostatikom pranjenu u 18. st. su se poeli primjenjivati elektrostatiki ureaji. Na slici lijevo: stroj za proizvoenje statikoga elektriciteta
3

 Indukcijski ureaj za faradizaciju (kraj 19. st.)

Elektroterapijski ureaj za elektrostimulaciju (1930-e godine)

Elektroterapijski ureaj za elektrostimulaciju (1970-e godine)

4

ELEKTROTERAPIJSKI UREAJI
Elektroterapijski ureaji elektroniki ureaji namijenjeni medicinskoj terapiji. Nazivaju se :
prema terapijskim postupcima po izumiteljima

Ureaji nazvani po izumiteljima

franklinizacija primjena elektrostatikih pranjenja preko pacijenta (nazvana po Benjaminu Franklinu) galvanizacija primjena istosmjerne stalne struje izravnim spajanjem pacijenta u strujni krug (nazvana po Luigiu Galvaniju) faradizacija primjena niskofrekvencijskih struja, prvotno proizvoenih induktorima, izravnim spajanjem pacijenta u strujni krug (nazvana po Michaelu Faradayu) neofaradizacija primjena niskofrekvencijskih struja proizvoenih prekidnim ureajima ili multivibratorima teslinizacija primjena visokofrekvencijskih struja proizvoenih Teslinim transformatorom, stavljanjem pacijenta u elektrino polje (nazvana po Nikoli Tesli), darsonvalizacija ili arsonvalizacija postupak slian teslinizaciji, spajanjem pacijenta preko vodljivoga kista ili staklene elektrode s razrjeenim plinom (nazvana po Arsnu dArsonvalu).
6

Elektroterapijski postupci
elektrostimulacija primjena izmjeninih struja ili niza impulsa razliitih oblika i frekvencija, spajanjem pacijenta izravno u strujni krug dijatermija ili progrijavanje primjena toplinskoga uinka visokofrekvencijskih struja, veinom stavljanjem pacijenta u elekrina, magnetska ili elektromagnetska polja ultrazvuna terapija primjena ultrazvuka izravno na pacijenta laserska terapija primjena usmjerenog svjetlosnoga snopa ozraivanjem pacijenta
7

 Model donoenja klinike odluke

Svi postupci elektroterapije vezani se uz dovoenje energije u organizam Energija uzrokuje jednu ili vie fiziolokih promjena Fizioloke promjene dovode do terapeutskog uinka
8

 Dva su razliita elektroterapeutska modaliteta vezana uz predaju energije stanici U prvom pristupu dovodi se energija veda od energije membrane, te se membranu prisili da mijenja svoje ponaanje. Drugi pristup je dovoenje membrani male energije koja je samo pokaklja. To kakljanje membrane pobuuje membranu, a time i cijelu stanicu. Pobuena stanica obavit de eljeni fizioloki proces, esto bolje i jae nego pri tretmanu sa velikim intenzitetom. Pri klinikom odabiru doze, potrebno je voditi rauna o optimalnim prozorima u grafu frekvencija i amplituda primijenjene energije.
9

 Svaka iva stanica ima potencijal membrane (oko -70mV). Unutranjost stanice je negativna u odnosu na vanjsku povrinu. Potencijal membrane stanice je jako je vezan uz transportna svojstva membrane. Vedina estica koje prolaze kroz membranu su ioni. Ako se gibanje nabijenih estica kroz membranu mijenja, mijenjat de se i potencijal membrane. Ako se potencijal membrane mijenja , mijenjat de se i protok nabijenih estica kroz membranu.

10

GALVANIZACIJA
Galvanizam prvotno naziv za elektricitet biokemijskih reakcija, po Luigiju Galvaniju (1754. 1798.), tal. Fiziologu, koji ga je opazio na trzanju abljih krakova. Zadrao se u nazivima galvanska struja, galvanizacija, galvanoskop, galvanometar. Galvanska struja elektrina struja iz kemijskih izvora (istosmjerna struja, stalne jakosti). Galvanizacija primjena galvanske struje u medicini i tehnici.

11

UREAJ ZA GALVANIZACIJU
Terapijska galvanizacija primjena galvanskih struja u terapiji. Napon najvie do 80 V (nii od donje granice smrtne opasnosti). Struje gustoe struja manje od 1 mA/cm2 (slabije od podraajnih struja). Spajanje pacijenta vodljivim elektrodama, stavljanjem na navlaenu kou ( povrinska otpornost koe).
12

UREAJ ZA GALVANIZACIJU

Shema ureaja za galvanizaciju

13

UREAJ ZA GALVANIZACIJU

Gustoa struje J ovisi o ukupnoj jakosti struje Iu i plotini elektrode S J = Iu/S, uobiajena jedinica je miliamper po etvornom centimetru (mA/cm2). Primjer: Iu= 15 mA, elektroda 5 cm 20 cm J = 15 mA/100 cm2 = 0,15 mA/cm2

14

ELEKTRODE ZA GALVANIZACIJU

Stavljanje elektrode na kou

Raspored elektroda na tijelu: a) popreni, b) uzduni, c) dijagonalni, d) aktivna i pasivna elektroda

15

ELEKTRODE ZA GALVANIZACIJU

Primjer rasporeda elektroda pri tzv. silaznoj galvanizaciji (anoda (+) blia sredinjem ivanom sustavu)

16

PRIMJENA GALVANIZACIJE
Pacijent se uvijek ukljuuje pri naponu U = 0 ! Nakon spajanja pacijenta u strujni krug napon se

postupno podie do postizanja praga podraajnih struja. Na kraju terapijskog postupka napon se postupno sniava do U = 0, i tek se tada pacijent iskljuuje iz strujnoga kruga! Pozor! Spontanim vlaenjem koe otpor se koe moe znatno smanjiti, i tako znatno porasti struja kroz pacijenta!!!
17

UREAJ ZA GALVANIZACIJU

Ureaj za galvanizaciju vrlo se rijetko izrauje sam, veinom je sastavni dio drugih ureaja.

Primjena galvanizacije
18

 Galvanoplast galvanski flaster Struja 10 mA Tretman 2-3 dana

19

UREAJ ZA STIMULACIJU
Terapijska elektrostimulacija (lat. stimulare, poticati) primjena niskofrekvencijskih struja za podraivanje miia. Primjenjuju se izmjenine struje, nizovi impulsa, impulsi modulirani izmjeninim strujama. Frekvencije su nekoliko stotina herca do nekoliko kiloherca. Naponi su za postizanje struja od nekoliko desetaka miliampera.
20

OBLICI IMPULSA ZA STIMULACIJU

Najei oblici impulsa za elektrostimulaciju

21

UREAJ ZA STIMULACIJU

Shema ureaja za elektrostimulaciju

22

TENS
Transcutaneuous Electrical Nerv Stimulation

23

 Tradicionalni visoko frekventni (90-130 Hz) mod, efektivno vrijeme 30 min Akupunkturni mod, na niskim frekvencijama ali puno vedi intenziteti pulsova nego u tradicionalnom TENS Burst mod, pulsovi dolaze u grupama, sprjeava se akomodacija ivaca Modulirani TENS, za uklanjanje akutne boli, visoka frekvencija ali promijenljiva, pulsevi mogu biti dosta iroki, velikikintenzitet

24

IFT Interferencijska terapija

Osnovni princip Interferencijske terapije (IFT) je iskoristiti jaki fizioloki efekt nisko frekventne elektrostimulacije (manje od 250 pulsova po sekundi) na ivac, bez pratedih bolnih i neugodnih efekata vezanih uz niskofrekventne stimulacije

25

 Da bi se dobio nisko frekventni fizioloki efekt eljenog intenziteta u dubini tkiva, pacijenti su izloeni znaajnoj nelagodi na koi. Impedancija koe obrnuto je proporcionalna frekvenciji stimulacije. Impedancija koe na 50 Hz je priblino 3200 W, dok je pri 4000 Hz priblino 40 W. Ako snizimo frekvenciju stimulacije povedamo otpor za prijelaz kroz kou, pa se osjeda veda nelagoda pri prodiranju struje duboko u tkivo. Kod primjene vie frekvencije struja de mnogo lake, pa time i bezbolnije dopirati duboko u tkivo.

26

 Dosadanja praksa ne zna mnogo o fiziolokom djelovanju struja srednjih frekvencija (1KHz-100KHz). Za sada se smatra da je njihov efekt na stimulaciju ivaca zanemariv. Interferencijska terapija koristi dvije izmjenine struje bliskih frekvencija, koje prolaze istovremeno kroz tkivo, a njihovi putovi se kriaju te one slikovito reeno interferiraju.

27

 Interferencija stvara frekventne udare koji imaju slino djelovanje na stimulaciju ivaca kao i nisko frekventna struja.

0 1

10

F1 F2 F1+F2

t (s)
28

 Tona frekvencija rezultantnih frekventnih udara moe se kontrolirati ulaznim frekvencijama

Ako je jedna struja na 4000 Hz, a druga na 3900 Hz, frekventni udari de se deavati uestalodu od 100 Hz, modulirani oscilacijama na 3950 Hz Veliina amplitude nisko frekventne interferencijske struje je priblino jednaka zbroju amplituda pojedinih visokofrekventnih struja. Umjesto ITF stimulacija sa 4 elektrode i dvije struje, moguda je stimulacija sa 2 elektrode i jednom strujom, gdje je umjesto u tkivu, interferencija postie elektroniki u ureaju za elektrostimulaciju. Nisu znane fizioloke razlike u primjeni IFT sa 2 ili 4 elektrode. 29

 ivci akomodiraju na konstantan signal, te se esto koristi postepena promjena frekvencije da bi se izbjegla akomodacija. Kliniki je ustanovljeno da je trokutna promjena frekvencije uinkovita. Pravokutna i trapezna promjena frekvencije su jo uvijek objekt klinikih istraivanja.

30

Klinika primjena IFT

Smanjivanje boli Stimulacija miida Poboljanje lokalnog protoka krvi Smanjivanje edema

U vedini klinikih sluajeva tretman traje 5-10 min, a vrlo rijetko 20-30 min.
31

UNIVERZALNI UREAJ

Izgled univerzalnog ureaja za galvanizaciju i elektrostimulaciju

32

UREAJ ZA STIMULACIJU

Primjena elektrostimulacije
33

PRIJENOSNI UREAJ ZA STIMULACIJU

Ureaj za rehabilitaciju miija

34

To je sve za danas!!! Slijedei put o ureajima za dijatermiju

Ilustracije i ideje uglavnom posuene iz slijedeih izvornika:

Jakobovi, Z.: Fizika i elektronika - odabrana poglavlja za studije Visoke zdravstvene kole. Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 1997.

35

Elektroterapija 2

Fizikalna terapija visokih frekvencija Kratkovalna dijatermija Induktometrija Mikrovalna dijatermija

http://www.electrotherapymuseum.com/
36

MEDICINSKA DIJATERMIJA
Terapijska dijatermija (gr. dia thermos, progrijavanje) primjena elektrinih struja ili elektrinih, magnetskih i elektromagnetskih polja za progrijavanje dijelova ljudskoga tijela. Danas se primjenjuju: - krakovalna dijatermija - mikrovalna dijatermija

37

MEDICINSKA DIJATERMIJA
Dijatermija se obavlja na frekvencijama odreenim meunarodnim dogovorima i dravnim zakonima. Od niza frekvencija namijenjih za industrijsku, znanstvenu i medicinsku dijatermiju, u medicinske se svrhe veinom primjenjuje: kratkovalna dijatermija na: f = 27,120 MHz ( 11 m) mikrovalna dijatermija na: f = 2,450 GHz ( 12 cm)
38

Uzroci dubinskog zagrijavanja tkiva kod primjene struja visoke frekvencije su: gibanje iona u izmjeninom elektrinom polju vrtlone struje (Foucaltove struje) dielektrini gubici u tkivu velike otpornosti

39

Kratkovalna dijatermija
Elektrode su izolirane od tijela U ekvivalentnom krugu elektrode imaju samo kapacitivni otpor

40

C,Rc

C1, RC1
R

C2, RC2

Samo izmjenina komponenta struje prolazi kroz tkivo R i C su karakteristini otpor i kapacitet tkiva to je frekvencija izmjenine struje veda to su kapacitivni RC1,RC2 i RC otpori manji Unutar otpora R struja se odrava gibanjem aniona i kationa u promjenljivom e.m. polju. Struja kroz otpor R dovodi do zagrijavanja tkiva
41

INDUKTOMETRIJA

Zagrijavanja tkiva vrtlonim (Foucaultovim) strujama Dio tijela nalazi se unutar zavojnice spojene na izmjenini napon. Izmjenino magnetsko polje zavojnice (u skladu sa Faradayevim zakonom) inducira promjenljive elektromotorne sile u tkivu. Elektrina polja uzrokuju vrtlono gibanje kationa i aniona unutar tkiva, to dovodi do zagrijavanja tkiva i povedanja unutranje energije DU. s je vodljivost tkiva, w frekvencija izmjenine struje, B efektivno magnetsko polje.
42

 Primjena induktometrije

43

 Dielekrini gubitci u izmjeninom elektrinom polju su uzrok zagrijavanja tvari. Elektrini dipoli se nastoje orijentirati u smjeru elektrinog polja. U promjenljivom elektrinom polju dipoli mijenjaju orijentaciju, pa trenje izmeu dipolnih molekula i viskozne okoline zagrijava tkivo. Povedanje unutranje energije je proporcionalna permitivnosti tkiva e te umnoku kvadrata frekvencije elektrinog polja w i kvadrata efektivne jakosti elektrinog polja E.

44

UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Shema ureaja za kratkovalnu dijatermiju

45

UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU Osnovni podatci:

frekvencija oscilatora 27,12 MHz ulazna snaga oko 700 VA izlazna snaga oko 400 W

Namjetanje:
izbor elektroda (runo) poloaj elektroda (runo) trajanje (uklopnim satom) izlazna snaga (promjenljivim kondenzatorom)
46

ELEKTRODE ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Elektrode za kratkovalnu dijatermiju, a) ploasta kruta elektroda, b) ploasta savitljiva elektroda, c) mala zavojnica (tzv. monoda)
47

UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Raspored apsorbirane energije u tkivima, a) pri kratkovalnoj dijatermiji u elektrinom polju, b) u magnetskom polju, c) pri mikrovalnoj dijatermiji 48

Pulsed Shortwave Therapy (PSWT) Pulsna kratkovalna terapija

27.12 MHz izlaz je pulsiran uestalodu 26-800 pps, a trajanja pulsova su 20-400ms

49

UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Ureaj za kratkovalnu dijatermiju

50

UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Primjena kratkovalne dijatermije na pacijentu

51

Mikrovalna dijatermija
Decimetarsko i mikrovalno podruje frekvencija iznad 1 GHz Bolesnik nije dio strujnog kruga, ved je izloen elektromagnetskim valovima Zagrijavanje tkiva je posljedica apsorpcije fotona mikrovalnog zraenja, koja je opisana Beer-LambertBouegerovim zakonom

I je intenzitet na udaljenosti x od povrine tijela, Io je upadni intenzitet, a je koeficijent apsorpcije koji je ovisan o tipu tkiva.

52

Mikrovalni fotoni se znatno manje apsorbiraju u masnom tkivu nego u miidnom

Upadni fotoni lako prodiru kroz povrinski masni sloj, a gotovo potpuno se apsorbiraju u miiinom tkivu na 3-6 cm od povrine tijela.
Mikrovalnom dijatermijom nije mogude dubinsko zagrijavanje tkiva.

Na graninim slojevima izmeu dvaju tkiva dolazi do refleksije valova, stvaranja stojnih valova, to pospjeuje lokalno zagrijavanje tkiva.
53

MIKROVALNA DIJATERMIJA
Osnovni podatci: frekvencija oscilatora 2,45 GHz ulazna snaga oko 800 VA izlazna snaga oko 100 do 250 W (impulsno do 1500 W) Namjetanje: zrailo (runo) poloaj zraila (runo) trajanje (uklopnim satom) izlazna snaga (programom)

54

Shema ureaja za mikrovalnu dijatermiju

55

Presjek magnetrona, elektronske cijevi u kojoj nastaju elektrini titraji vrlo visokih frekvencija

Magnetron je mikrovalni oscilator velike snage Dioda sa cilindrinom katodom simetrino okruena anodom smjetena u vanjsko magnetsko polje koje je paralelno osi diode. Katoda se ari da bi bila izvor elektrona U anodi se nalaze rezonantne upljine Elektroni predaju u rezonantnoj upljini dio kinetike energije anodi Sa jedne od upljina, koaksijalnim kablom se visokofrekventni signal odvodi na antenu (zrailo)
56

 Zrailo (antena) zrai elektromagnetske valove Metalni reflektor oko antene svojim oblikom definira geometriju mikrovalnog snopa a time i primjenu terapije. Energija mikrovalova koji dolaze do bolesnika ovisi o:
snazi ureaja veliini i grai reflektora udaljenosti reflektora od tijela

Sa udaljenodu zraila od tijela intenzitet zraenja opada kvadratino, a ozraena povrina raste.

U podruju ozraivanja ne smiju biti metalni predmeti u bolesniku, kao ni metalni dijelovi stolice ili leaja na koje je bolesnik smjeten.
57

 Mikrovalne pednice 2.45 GHz

Mobilni telefoni 1, 2, 2.75, 3, 4 GHz

58

UREAJ ZA MIKROVALNU DIJATERMIJU

Ureaj za mikrovalnu dijatermiju

59

UREAJ ZA MIKROVALNU DIJATERMIJU

Primjena mikrovalne dijatermije na pacijentu

60

Ultrazvuk

to je zvuk Osnovne karakteristike zvuka Ureaj za terapiju ultrazvukom Uinci ultrazvuka na organizam Primjena ultrazvuka

61

Valovi
Karakteristika mehanikog valnog gibanja je transport energije kroz materiju bez transporta same materije. Transverzalni valovi su oni valovi kod kojih se materija (medij) kroz koju val prolazi, giba (titra) okomito na smjer gibanja vala. Longitudinalni valovi su oni valovi kod kojih se materija (medij) kroz koji val prolazi, giba (titra) paralelno smjeru gibanja vala.
62

Zvuk
Zvuni val je longitudinalni val, koji nastaje zbog mehanikog titranja izvora.

Ako se titranje izvora moe opisati sinusnom funkcijom onda se takvo titranje naziva harmonijsko.

63

Zvuni tlak p je razlika ukupnog i atmosferskog tlaka i prikazuje se kao sinusna funkcija vremena:

64

irenje zvunih valova predstavlja periodinu promjenu u gustodi tvari kroz koju val prolazi. Brzina prostiranja zvuka v u vrstim tijelima ovisi o Youngovom modulu elastinosti Y i gustodi tvari r

Brzina prostiranja zvuka u plinu je:

R je plinska konstanta, M molekulska masa plina, T je temperatura, g konstanta koja ovisi o molekulama
65

Brzina irenja vala v ovisi o napetosti ice T, duljini ice L i masi ice m.

Valna duljina l i frekvencija f zvunog vala povezani su relacijom: v = f l Osnovna frekvencija titranja, stojni val

66

Neka svojstva zvuka i izvora zvuka Realni zvuk se sastoji od osnovnog i viih harmonika Amplitude harmonika su razliite Razliiti izvori zvuka imaju razliitu raspodjelu amplituda harmonika, pa po tome moemo razlikovati zvuk npr.: ljudskog glasa, automobila, violine Intenzitet zvuka je proporcionalan kvadratu frekvencije I = a f2 Intenzitet zvuka opada sa kvadratom udaljenosti od izvora

67

Akustina impedancija (zvuni otpor) Z ovisi o gustodi sredstva r i brzini prostiranja zvuka v : Z=rv Intenzitet zvuka I je energija zvunih valova koja prolazi kroz jedininu povrinu u jedinici vremena i mjeri se u Wm-2 Intenzitet je odreen zvunim tlakom i zvunim otporom:
68

Intenzitet zvuka Prag ujnosti Io = 10-12 W/m2 Promjena tlaka na pragu ujnosti po =2 10-5 Pa Uobiajeno je intenzitet zvuka izraavati u decibelima (dB)

http://www.phys.unsw.edu.au/jw/hearing.html

69

ULTRAZVUK
Infrazvuk f<16 Hz Zvuk 20 < f < 20000 Hz Ultrazvuk f >20 kHz Ultrazvuk se proizvodi elektronikim ureajem, oscilatorom odreene frekvencije, koji elektrina titranja visoke frekvencije pretvornikom prevodi u mehaniki oblik. Ultrazvuni pretvornici su
piezoelektrini kristali (npr. kremen, SiO2) za vie frekvencije, magnetostrikcijski materijali (nikl i slitina eljeza i nikla) za nie frekvencije.
70

Piezolektrini kristali upotrebljavaju se kao titrajni sklopovi u elektronikim oscilatorima, pretvornici mehanikih titraja u elektrine (kristalni mikrofoni), pretvornici elektrinih titraja u mehanike (kristalne slualice, kristalni zvunici, ultrazvuni pretvornici).

Znak i nadomjesna shema piezoelektrinoga kristala

71

Piezoelektrina pojava neki kristali izloeni deformacijama polariziraju suprotne plohe. Obratno, takvi kristali u elektrinom polju deformiraju se. Izloeni izmjeninim elektrinim poljima titraju u ritmu promjena elektrinoga polja, osobito izrazito ako su im izmjere u nekom skladu s valnom duljinom titraja.

Model nastajanja nabijenih suprotnih ploha deformiranjem piezoelektrinoga kristala, a) osnovni 72 kristal, b) i c) tlaeni kristal

UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

73

UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

Frekvencija ultrazvuka:
1 MHz (nekada se rabila samo u Europi) 3 MHz (nekada se rabila samo u SAD)

Aktivna plotina ultrazvune glave:

velika glava (za ire podruje) mala glava (ciljana primjena) 5 cm2 0,50,8 cm2

Plona gustoa snage:

za kontinuiranu primjenu 1,52 W/cm2 za impulsnu primjenu do 3 W/cm2 frekvencije impulsa , npr. 16, 48, 100 Hz
74

PRETVORNIK ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

Presjek ultrazvunog pretvornika (tzv. ultrazvuna glava ili ultrazvuna sonda)

75

 Na granici tvari koje imaju razliiti zvuni otpor dolazi do refleksije zvuka kao i do refrakcije (loma) Omjer intenziteta reflektiranog i transmitiranog zvuka na granici dviju tvari ovisi o njihovim zvunim otporima. Na granici zrak i koa dolazi praktino do potpune refleksije (99.999%) ultrazvunog vala, te je zanemariv intenzitet UZ koji prodre u tkivo. Zbog toga se koriste kontaktne tvari sa takvim zvunim otporom da se postigne znaajna transmisija na granici UZ sonda kontaktno sredstvo i na granici kontaktno sredstvo koa. U tu svrhu moe posluiti voda, razliita ulja, kreme i gelovi. Ta sredstva moraju imati znaajnu viskoznost, a mali koeficijent apsorpcije

76

 Pri prolazu kroz tkivo dio energije ultrazvuka se eksponencijalno apsorbira. Apsorpcija ovisi o vrsti tkiva i o frekvenciji terapijskog UZ Najvedi koeficijent apsorpcije imaju tkiva za velikom koncentracijom proteina

77

Utjecaj ultrazvuka na organizam

Djelovanje ultrazvuka na organizam se oituje na tri naina: mehaniki toplinski fiziko-kemijski Posljednje dvije manifestacije djelovanja ultrazvuka mogu su posljedicom mehanikog dijelovanja.

78

MEHANIKO DJELOVANJE
Ultrazvuk moe proizvesti lokalnu razliku tlakova i do 5105 Pa (atmosferski tlak 105 Pa) na razmaku od 1 mm. Takva razlika tlakova moe dovesti do kidanja elastinog tkiva. Kod manjih intenziteta i manjih razlika tlakova, djelovanje predstavlja unutranju mikromasau koja povedava sposobnost regeneracije stanica i prokrvljenost tkiva. Pri velikim razlikama tlakova, moe u tjelesnim tekudinama nastati kavitacija. Kod velikih podtlakova nastaju zbog istezanja tekudine mjehuridi u kojima tekudina naglo isparava ili se oni pune plinovima. Pri pozitivno tlaku mjehuridi se naglo sabijaju i zagrijavanju to moe dovesti do kidanja kemijskih veza. Do kidanja veza u makromolekulama dolazi pri velikim frekvencijama ultrazvuka jer privlane molekulske sile ne mogu izdrati brze i velike 79 promjene tlaka du molekulskih lanaca.

TOPLINSKO DJELOVANJE
Ultrazvuk je vrlo djelotvoran pri dubinskom zagrijavanju Pri primjeni ultrazvuka postie se vede zagrijavanje nego u sluaju kratkovalne dijatermije Toplinska energija dobiva se: apsorpcijom vala u tkivu trenjem meu esticama zbog promjenljive gustode okoline nagomilavanjem energije u i na granicama tvari razliitog zvunog otpora, gdje nastaju refleksije zbog kavitacije, to moe biti vrlo opasno

80

FIZIKO-KEMIJSKO DJELOVANJE
Korisne promjene pri umjerenom djelovanju ultrazvuka su: poboljavanje oksidacijsko-redukcijskih procesa razvijaju se farmakoloki aktivne tvari povedava se pH vrijednost, to pospjeuje smanjenje upala cijepanje visokomolekulskih proteina to je povoljno pri izljeenju oiljaka

Pri velikim dozama mogu se javiti negativne posljedice: Sonoliza vode u kavitacijskim mjehuridima, te stvaranje slobodnih H+ i OHZbog reakcije sa hidroksilnim radikalom moe dodi promjene u DNK i drugih biomakromolekula Daljnjom reakcijom mogu nastati molekulski kisik i vodikov peroksid, koji djeluju toksino u tkivu.
81

ULTRASONOFOREZA
Unoenje lijekova kroz neozlijeena kou pomodu ultrazvuka Ultrazvuk povedava propusnost koe i staninih membrana, to ubrzava difuziju lijekova kroz kou.

82

UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

Ureaj za terapiju ultrazvukom

83

PRIMJENA TERAPIJSKOG ULTRAZVUKA

Ultrazvuna terapija dodirom preko kontaktnog sredstva

84

PRIMJENA TERAPIJSKOGA ULTRAZVUKA

Ultrazvuna terapija kroz vodu

85

UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

Primjena ultrazvune terapije na pacijentu

86

Laseri i njihova primjena u medicini

Robert Beuc Institut za fiziku, Zagreb

Laseri
to je laser ? to je svjetlost ? Kratka povijest lasera Princip rada Svojstva lasera Vrste lasera

to je laser?
Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation Light = svjetlost
Amplification = pojaavanje Stimulated = potaknuto (stimulirano) Emission = odailjanje (emisija) Radiation = zraenje
Pojaavanje svjetlosti potaknutim odailjanjem zraenja PSPOZ ili moda PSSEZ ili ...?

Svjetlost
Svjetlost je elektromagnetski val

Lom svjetlosti

Vidljivi dio spektra ~400-700nm

Spektar

Povijest lasera

Javan konstruirao He-Ne laser Maiman napravio prvi Townes sagradio Schawlow i Townes (ruby) LASER prvi MASER predvidjeli Spectra predstavila LASER prvi komunikacijski sistem Ti:Sapphire laser IBM zasnovan Alferov napravio laserski pisa na optikim vlaknima Einstein predvidio Hall sagradionapravio CD player heterostrukturni laser (Chicago) stimuliranu emisiju laser poluvodiki Nakamura napravio laser u tehnologiji plavu lasersku Faist Nano-ica UCB diodusagradio kvantno

kaskadni laser

1910

1920

1930

1940

1950

1960

1970

1980

1990

2000

Albert Einstein, On the Quantum Theory of Radiation,(1917)

Apsorpcija

Spontana emisija

Stimulirana emisija

2 foton

Theodore Harold Maiman Born Jul 11 1927 Ruby Laser Systems Laser Patent Number(s) 3,353,115

T. H. Maiman Nature, August 6, 1960, Vol. 187, No. 4736, pp. 493-494.

Kako napraviti laser?

Dijelovi lasera Aktivni medij Energijska pumpa Optiki rezonator

Princip rada lasera

Stimulirana emisija svjetlosti

Stimulirana emisija fotona pomodu povratna zrcala uz prisutnu inverziju naseljenosti stvara lavinu istovrsnih fotona

Svojstva Lasera

spektralno iroko divergentno teko fokusirati nije jako intenzivno nekoherentno

monokromatsko slabo divergira moe se precizno fokusirati moe biti vrlo intenzivno prostorno koherentno vremenski koherentno

Vrste lasera
Laseri se dijele prema vrsti aktivnog medija, principu rada, mogudnosti promjene valne duljine, nainu rada (pulsni ili kontinuirani),...
Plinski laseri HeNe, N2 CO2 10.6 m, Ar 488nm, 514.5nm, 453nm Dye laseri (laseri s organskim bojama) 400-800nm Poluvodiki laseri (GaAlAs, GaN, InGaP) 400 nm-1.9 m Kristalni Nd:YAG 1064 nm (Er:YAG, Ho:YAG) Rubinski 694.3 nm Ti:safir 690-1000 nm Egzimerni (hladni, UV laseri) KrF 248 nm , ArF 193 nm , XeCl 308 nm Free-electron laseri

Laseri u medicini
Gdje se primjenjuju ? Kako odabrati laser? Neki primjeri

 OOftamologija

Korekcija vida Karcinom retine Korekcija ablacije retine Kontrola vida Kardiologija Revaskularizacija miokarda pulsnim egzimerskim laserom Neurologija Razbijanje krvnog ugruka kod modanog udara ( optika vlakna) Dermatologija Uklanjanje dlaka (700-1000 nm) Izglaivanje koe (3-10 m) Uklanjanje vaskularnih i pigmentiranih lezija (532-600 nm) Otorinolaringologija Lasersko preoblikovanje uvule mekog nepca Karcinom larinksa Uklanjanje kamenca slinovnica Dijagnostika Spektroskopija u rezonatorskoj upljini Optika tomografija Holografija

Usmjerenost Monokromatinost Kontrolirana snaga Laser kao precizni skalpel Apsorpcija svjetlosti Ablacija tkiva Velika snaga lasera Terapeutska uloga Fotokemijske reakcije Dijagnostika

Odabir valne duljine lasera ovisan o vrsti tkiva na koje se djeluje

O fokusiranju lasera ovisi jaina intervencije na tkivu

Korekcija vida
Normalno fokusiranje Myopia (kratkovidnost) Hyperopia (dalekovidnost) Astigmatizam Presbyopia (zrele godine)

Myopia: fokalna duljina je prekratka, R1 je premali, zaravnati ronicu

1 1 P = ___ = (n-1) (___1 ) 1 f R1

UV 193 nm egzimer laser Kida molekularne vaze Ablatira ronicu bez zagrijavanja

stepenasti pulsevi (10 Hz) Centar je vie ablatiran

original Korigirani radius zakrivljenosti

Hyperopia: fokalna duljina je prevelika

Manja ablacija u centru Korigirani oblik

original

LASIK Laser In-Situ Keratectomy

Animacija

Snimljena operacija

Koronarna kirurgija
Revaskularizacija miokarda pulsnim egzimerskim laserom ( Nd:YAG laser 2.1 m) izbui se 20-40 kanala u zidu sranog miida Za terminalnu fazu koronarne bolesti i anginu pektoris, alternativa koronarnom bypassu i angioplastici:

Neinvazivna revaskularizacija miokarda Pacijent je pod lokalnom anestezijom, svjetlost lasera se optikim vlaknom dovodi u lijevu klijetku Perkutana transluminalna revaskularizacija sranog miida

Dermatologija
Periorbitalno kozmetiko izravnavanje koe

Uklanjanje pigmentiranih lezija

Otorinolaringologija

Premaligna lezija mandibularne gingive

Uklanjanje kamenaca lijezda slinovnica

Lasersko preoblikovanje uvule mekog nepca, kod ljudi koji imaju problema sa hrkanjem

Tretman karcinoma larinksa

Stomatologija

Buenje zuba femtosekundnim laserom

Dijagnostika

Optika tomografija

Fotomedicina
Fotomedicina je primjena crvenog i blisko infracrvenog zraenja na ugroena podruja tijela kao to su rane, artritika podruja, lakat, vrat pogoena boli, sa nakanom da stimulira zacjeljivanje i smanji bol" bez izazivanja dodatnih pojava ili posljedica.

Prva laserska terapija niskog intenziteta primijenjena je 1962. Krajem ezdesetih Endre Mester u Maarskoj, objavio je rezultate o poboljanom lijeenju povreda primjenom laserskog zraenja niskog intenziteta
Od tada znanstvenici i lijenici po cijelom svijetu koriste lasersko svijetlo u lijeenju itavog niza zdravstvenih poremedaja bolesnika razliitih uzrasta. Terapija laserom niskog intenziteta zraenja LLLT (Lowlevel laser therapy) koristi osvjetljavanje crvenim i blisko-infracrvenim laserskim svjetlom povreda ili rana, da bi se time poboljalo lijeenje mekog tkiva i olakala akutna ili kronina bol.

 LLLT koristi hladno (subtermalnu) lasersko zraenje da bi usmjerila bio-stimulativnu svjetlosnu energiju u stanice tijela bez povreda i razaranja. Terapija je precizna i tona, te prua efektivan i siguran tretman u irokom rasponu sluajeva. Snaga laserskog zraenja koja se primjenjuje u LLLT je u rasponu izmeu 1 i 500 mW , dok se za operativne zahvate koriste snage izmeu 3000 i 10000 mW. Tipine valne duljine lasera. = 635, 785, 808 i 905 nm) GaAlAs (830nm, 35mW) InGaAlP (685nm, 50mW He/Ne-lasers (632.8nm) CO2 10,600 nm.

 LLLT pruaju tijelu energiju u obliku ne-termalnih fotona. Svjetlo prolazi kroz slojeve koe (dermis, epiderm i potkono tkivo ili masno tkivo) pri svim valnim duljinama vidljive svjetlosti. Meutim , svjetlosni valovi u bliskom infracrvenom podruju prodiru mnogo dublje u tkivo nego vidljiva svjetlost.

Kada lasersko zraenje prodire dublje u kou ono optimizira imunoloki odgovor krvi to ima i anti-upalni efekt. injenica je da svjetlost, na taj nain proputena u krv, ima pozitivni utjecaj na itavo tijelo, potiudi povedan dotok kisika i energije do tjelesnih stanica.

Fizioloki efekti LLLT-a

Bio-stimulacija poboljani metabolizam cijelog organizma Pojaanje staninog metabolizma Poboljanu cirkulaciju krvi i vazodilataciju Analgetiki efekt Anti-upalni i anti-edematiki efekt Stimulacija zacijeljivanja rana

Uklanja akutne i kronine boli Pojaava opskrbu krvi Stimulira imunoloki sistem Stimulira funkcije ivaca Razvija kolagen i miino tkivo Pomae stvaranju zdravih stanica i tkiva Utjee na bre zaradivanje rana i zgruavanje Smanjuje upale

Kronine i akutne bolesti

Artritis Migrena Kriobolja Ponavljane povrede Karpalni sindrom upala tetiva Uganuda i istegnuda Teniski lakat Golferski lakat Post-operativne rane Otekline Opekline Dekubitus Herpes simplex Akne

Terapija sinusa

prije

nakon

 Laserska terapija niskog intenziteta za odvikavanje od puenja zasniva se na principima slinim 5,000 godina starom umijedu drevne Azije lijeenja akupunkturom. Akupunktura reducira napetosti, pojaava cirkulaciju te omoguava da se tijelo dublje relaksira. Primjena lasera niskog intenziteta je ne-invazivna metoda koja se koristi da uravnotei protok izmeu akupunkturnih toaka.

LLLT pribor

 19 Diodni klaster Dizajniran je za tretman koe, miida tetiva i ligamneata.

200mW 810nm Laser Za smanjivanje boli i dubokih miidno skeletnih poremedaja

Conduction Point Locator Locira podruja niske elektrine vodljivosti koja precizno indiciraju specifine toke za uklanjanje boli

zrake smrti ili zrake ivota

UNIVERZALNI UREAJI
Mnogi su dananji ureaji dijelom terapijski, a dijelom dijagnostiki. Terapijski dio sadrava ureaj za
galvanizaciju, elektrostimulaciju, ureaj za TENS (prema engl. transcutaneous electrical nerve stimulation, transkutana elektrina ivana stimulacija lijeenje boli elektrostimulacijom, ultrazvunu terapiju, lasersku terapiju, i dr.
126

UNIVERZALNI UREAJI
Dijagnostiki dio sadri ureaj za
elektromiografiju (EMG), odreivanje I/t-krivulje, mjerenje struje reobaze (struje tijekom krvnoga impulsa), vremena kronaksije (najkraeg vremena podraivanja ivaca), koeficijenta prilagodbe (oputanja miia) i dr.

127

UNIVERZALNI UREAJI

Univerzalni ureaj za galvanizaciju, elektrostimulaciju, ultrazvunu terapiju i lasersku terapiju

128

UNIVERZALNI UREAJI

Univerzalnu ureaj za elektroterapiju

129

VIESTRUKI UREAJI

Ureaj za neovisnu istodobnu elektrostimulaciju dvaju pacijenata

130

PRIJENOSNI ELEKTROTERAPIJSKI UREAJ

Prijenosni ureaj za elektrostimulaciju

131

ZATITA OD SMETNJI
Mnogi su elektroterapijski ureaji izvori elektromagnetskoga zraenja u radiofrekvencijskom podruju, osobito ureaji za
kratkovalnu dijatermiju, mikrovalnu dijatermiju, ultrazvunu terapiju.

Elektroterapijski ureaji koji smetaju okolnim ureajima ( radiokomunikacijskim, elektrodijagnostikim, raunalnim) moraju raditi u zatidenim prostorijama, tzv. Faradayevoj krletci.

132

ZATITA OD SMETNJI

Primjer smjetaja elektroterapijskog ureaja u oklopljenu prostoriju, uz primjenu filtara na svim vodovima koji ulaze u prostoriju ili iz nje izlaze
133

To je sve za danas!!! Slijedei put biti e zadnje predavanje i zadnji potpis

Ilustracije i ideje uglavnom posuene iz slijedeih izvornika:

Jakobovi, Z.: Fizika i elektronika - odabrana poglavlja za studije Visoke zdravstvene kole. Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 1997. Krilov D. Fizika s elektronikom za elektroterapeute, Medicinski fakultet, Zagreb, 1989. http://www.electrotherapy.org http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/hph.html http://www.physicsclassroom.com/
134