Visoko frekventne struje u

fizikalnoj terapiji

Mateja Znika, dipl.

physioth.
Klasifikacija struja prema
frekvenciji

Terapijske
struje

Niskofrekventne
Srednjefrekventne Visokofrekventne
Do 1000 Hz
Od 1000 do Struje
(dijadinamske 50 Elektrostimulacija
100000 Hz 1000 000 Hz
100Hz)
(interferentne (u organizmu se (TENS, FES)
Ultrapodraajne od
oko 4000 Hz) pretvaraju u toplinu)
140 Hz)
 NIKOLA TESLA

1890.-1893. g. otkriva visokofrekventne struje i time udara temelje

znanosti o lijeenju visokofrekventnim strujama.
 Visokofrekventna dijatermija je terapija
izmjeninim strujama visoke frekvencije od
0,5 MHz do vie od 4000 MHz.
Osim frekvencijom odreene su i valnom
duljinom:
= c/f ; c = f
= valna duljina
c = 300 000 000 m/s
f = frekvencija
Frekvencije u klinikoj praksi

Koriste se odreene frekvencije kako bi se izbjegla

interferencija s ostalim radiofrekvencijskim signalima
koji se koriste u komunikaciji.
Razliite frekvencije se koriste kako bi se postigli
kliniki uinci u razliitim tkivima na razliitim
dubinama.
Frekvencije i valne duljine u praksi

Kratkovalna 13, 56 MHz

VALNA DUINA
22,12 m
TERAPIJA

dijatermija FREKVENCIJA 27,12 MHz 11, 06 m

40, 68 MHz 7, 37 m

Decimetarski 434,78 MHz 69 cm

valovi

Mikrovalna 2420 MHz 12, 4 cm

dijatermija
Dijatermija

Stvaranje topline u tkivima tijela zbog otpora koji ta tkiva

pruaju prolazu visokofrekventne elektrine struje.
Ne uzrokuje depolarizaciju i miinu kontrakciiju.
Kratak opis

Visokofrekventna struja
Radio valovi
Prolazi kroz tkiva
Uzrokuje molekularnu vibraciju
Uzrokuje dubinsko zagrijavanje
Zagrijava velike povrine tkiva
Termalni i netermalni uinci
Podjela dijatermije

1. Terapijska (poveanje temp. tkiva u

fiziolokim granicama)
2. Kirurka (izaziva razaranje tkiva)
Podjela terapijske dijatermije

Dijatermija

Kratkovalna Mikrovalna

Konstantna Impulsna Konstantna Impulsna

Kratkovalna dijatermija

Tkiva ovisno o sastavu asorbiraju elektrino

ili magnetsko polje.
Masna tkiva pruaju otpor elektrinoj struji,
ali ne i magnetskom polju.
Tkiva koja sadre mnogo elektrolita
svojstvo titranja u visokofrekventnom
magnetnom polju
Nedostatak: prejako zagrijavanje subkutanog
masnog tkiva
Fizioloki odgovor na dijatermiju

Opi fizioloki toplinski uinci

Poveanje temperature tkiva
Poveanje cirkulacije (vazodilatacija)
Poveana venozna i limfna cirkulacija
Poveani metabolizam
Promjene fiziolokom stanju tkiva
Miino oputanje
Analgezija
Zagrijavanje ovisi o:

Specifinoj apsorpcijskoj sposobnosti

Provodljivosti tkiva
naboju molekula
dipolarnim molekulama
ne-polarnim molekulama

Jakosti elektrinog polja

 Nabijene molekule

Ioni i odreeni proteini

Molekule se kreu du
linija elektirnog polja
Najinkovitiji nain
+ -
zagrijavanja.
+ -

+ -

+ -
 Dipolarne molekule

Voda i neki proteini

Pozitivan pol jedne
molekule se okree
prema negativnom polu
elektrinog polja i
obrnuto.
Umjereno uinkovito
zagrijavanje.
 Ne polarne molekule

Masne stanice
Elektronski oblak je iskrivljen i
neznatna energija se proizvodi.
Neuinkovit nain zagrijavanja.
KRATKOVALNA DIJATERMIJA

KONDENZACIJSKO INDUKCIJSKO
POLJE POLJE
ELEKTRODE KRATKOVALNE
DIJATERMIJE
Primjena kratkovalne
1. Jastuaste elektrode dijatermije u
2. Tanjuraste elektrode kondenzatorskom
polju
3. Valjkaste elektorde
Primjena u
4. Induktivne elektrode magnetnom polju
Kondenzatorske elektrode

Proizvode jee elektrino polje nego

magnetsko polje
Ioni e se privlaiti ili odbijati ovisno o naboju
polova.
Doziranje dijatermije

Subjektivan osjeaj
bolesnika.
Razlikujemo 4 doze po
osjeaju topline:
1) Ispod praga osjeaja
topline regulacija doze
2, te malo ispod te doze.
2) Nastupio je osjeaj
topline.
3) Ugodan osjeaj topline.
4) Jak osjeaj topline.
Jaina kondenzatorskog polja
kratkovalne dijatermije

Ovisi o:
a) Obliku elektroda
b) Veliini elektroda (jae polje pod manjom elektrodom)
c) Razmaku izmeu
d) Poloaju elektroda
e) Vrsti izolatora izmeu tijela i elektroda
Primjeri kondenzatorskog polja kod
kratkovalne dijatermije

Raspon silnica izmeu dviju Prostrujavanje dijela tijela

elektroda iji razmak odgovara jednakog veliini elektroda
njihovoj veliini Zagrijavanje je homogeno.
Jae polje uz elektrode,
zagrijavanje jae nego u
dubini.
Primjeri kondenzatorskog polja kod
kratkovalne dijatermije

Prostrujavanje dijela tijela veeg Prostrujavanje dijelom tijela s

od povrine elektroda. manjim promjerom od promjera
Rasipanje linija polja. elektroda.
Zagrijavanje je u dubini manje Zguivnje linija polja.
nego na povrini Zagrijavanje je vee u dubini.
 Primjeri kondenzatorskog polja kod
kratkovalne dijatermije

Vea gustoa kod elektrode koja

Tijek silnica pri prostrujavanju
je blie tijelu
dijela tijela koje je dalje od
elektrode. Dijelovanje iljka ili vrka.

Vea gustoa kod elektrode koja Javlja se kod tretiranja neravne

je blie tijelu povrine.
 Primjeri kondenzatorskog polja kod
kratkovalne dijatermije

Ukoliko su elektrode pod kutom Ukoliko se izmeu elektroda nae

dolazi do zgunjavnja linija pri metalni predmet dolazi do jae
vrhu. gustoe silnica.
Kod aplikacije na oba koljena
paziti da se koljena ne dodiruju
cijelom povrinom, jer na tom
mjestu dolazi do jake gustoe
polja.
Kako bi se izbjegla pojava jake
gustoe izmeu dva koljena se
stavlja podlogu od filca.
Jastuaste ili savitljive elektrode

U obliku jastuia ili

manete.
Graene su do bakrene
ice ili bakrene ploe
debljine 1 mm koja je
obavijena
vulkaniziranom gumom
ili drugim izolacijskim
materijalom.
Jednake duine i irine.
Nain aplikacije pomou
jastuastih elektroda

Bolesnik je dio strujnog kruga.

Izolacijski materijal izmeu koe i elektrode
debljine 1-2 cm.
Elektrode se privruju kako bi se izbjeglo
zagrijavanje koe.
Udaljenost izmeu elektroda treba biti 5 cm.
Jastuaste elektrode

Poveanje razmaka
e poveati dubinu
prodiranja struje, ali
e smanjiti gustou
struje.
Primjena pomou
jastuastih elektroda
je dobra za tretman
povrinskih mekih
tkiva.
29
Nain aplikacije elektroda u obliku
maneta

Due nego ire od jastuastih.

Na mjestima preklapanja elektroda potrebno
je staviti nekoliko slojeva runika.
Ne postiu znaajnije zagrijavanje dublje
poloenih tkiva ako nije ravnomjeran pritisak
cijelom povrinom.
Djelovanje slino djelovanju toplih oblooga.
Tanjuraste ili fiksne elektrode

Bolesnik je i dalje dio

strujnog kruga.
Graene su od vrstih
metalnih tanjurastih
ploa.
Za razliku od valjkastih
elektroda stvaraju jae
elektrino polje, a
slabije magnetsko
polje.
Tipina tanjurasta elektroda

A metalni tanjur
promjera oko 15
cm I debljine 2
mm.
B prozirni plastini
titnik
C ruica za
namjetanje s
konicom
D kabel koji spaja
elektrodu s
ureajem.
Tanjuraste elektrode

Osjeaj topline je proporcionalan s

udaljenou elektroda od koe.
Blia elektroda generira vie povrinske
topline.
33
PRIMJENA TANJURASTIH
ELEKTRODA
Primjeri primjene
VALJKASTE ELEKTRODE

Obino su 2 ili 3 valjka

povezana u seriju.
Kod primjene valjkastih
elektroda bolesnik nije
dio elektrinog kruga.
Oblinji dio tijela je u
A bakrena ica debljine 3 4
magnetnom polju, a mm, oblikovana u etverokutnik
mnogo manje u dimenzija 5 x 15 cm.
elektrinom. B vakum prostor 1 cm.
C bakreno kuite debljine 2
3 mm.
D dovodni kabel.
Primjena valjkastih elektroda

Kod dobre primjene valjkastih elektroda

moe se oekivati priblino 50 % reakcije
tkiva zbog elektrinog polja, a 50 % zbog
magnetskog polja.
Primjena valjkastih elektroda

Vrue toke nastaju ako ugao kuita nije

ravan kao koa.
Magnetsko polje penetrira u supkutano
masno tkivo bez znaajnog porasta
temperature apsorbira se dublje u tkivima
koja su bogata elektrolitima.
Elektrino polje je sprijeeno subkutanim
masnim tkivom rezultat toga je da temp.
subkutanog masnog tkiva brzo raste.
Induktivne elektrode

Vie vlakana
isprepletene
bakrene ice
promjera 1 cm., a A- vrsti materijal promjera 5 do
duine 2,5 do 4,5 m. 10 mm.
B vrsti plastini ili keramiki
Puno je fleksibilnija uplji izolator promjera 10 -15
mm.
od tanjutastih ili
C viekratna bakrena ica
valjkastih elektroda. promjera 5 mm.
D savitljivvi gumeni ili plastini
izolator debljine 2 5 mm
cijelom duinom kabla.
Naini primjene induktivnih
elektroda

Prolaskom struje kroz

zavijeni kabl stvara se
magnetno polje koje inducira
vrtlone struje koje uzrokuju
zagrijavanje.
Postavlja ju se na kou na
vie slojeva runika.
Biolektrini prostor manji od
1 cm poveava opasnost od
opeklina.
Elektrode se ne smiju dirati
dok je bolesnik pod
utjecajem polja.
Naini primjene induktivnih
elektroda

Primjenom induktivnih
elektroda dolazi do
povienja temperature
duboko poloenih tkiva
na svim povrinama
udova istodobno s
pravilnim redoslijedom
zagrijavanja u svim
dijelovima izmeu
elektrolita.
 Jedinica za primjenu
karatkovalne dijatermije

A= Prekida
B=Tajmer
C= Mjera intenziteta (prikazuje struju iz izvora, a ne struju
koju prima pacijent kontrola volumena)
D= Izlazni intezitet (%max snage za pacijenta)
42 E= Potenciometar
Mjere opreza kod primjene
kratkovalne dijatermije

Zbog stvaranja znoja koji je odlian vodi

uvijek se mora treba koa na mestu primjene
prekriti runikom.
Odvodni kabeli od generatora do elektroda
se ne smiju dodirivati.
Kod induktivnih kabela cijeli je kabel vodi
dovoljno je da se udalje 1-2 cm.
Tkivo ne smije dodirivati kabel i elektrode.
Impulsna kratkovalna dijatermija

Atermiko djelovanje.
Djelovanje apsorbirane elektromagnetske
energije.
Ureaji valne duine od 11 m i 27,11 Mhz
koji daju impulse od 80 do 600.
Indikacije: reumatske bolesti, regeneracija
perifernih ivaca, poremeaji cirkulacije,
poticanje kotanog tkiva na zaraivanje.
Mikrovalna dijatermija u terapiji

Dodjeljene su joj frekvencije od 2420 MHz i valne duine

od 12.4 cm.
Ima veu frekvenciju i krau valnu duinu od kratkovalne
dijatermije
Generira jako elektrino polje i relativno malo magnetno
polje.
Prednosti: bolja usmjerenost valova, te stoga i bolji lokalni
uinak zagrijavanja
Mana: Dubina prodiranja je minimalna u podrujima gdje
je potkono masno tkivo > 1 cm
Uz kontinuiranu postoji i impulsna mikrovalna dijatermija.
Mikrovalna dijatermija i utjecaj
debljine masnog tkiva
Elektrode mikrovalne dijatermije

Reflektor s dubljim poljem Reflektor s trima povrinama

zraenja (5 x 50 cm) zraenja (18 x 60 cm)
Reflektor s okruglim poljem Reflektor malog promjera 3 cm i
zraenja 15 cm promjera i djelotvorne povrine od 7 cm
djelotvorne povrine od 175 cm
Jedinica za primjenu mikrovalne
dijatermije

A= Prekida
B=Tajmer
C= Izlazni mjera (pokazatelj relativnog izlaza u vatima)
D= Potenciometar
E= Ampersko svjetlo zagrijavanje / crveno svjetlo
spremno za upotrebu.
Indikacije za primjenu dijatermije

Kronina bol
Relaksacija miia
Poboljanje
cirkulacije
Kontraindikacije za primjenu
dijatermije

Metal u tijelu
Srani stimulator
Akutne upale
Hemoragije i sklonosti krvarenju
Akutni neuritis i neuralgija
Menstruacija
Trudnoa
Zraenje u podruu oiju, testisa, te epifiza kod
djece.
Maligna oboljenja
Usporedba raspodjele topline
primjenom razliitih modaliteta
!