Elektromiografija

Doc.dr.sc. Mario Kasović

Kineziološki fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Svojstva skeletnih mišića

 Vrste mišićnih vlakna

 Vrste kontrakcije
 Uloga mišića u pokretu
Vrsta mišićnih vlakna
Skeletni mišići sadrže dvije glavne vrste vlakna:
1. Spora (tip I)
2. Brza (tip II)
Brza vlakna tipa II ponovo se dijele na dvije skupine: tip IIa i tip
Iib (te
ponekad u treći tip IIx)
Tip I vlakna su mala, aktiviraju se polako, koristite aerobne
zalihe za proizvodnju energije. Mogu biti aktivna duže vrijeme
i vrlo su otporna pojavi umor.
Vrsta mišićnih
vlakna dnje veličine. Koriste
Tip IIa su srednje brzo aktivirajuća
vlakna. Sre
obje, aerobne i anaerobne, zalihe za proizvodnju
energije.
Aktiviraju se brže od vlakna tipa I te mogu producirati
bržu
kontrakciju. Aktivna su do 30 minuta i umaraju se brže od
vlakna
tipa
I.
Vlakna tipa IIb su brzo vlakna. Velika i koriste isključivo
anaerobne zalihe za proizvodnju energije. Brže se aktiviraju
od vlakna tip IIa u trajanju od samo nekoliko minuta.
Vrsta kontrakcije
mišića
Postoje tri vrste kontrakcija:
1. Koncentrična - mišić se skraćuje, mišićna sila veća od
vanjskog
opterećenja
2. Izometrična - dužina mišića ostaje nepromijenjena,
nema
pokreta, mišićna sila jednaka vanjskom opterećenju
3. Ekscentrična - mišić se produljuje, mišićna sila je
manja od vanjskog opterećenja
Uloga mišića u
pokretu
Prema ulozi u pokretu mišići su podijeljene u tri skupine:
Agonist: pokretač, generira pokret i najveću silu
Sinergist: pomagač, generira manju silu od agonista,
potpomaže
kontroli pokreta
Antagonist: djeluje u suprotnom smjeru od agonista,
stabilizira
pokret
Uloga mišića u
pokretu
Primjer agonist/antagonist:

AGONIST ANTAGONIST

m. biceps brachii m. triceps brachii

m. deltoideus m. latissimus dorsi
m. pectoralis major m. trapesius/m.
rhomboidei
m. rectus abdominis m. erector spinae
m. iliopsoas m. gluteus maximus
m. gluteus maximus m. adductor longus
m. quadriceps femoris m. biceps femoris,
m. semimembranosus
m. gastrocnemius m. tibialis
anterior m. soleus
 Types of Contributions to a
Movement
F L E KS O R U ZG LO B U L A K TA E KST E N ZO R U ZG LO B
U L AT K A

the biceps is the agonist and shortens (concentric contraction),
which makes the elbow flex. The triceps is the antagonist. It
lengthens (eccentric contraction) and its only function is to
stabilize the movement by providing a force in opposition to the
biceps and gravity.
Similarly, the triceps is now the agonist and shortens, which
makes the elbow extend. The biceps then becomes the
antagonist and stabilizes the movement by providing a force in
opposition to gravity and the triceps.
Definicija elektromiografije (EMG)
 Elektromiografija je mjerna metoda koja služi za detekciju,
pojačanje i
registraciju biolelektričnog (mioelektričnog) signala mišića
 Mioelektrični signali nastaju uslijed promjena stanja membrane
mišićnog
vlakna (Basmajian & DeLuca: Definition Muscles Alive)
Depolarizacijska zona membrane Zbroj generiranih akcijskih
mišićnog potencijala
vlakna motoričkih jedinica
Površinska elektromiografija (sEMG)
 Fokus površinske elektromiografije možemo opisati kao
studiju neuromuskularne aktivnosti povezane s
određenim posturalnim zadatkom tj. funkcionalnim
pokretom uslijed određenog rada, tretmana ili treninga.
 Površinska elektromiografija (sEMG) poznata je i pod
nazivom
kineziološka elektromiografija.
Područje primjene sEMG
Medicinska sportaša
istraživanja Prevencija ozljeda
Ortopedija
Kirurgija
Funkcionalna
neurologija
Analiza hoda i posture

Sportska istraživanja
Biomehanika
Analiza pokreta
Trening snage
Rehabilitacija
Postoperativna stanja
Neurološka rehabilitacija
Fizioterapija
Aktivna terapija u
treningu

Ergonomija
Analize zahtjevnosti
Prevencija rizika
Ergonomični dizajn
Izrada certifikata
Prednosti sEMG
1. Površinskom elektromiografijom dobiva se podatak o
aktivnosti znatnog dijela mišića (većeg broja motoričkih
jedinica)
2. Omogućava dobivanje podataka o vremenu i amplitudi
aktivacije pojedinog mišića
3. Primjenjiva je pri istraživanju biološke povratne veze
(eng. biofeedback) kod terapije
4. Koristi se pri detekciji mioelektričkih signala u svrhu
upravljanja nekim vanjskim uređajima (npr. protezama
upravljanim mioelektričkim naponom), te ostalim
pomagalima za hendikepirane osobe
Prednosti sEMG
5. Ima primjenu u kliničkoj praksi kada je potrebna
jednostavna metoda praćenja aktivnosti mišića (npr.
fizikalna medicina, sportska medicina)
6. Primjenjiva je u istraživanju koordinacije rada relativno
velikog
broja mišića u uvjetima u kojima je palpacija nepraktična
7. Nezamjenjiva je kada je nemoguća upotreba potkožnih
elektroda
Brzina A/D uzorkovanja
The other important technical item is the
selection of a proper Sampling Frequency. In
order to accurately “translate” the complete
frequency spectrum of a signal, the sampling
rate at which the A/D board determines the
voltage of the input signal must be at least
twice as high as the maximum expected
frequency of the signal.
This relationship is described by the sampling
theorem of Nyquist: sampling a signal at a
frequency which is too low results in
aliasingeffects (Fig. 18). For EMG almost all
of the signal power is located between 10 and
250 Hz and scientific recommendations
(SENIAM, ISEK) require an amplifier band
setting of 10 to 500 Hz. This would result in a
sampling frequency of at least 1000 Hz (double
band of EMG) or even 1500 Hz to avoid signal
loss.
Faktori koji utječu na sEMG
signal
Na putu od mišića do elektrode, EMG signal je podložan
utjecaju više vanjskih činitelj koji mogu promijeniti njegov
oblik i karakteristike.
1. Osobine tkiva
2. Fiziološko preslušavanje signala - “cross talk”
3. Promjene oblika mišića, pomaci tkiva i kontakt s
elektrodom
4. Vanjske smetnje
5. Elektrode i pojačala
Mnogi od navedenih činitelja mogu se eliminirati ili
kontrolirati
valjanom pripremom mjerenja i provjerom laboratorijskih
uvjeta.
Osobine tkiva
Ljudsko tijelo dobro
provodi elektricitet, ali
provodljivost varira i ovisi
o vrsti tkiva, debljini i
temperaturi.
Ovakve promjene mogu biti
različite od osobe do
osobe, a čak mogu varirati
unutar tijela jednog
ispitanika te izravno utjecati
na parametre amplitude
EMG signala.
Fiziološko preslušavanje signala -
“cross talk”
Fiziološko preslušavanje signala nastaje kada lokalna
elektroda pojedinog mišića detektira biološki signal nekog
drugog tkiva ili organa.
Vrste preslušavanja
signala:
1. EMG
2. EKG
3. EEG
Fiziološko preslušavanje signala -
“cross talk”
Filtrirani ili „čisti signal”

Nefiltrirani ili sa EKG šumom

Detektiran
a srčana
frekvencija
Priprema površine kože
Koraci u pripremi kože za aplikaciju elektroda:
1. Uklanjanje dlaka
Potrebno radi boljeg kontakta elektrode s podlogom
pogotovo kod
masnijeg tipa kože i/ili zahtjevnijih pokreta.
2. Čišćenje kože
Potrebno radi uklanjanja odumrlih stanica kože (imaju veću
impedanciju), nečistoće i znoja.
U postupku se koristi pasta za čišćenje, fini brusni papir ili
alkohol.
Vrste površinskih elektroda
Zbog svojih neinvazivnih karakteristika u većini slučajeva površinske
elektrode se koriste se u studijama lokomocije i kineziološkim
istraživanjima.
Osim svih dobrih karakteristika, ograničenje je mogućnost detekcije samo
površinski smještene muskulature tijela.
EMG elektrode (NORAXON INC. USA)

EKG elektrode (AMBU-Blue Sensor)

Za višekratnu upotrebu Za
jednokratnu upotrebu
Lokacija površinskih elektroda
Pozicioniranje površinskih elektroda vrši se u skladu s
Europskim
smjernicama za sEMG odnosno prema SENIAM protokolu.
SENIAM - Surface Electromyography for the Non-Invasive
Assessment of Muscles
Web Link: http://www.seniam.org

Biomedical Health and Research Program (BIOMED II) of

the
European Union.
Mapa lokacija površinskih
elektroda
Specifični zahtjevi pri postavljanju
elektroda
U slučaju da se ne koristi SENIAM protokol:
1. Motorna ploča
2. Relativni pokreti trbuha mišića
3. Fiksacija kabla predpojačala
Motorna ploča
Motorna ploča je područje
kontakta živca i mišića
(područje visoke osjetljivosti).
Istraživači preporučuju
izbjegavanje
pozicioniranja elektroda
oko ove točke.
Motorička točka može se
detektirati sa nisko
frekventnim mišićnim
stimulatorom.
Pokreti trbuha mišića
Kod dinamičkih istraživanja
pokreta važno je locirati
središnji dio mišića te imati
na
umu gibanje trbuha ispod
pozicioniranih elektroda za
vrijeme izvođenja pokreta.
Gibanje trbuha mišića ispod
Drugi aspekt na koji se pozicioniranih
mora obratiti pažnja je elektroda mišića biceps brachii
istezanje i skraćivanje
površine kože.
Fiksacija kabla predpojačala
Manji utjecaj ovog problema je pri statičkim ili
sporim motoričkim testovima.
Kod dinamičkih studija fiksacija utječe na smanjenje
gibanja kabla što može uzrokovati artefakte ili greške
u mjerenju, te smanjuje rizik odvajanja elektrode od
kože.
Preporuka je ne fiksirati kabel preko elektrode radi
povećanja pritiska što može utjecati na amplitudu
mioelektričnog signala.

povlačenje trešnja aktivacija mišića

Fiksacija pomoću samoljepljive trake
Obrada i vrste sEMG signala
1. Izvorni signal
2. Punovalno ispravljeni signal
3. Usrednjeni signal
4. Frekvencijski spektar signala
5. Analiza umora
Izvorni sEMG signal
Izvorni (Raw) signal je nefiltrirani i neobrađen sEMG signal.

Raw sEMG može biti u rasponu +/- 5000 mikrovolti (utrenirani sportaši) i
iznosa
frekvencije između 6 i 500 Hz.
Izvorni sEMG signal
 Na raw grafičkom prikazu X koordinata opisuje vrijeme, a Y koordinata
amplitudu u μV (mikro-Voltima) u pozitivnom i negativnom smjeru prelazeći
centralnu vrijednost nula 0
 Priliko kontrakcije mišića amplitudna vrijednost raste, a opada relaksacijom
mišića
Punovalno ispravljeni sEMG
signal
Može se opisati kao apsolutna vrijednost izvornog signala
Uglavnom ovaj oblik signala služi kao međukorak za neku drugu
obradu.
Može se prikazati u trenutnom vremenu “real-time”.
Izvorni sEMG (filtriran, 20-500 Hz)

Punovalno
ispravljeni sEMG
Usrednjeni (averaged) sEMG signal
Oblik pogodan za daljnju obradu i može se prikazati u trenutnom
vremenu - “real-time”. Pomoću ovog oblika moguće je relativno lako
odrediti razinu kontrakcije muskulature.
Izvorni sEMG (filtriran, 20-500 Hz)

Usrednjeni sEMG
Usrednjeni (averaged) sEMG
signal
nefiltrirani signal

filtrirani signal

Filtriranje ili uklanjanje šumova primjenjuje se na usrednjenom

signalu.
Amplituda filtriranog signala manje oscilira i ima manje „oštrijih
vrhova”.
Idealna razina filtriranja ovisi o namjeni signala.
Analiza sEMG signal
Elektromiografski signal može se promatrati kroz tri
dimenzije:
amplitudne vrijednosti, vrijeme i spektar signala.
Prema tim dimenzijama analiza sEMG signala može biti:
 amplitudna analiza
 vremenska analiza
 frekvencijska analiza
Frekvencijska analiza
 Većina frekvencijskog spektra sEMG
signala nalazi se unutar 10 - 250Hz
 Preporuka (SENIAM, ISEK) je
korištenje visoko propusnog filtera
od 10Hz i nisko propusnog filtera
500Hz
 Distribucija spektra može biti
izračunata “Fast Fourier
Transformation” (FFT) i grafički
prikazana „Power” spektrom na
kojem je Y koordinata distribucija
frekvencije, a X koorinata omjer
frekvencijskog pojasa
Frekvencijska analiza
Vremenska domena signala transformirana FFT-om u frekvencijsku domenu

FFT vremenska domena

 Kod pojave umora mišića

frekvencijska domena učestalost aktivacije se
smanjuje, ali ukupna amplituda u
vremenskom području može
ostati konstantna.
 Iz tog razloga mišićni umor ne
može se
vidjeti u vremenskoj domeni
Frekvencijska analiza
Pojavom umora mišića medijan i srednja vrijednost frekvencijskog spektra
smanjuje se i kreće se prema lijevoj strani frekvencijske skale.
Vrijedi samo za izometričku kontrakciju ili statičku kontrakciju.

frekvencijska domena
Literatur
a J.V. Basmajian
Biofeedback
Principles and Practice for
C.J. De Luca; M.
Knaflitz Surface
Electromyography:
Clinicians What’s New?
Williams Wilkins, Baltimore 1989 C.L.U.T., Torino 1992
ISBN 0-683-00357-7 ISBN -

J.V. Basmajian; C.J. De Luca J.R.Cram; G.

Muscles Alive Kasman Introduction
Their Function Revealed by to Surface
Electromyography. Electromyography
Williams Wilkins, Baltimore 1985 Aspen 1998
ISBN 0-8342-0751-6
ISBN 0-683-00414-X

R.M. Enoka G.S. Kasman et al.

Neuromechanical Clinical Applications in
Basis of Kinesiology Surface
Human Kinetics, Champaign Electromyography
1994 Chronic Musculoskeletal
ISBN 0-87322-655-8 Pain. Aspen 1997
ISBN 0-8342-0752-4
Literatura
S. Kumar; A. Mital D.A. Winter
Electromyography Biomechanics and Motor
in Ergonomics Control of Human Movement
Taylor&Francis, London John Wiley & Sons New York
1996 1990
ISBN 0-7484-0130-X ISBN 0-683-00357-7

US Department of Health J. Perry

and Gait Analysis
Human Services Normal and Pathological
Selected Topics in Surface Function
Electromyography for Use Slack Thorofare 1992
in ISBN 1-55642-192-3
Occupational Settings:
Expert Perspectives
DHHS NIOSH
Publications
#91-100 1992

C. Richardson et al. P
Therapeutic Exercises for a
Spinal Segmental i
Stabilization in Low Back n
Churchill Livingstone, Edinburg
1999
ISBN 0-443-058024
D.A: Winter
The Biomechanics and Motor
Control of Human Gait:
Normal, Elderly and
Pathological
Waterloo Biomechanics 1991
ISBN 0-88898-105-8
Pitanja
1. Definicija EMGa?
2. Kako nastaje EMG signal?
3. Što znači kratica sEMG?
4. Područje primjene EMGa?
5. Koje su prednosti sEMGa?
6. Nabroji faktore koji utječu na sEMG signal!
7. Što je to fiziološko preslušavanje signala - “cross talk”
8. Koje vrste fiziološkog preslušavanja signala poznaješ?
9. Što je SENIAM protokol?
10. Koje vrste oblika EMG signala poznaješ?
11. Koje autore iz područja EMGa poznaješ?