ZAKON O SPORTU

I. OPA ODREDBA
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuju: sustav sporta i sportske djelatnosti, struni poslovi u sportu,
sportska natjecanja, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od znaaja za sport.
(2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju,
vjeru, nacionalnost, drutveni poloaj, politiko ili drugo uvjerenje.
(4) U Republici Hrvatskoj razvoj sporta potie se izgradnjom i odravanjem sportskih graevina,
kolovanjem i usavravanjem strunog kadra, znanstvenim projektima u podruju sporta,
gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u sportu te
privatnog poduzetnitva i financiranjem sporta sredstvima drave, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

II. NACIONALNI PROGRAM SPORTA

lanak 2.
(1) Nacionalni program sporta je dokument kojim se utvruju ciljevi i zadae razvoja sporta,
aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaa te odreuju nositelji razvoja i mjere kontrole
njegove provedbe.
(2) Nacionalni program sporta donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za
razdoblje od osam godina.
(3) Nacionalni program sporta mora sadravati:
1. programe stvaranja uvjeta za bavljenje sportom u odgojno-obrazovnom sustavu,
2. programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaa na
meunarodnim natjecanjima,
3. programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje sportom radi zatite i poboljanja zdravlja
graana Republike Hrvatske.
(4) Nacionalnim programom sporta utvruju se obveze dravnih tijela i tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga
paraolimpijskog odbora, Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, nacionalnih sportskih saveza i

sportskih zajednica u provedbi utvrenih zadaa.

(5) Na temelju Nacionalnog programa sporta, Nacionalno vijee za sport donosi Godinji program
provedbe.
(6) Za svaku zadau Godinjeg programa provedbe Nacionalnog programa sporta utvruju se
nositelji pripreme i provedbe, rokovi, izvori financiranja i procjena uinaka.
(7) Sredstva za provedbu Nacionalnog programa sporta osiguravaju se u dravnom proraunu u
razdjelu ministarstva nadlenog za poslove sporta (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(8) Tijela iz stavka 4. ovoga lanka dostavljaju ministarstvu izvjea o izvrenju utvrenih obveza
i zadaa.
(9) Izvrenje dijela Nacionalnog programa sporta koji se provodi u jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu sufinancira se iz prorauna tih jedinica.

III. NACIONALNO VIJEE ZA SPORT

lanak 3.
(1) Nacionalno vijee za sport najvie je struno i savjetodavno tijelo koje se brine za razvoj i
kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj.
(2) Nacionalno vijee za sport:
1. raspravlja o pitanjima od znaaja za sport te predlae i potie donoenje mjera za unapreenje
sporta,
2. daje miljenje Vladi Republike Hrvatske o nacrtu prijedloga Nacionalnog programa sporta,
3. daje miljenje o prioritetnim projektima, elaboratima i studijama koje e se financirati u sustavu
javnih potreba u sportu,
4. utvruje smjernice za izradu propisa o kategorizaciji sportaa,
5. daje miljenje o programima osposobljavanja za struni rad u sportu i predlae uvjete koje
moraju ispuniti ustanove za osposobljavanje kadra u sportu,
6. utvruje smjernice za izradu propisa koji se odnose na izgradnju i kategorizaciju sportskih
graevina na razini drave,
7. daje miljenja i preporuke na nacrte prijedloga propisa koji se odnose na sport,
8. daje miljenje o nacrtu prijedloga mree sportskih graevina,
9. na traenje ministarstva nadlenog za poslove sporta daje prethodno miljenje o postojanju
interesa za prijem u hrvatsko dravljanstvo fizike osobe u sustavu sporta koji je strani
dravljanin,
10. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima.
lanak 4.
(1) Nacionalno vijee za sport ima predsjednika i dvanaest lanova, koje imenuje i razrjeava
Hrvatski sabor i to predsjednika i est lanova na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, tri lana na

prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, jednog lana na prijedlog Hrvatskoga paraolimpijskog

odbora, jednog lana na prijedlog Hrvatskoga sportskog saveza gluhih i jednog lana na prijedlog
Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
(2) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje po est lanova
Nacionalnog vijea za sport, a predsjednika imenuje svake etiri godine.
(3) Hrvatski sabor razrijeit e lana Nacionalnog vijea za sport na prijedlog tijela koje ga je
predloilo ili na prijedlog Nacionalnog vijea za sport ako lan Nacionalnog vijea sam zatrai
razrjeenje ili ne ispunjava svoju dunost.
(4) Nacionalno vijee za sport na svoje sjednice poziva ministra nadlenog za sport (u daljnjem
tekstu: ministar) te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske koji mogu sudjelovati na
raspravi bez prava glasa.
(5) Za raspravu o nekom pitanju ili za praenje nekog podruja sporta Nacionalno vijee za sport
moe osnovati radno tijelo u ijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu lanovi Nacionalnog
vijea za sport.
(6) Za svoj rad Nacionalno vijee za sport odgovorno je Hrvatskom saboru kojem najmanje
jednom godinje podnosi izvjee.
(7) Administrativne poslove za Nacionalno vijee za sport obavlja ministarstvo.
(8) Nacionalno vijee za sport donosi poslovnik o svom radu.

IV. SUSTAV SPORTA I SPORTSKE DJELATNOSTI

Osobe u sustavu sporta
lanak 5.
(1) Sustav sporta u Republici Hrvatskoj ine:
fizike osobe,
pravne osobe i
kolska sportska drutva koja se osnivaju bez pravne osobnosti.
(2) Fizike osobe u sustavu sporta jesu:
sportai,
treneri,
osobe osposobljene za rad u sportu,
osobe koje sudjeluju u organiziranju i voenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski
delegat i sportski povjerenik) i
menaderi u sportu.
(3) Pravne osobe u sustavu sporta su:
udruge,
trgovaka drutva i
ustanove.

Fizike osobe u sustavu sporta

Sporta
lanak 6.
(1) Sportaica odnosno sporta (u daljnjem tekstu: sporta), u smislu ovoga Zakona, osoba je
koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima:
kao lan pravne osobe koja obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima,
kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima.
(2) Sporta koji u skladu s odredbom stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka sudjeluje u sportskim
natjecanjima kao lan pravne osobe moe imati status profesionalnog sportaa ili amatera.
(3) Vrhunski (I., II. i III. kategorija), vrsni (IV. kategorija) ili daroviti sporta (V. i VI. kategorija) (u
daljnjem tekstu: kategorizirani sporta) je osoba kojoj je na temelju ostvarenih sportskih rezultata
izdano rjeenje o razvrstavanju sportaa u odreenu kategoriju od strane Hrvatskoga olimpijskog
odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza
gluhih. Zahtjev za razvrstavanje sportaa u odreenu kategoriju Hrvatskom olimpijskom odboru,
Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih podnosi
sporta, a podaci navedeni u zahtjevu moraju biti prethodno ovjerovljeni od sportskog kluba iji je
lan i pripadajuega nacionalnoga sportskog saveza.
(4) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom
sportskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast utvrivanje kategorija sportaa i
donoenje rjeenja o kategorizaciji sportaa. Sporta se razvrstava u odreenu kategoriju s prvim
danom sljedeeg mjeseca nakon to je ostvario rezultat na temelju kojeg stjee pravo na
odreenu kategoriju.
(5) Kategorizirani sporta se upisuje u Registar kategoriziranih sportaa koji ustrojava i vodi
Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih.
(6) Rjeenje iz stavka 4. ovoga lanka jest upravni akt protiv kojega se alba podnosi
ministarstvu.
lanak 7.
(1) Sporta ima pravo na koritenje sportskih graevina, usluga strunog rada, naknadu za putne
trokove, naknadu za trokove smjetaja i prehranu u vrijeme natjecanja i priprema, naknadu za
pojaanu prehranu i nagrade za sportska ostvarenja sukladno propisu, opem aktu ili odluci
nadlenog tijela.
(2) Nagradama za sportska ostvarenja sportaa smatraju se nagrade odreene prema aktu o
kategorizaciji sportaa i pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi ministar na prijedlog
Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno
Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, a koje isplauju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski
paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, sportski savezi na razini gradova i upanija,
odnosno nacionalni sportski savezi, upanijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi.

(3) Kategorizirani sporta ima pravo na sportsku stipendiju. Stipendije kategoriziranih sportaa
isplauju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih,
upanijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi, u skladu s njihovim opim aktima.
(4) Kategorizirani sporta moe upisati, pohaati i zavriti osnovno i srednjokolsko obrazovanje
prema posebnim uvjetima koje pravilnikom propisuje ministar, a visokokolsko obrazovanje samo
ako to nije protivno naelima autonomije sveuilita.
(5) Sporta koji je nastupajui za Republiku Hrvatsku osvojio medalju na olimpijskim igrama,
paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih ima pravo na subvenciju kolarine za studij na
visokom uilitu. Sredstva za kolarinu e se osigurati u dravnom proraunu.
lanak 8.
(1) Sudjelovanje u sportskim natjecanjima smatra se profesionalnim ako sporta koji sudjeluje u
sportskim natjecanjima ima sklopljen ugovor o profesionalnom igranju ili ugovor o radu sa
sportskim klubom ili ako sporta obavlja samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim
natjecanjima.
(2) Sporta koji profesionalno sudjeluje u sportskim natjecanjima prema stavku 1. ovoga lanka je
osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplauje doprinos
za obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima.
(3) Status profesionalnog sportaa kao i njegova prava i obveze ureuju se aktima nacionalnoga
sportskog saveza.
Trener
lanak 9.
(1) Trener, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja programira i provodi sportsku pripremu,
sportsku rekreaciju i sportsku poduku.
(2) Trener mora imati strunu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika sukladno
posebnom propisu.
(3) Poslove trenera moe obavljati i osoba:
koja je za te poslove osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra na temelju
programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruenja odreenog sporta,
koja je osvojila medalju na olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima,
a struno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu,
koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, a struno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu.
(4) Iznimno, ako pravna osoba koja je registrirana za obavljanje sportskih djelatnosti nema
mogunosti zaposliti osobu koja ispunjava uvjete za obavljanje strunih poslova iz stavka 2. i 3.
ovoga lanka, a obavljanje poslova ne trpi odgodu, te poslove moe privremeno obavljati i osoba
koja je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu.
(5) Trener i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga lanka imaju pravo na nagrade za sportska ostvarenja.

Osoba osposobljena za rad u sportu(instruktor, voditelj i sl.)

lanak 10.
Osobom osposobljenom za rad u sportu smatra se osoba koja poduava graane osnovnoj
tehnici pojedinog sporta ili provodi sportsku rekreaciju graana, a osposobljena je za taj rad
putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu, s time da sportsku-rekreaciju graana moe
provoditi samo na temelju programa kojega je izradila osoba koja ima najmanje strunu spremu
propisanu za trenera prvostupnika.
Osoba koja sudjeluje u organiziranju i voenju sportskog natjecanja
lanak 11.
(1) Osoba koja sudjeluje u organiziranju i voenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski
delegat i sportski povjerenik), u smislu ovoga Zakona, osoba je koja ispunjava uvjete propisane
pravilima odgovarajuega nacionalnog saveza.
(2) Sportski sudac iz stavka 1. ovoga lanka koji sudjeluje u organiziranju i voenju sportskog
natjecanja u sportovima za koje je, sukladno ovome Zakonu, propisana obveza preoblikovanja
sportskih klubova-udruga za natjecanje u sportska dionika drutva (u daljnjem tekstu: .d.d.) kao
i osoba koja je to bila u posljednjih tri godine, ne moe biti:
lan tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje kao ni lan uprave ili nadzornog odbora .d.d.a,
lan saveza iz lanka 46. i 47. ovoga Zakona,
osoba ovlatena za zastupanje sportskih klubova-udruga za natjecanje, .d.d.-a i saveza iz
lanka 46. i 47. ovoga Zakona.
Menader u sportu
lanak 12.
(1) Menader u sportu, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja je prema pravilima nacionalnog
saveza ovlatena obavljati poslove posredovanja prelaska sportaa iz jednoga sportskog kluba u
drugi sportski klub.
(2) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na menadere u sportu iz stavka 1. ovoga lanka
odnose se i na sve fizike osobe i pravne osobe koje imaju sklopljene ugovore o ulaganju u
sportae, odnosno trenere u sustavu sporta na temelju kojih imaju pravo na dio prihoda koji
proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti, a koji po svojem sadraju odgovaraju poslovima
menadera u sportu iz stavka 1. ovoga lanka.
Pravne posljedice pravomone osude i kaznenog postupka
lanak 13.
(1) Osoba pravomono osuena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci za neko
od kaznenih djela poinjenog s namjerom, a nije primijenjena uvjetna osuda, ne moe sudjelovati

u sportskim natjecanjima, organizirati i voditi sportska natjecanja, obavljati strune poslove u

sportu, sudjelovati u radu skuptine ili tijela upravljanja sportske udruge ili trgovakog drutva, niti
moe biti ovlatena za zastupanje te pravne osobe.
(2) Pravna osoba duna je raskinuti ugovor o radu ili drugi ugovor na temelju kojeg osoba iz
stavka 1. ovoga lanka obavlja poslove ili sportsku djelatnost, odnosno razrijeiti je dunosti i
funkcija u roku od osam dana od saznanja za pravomonu presudu i o tome obavijestiti
registarsko tijelo. Na prestanak ugovora o radu primjenjuju se opi propisi o radu.
(3) Osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela poinjenog na tetu
djeteta, odnosno maloljetnika udaljit e se od obavljanja poslova u sportu u kojima dolazi u
kontakt s djecom, odnosno maloljetnicima do pravomonosti presude, odnosno obustave
postupka.
Pravne osobe u sustavu sporta
Sportske udruge
lanak 14.
(1) Sportskim udrugama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se one udruge koje se osnivaju radi
obavljanja sportskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom.
(2) Sportske udruge su i udruge iz glave V. ovoga Zakona.
(3) Na osnivanje, ustroj, pravni poloaj, registraciju i prestanak udruga iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama, ako neka od tih pitanja ovim Zakonom nisu
drugaije odreena.
Trgovaka drutva
lanak 15.
(1) Trgovako drutvo, u smislu ovoga Zakona, drutvo je registrirano za obavljanje sportskih
djelatnosti propisanih ovim Zakonom. Ako trgovako drutvo obavlja sportsku djelatnost
sudjelovanja u sportskim natjecanjima mora imati pravni oblik dionikog drutva (.d.d.) sukladno
ovome Zakonu.
(2) Na osnivanje trgovakih drutava iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se Zakon o trgovakim
drutvima, osim u dijelu koji je ovim Zakonom drugaije odreen.
Ustanove
lanak 16.
(1) Za trajno obavljanje sportskih djelatnosti sportske rekreacije, sportske poduke, upravljanja i
odravanja sportske graevine mogu se osnivati ustanove.
(2) Ustanove iz stavka 1. ovoga lanka osnivaju se i djeluju u skladu s odredbama Zakona o
ustanovama.
(3) Ustanove iz stavka 1. ovoga lanka dune su donijeti akt kojim se ureuju uvjeti i nain

obavljanja navedenih sportskih djelatnosti, odnosno ostvarivanje programa sportske djelatnosti i

dostaviti ga ministarstvu radi voenja evidencije.
kolska sportska drutva
lanak 17.
(1) Radi provoenja izvannastavnih sportskih aktivnosti uenika, kolski odbori u osnovnim i
srednjim kolama osnivaju kolska sportska drutva bez pravne osobnosti.
(2) Sredstva za rad i aktivnosti kolskoga sportskog drutva osiguravaju se iz dravnog
prorauna i iz prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba
na raun kole.
(3) kolska sportska drutva za rad i aktivnosti koriste prostore kole i imaju prioritet u njihovom
koritenju u odnosu na vanjske korisnike prostora kole.
(4) Ministar pravilnikom propisuje nain osnivanja, zadae, djelokrug i nain rada kolskih
sportskih drutava.
Sportske djelatnosti
lanak 18.
(1) Sportske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, jesu:
sudjelovanje u sportskom natjecanju,
sportska priprema,
sportska rekreacija,
sportska poduka,
organiziranje sportskog natjecanja,
voenje sportskih natjecanja i
upravljanje i odravanje sportskom graevinom.
(2) Sportskom djelatnou smatraju se i organizirane izvannastavne kolske sportske aktivnosti i
studentske sportske aktivnosti.
(3) Je li neka djelatnost sportska djelatnost, u smislu ovoga Zakona, u sluaju sumnje utvruje
ministarstvo uz prethodno miljenje Hrvatskog olimpijskog odbora.
lanak 19.
(1) Sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju mogu obavljati fizike osobe koje
obavljaju samostalnu djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju i pravne osobe koje su za to
posebno registrirane (sportski klubovi), a to mogu biti:
sportske udruge za natjecanje i
sportska dionika drutva.
(2) Sportsku djelatnost sportske pripreme, sportske rekreacije i sportske poduke mogu obavljati
fizike i pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Sportsku djelatnost organiziranja i voenja sportskog natjecanja mogu obavljati sportske

udruge i trgovaka drutva sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Sportsku djelatnost upravljanja i odravanja sportskih graevina mogu obavljati pravne osobe
sukladno odredbama ovoga Zakona.
Registar sportskih djelatnosti
lanak 20.
(1) Fizike osobe i pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti upisuju se u registre sportskih
djelatnosti koje vode uredi dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu prema sjeditu
pravne, odnosno prebivalitu fizike osobe.
(2) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain voenja te postupak upisa i brisanja iz Registra
iz stavka 1. ovoga lanka.
Pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti
lanak 21.
Pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti moraju:
imati pravo koritenja odgovarajue sportske graevine,
ugovoriti obavljanje strunih poslova sa za to odgovarajuim kolovanim odnosno struno
osposobljenim osobama u skladu s ovim Zakonom,
ispunjavati i druge uvjete prema pravilima odgovarajuega nacionalnoga sportskog saveza.
Fizike osobe koje samostalno obavljaju sportske djelatnosti
lanak 22.
(1) Fizike osobe mogu samostalno obavljati sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskim
natjecanjima, sportske pripreme, sportske rekreacije i sportske poduke.
(2) Fizike osobe mogu samostalno obavljati sportske djelatnosti sportske pripreme, sportske
rekreacije i sportske poduke ako:
imaju opu, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
imaju odgovarajuu strunu spremu, odnosno strunu osposobljenost u skladu s ovim
Zakonom.
(3) Fizike osobe mogu samostalno obavljati sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim
natjecanjima ako:
imaju opu, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
imaju navrenih esnaest godina,
imaju status kategoriziranog sportaa u skladu s ovim Zakonom,
ispunjavaju posebne uvjete prema pravilima odgovarajuega nacionalnoga sportskog saveza.
Obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju
Sportski klub
lanak 23.

(1) Sportski klub iz lanka 19. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja sportsku djelatnost
sudjelovanja u sportskim natjecanjima, neovisno o pravnom obliku (sportska udruga za
natjecanje ili .d.d.), moe imati profesionalni ili amaterski status.
(2) Sportski klub moe obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim obavljanja djelatnosti
sudjelovanja u sportskim natjecanjima, povjeriti trgovakom drutvu u odnosu na koje se on
smatra vladajuim, u smislu odredaba Zakona o trgovakim drutvima o povezanim drutvima,
odnosno na koje on ima prevladavajui utjecaj.
(3) Sportski klub i trgovako drutvo iz stavka 2. ovoga lanka solidarno su odgovorni za obveze
koje nastanu u njihovom poslovanju.
(4) Sportski klubovi iz stavka 1. ovoga lanka razliitih sportova mogu se udruivati u sportska
drutva.
Profesionalni status sportskih klubova
lanak 24.
(1) Profesionalni status, u smislu ovoga Zakona, ima onaj sportski klub koji je osnovan radi
obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju, ako uvjete iz lanka 8.
stavka 1. ovoga Zakona zadovoljava vie od 50% registriranih sportaa u seniorskoj konkurenciji,
u odnosu na broj prijavljenih sportaa za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajui
nacionalni sportski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno
pravilima odgovarajuega nacionalnoga sportskog saveza (u daljnjem tekstu: profesionalni
sportski klub).
(2) Profesionalni sportski klub iz stavka 1. ovoga lanka obvezno se upisuje u Registar
profesionalnih sportskih klubova koji vodi ministarstvo.
(3) O upisu u Registar donosi se rjeenje u roku od mjesec dana od dana podnoenja zahtjeva
za upis.
(4) Ako nakon upisa u Registar profesionalnih sportskih klubova profesionalni sportski klub
prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, ministar e donijeti rjeenje o brisanju iz
Registra.
(5) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain voenja te postupak upisa i brisanja iz Registra.
(6) Profesionalni sportski klub je obvezan Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove iz
lanka 26. ovoga Zakona podnositi jednom godinje:
raun dobiti i gubitka,
izvjee o registriranim sportaima seniorske momadi,
izvjee o lanovima kluba i lanovima tijela kluba,
plan poslovanja u iduoj poslovnoj godini,
godinje financijsko izvjee i
revizorsko izvjee.
(7) Posljedice nepotivanja obveza iz stavka 6. ovoga lanka utvruje nacionalni savez svojim
opim aktom.

Ispunjavanje novanih obveza profesionalnoga sportskog kluba

lanak 25.
Novane obveze profesionalnih sportskih klubova koje proizlaze iz kredita, zajmova ili drugih
pravnih poslova, prema vjerovnicima koji su njegovi lanovi odnosno dioniari, lanovi tijela
odnosno uprave ili nadzornog odbora mogu se podmirivati tek nakon podmirenja dospjelih
obveza prema ostalim vjerovnicima.
Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove
lanak 26.
(1) Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) osniva se
kao struno tijelo radi praenja obavljanja djelatnosti profesionalnih sportskih klubova.
(2) Povjerenstvo ima sedam lanova koje imenuje ministar:
dva promjenljiva lana na prijedlog nacionalnoga sportskog saveza iji je lan profesionalni
sportski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo treba donijeti,
jednog stalnog lana Povjerenstva na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora,
etiri stalna lana iz reda istaknutih strunjaka u podruju sporta i sportaa.
(3) Mandat lanova Povjerenstva traje etiri godine.
(4) Povjerenstvo osobito obavlja sljedee poslove:
vodi evidenciju o dokumentaciji koju su mu duni slati profesionalni sportski klubovi,
daje suglasnost na izbor revizora iz lanka 40. stavka 2. ovoga Zakona,
daje prethodnu suglasnost na rjeenje iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona,
daje suglasnost na elaborat iz lanka 43. stavka 8. ovoga Zakona,
daje doputenje iz lanka 44. stavka 3. toke 5. ovoga Zakona,
utvruje iznos temeljnoga kapitala u sluaju obveznog ili dragovoljnog preoblikovanja sportskog
kluba-udruge u .d.d.,
vodi evidenciju o imateljima dionica u .d.d.-u,
prima obavijesti o stjecanju dionica iz lanka 33. ovoga Zakona,
daje suglasnost na stjecanje dionica iz lanka 32. ovoga Zakona,
daje obavijesti o stjecanju dionica iz lanka 32. i 33. ovoga Zakona nacionalnom sportskom
savezu iji je lan .d.d. u kojem su dionice steene,
predlae pokretanje steajnog postupka iz lanka 45. ovoga Zakona.
(5) Odluke Povjerenstva donose se veinom od najmanje pet glasova.
(6) Djelokrug i nain rada Povjerenstva poblie se ureuje pravilnikom koji donosi ministar.
Sportski klub-udruga za natjecanje
lanak 27.
(1) Sportska udruga osnovana radi obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom
natjecanju (u daljnjem tekstu: sportski klub-udruga za natjecanje) obvezno u nazivu sadri rijei

sportski klub ili ispred rijei klub naziv sporta u kojem obavlja djelatnost.
(2) Iznimno, sportski klub-udruga za natjecanje koji se tradicionalno naziva drutvom, a osnovan
je za natjecanje u jednom sportu, moe koristiti i taj naziv uz naziv sporta u kojem se natjee.
(3) lanovi tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje, osobe ovlatene za zastupanje te osobe
ovlatene za voenje poslova po odluci ovlatenog tijela ili na temelju opih akta sportskog klubaudruge za natjecanje ne mogu biti osobe:
koje ne mogu biti lanovi uprave odnosno nadzornog odbora dionikog drutva prema
odredbama Zakona o trgovakim drutvima i zakona kojim se ureuje sprjeavanje sukoba
interesa u obnaanju javnih dunosti,
koje su u posljednje tri godine pravomono kanjene za kaznena djela ili prekraje u sportu i u
vezi sa sportom, kao ni osobe iz lanka 13. ovoga Zakona,
koje su lanovi drugih sportskih klubova udruga za natjecanje istoga sporta,
koje su dioniari s.d.d.-a istoga sporta,
koje su lanovi tijela, osobe ovlatene za zastupanje te osobe ovlatene za voenje poslova po
odluci ovlatenog tijela ili na temelju opih akta sportskog kluba udruge za natjecanje istoga
sporta,
koje su lanovi tijela s.d.d.-a istoga sporta,
koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajuem
sportu, a osobito sportai koji su profesionalni prema lanku 8. ovoga Zakona, menaderi u
sportu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju od posljednjih godinu dana,
lanovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe
koje su to obavljale posljednje tri godine,
lanovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i
osobe koje su to bile posljednje tri godine,
koje s menaderima u sportu i lanovima pravnih osoba te lanovima tijela pravnih osoba koje
obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajedniki u smislu lanka 34.
stavka 3. ovoga Zakona,
ovlatene za zastupanje u pravnoj osobi koja sukladno lanku 12. stavku 2. ovoga Zakona ima
sklopljene ugovore o ulaganju u fizike osobe u sustavu sporta.

Sportski klub-sportsko dioniko drutvo

Pojam sportskoga dionikog drutva
lanak 28.

(1) Sportski klub-sportsko dioniko drutvo je sportski klub koji se osniva, djeluje i prestaje prema
Zakonu o trgovakim drutvima i drugim propisima koji se primjenjuju na dionika drutva, ako
ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Na .d.d. ne primjenjuju se odredbe Zakona o preuzimanju dionikih drutava o obveznoj
ponudi za preuzimanje.
(3) Tvrtka sportskoga dionikog drutva mora sadravati rijei sportsko dioniko drutvo, a
skraena tvrtka oznaku .d.d..
(4) .d.d. obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a moe obavljati i
druge sportske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s odredbama zakona.
Nastanak sportskoga dionikog drutva
lanak 29.
(1) .d.d. moe nastati:
1. osnivanjem novoga drutva,
2. preoblikovanjem sportskih klubova-udruga za natjecanje u .d.d.
(2) Preoblikovanje sportskih klubova-udruga za natjecanje u .d.d. moe biti:
1. obvezno,
2. dragovoljno.
(3) Dragovoljno se moe preoblikovati svaki sportski klub-udruga za natjecanje, bez obzira na to
ima li taj sportski klub-udruga za natjecanje profesionalni ili amaterski status i bez obzira na sport
u kojem se natjee.
(4) Na dragovoljno preoblikovanje sportskih klubova-udruga za natjecanje, na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obveznom preoblikovanju.
Temeljni kapital sportskoga dionikog drutva
lanak 30.
(1) Temeljni kapital .d.d.-a iznosi najmanje 500.000,00 kuna.
(2) Ako se temeljni kapital uplauje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima ili pravima, iznos iz
stavka 1. ovoga lanka mora se uplatiti u novcu u potpunosti prije upisa .d.d.-a u sudski registar.
(3) Temeljni kapital .d.d.-a koji nastaje obveznim ili dragovoljnim preoblikovanjem, u skladu s
odredbama ovoga Zakona, utvruje Povjerenstvo po posebnom postupku, odreenom ovim
Zakonom.
(4) .d.d. moe izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom.
lanstvo u sportskom dionikom drutvu
lanak 31.
(1) .d.d. mogu osnovati i biti njegovim lanom domae i strane, fizike i pravne osobe.
(2) Jedna osoba ne moe imati dionice u vie .d.d.-a istoga sporta u iznosu viem od 1%
ukupnoga temeljnog kapitala u bilo kojem od tih .d.d.-a.

(3) Stavak 2. ovoga lanka ne primjenjuje se na Republiku Hrvatsku niti na jedinice lokalne i
regionalne (podrune) samouprave i Grad Zagreb.
(4) Dionice u .d.d, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne mogu imati osobe iji poslovi
i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajuem sportu, a osobito
sportai, sportski suci, menaderi u sportu i osobe koje su lanovi pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost organiziranja sportskih kladionica.
(5) Dionice u .d.d-u, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne moe imati .d.d. koje
obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima istoga sporta.
Ogranienje i suglasnost za stjecanje znaajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu
sportskoga dionikog drutva
lanak 32.
(1) Jedna osoba moe izravno, neizravno ili preko povezanih osoba u .d.d.-u imati dionice na
koje otpada vie od 25% temeljnoga kapitala .d.d.-a samo uz suglasnost Povjerenstva.
(2) Pri davanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka osobito se vodi rauna o interesima .d.d.-a
sporta, sustava natjecanja u tome sportu te posljedicama koje bi mogle nastati ako suglasnost ne
bude dana.
Obavjetavanje o stjecanju znaajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu sportskoga
dionikog drutva
lanak 33.
(1) O svakom stjecanju dionica koje se zajedno s dionicama koje ta osoba ve ima, izravno,
neizravno ili preko povezanih osoba, odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala .d.d.-a
stjecatelj mora bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja pravnog
posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo.
(2) O svakom daljnjem stjecanju dionica koje se odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala
.d.d.-a stjecatelj mora bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja
pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo.
Povezane osobe
lanak 34.
(1) Smatra se, u smislu ovoga Zakona, da su osobe koje stjeu dionice u .d.d.-u povezane:
ako su ugovorile da usklaeno djeluju u vezi sa stjecanjem dionica izdavatelja ili u vezi s
ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju,
ako jedna od njih dri dionice za raun druge ili
ako jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe.
(2) Smatra se da fizika ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima:
izravan ili neizravan veinski udio u temeljnom kapitalu te osobe,
izravnu ili neizravnu veinu glasakih prava u toj osobi,

 pravo imenovati ili opozvati veinu lanova uprave ili nadzornog odbora, odnosno drugog tijela
koje upravlja ili vodi poslovanje te osobe ili
na neki drugi nain prevladavajui utjecaj na tu osobu.
(3) Smatra se da fizike osobe djeluju zajedniki ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci),
braa i sestre i njihovi potomci, ako su brani ili izvanbrani drugovi te u odnosu posvojitelj-posvojenik.
Posljedice protupravnog stjecanja dionica
lanak 35.
(1) Stjecatelj koji je stekao dionice suprotno odredbama ovoga Zakona, duan je bez odgaanja
otuiti te dionice koje je stekao, premda na to nije imao pravo. Dok to ne uini, ne moe
ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice niti u jednom .d.d-u u kojem dri dionice. Prava iz tih
dionica ostvaruje povjerenik kojega imenuje Povjerenstvo. Povjerenik ne moe biti osoba na koju
se odnose ogranienje i zabrana stjecanja dionica iz lanka 32. i 33. ovoga Zakona niti s tom
osobom povezane osobe. Povjerenik ne moe biti niti osoba koja je dioniar toga .d.d.-a pa bi
kroz ostvarivanje prava iz tih dionica, zajedno s dionicama koje ima kao dioniar, ta osoba bila
obuhvaena obvezom dobivanja suglasnosti iz lanka 32. ovoga Zakona.
(2) Svaka osoba koja za to sazna na ikoji nain mora obavijest o tome da je neka osoba stekla
dionice suprotno odredbama lanka 32. ovoga Zakona bez odgaanja u pisanom obliku dostaviti
Povjerenstvu, koje e o tome izvijestiti .d.d.
(3) .d.d. je duan bez odgaanja obavijestiti Povjerenstvo o sazivanju svake glavne skuptine u
vrijeme dok prava iz dionica u .d.d.-u ostvaruje povjerenik. Povjerenik mora sudjelovati u radu
glavne skuptine te se na njegov zahtjev u zapisnik s glavne skuptine mora unijeti napomena da
glasuje osoba koja na to nema pravo jer je stekla dionice suprotno odredbama lanka 32. ovoga
Zakona.
Posljedice neobavjetavanja o stjecanju znaajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu
sportskoga dionikog drutva
lanak 36.
Ako neka osoba u skladu s lankom 33. ovoga Zakona ne ispuni svoju obvezu obavjetavanja
Povjerenstva o stjecanju znaajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu .d.d-a, na odgovarajui
se nain primjenjuju posljedice protupravnog stjecanja dionica iz lanka 35. ovoga Zakona glede
ostvarivanja prava u .d.d-u, imenovanja povjerenika i odvijanja glavne skuptine .d.d.-a.
Upotreba dobiti sportskoga dionikog drutva
lanak 37.
(1) Na upotrebu neto dobiti .d.d.-a primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima, ako
odredbama ovoga Zakona nije odreeno drugaije.
(2) Zakonskim rezervama .d.d.-a u smislu ovoga Zakona smatraju se i posebne zakonske

rezerve u koje se mora unositi dio neto dobiti .d.d.-a, pored iznosa koji se unose u zakonske
rezerve odreene opim propisima.
(3) U posebne zakonske rezerve .d.d.-a moraju se unositi iznosi u visini najmanje polovice neto
dobiti koja preostane nakon to se, sukladno odredbama Zakona o trgovakim drutvima,
podmire gubici iz ranijih godina te zakonske rezerve.
(4) Posebne zakonske rezerve .d.d.-a iz stavka 3. ovoga lanka smiju se koristiti samo za
obavljanje i unapreenje sportske djelatnosti sportske pripreme djece.
lanstvo u tijelima sportskoga dionikog drutva
lanak 38.
(1) Ista fizika osoba moe biti lan uprave ili nadzornog odbora samo u jednom .d.d.-u istoga
sporta.
(2) Uz osobe koje ne mogu biti lanovi uprave ili nadzornog odbora dionikog drutva prema
odredbama Zakona o trgovakim drutvima i Zakona o spreavanju sukoba interesa u obnaanju
javnih dunosti, lanovi uprave i nadzornog odbora .d.d.-a ne mogu biti niti osobe:
koje su u posljednje tri godine pravomono kanjene za kaznena djela ili prekraje u sportu i u
vezi sa sportom, kao ni osobe iz lanka 13. ovoga Zakona,
koje su lanovi sportskih klubova-udruga za natjecanje istoga sporta,
koje su dioniari .d.d.-a istoga sporta,
koje su lanovi tijela, osobe ovlatene za zastupanje te osobe ovlatene za voenje poslova po
odluci ovlatenog tijela ili na temelju opih akta sportskog kluba udruge za natjecanje istoga
sporta,
koje su lanovi tijela .d.d.-a istoga sporta,
koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajuem
sportu, a osobito sportai, menaderi u sportu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju posljednjih
godinu dana,
lanovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe
koje su to bile posljednje tri godine,
lanovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i
osobe koje su to bile posljednje tri godine,
koje s menaderima u sportu i lanovima pravnih osoba te lanovima tijela pravnih osoba koje
obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajedniki u smislu lanka 34.
stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U sluaju dvojbe, miljenje o tome jesu li ispunjeni razlozi zbog kojih neka osoba ne moe biti
lanom uprave ili nadzornog odbora .d.d.-a, a osobito o tome bi li zbog svojeg djelovanja mogle
neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajuem sportu, daje Povjerenstvo.
Povjerenstvo moe miljenje dati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog zainteresirane osobe.
Obveza obavjetavanja Povjerenstva

lanak 39.
(1) .d.d. mora Povjerenstvu i pripadajuem nacionalnom sportskom savezu redovito, bez
odgaanja, slati obavijesti o svim vanijim poslovnim dogaajima, a osobito o:
ugovorima koje .d.d. sklapa sa lanovima uprave i nadzornog odbora .d.d.-a, osim ugovora o
obavljanju poslova lanova uprave odnosno nadzornog odbora za .d.d.,
ugovorima koje .d.d. sklapa s dioniarima .d.d.-a koji dre najmanje 5 % dionica .d.d.-a,
ugovorima koje .d.d. sklapa s drugim osobama ije djelovanje moe imati utjecaj na obavljanje
djelatnosti .d.d.-a.
(2) Jednom godinje .d.d. mora Povjerenstvu podnositi sljedee dokumente:
raun dobiti i gubitka,
izvjee o registriranim sportaima seniorske momadi,
godinje financijsko izvjee,
plan poslovanja u iduoj poslovnoj godini,
revizorsko izvjee.
(3) Nain i rokove podnoenja akata iz stavka 2. ovoga lanka poblie pravilnikom ureuje
ministar.
Obveza provoenja revizije
lanak 40.
(1) Profesionalni sportski klubovi iz lanka 24. stavka 1. ovoga Zakona duni su u roku od dva
mjeseca od dana dostave rjeenja o upisu u Registar profesionalnih sportskih klubova obaviti
reviziju, koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o reviziji.
(2) Zadaa revizora je utvrditi jesu li ostvareni uvjeti za pokretanje steajnog postupka sukladno
posebnim propisima, odnosno uvjeti za obvezno preoblikovanje u sportsko dioniko drutvo. U
okviru revizije osobito se mora utvrditi popis i procjena vrijednosti imovine, popis svih trabina
prema profesionalnom sportskom klubu navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini,
pregled poslovanja profesionalnoga sportskog kluba u proteklih pet godina, uz posebno iskazane
prihode i rashode profesionalnoga sportskog kluba u tome razdoblju, poblii opis na to se oni
odnose te godinje raune dobiti i gubitka profesionalnoga sportskog kluba u tome razdoblju,
procjenu na razini jedne godine, prava igranja na javnoj sportskoj graevini za koju profesionalni
sportski klub ima koncesiju te prema pravilima struke utvrditi vrijednost trabina prema
profesionalnom sportskom klubu, a pri emu osobito treba voditi rauna o:
vrijednosti imovine i obveze profesionalnoga sportskog kluba,
sposobnosti profesionalnoga sportskog kluba da podmiruje svoje dospjele obveze,
okolnosti je li profesionalni sportski klub u proteklom razdoblju uredno podmirivao svoje
dospjele obveze,
tome moe li i u kojem roku i na koji nain profesionalni sportski klub bez dodatnih ulaganja
uope podmiriti svoja dugovanja,
tome kakvo bi, bez dodatnih ulaganja, bilo oekivano poslovanje profesionalnoga sportskog

kluba u budunosti, koje se utvruje prema razumnim gospodarskim mjerilima.

(3) Profesionalni sportski klub obvezan je zatraiti suglasnost Povjerenstva na izbor revizora.
(4) Profesionalni sportski klub je obvezan odmah nakon obavljene revizije, dostaviti revizorsko
izvjee ministarstvu i Povjerenstvu.
Obveza preoblikovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u sportsko dioniko drutvo
lanak 41.
(1) Sportski klub-udruga za natjecanje mora se preoblikovati u .d.d. u skladu s odredbama
lanka 43. i 44. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti:
1. da se radi o profesionalnom sportskom klubu u smislu lanka 24. ovoga Zakona u nogometu,
koarci i rukometu i da je izdano rjeenje o upisu u Registar profesionalnih sportskih klubova,
2. da na temelju revizije iz lanka 40. ovoga Zakona proizlazi da su se kod sportskog klubaudruge za natjecanje stekli uvjeti za pokretanje steajnog postupka prema posebnim propisima, a
on nije pokrenut, odnosno da se postojanje navedenih uvjeta moe utvrditi i na temelju
dokumenata koje je sportski klub-udruga za natjecanje obvezan slati Povjerenstvu u skladu sa
lankom 24. stavkom 6. ovoga Zakona ili da se na temelju godinjega financijskog izvjea i
godinjega revizorskog izvjea utvrdi da postoje uvjeti za pokretanje steajnog postupka, a on
ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada su ti uvjeti ostvareni.
(2) Ministar, u roku od mjesec dana od dana dostave revizorskog izvjea iz lanka 40. stavka 4.
ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva, rjeenjem utvruje da su ispunjeni uvjeti
za obvezno preoblikovanje iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Povjerenstvo je duno suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka dati u roku od 15 dana od dana
primitka revizorskog izvjea ili druge dokumentacije iz lanka 24. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.
(5) Ministar, na prijedlog Povjerenstva za profesionalne sportske klubove, moe donijeti odluku
kojom se pored sportova iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka uvodi obveza preoblikovanja
sportskog kluba-udruge za natjecanje u sportsko dioniko drutvo i u nekom drugom sportu.
lanak 42.
(1) Republika Hrvatska moe prenijeti svoje trabine prema sportskim klubovima-udrugama za
natjecanje, koje su obvezne preoblikovati se u .d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je
sjedite sportskog kluba-udruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem e
se utvrditi prava i obveze ugovornih strana.
(2) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima veinski udio ili veinsko pravo glasa mogu
prenijeti svoje trabine prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje, koja je obvezna
preoblikovati se u .d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedite sportskog klubaudruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem e se utvrditi prava i obveze
ugovornih strana.

Postupak provoenja obveznog preoblikovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u

.d.d.
lanak 43.
(1) Ovlateno tijelo sportskog kluba-udruge za natjecanje iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona
duno je po dostavi rjeenja iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona zapoeti postupak
preoblikovanja.
(2) Postupak preoblikovanja zapoinje izradom elaborata koji osobito mora sadravati:
1. izvjee ovlatenog revizora o stanju imovine, pravima i obvezama sportskog kluba-udruge za
natjecanje,
2. popis i procjenu vrijednosti imovine te popis svih trabina prema sportskom klubu-udruzi za
natjecanje, navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini,
3. utvrenje revizora o vrijednosti trabina prema sportskom klubu-udruzi za natjecanje,
4. utvrenje revizora o vrijednosti prava koritenja sportske graevine koje moe biti ulog u
temeljni kapital .d.d.-a,
5. pregled poslovanja sportskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina, uz posebno
iskazane prihode i rashode sportskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju, poblii opis
na to se oni odnose te godinje raune dobiti i gubitka sportskog kluba-udruge za natjecanje u
tome razdoblju,
6. popis lanova sportskog kluba-udruge za natjecanje,
7. popis lanova tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje,
8. opis nadlenosti i meusobnog odnosa tijela sportskog kluba-udruge za natjecanje,
9. sportske rezultate sportskog kluba-udruge za natjecanje barem u posljednjih pet natjecateljskih
sezona, broj reprezentativaca u svim kategorijama, ugovorne vrijednosti sportaa natjecatelja s
kojima sportski klub-udruga za natjecanje ima ugovor, broj mladih sportaa po kategorijama,
10. potencijalne dioniare .d.d.-a, pri emu se posebno iskazuju vjerovnici sportskog klubaudruge za natjecanje, na temelju njihovog oitovanja na pisani poziv koji im mora uputiti sportski
klub-udruga za natjecanje, da iskau svoj interes za pretvaranjem trabina u ulog u .d.d.-u,
11. procjenu potrebnih dodatnih sredstava za obavljanje djelatnosti .d.d.-a,
12. procjenu vrijednosti prava igranja na sportskoj graevini koju je utvrdio ovlateni revizor i
iskaz jedinice lokalne samouprave, u ijem je vlasnitvu predmetna sportska graevina, o roku na
koji bi sportski klub-udruga za natjecanje imala pravo igranja,
13. prijedlog iznosa temeljnog kapitala .d.d.-a,
14. nacrt statuta .d.d.-a u koje se preoblikuje sportski klub-udruga za natjecanje, u kojem mora
biti odredba da e u roku od dva mjeseca od dana upisa .d.d.-a u odgovarajue registre, .d.d.
donijeti odluku o poveanju temeljnoga kapitala radi pretvaranja trabina vjerovnika prema .d.d.u u uloge,
15. popis pravnih osoba u kojima je sportski klub-udruga za natjecanje lan, a osobito trgovakih
drutava u kojima je sportski klub-udruga za natjecanje lan uz precizno navoenje visine udjela i

prava koja udruga ima u tim trgovakim drutvima, te popis pravnih osoba preko kojih je sportski
klub-udruga za natjecanje obavljala sportske djelatnosti,
16. opis tijeka poslovanja pravnih osoba iz toke 15. ovoga stavka,
17. obrazloenje razloga zbog kojih je sportski klub-udruga za natjecanje svoju djelatnost, osim
sudjelovanja u sportskim natjecanjima, obavljala preko pravnih osoba iz toke 15. ovoga stavka.
(3) Poziv iz stavka 2. toke 10. ovoga lanka sportski klub-udruga za natjecanje mora uputiti
svakom vjerovniku osobno. U pozivu se mora navesti da je sportski klub-udruga za natjecanje
obvezna preoblikovati se u .d.d., kao i kolika je vrijednost trabina vjerovnika kojemu se poziv
upuuje, a utvrena u postupku revizije te ga pozvati da se pisanim putem oituje ima li interesa
za to da svoju trabinu pretvori u ulog u .d.d.-u kroz postupak poveanja temeljnoga kapitala
nakon okonanog postupka obveznog preoblikovanja odnosno kroz postupak pretvaranja
trabine u ulog u .d.d.-u u petom krugu, sukladno lanku 44. stavku 3. toki 5. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnik koji ne eli pretvoriti svoju trabinu u ulog u .d.d.-u ostaje vjerovnik .d.d.-a.
(5) Odluku o poveanju temeljnoga kapitala pretvaranjem trabina u uloge iz stavka 2. toke 10.
ovoga lanka donosi uprava .d.d.-a i zamjenjuje odluku glavne skuptine. Pravo na pretvaranje
trabina za ulog imaju svi vjerovnici .d.d.-a, pa i oni koji na poziv iz stavka 3. ovoga lanka nisu
iskazali takav interes. Temeljni kapital poveava se za iznos zbroja na temelju lanka 40. stavka
2. ovoga Zakona utvrenih vrijednosti trabina svih vjerovnika. Na provoenje poveanja
temeljnoga kapitala na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe opih propisa o uvjetnom
poveanju temeljnoga kapitala.
(6) Elaborat iz stavka 2. ovoga lanka, u roku od petnaest dana od dana dostave rjeenja iz
lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona, sportski klub-udruga za natjecanje mora dostaviti
nacionalnom sportskom savezu i Povjerenstvu. Nacionalni sportski savez se o tom elaboratu
mora oitovati u roku od petnaest dana od dana dostave elaborata te je svoje oitovanje duan
dostaviti sportskom klubu-udruzi za natjecanje i Povjerenstvu.
(7) Sportski klub-udruga za natjecanje moe u roku od petnaest dana od dana dostave oitovanja
iz stavka 6. ovoga lanka dostaviti Povjerenstvu primjedbe na oitovanje nacionalnoga sportskog
saveza.
(8) Povjerenstvo je duno, u roku od mjesec dana od dana isteka roka iz stavka 7. ovoga lanka,
dati suglasnost na elaborat te utvrditi poetni iznos temeljnog kapitala ili moe elaborat poslati
sportskom klubu-udruzi za natjecanje na doradu. Povjerenstvo moe, prije davanja suglasnosti,
zatraiti miljenje nezavisnih strunjaka i organizacija.
(9) Poetni iznos temeljnoga kapitala utvruje se tako da on predstavlja najmanje iznos od 25 %
prosjenih godinjih rashoda sportskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina. Pri
izraunavanju prosjenoga godinjeg rashoda ne rauna se ona godina u kojoj je rashod bio
najmanji u tih pet godina kao ni ona godina u kojoj je rashod bio najvei u tih pet godina. Na
obrazloeni prijedlog sportskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikuje, Povjerenstvo
moe utvrditi temeljni kapital i vei od iznosa utvrenog u prvoj reenici ovoga stavka.
lanak 44.

(1) Nakon to dade suglasnost na elaborat i utvrdi temeljni kapital .d.d.-a, Povjerenstvo o tome
obavjetava sportski klub-udrugu za natjecanje i nacionalni sportski savez.
(2) U roku od petnaest dana od dana dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka sportski klubudruga za natjecanje upuuje poziv na upis i uplatu dionica, na to se, ako ovim Zakonom nije
drugaije odreeno, na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o sukcesivnom osnivanju
dionikog drutva.
(3) Sportski klub-udruga za natjecanje upuuje poziv na upis i uplatu dionica u etiri kruga:
1. u prvom krugu poziv se upuuje jedinici lokalne samouprave u kojoj je sjedite sportskog
kluba-udruge za natjecanje,
2. ako se u prvom krugu ne upiu i uplate sve dionice u roku koji ne moe biti krai od osam dana
niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti lanovi sportskog klubaudruge za natjecanje na koje otpada razmjerno jednak dio temeljnoga kapitala,
3. ako se i nakon drugog kruga ne upiu i ne uplate sve dionice u roku koji ne moe biti krai od
osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti lanovi
sportskog kluba-udruge za natjecanje, koji su upisali i uplatili dionice u drugom krugu razmjerno
svojim uplatama u drugom krugu,
4. za preostali neupisani dio dionica upuuje se poziv javnosti na upis i uplatu dionica, a u tom
krugu, koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dulji od mjesec dana, mogu sudjelovati i
lanovi sportskog kluba-udruge za natjecanje koji su ve upisali i uplatili dionice u prethodna dva
kruga, kao i oni koji to nisu uinili,
5. ako i nakon etvrtog kruga nisu upisane i uplaene sve dionice, Povjerenstvo iznimno moe,
vodei rauna o interesima sporta, dopustiti upuivanje poziva za upis i uplatu dionica u petom
krugu, koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dulji od mjesec dana, svim vjerovnicima
sportskog kluba-udruge za natjecanje.
(4) Ako i nakon etvrtog, odnosno iznimno doputenog petog kruga nisu uplaene i upisane sve
dionice smatra se da preoblikovanje sportskog kluba-udruge za natjecanje nije uspjelo.
(5) Dionice se u prvom krugu, u postupku iz stavka 3. ovoga lanka, mogu uplatiti u novcu i pravu
koritenja sportske graevine. Dio koji se uplauje u novcu ne moe biti manji od 1.000 000,00
kuna. Preostale dionice u drugom, treem i etvrtom krugu mogu se uplatiti samo u novcu.
(6) Dionice se u petom krugu mogu uplatiti i zamjenom trabina vjerovnika za ulog u .d.d.-u, a
vrijednost trabine kao uloga procjenjuje se i utvruje u skladu s lankom 40. stavkom 2. ovoga
Zakona.
(7) Nadleno tijelo sportskog kluba-udruge za natjecanje duno je nakon okonanog postupka
upisa i uplate dionica iz stavka 3. ovoga lanka donijeti odluku o prestanku udruge sukladno
Zakonu o udrugama. U tom sluaju ne primjenjuju se odredbe o obvezi pokretanja steajnog
odnosno likvidacijskog postupka sukladno posebnom propisu.
(8) .d.d je pravni sljednik sportskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikovala.
Posljedice neprovoenja obveznog preoblikovanja

lanak 45.
Ako sportski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u .d.d., iako se
utvrdilo da to prema odredbama ovoga Zakona mora uiniti ili ako preoblikovanje nije uspjelo,
ministarstvo na prijedlog Povjerenstva, po slubenoj dunosti, podnosi zahtjev za pokretanje
steajnog postupka, a sportski klub-udruga za natjecanje trpi posljedice sukladno pravilima
nacionalnoga sportskog saveza.

V. OBLICI UDRUIVANJA
Sportski savez
lanak 46. (NN 94/13)
(1) Sportski savez je udruga u koju se udruuju najmanje tri pravne osobe koje obavljaju sportske
djelatnosti u istom sportu, a koji radi ostvarivanja zajednikih interesa u pojedinom sportu osobito:
usklauje aktivnosti svojih lanica, organizira i provodi natjecanja, ureuje sustav natjecanja,
pitanja koja se odnose na registraciju sportaa i njihov status te stegovnu odgovornost sportaa,
promie struni rad u sportu i skrbi se o kategoriziranim sportaima.
(2) Na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i regionalne (podrune) samouprave moe se
osnovati samo jedan sportski savez za jedan sport.
(3) U sluaju dvojbe, miljenje to se smatra istim sportom u smislu ovoga Zakona, daje Hrvatski
olimpijski odbor.
(4) lanovi upanijskoga sportskog saveza su pored sportskih saveza osnovanih za podruje
jedinica lokalne samouprave i pravne osobe koje obavljaju sportsku djelatnost u podruju za koje
se osniva upanijski sportski savez, a sjedite im je na podruju upanije.
(5) U skuptini i izvrnom tijelu sportskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti u zastupanju:
lanovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe
koje su to bile posljednje tri godine,
lanovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i
osobe koje su to bile posljednje tri godine,
menaderi u sportu i osobe iz lanka 12. stavka 2. ovoga Zakona, kao i osobe koje su to bile
posljednjih godinu dana,
osobe koje ne mogu biti lanovi uprave, odnosno nadzornog odbora dionikog drutva prema
odredbama Zakona o trgovakim drutvima i zakona kojim se ureuje sprjeavanje sukoba
interesa u obnaanju javnih dunosti,
osobe koje su u posljednje tri godine pravomono kanjene za kaznena djela ili prekraje u
sportu i u vezi sa sportom,

 osobe koje s menaderima u sportu i lanovima pravnih osoba te lanovima tijela pravnih
osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajedniki u smislu
lanka 34. stavka 3. ovoga Zakona,
osobe koje su ovlatene za zastupanje u pravnoj osobi koja sukladno lanku 12. stavku 2.
ovoga Zakona ima sklopljene ugovore o ulaganju u fizike osobe u sustavu sporta.
Nacionalni sportski savez
lanak 47. (NN 96/13)
(1) Nacionalni sportski savez osniva se ako na podruju Republike Hrvatske djeluju najmanje tri
sportska kluba, odnosno najmanje dva sportska saveza osnovana u istom sportu.
(2) lanovi nacionalnoga sportskog saveza su sportski savezi upanija, Grada Zagreba i gradova
te sportski klubovi istoga sporta u Republici Hrvatskoj.
(3) lanovi nacionalnih sportskih saveza mogu biti udruge strunih djelatnika u istome sportu
(suci, treneri, zdravstveni radnici) te udruge u koje se udruuju sportai istoga sporta.
(4) Nacionalni sportski savez ureuje sustav natjecanja u sportu za koji je osnovan i druga pitanja
za ije je ureivanje ovlaten prema odredbama ovoga Zakona, te donosi pojedinane akte kada
je za to ovlaten.
(5) Nacionalni sportski savez potie i promie sport u skladu s Nacionalnim programom sporta,
organizira nacionalna sportska prvenstva, skrbi o nacionalnoj sportskoj ekipi te predstavlja sport
za koji je osnovan u odgovarajuem meunarodnom sportskom udruenju.
(6) Nacionalni sportski savez opim aktima pored pitanja iz stavka 4. ovoga lanka ureuje i
uvjete koje moraju ispunjavati sportski klubovi da bi stekli profesionalni status, pitanja koja se
odnose na posljedice koje proizlaze iz nepotivanja obveze iz lanka 24. stavka 7. i lanka 45.
ovoga Zakona, registraciju sportaa, njihova prava i obveze, pravo nastupa stranih sportaa za
hrvatske sportske klubove, stegovne odgovornosti sportaa te prava i obveze sportskih sudaca i
zdravstvenih djelatnika ako ova pitanja ne ureuju strukovne udruge ovih osoba i druga pitanja iz
podruja svog djelovanja.
(7) U skuptini i izvrnom tijelu nacionalnog sportskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti u
zastupanju osobe iz lanka 46. stavka 5. ovoga Zakona.
Sportske zajednice
lanak 48.
(1) Radi ostvarivanja zajednikih interesa u sportu, na podruju jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i Grada Zagreba osnivaju se sportske zajednice.
(2) lanovi sportskih zajednica u upanijama, Gradu Zagrebu, gradovima i opinama su pravne
osobe iz sustava sporta. lanovi sportskih zajednica mogu biti i druge pravne osobe ija je
djelatnost znaajna za sport i u vezi sa sportom.
(3) Sportske zajednice u svom djelokrugu usklauju aktivnosti svojih lanova, potiu i promiu

sport u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito sport djece, mladei i studenata i osoba
s invaliditetom, objedinjuju i usklauju programe sporta te predlau program javnih potreba u
sportu i sudjeluju u njegovu ostvarivanju, skrbe o kategoriziranim sportaima i svojim aktima
ureuju opseg i nain ostvarivanja njihovih prava te sudjeluju u stvaranju uvjeta za njihovu
pripremu za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva te druga velika meunarodna
natjecanja, surauju u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno
Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, promiu struni rad u
sportu i sudjeluju u skrbi o javnim sportskim graevinama.
(4) Na razini jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba moe se
osnovati samo jedna sportska zajednica
Hrvatski olimpijski odbor
lanak 49.
(1) Hrvatski olimpijski odbor je najvia nevladina nacionalna sportska udruga u koju se udruuju
nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u upanijama i Gradu Zagrebu te druge udruge ija
je djelatnost od znaaja za promicanje sporta, sukladno pravilima Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Hrvatski olimpijski odbor stvara uvjete za nesmetan razvoj sporta i olimpijskog pokreta u
Republici Hrvatskoj.
(3) Hrvatski olimpijski odbor je u svom djelovanju samostalan.
lanak 50.
(1) Hrvatski olimpijski odbor ustrojava se i prema naelima olimpijskog pokreta, Olimpijske
povelje i potrebama hrvatskog sporta.
(2) Hrvatski olimpijski odbor svojim pravilima odreuje ustrojstvo i nain rada, lanstvo i nain
ostvarivanja prava i obveza lanova, nain uporabe i zatite simbola i obiljeja Meunarodnoga
olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog odbora te druga pitanja u svezi s djelokrugom i
zadaama Hrvatskoga olimpijskog odbora iz lanka 51. ovoga Zakona.
lanak 51.
Zadae Hrvatskoga olimpijskog odbora jesu:
potie i promie sport u Republici Hrvatskoj,
sudjeluje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapreenje i razvoj sporta
sudjeluje u predlaganju i provoenju programa javnih potreba sporta u Republici Hrvatskoj,
skrbi i sudjeluje u organiziranju olimpijskih igara i drugih vanih meunarodnih sportskih
natjecanja,
utvruje nomenklaturu sportova,
usklauje aktivnosti nacionalnih sportskih saveza, sportskih zajednica u upanijama i Gradu
Zagrebu u ostvarivanju ukupnog programa sporta,
provodi i skrbi o primjeni meunarodnih sportskih pravila, te donosi akte u svezi s njihovom

primjenom,
djeluje na promicanju strunog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavravanju strunih
djelatnika putem Hrvatske olimpijske akademije,
skrbi o promicanju vrhunskih sportskih dostignua hrvatskih sportaa i njihovom sudjelovanju u
nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te
drugim velikim meunarodnim sportskim priredbama,
promie povezivanje Republike Hrvatske putem sporta s drugim dravama radi veeg
zbliavanja s drugim narodima, zbliavanja sportaa i drugih sudionika na sportskim priredbama,
skrbi o irenju olimpijskih naela, etikih i moralnih normi u sportu,
skrbi o zatiti simbola i obiljeja Meunarodnoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog
odbora,
predstavlja hrvatski sport pred Meunarodnim olimpijskim odborom i odgovarajuim
meunarodnim sportskim organizacijama i udruenjima,
daje suglasnost na statute svojih lanica koji moraju biti suglasni sa statutom Hrvatskoga
olimpijskog odbora,
obavlja i druge zadae koje su utvrene ovim Zakonom, drugim propisima, svojim Statutom i
pravilima,
sudjeluje u organiziranju i potie znanstvene i razvojne projekte u sportu,
sudjeluje u predlaganju i unapreenju zdravstvene skrbi u sportu.
lanak 52.
(1) Pri Hrvatskom olimpijskom odboru djeluju Vijee sportske arbitrae i Sportsko arbitrano
sudite kao samostalna i nezavisna tijela za sportsku arbitrau i za rjeavanje sporova u vezi sa
sportom.
(2) Vijee sportske arbitrae odluuje o zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem odluka sportskih
saveza, sportskih zajednica, sportskih klubova i drugih sportskih udruga protiv kojih su iscrpljena
ili ne postoje druga sredstva pravne zatite, a rije je o sportu ili pitanju vanom za izvravanje
zadaa Hrvatskoga olimpijskog odbora koje su utvrene ovim Zakonom.
(3) Sportsko arbitrano sudite odluuje o zahtjevu stranaka koje su ugovorile nadlenost tog
sudita u sporovima nastalim u vezi s obavljanjem sportske djelatnosti, a o pravima kojima mogu
slobodno raspolagati ako zakonom nije odreeno da za odluivanje o odreenoj vrsti sporova
postoji iskljuiva nadlenost redovnog suda.
(4) Vijee sportske arbitrae obavlja opi nadzor nad radom Sportskoga arbitranog sudita i daje
pravna miljenja na zahtjev Hrvatskoga olimpijskog odbora ili na prijedlog nacionalnih sportskih
saveza, sportskih klubova i sportskih udruga.
(5) Aktima Hrvatskoga olimpijskog odbora poblie se ureuje nadlenost, sastav i ustroj te pravila
o postupku pred Vijeem sportske arbitrae i Sportskim arbitranim suditem.
Sportske udruge osoba s invaliditetom i njihova udruenja
lanak 53.

(1) Radi provoenja sportskih natjecanja i sportsko-rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom,

osobe s invaliditetom mogu osnivati svoje sportske udruge i sportska drutva osoba s
invaliditetom.
(2) Sportske udruge i sportska drutva osoba s invaliditetom mogu se osnivati po sportovima i po
vrstama invaliditeta koje utvruje Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.
(3) Sportske udruge i sportska drutva iz stavka 2. ovoga lanka udruuju se u sportske saveze
osoba s invaliditetom na razini gradova, upanija i Grada Zagreba te u nacionalne sportske
saveze osoba s invaliditetom.
(4) Sportski savezi osoba s invaliditetom osobito usklauju aktivnosti svojih lanica, organiziraju i
provode natjecanja osoba s invaliditetom, ureuju pitanja koja se odnose na registraciju sportaa
osoba s invaliditetom, status sportaa i drugih sportskih djelatnika te stegovnu odgovornost
sportaa i sportskih djelatnika, promiu struni rad u sportu i skrbe se o kategoriziranim
sportaima s invaliditetom.
Hrvatski paraolimpijski odbor,
Hrvatski sportski savez gluhih
lanak 54.
(1) Sportski savezi osoba s invaliditetom iz lanka 53. ovoga Zakona udruuju se u Hrvatski
paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih.
(2) Ustanove i druge pravne osobe za provoenje specifinih sportsko-rekreativnih aktivnosti
osoba s invaliditetom udruuju se u Specijalnu olimpijadu Hrvatske sa statusom nacionalnoga
sportskog saveza.
(3) Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih opim aktom utvruju
kategorizaciju sportaa s invaliditetom, sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja osoba s
invaliditetom u skladu s pravilima sporta i normama meunarodnih sportskih udruenja osoba s
invaliditetom, sudjeluju u meunarodnim sportskim pokretima osoba s invaliditetom i udruuju se
u odgovarajua meunarodna sportska udruenja osoba s invaliditetom, skrbe o pripremama i
sudjelovanju na svjetskim, europskim i slinim prvenstvima i igrama osoba s invaliditetom te
sudjeluju u njihovu organiziranju. Hrvatski paraolimpijski odbor skrbi o nastupu hrvatskih sportaa
na paraolimpijskim igrama te sudjeluje u njihovu organiziranju. Hrvatski sportski savez gluhih
skrbi o nastupu hrvatskih sportaa na olimpijskim igrama gluhih te sudjeluje u njihovu
organiziranju.
(4) Kategorizirani sporta s invaliditetom, odnosno kategorizirani gluhi sporta ima prava iz
lanka 7. ovoga Zakona.
Udruenja kolskih sportskih drutava i Hrvatski kolski sportski savez
lanak 55.
(1) Radi usklaivanja aktivnosti kolskih sportskih drutava i provoenja sportskih natjecanja,
kolska sportska drutva udruuju se u kolske opinske, gradske i upanijske saveze i kolski

sportski savez Grada Zagreba.

(2) U jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu moe se osnovati
samo jedan kolski sportski savez.
(3) Hrvatski kolski sportski savez je nacionalni kolski sportski savez u koji se udruuju
upanijski kolski sportski savezi i kolski sportski savez Grada Zagreba, a radi usklaivanja
aktivnosti svojih lanica i organiziranja natjecanja kolskih sportskih drutava.
(4) Sredstva za rad i aktivnosti kolskih saveza osiguravaju se u dravnom proraunu i
proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te Grada Zagreba, a
Hrvatskoga kolskoga sportskog saveza u dravnom proraunu.
(5) Ministar pravilnikom propisuje nain osnivanja, zadae, djelokrug i nain rada kolskih
sportskih saveza.
Studentske sportske udruge i Hrvatski akademski sportski savez
lanak 56.
(1) Radi obavljanja sportske djelatnosti sukladno ovom Zakonu na visokim uilitima osnivaju se
studentske sportske udruge.
(2) Programi studentskih sportskih udruga financiraju se iz sredstava dravnog prorauna preko
ministarstva, prorauna visokih uilita, studentskih zborova, sveuilinih studentskih sportskih
saveza i Hrvatskoga akademskog sportskog saveza te iz sredstava prorauna jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
(3) Studentske sportske udruge za obavljanje svojih aktivnosti koriste prostor visokih uilita i
imaju prioritet u njihovom koritenju u odnosu na vanjske korisnike.
lanak 57.
(1) Studentske sportske udruge koje djeluju pri jednom visokom uilitu udruuju se u studentski
sportski savez koji uspostavlja i vodi sustav sportskih natjecanja u sklopu visokih uilita.
(2) Studentski sportski savezi visokih uilita s podruja Republike Hrvatske, radi usklaivanja
aktivnosti svojih lanica, organizacije natjecanja i skrbi o statusu studenata sportaa udruuju se
u Hrvatski akademski sportski savez sa statusom nacionalnoga sportskoga saveza.
(3) Programi studentskih sportskih saveza financiraju se iz sredstava dravnog prorauna preko
ministarstva, prorauna visokih uilita, studentskih zborova visokih uilita, Hrvatskoga
akademskog sportskog saveza i sredstava prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave.
(4) Programi, poslovi i djelatnosti koje se odnose na zadae Hrvatskoga akademskog sportskog
saveza financiraju se iz sredstava dravnog prorauna preko ministarstva i sredstava krovne
studentske organizacije sukladno posebnom propisu.
(5) Hrvatski akademski sportski savez opim aktom utvruje sustav, uvjete i organizaciju
sportskih natjecanja studenata u skladu s pravilima sporta i normama meunarodnih studentskih
sportskih udruenja, sudjeluje u meunarodnim studentskim sportskim pokretima i udruuje se u

odgovarajua meunarodna studentska sportska udruenja, skrbi o pripremama i sudjelovanju na

univerzijadama, studentskim svjetskim, europskim i slinim prvenstvima i igrama te sudjeluje u
njihovu organiziranju. Hrvatski akademski sportski savez usklauje aktivnosti svojih lanica,
organizira nacionalna studentska natjecanja, skrbi o statusu studenata sportaa te ureuje druga
pitanja iz podruja svoga djelovanja.
Sportske udruge u sportskoj rekreaciji
lanak 58.
(1) Radi zadovoljavanja potreba za ouvanjem, odravanjem, poboljanjem i unapreenjem
psihofizikih sposobnosti i zdravlja te obogaivanjem slobodnog vremena tjelesnim vjebanjem i
sportskim aktivnostima, graani mogu osnivati sportske udruge kao drutva sportske rekreacije.
(2) Osniva udruge iz stavka 1. ovoga lanka moe biti i jedna pravna osoba.
(3) Savezi za sportsku rekreaciju osnivaju se u opinama, gradovima i upanijama, ako se
udrue najmanje tri drutva ili udruge sportske rekreacije iz opina ili gradova.
(4) Hrvatski savez sportske rekreacije osniva se kao nacionalni sportski savez u koji se udruuju
savezi sportske rekreacije upanija, Grada Zagreba te gradski i opinski savezi.
(5) lanovi drutava i saveza sportske rekreacije mogu biti i druge pravne i fizike osobe koje se
bave sportskom rekreacijom ili je njihova djelatnost vezana uz sportsku rekreaciju.

VI. STRUNI POSLOVI U SPORTU

lanak 59.
Struni poslovi u sportu, u smislu ovoga Zakona, jesu:
programiranje i provoenje sportske pripreme,
programiranje i provoenje sportske poduke djece i mladei u sportskim kolama,
programiranje i provoenje sportske rekreacije,
programiranje i provoenje izvannastavnih kolskih sportskih aktivnosti,
poduavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog sporta.
lanak 60.
(1) Strune poslove u sportu iz lanka 59. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu obavljati osobe
koje imaju odgovarajuu strunu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika i osobe koje su
osposobljene putem ustanove za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje
licencije krovnih svjetskih ili europskih udruenja odreenog sporta.
(2) Strune poslove u sportu iz lanka 59. podstavka 3. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje
imaju odgovarajuu strunu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika.
(3) Strune poslove u sportu iz lanka 59. podstavka 4. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje
imaju odgovarajuu strunu spremu na razini sveuilinog studija i ispunjavaju uvjete za uitelja
odnosno nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture sukladno posebnom propisu.

(4) Strune poslove u sportu iz lanka 59. podstavka 5. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje
su osposobljene za rad u sportu putem ustanova za osposobljavanje kadra u sportu.
(5) Strunu spremu, odnosno strunu osposobljenost iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka
potrebnu za obavljanje strunih poslova u sportu iz lanka 59. ovoga Zakona, prema vrsti i
sloenosti odreenih poslova, pravilnikom propisuje ministar.

VII. SPORTSKA NATJECANJA

lanak 61.
(1) Naela i osnovne elemente sustava sportskih natjecanja u Republici Hrvatskoj te uvjete
sudjelovanja hrvatskih sportaa i sportskih klubova na meunarodnim sportskim natjecanjima
utvruje Hrvatski olimpijski odbor.
(2) Sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja u pojedinom sportu utvruje nacionalni
sportski savez u skladu s naelima i elementima sustava koje je utvrdio Hrvatski olimpijski odbor,
i prema pravilima sporta i normama meunarodnih sportskih udruenja. Sustav natjecanja mora
se donijeti najmanje jednu godinu prije poetka primjene tog sustava.
(3) Nacionalni sportski savez organizira i vodi sportska natjecanja, voenje i organiziranje
natjecanja moe povjeriti svojoj lanici ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje sportske
djelatnosti.
(4) Meunarodna sportska natjecanja i meunarodne sportske priredbe organiziraju se u skladu s
ovim Zakonom i u skladu s uvjetima koje propisuju meunarodna sportska udruenja.
(5) Odluku o organiziranju sustava sportskih natjecanja za podruje vie drava ili vie inozemnih
regija te odluku o sudjelovanju sportskih klubova i sportaa iz Republike Hrvatske u viedravnim
ili inozemnim regionalnim sustavima natjecanja donosi nacionalni sportski savez.
(6) Odluku o organizaciji i organiziranje sportskih natjecanja za podruje jedne ili vie jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, u skladu s aktom iz
stavka 2. ovoga lanka donose i organiziraju sportski savezi osnovani na tim podrujima, a za
podruje drave nacionalni sportski savezi.
lanak 62.
(1) Strani dravljanin moe sudjelovati u sportskom natjecanju za domau pravnu osobu koja
obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju pod uvjetima koje utvrdi odgovarajui
nacionalni sportski savez.
(2) Stranim dravljaninom, iz stavka 1. ovoga lanka, ne smatra se dravljanin drava lanica
Europske unije i drugih drava Europskoga ekonomskog prostora.
lanak 63.
(1) Prijedlog za odravanje olimpijskih igara, mediteranskih igara, kao i ostalih meunarodnih
multisportskih natjecanja i priredaba u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski olimpijski odbor, a za

odravanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje nacionalni

sportski savez uz suglasnost Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Kriterije i mjerila za isticanje kandidature i odravanje meunarodnih sportskih natjecanja u
Republici Hrvatskoj iz stavka 1. ovoga lanka opim aktom utvruje Hrvatski olimpijski odbor.
(3) Pri isticanju kandidature za odravanje olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava te
meunarodnih regionalnih portskih natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske, potrebna je
prethodna suglasnost ministarstva te iznimno Vlade Republike Hrvatske ukoliko je takva
suglasnost propisana pravilima meunarodnih sportskih udruenja u ijoj je nadlenosti
odravanje predmetnog natjecanja.
(4) Prijedlog za odravanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima za
osobe s invaliditetom i gluhe osobe daje nacionalni sportski savez uz suglasnost Hrvatskoga
paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza gluhih.
lanak 64.
Neposredni organizator sportskih natjecanja, u sportskoj graevini u kojoj se odrava sportsko
natjecanje ili sportska priredba, obvezan je osigurati sigurnost i pruanje medicinske pomoi.

VIII. SPORTSKE GRAEVINE

lanak 65.
(1) Sportskim graevinama smatraju se ureene i opremljene povrine i graevine u kojima se
provode sportske djelatnosti, a koje osim opih uvjeta propisanih posebnim propisima za te
graevine zadovoljavaju i posebne uvjete u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Javnim sportskim graevinama smatraju se graevine koje su u vlasnitvu Republike
Hrvatske, odnosno u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada
Zagreba te se trajno koriste u izvoenju programa javnih potreba u sportu.
lanak 66.
(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, koja prethodno pribavlja miljenje
Nacionalnog vijea za sport, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada
Zagreba, pripadajuih sportskih zajednica i odgovarajuih sportskih saveza donosi mreu
sportskih graevina.
(2) Mreom sportskih graevina odreuje se plan izgradnje, obnove, odravanja i upravljanja
sportskim graevinama.
(3) Mrea sportskih graevina obvezna je podloga za izradu dokumenata prostornog ureenja.
(4) Prostorne uvjete, standarde i normative sportskih graevina obuhvaenih mreom sportskih
graevina te posebne uvjete za planiranje, programiranje, projektiranje, gradnju, odravanje i
sigurnost korisnika sportskih graevina propisuje pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost
ministra nadlenog za poslove zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.

(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za sportsku graevinu, tijelo koje izdaje lokacijsku
dozvolu pribavlja miljenje ministarstva o usklaenosti s uvjetima iz stavka 4. ovoga lanka.
lanak 67.
(1) Sportske graevine od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu ovoga Zakona, su
graevine utvrene Nacionalnim programom sporta i posebnom odlukom Vlade Republike
Hrvatske.
(2) Osim sportskih graevina od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrenih sukladno
stavku 1. ovoga lanka, sportskom graevinom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
smatra se i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica.
(3) Interes iz stavka 2. ovoga lanka ostvaruje se osobito kroz ovlast Vlade Republike Hrvatske
koju provodi zajedno s drugim pravnim osobama, koje dre u vlasnitvu nekretnine koje ine ovu
sportsku graevinu, kroz trgovako drutvo za obavljanje sportske djelatnosti, pri emu Republika
Hrvatska mora imati vie od polovine udjela ili dionica na temelju uloenih nekretnina ili novanih
sredstava.
(4) Izgradnja sportskih graevina, koja se utvruje Nacionalnim programom sporta, potie se
financiranjem iz dravnog prorauna, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, iz
dijela prihoda od igara na sreu i ulaganjem privatnih osoba te poticanjem partnerstva vladinih,
nevladinih organizacija u sportu i privatnog poduzetnitva.
lanak 68.
(1) Prenamijeniti povrinu planiranu za javnu sportsku graevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu
sportsku graevinu za namjene koje nisu sportske djelatnosti moe se samo uz suglasnost
ministarstva na temelju prethodnog miljenja sportske zajednice na ijem se podruju nalazi
sportska graevina.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se izdati:
ako jedinica lokalne, odnosno regionalne (podrune) samouprave nije planirala odgovarajuu
zamjensku povrinu i
ako investitori prenamjene javne sportske graevine, odnosno vlasnik javne sportske graevine
koja se uklanja ne preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje odgovarajue zamjenske javne
sportske graevine.
(3) Iznimno od odredaba stavka 2. ovoga lanka suglasnost se moe dati samo ako se radi o
graevini od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
lanak 69.
Upravljanje javnim sportskim graevinama moe se povjeriti i sportskim klubovima i savezima,
sportskoj zajednici, ustanovama i trgovakim drutvima registriranima za obavljanje sportske
djelatnosti upravljanja i odravanja sportskih graevina.
lanak 70.

(1) U nadzornom odboru trgovakog drutva koje upravlja sportskim graevinama u vlasnitvu
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, najmanje jedan lan mora
biti predstavnik sportske zajednice.
(2) U upravnom vijeu ustanove za upravljanje javnom sportskom graevinom najmanje jednu
treinu lanova ine predstavnici sportskih zajednica, odnosno sportskih udruga koje su korisnici
javnih sportskih graevina.

IX. ZDRAVSTVENA ZATITA

lanak 71.
(1) U sportskom natjecanju moe sudjelovati osoba za koju je u razdoblju od est mjeseci prije
sportskog natjecanja utvrena opa zdravstvena sposobnost, a kada je to propisano pravilnikom
koji donosi ministar nadlean za zdravstvo uz suglasnost ministra i posebna zdravstvena
sposobnost, ako propisima nacionalnoga sportskog saveza nije odreeno krae razdoblje.
(2) Opu i posebnu zdravstvenu sposobnost utvruje ovlateni lijenik, odnosno specijalist
sportske medicine, specijalist medicine rada i sporta ili lijenici drugih specijalnosti koji imaju
zavreni poslijediplomski studij iz medicine rada i sporta. Listu ovlatenih lijenika utvruje
ministarstvo nadleno za poslove zdravlja, uz suglasnost ministra.
(3) Uvjete za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, nain voenja evidencije i
medicinske dokumentacije sportaa te rokove u kojima se provode zdravstveni pregledi za
uenike koji sudjeluju u natjecanjima kolskih sportskih drutva, pravilnikom propisuje ministar
nadlean za zdravstvo uz prethodno miljenje ministra.
(4) Obveza utvrivanja zdravstvene sposobnosti postoji i za druge osobe u sportu sukladno
odredbama akata nacionalnih sportskih saveza.
(5) Opu i posebnu zdravstvenu sposobnost uenika za sudjelovanje na natjecanjima kolskih
sportskih drutava utvruje nadlean lijenik specijalist kolske medicine, odnosno izabrani
lijenik specijalist pedijatar ili izabrani lijenik specijalist ope i/ili obiteljske medicine.
lanak 72.
(1) Sportai ne smiju uzimati nedoputena sredstva (doping) niti smiju primjenjivati postupke koji
su nedoputeni prema pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora, Meunarodnog olimpijskog
odbora i Svjetske antidoping agencije (u daljnjem tekstu: WADA).
(2) Trener, ovlateni lijenik, i druge osobe u sportu ne smiju sportau davati nedoputena
sredstva ili od sportaa traiti ili poticati ga da uzima nedoputena sredstva ili primjenjuje
postupke koji su nedoputeni pravilima iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako se utvrdi da su sporta ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka postupali protivno odredbama
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka osoba i tijelo koji su to utvrdili duni su postupiti sukladno pravilima
iz stavka 1. ovoga lanka i sukladno ovome Zakonu.

(4) Sportai su obvezni dopustiti obavljanje dopinke kontrole.

lanak 73.
Brisan.

X. FINANCIRANJE SPORTA
lanak 74. (NN 94/13)
(1) Osnovu financiranja sporta ine prihodi koje pravne i fizike osobe koje obavljaju sportsku
djelatnost ostvare obavljanjem sportske djelatnosti, lanarine koju ostvaruju sportske udruge, dio
prihoda od prireivanja igara na sreu i sredstva kojima jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i Grad Zagreb i drava pomau obavljanje sportskih djelatnosti.
(2) Republika Hrvatska, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb
utvruju javne potrebe u sportu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svojih
prorauna u skladu s ovim Zakonom.
(3) Financiranje profesionalnog sporta od strane Republike Hrvatske, jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i Grada Zagreba sukladno odredbama ovoga Zakona, ako ima uinak
na trgovinu izmeu Republike Hrvatske i drugih drava lanica Europske unije, mogue je ako je
sukladno propisima o dravnim potporama (lanak 107. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije).
lanak 75.
(1) Javne potrebe u sportu na dravnoj razini jesu:
1. poticanje i promicanje sporta, osobito sporta djece, mladei, studenata i osoba s invaliditetom,
2. poticanje planiranja i izgradnje sportskih graevina,
3. skrb o vrhunskim sportaima,
4. djelovanje nacionalnih sportskih saveza, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga
paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih,
5. djelovanje informacijskog sustava u sportu,
6. dodjeljivanje dravne nagrade za sport Franjo Buar i dravnih nagrada za vrhunska
sportska postignua,
7. meunarodna sportska suradnja i meunarodne obveze Republike Hrvatske u sportu,
8. znanstveni i razvojni programi u sportu.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske, zajedno s dravnim proraunom.
(3) Za izvrenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se sredstva u
dravnom proraunu i iz dijela prihoda od prireivanja igara na sreu i nagradnih igara u smislu
Zakona o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara.
(4) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnose na

djelovanje Hrvatskoga olimpijskog odbora i nacionalnih sportskih saveza, organiziranje i

provoenje nacionalnih prvenstava i meunarodnih sportskih natjecanja reprezentativne razine i
skrbi o vrhunskim sportaima, predlae Hrvatski olimpijski odbor koji je odgovoran za izvrenje
programa i utroak financijskih sredstava. O izvrenju programa javnih potreba i utroku
financijskih sredstava Hrvatski olimpijski odbor podnosi izvjee Hrvatskom saboru i ministarstvu
u rokovima propisanim u Zakonu o proraunu.
(5) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnose na
djelovanje Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga sportskog saveza gluhih predlau
Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, svaki u svom djelokrugu i odgovorni
su za izvrenje programa za koje su sredstva osigurana. Izvjea o izvrenju programa i utroku
financijskih sredstava Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih u rokovima i
postupku propisanim za donoenje dravnog prorauna podnose ministarstvu u rokovima
propisanim u Zakonu o proraunu.
(6) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnose na
financiranje studentskih sportskih udruga i Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza predlae
ministarstvu Hrvatski akademski sportski savez u rokovima i postupku donoenja dravnog
prorauna te je odgovoran za izvrenje programa za koje su sredstva osigurana u dravnom
proraunu, a izvjea o izvrenju programa i utroku financijskih sredstava podnosi ministarstvu u
rokovima propisanim u Zakonu o proraunu.
(7) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnose na
financiranje sporta djece i mladei, posebice sportske djelatnosti Hrvatskoga kolskoga sportskog
saveza, poticanje planiranja i izgradnje sportskih graevina, dodjeljivanje dravne nagrade za
sport Franjo Buar i dravnih nagrada za vrhunska sportska postignua, za meunarodnu
sportsku suradnju i meunarodne obveze Republike Hrvatske u sportu, znanstvene i razvojne
programe u sportu, djelovanje informacijskog sustava u sportu Vladi Republike Hrvatske predlae
ministarstvo u rokovima i postupku propisanom za donoenje dravnog prorauna.
(8) Za izvrenje programa javnih potreba iz stavka 7. ovoga lanka ministarstvo odreuje
nositelje provedbe, prati i nadzire izvrenje programa te prati koritenje i utroak sredstava.
lanak 76.
(1) Javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz prorauna jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i
djelatnosti od znaaja za jedinicu samouprave:
1. poticanje i promicanje sporta,
2. provoenje sportskih aktivnosti djece, mladei i studenata,
3. djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza,
4. sportska priprema, domaa i meunarodna natjecanja te opa i posebna zdravstvena zatita
sportaa,
5. zapoljavanje osoba za obavljanje strunih poslova u sportu,

6. sportsko-rekreacijske aktivnosti graana,

7. sportske aktivnosti osoba s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom,
8. planiranje, izgradnja, odravanje i koritenje sportskih graevina znaajnih za jedinicu lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba,
9. provoenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata elaborata i studija u funkciji razvoja
sporta.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka predlae sportska zajednica.
(3) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka, koji se odnose na provoenje sportskih
aktivnosti djece i mladei, nadlenim tijelima za poslove sporta u jedinicama podrune
(regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu predlau kolski sportski savezi i sportske zajednice.
(4) Programe iz stavka 1. ovoga lanka, na prijedlog sportske zajednice, odnosno kolskih
sportskih saveza, donosi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, zajedno s
godinjim proraunom
(5) Sredstvima za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. toke 1. do 7. ovoga lanka
raspolae sportska zajednica u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Gradu
Zagrebu. Sredstva za izvrenje programa zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga
lanka jedinica lokalne samouprave prenosi na raun sportske zajednice, Grada Zagreba, grada
ili opine.
(6) Za ostvarivanje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i Grad Zagreb osiguravaju financijska sredstva u svom proraunu.
(7) O izvrenju programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka i utroku sredstava iz stavka 5.
ovoga lanka, sportska zajednica upanije, Grada Zagreba, grada ili opine izvjetava jedinicu
lokalne odnosno regionalne (podrune) samouprave u rokovima propisanim Zakonom o
proraunu.
(8) Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba nadlena za
poslove sporta prate i nadziru izvrenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga lanka te
prate koritenje i utroak sredstava za te programe.

XI. INFORMACIJSKI SUSTAV U SPORTU

lanak 77.
(1) U svrhu sustavnog praenja stanja u sportu i njegovoga dugoronog razvoja ministarstvo
ustrojava informacijski sustav u sportu.
(2) Osnivanje, ustroj i ovlasti informacijskog sustava u sportu i vrste, sadraj i oblik informacija
koje prikuplja pravilnikom propisuje ministar.
(3) Informacijski sustav u sportu vodi ministarstvo.
lanak 78.

Informacijski sustav u sportu osobito prikuplja i aurira informacije o aktivnostima osoba koje
obavljaju sportske djelatnosti, utroku sredstava namijenjenih programu provedbe Nacionalnog
programa sporta, sustavu natjecanja, strunom kadru u sportu, planiranju, izgradnji i odravanju
sportskih graevina, djeci sportaima, kategoriziranim sportaima i rekreativnim aktivnostima
graana.

XII. DRAVNE NAGRADE U SPORTU

Dravna nagrada za sport Franjo Buar
lanak 79.
(1) Dravna nagrada za sport Franjo Buar (u daljnjem tekstu: dravna nagrada) najvie je
priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignua i doprinos od osobitog
znaenja za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj.
(2) Dravna nagrada dodjeljuje se strunim i javnim djelatnicima u podruju sporta, sportaima,
pravnim i fizikim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost te drugim pravnim i fizikim
osobama zaslunim za razvoj sporta.
(3) Dravna nagrada dodjeljuje se u obliku medalje s likom Franje Buara, posebne diplome i
novane nagrade.
lanak 80.
(1) Dravna nagrada dodjeljuje se za viegodinje uspjeno djelovanje u sportu, osvajanje
olimpijske medalje, iznimno znanstveno, struno i pedagoko ostvarenje ili sportsko dostignue.
(2) Odluku o dodjeli dravne nagrade donosi Odbor dravne nagrade sporta Franjo Buar (u
daljnjem tekstu: Odbor dravne nagrade).
(3) Predsjednika i osam lanova Odbora dravne nagrade imenuje Hrvatski sabor iz reda
uglednih sportskih i javnih djelatnika, istaknutih sportaa i drugih istaknutih strunjaka iz podruja
sporta na vrijeme od etiri godine, na prijedlog ministra.
(4) Dravna nagrada se dodjeljuje kao godinja nagrada i nagrada za ivotno djelo. Svaka od tih
nagrada moe se dodijeliti samo jednom.
(5) Godinje se moe dodijeliti najvie petnaest dravnih nagrada, od toga tri za ivotno djelo.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim poblie ureuje uvjete za dodjelu dravne nagrade, nain rada
Odbora dravne nagrade i druga pitanja znaajna za dodjelu dravne nagrade.
lanak 81.
(1) Dodjela dravne nagrade za sport Franjo Buar od nacionalnog je interesa a sredstva
potrebna za dodjelu dravne nagrade osiguravaju se u dravnom proraunu Republike Hrvatske.
(2) Visinu novanog dijela godinje nagrade i nagrade za ivotno djelo Franjo Buar odlukom
e odrediti ministar.

Dravna priznanja osvajaima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama,

olimpijskim igrama gluhih i svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama
lanak 81.a (NN 94/13)
(1) Sporta koji je osvojio medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim
igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, kao
dravno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, ostvaruje na vlastiti zahtjev
pravo na trajnu novanu mjesenu naknadu ako ima ispunjene sljedee uvjete:
hrvatsko dravljanstvo,
prebivalite u Republici Hrvatskoj,
navrenih 45 godina ivota,
nije pravomono osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora za poinjeno kazneno djelo.
(2) Iznos trajne novane mjesene naknade sportau iz stavka 1. ovoga lanka u neto iznosu
iznosi:
100% prosjene neto plae po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini
koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Dravnog zavoda za statistiku za
osvojenu zlatnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama
gluhih;
80% prosjene neto plae po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini
koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Dravnog zavoda za statistiku za
osvojenu srebrnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama
gluhih te za osvojenu zlatnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim
sportovima i disciplinama;
60% prosjene neto plae po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini
koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Dravnog zavoda za statistiku za
osvojenu bronanu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama
gluhih te za osvojenu srebrnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim
sportovima i disciplinama;
40% prosjene neto plae po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini
koja prethodi stjecanju prava na naknadu prema objavi Dravnog zavoda za statistiku za
osvojenu bronanu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i
disciplinama.
(3) O priznanju i gubitku prava na trajnu novanu mjesenu naknadu sportau odluuje
ministarstvo rjeenjem.

(4) Protiv rjeenja ministarstva iz stavka 3. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe
pokrenuti upravni spor.
(5) Trajna novana mjesena naknada koju ostvaruje sporta iz stavka 1. ovoga lanka je
doivotna, ne moe biti predmet nasljeivanja, a gubi se ako sporta vie ne ispunjava sve uvjete
propisane stavkom 1. ovoga lanka.
(6) Sporta iz stavka 1. ovoga lanka podnosi ministarstvu zahtjev za ostvarivanje prava na trajnu
novanu mjesenu naknadu, a uz zahtjev se obvezno prilau i dokazi o ispunjavanju uvjeta.
(7) Sporta koji nakon to mu je rjeenjem ministarstva priznato pravo na trajnu novanu
mjesenu naknadu, prestane ispunjavati neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka, obvezan je u
roku od 15 dana od dana prestanka ispunjavanja uvjeta, obavijestiti ministarstvo o nastaloj
promjeni.
(8) Ministarstvo jednom godinje provodi kontrolu ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka za
sve sportae kojima je rjeenjem ministarstva priznato pravo na trajnu novanu mjesenu
naknadu.
(9) Radi kontrole ispunjenosti uvjeta iz stavka 8. ovoga lanka, sportai koji ostvaruju pravo na
trajnu novanu mjesenu naknadu obvezni su na zahtjev ministarstva dostaviti dokaze o
ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka.
(10) Sporta koji je osvojio vie medalja, a koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, moe
ostvariti pravo na trajnu novanu mjesenu naknadu samo u iznosu za osvojenu jednu medalju,
pri emu je mjerodavan iznos naknade koji ostvaruje za najviu medalju.
(11) Pitanja vezana za dodjeljivanje trajnih novanih naknada detaljnije ureuje Vlada Republike
Hrvatske uredbom.
(12) Sredstva za isplate trajnih novanih mjesenih naknada sportaima iz ovoga lanka
osiguravaju se u dravnom proraunu Republike Hrvatske.
(13) Obvezu javnih davanja na neto iznose naknada iz stavka 2. ovoga lanka podmiruje
isplatitelj na nain i u sluaju kada je isto propisano posebnim propisima.
Dravne nagrade za vrhunska sportska postignua
lanak 82.
(1) Dravne nagrade za vrhunska sportska postignua dodjeljuju se sportaima, sportskim
ekipama i djelatnim strunim sportskim osobama (izbornik, trener, sportski lijenik, fizioterapeut,
serviser i sl.) koje utvruje nacionalni sportski savez, kao priznanje za osvojene zlatne, srebrne i
bronane medalje, odnosno za osvojeno, prvo, drugo ili tree mjesto na olimpijskim,
paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim seniorskim
prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima i disciplinama te u olimpijskim sportovima
i disciplinama za gluhe.

(2) Nagrada se moe dodijeliti i sportau, sportskoj ekipi ili strunoj sportskoj osobi za osvojenu
zlatnu medalju, prvo mjesto na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u neolimpijskim,
neparaolimpijskim sportovima i neolimpijskim sportovima gluhih koji u Republici Hrvatskoj imaju
dulju tradiciju te u sluajevima kada sportsko postignue pojedinca ili sportske ekipe ima osobitu
meunarodnu vrijednost i znaaj..
lanak 83.
(1) Dravne nagrade za vrhunska sportska postignua dodjeljuju se u novcu.
(2) Sredstva za nagrade iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu.
(3) Kriterije za dodjeljivanje dravnih nagrada za vrhunska sportska postignua, iznose tih
nagrada i nain njihova dodjeljivanja utvruje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

XIII. NADZOR
Nadzor nad zakonitou rada
lanak 84.
Nadzor nad zakonitou rada pravnih osoba iz sustava sporta i njihovih opih akata obavlja
ministarstvo.
Inspekcijski nadzor
lanak 85.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa provodi
sportska inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

XIV. KAZNENE ODREDBE

lanak 86.
(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba
ako:
1. zapone obavljati sportsku djelatnost prije nego to bude upisana u registar sportskih
djelatnosti koji vodi ured dravne uprave u upaniji, odnosno ured Grada Zagreba nadlean za
poslove sporta,
2. obavljanje strunih poslova u sportu povjeri osobi koja za to ne ispunjava uvjete,
3. trai ili dopusti da u sportskom natjecanju sudjeluje osoba kojoj nije utvrena opa zdravstvena
sposobnost ili posebna zdravstvena sposobnost,

4. ne izvri upis u Registar profesionalnih klubova, predvien pravilnikom o upisu,

5. ne potuje obveze podnoenja i dostavljanja potrebne dokumentacije u zakazanom roku
Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove propisanih ovim Zakonom,
6. ne potuje obvezu podnoenja i dostavljanja potrebne dokumentacije u postupku obveznog
preoblikovanja propisanih ovim Zakonom,
7. pravna osoba u sustavu sporta ne izvrava obveze i zadae propisane ovim Zakonom,
8. ne potuje ogranienja vezana uz osobe koje sudjeluju u organiziranju i voenju sportskog
natjecanja propisane ovim Zakonom.
(2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
lanak 87.
Novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba koja
obavlja samostalnu djelatnost u sustavu sporta ako:
1. obavlja strune poslove u sportu bez odgovarajue razine obrazovanja, odnosno strune
osposobljenosti,
2. zapone obavljati sportsku djelatnost prije upisa u registar sportskih djelatnosti ili nastavi
obavljati sportsku djelatnost nakon brisanja iz registra sportskih djelatnosti.
lanak 88.
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj kola ako
novana i druga sredstva dana za aktivnost i rad kolskoga sportskog drutva upotrijebi za druge
namjene, a ne iskljuivo za rad i djelovanje kolskoga sportskog drutva.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u koli novanom
kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
lanak 89.
(1) Za prekraje propisane lankom 86. i 87. ovoga Zakona mogu se izrei sljedee zatitne
mjere:
1. zabrana obavljanja sportske djelatnosti fizikoj osobi u trajanju od jednog mjeseca do jedne
godine,
2. zabrana obavljanja sportske djelatnosti pravnoj osobi u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(2) Imovinska korist ostvarena prekrajem propisanim lankom 86. i 87. oduzet e se.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 90.

(1) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju poslove trenera, a ne
ispunjavaju uvjet iz lanka 9. stavka 2. ovoga Zakona, dune su u roku od najvie jedanaest
godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona stei odgovarajuu strunu spremu.
(2) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljale poslove trenera najmanje
15 godina ili koje su osvojile medalju na olimpijskim igrama, europskim ili svjetskim seniorskim
prvenstvima, a koje nisu struno osposobljene putem ustanove za obrazovanje kadra u sportu,
mogu nastaviti raditi na tim poslovima, a strunu osposobljenost moraju stei u roku od tri godine
od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 91.
(1)Vlada Republike Hrvatske e donijeti Uredbu o osnivanju Hrvatske agencije za borbu protiv
dopinga u sportu u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Vlada Republike Hrvatske e donijeti Uredbu o kriterijima za dodjeljivanje dravnih nagrada za
vrhunska sportska postignua, iznose tih nagrada i nain njihova dodjeljivanja u roku od dva
mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Prijedlog osoba za prvi saziv Nacionalnog vijea za sport ovlatene osobe iz lanka 4. stavka
1. ovoga Zakona dune su podnijeti Hrvatskom saboru najkasnije u roku od est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Iznimno od odredbe lanka 4. ovoga Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog
vijea za sport, Hrvatski sabor imenovat e svih dvanaest lanova, a drijebom e se odluiti o
tome kojih est e imenovati na mandat od dvije, dok e preostalih est imenovati na etiri
godine.
(5) Vlada Republike Hrvatske duna je Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog Nacionalnog
programa sporta najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Pravilnik iz lanka 77. stavka 2. ovoga Zakona ministar je duan donijeti najkasnije u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 92.
(1) Hrvatski sportski savez invalida i Hrvatski sportski savez gluhih od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona nastavljaju radom kao Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez
gluhih.
(2) Savezi iz stavka 1. ovoga lanka duni su uskladiti svoje akte i poslovanje s odredbama
ovoga Zakona u roku od etiri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 93.
lanak 62. stavak 2. ovoga Zakona primjenjivat e se od dana stupanja Republike Hrvatske u
punopravno lanstvo Europske unije.
lanak 94.

(1) Republika Hrvatska i pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima veinski udio ili veinsko
pravo glasa, odgaaju, do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od sportskih
klubova-udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije utvren profesionalni status,
naplatu trabina koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaene.
(2) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu odgoditi, do
pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od sportskih klubova udruga za
natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije utvren profesionalni status, obvezu plaanja
javnih davanja koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaene.
(3) Ovlauje se ministar da provedbenim propisom, uz suglasnost ministra nadlenog za
financije, propie nain provedbe stavka 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Sportski klubovi-udruge za natjecanje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako u vremenu odgode
naplate trabina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, izgube amaterski status, u
smislu ovoga Zakona, gube pravo na odgodu naplate trabina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka.
(5) Sportski klubovi-udruge za natjecanje kojima je utvren profesionalni status, ako u vremenu
odgode naplate trabine i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, izgube profesionalni
status, ne stjeu pravo na odgodu naplate trabina i/ili javnih davanja, sukladno stavcima 1. i 2.
ovoga lanka.
lanak 95.
(1) Ministar e propise iz lanka 7. stavka 2., lanka 17. stavka 4., lanka 20. stavka 2., lanka
24. stavka 5., lanka 26. stavka 6., lanka 39. stavka 3., lanka 55. stavka 5., lanka 60. stavka
5., lanka 66. stavka 4., lanka 80. stavka 6. i lanka 94. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku
od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo nadleno za poslove zdravstva utvrdit e listu ovlatenih lijenika-specijalista
sportske medicine, odnosno specijalista medicine rada i sporta koji e utvrivati opu i posebnu
zdravstvenu sposobnost iz lanka 71. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadlean za zdravstvo e propis iz lanka 71. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 96.
(1) Sportski klubovi-udruge za natjecanje duni su zahtjev za upis u Registar profesionalnih
sportskih klubova iz lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona podnijeti u roku od 15 dana od dana
donoenja pravilnika iz lanka 24. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Sportske udruge dune su uskladiti svoj rad, djelovanje i donijeti ope akte sukladno
odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 97.

Sportski klubovi duni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
uskladiti se sa zahtjevom iz lanka 23. stavka 2. ovoga Zakona.
lanak 98.
Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog mree sportskih
graevina iz lanka 66. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona.
lanak 99.
(1) Propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o sportu (Narodne novine br. 111/97., 13/98. i
24/01.) ili odrani na snazi na temelju odredbi toga Zakona ostaju na snazi, osim odredbi koje su
suprotne odredbama ovoga Zakona, do donoenja propisa na temelju odredaba ovoga Zakona.
(2) Opi akti doneseni na temelju odredbi Zakona o sportu (Narodne novine br. 111/97., 13/98.
i 24/01.) ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, do donoenja
opih akata na temelju odredaba ovoga Zakona.
(3) Nazivi, opi akti, dokumenti i druge isprave koji su utvreni, doneseni, odnosno izdani do
stupanja na snagu ovoga Zakona, a sadre rije: sport nemaju obvezu mijenjati ju u rije:
sport.
lanak 100.
Postupci zapoeti prema odredbama Zakona o sportu (Narod ne novine, br. 111/97., 13/98. i
24/01.) i propisa donesenih na temelju toga Zakona dovrit e se prema odredbama toga
Zakona.
lanak 101.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o sportu (Narodne novine br.
111/97., 13/98. i 24/01.).
lanak 102.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 620-01/06-01/01
Zagreb, 9. lipnja 2006.

Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 124/10:

lanak 5.
(1) Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu (u daljnjem tekstu: HADA) pripaja se
Hrvatskom zavodu za toksikologiju koji danom stupanja na snagu ovoga Zakona mijenja naziv u:
Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (u
daljnjem tekstu: Zavod) nastavlja neprekinuti kontinuirani rad u borbi protiv dopinga u svim
meunarodnim asocijacijama u kojima je do stupanja na snagu ovoga Zakona djelovala HADA, te
preuzima sva prava i obveze u borbi protiv dopinga na temelju meunarodnih konvencija.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Zavod preuzima sredstva, prava, obveze, poslove,
pismohranu i drugu dokumentaciju te slubenike i namjetenika HADA-e.
lanak 6.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Uredba o osnivanju Hrvatske agencije
protiv dopinga u sportu (Narodne novine, br. 18/07.).
lanak 7.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.
Klasa: 620-01/10-01/02