EKSTRAPIRAMIDNE BOLESTI(poremeaj pokreta) S.A.K.Wilson poetkom prolog st.

dao je naziv motornom sustavu koji sudjeluje u kontroli motorike aktivnosti( a nije dio kortikospinalnog puta) bazalnih ganglija.Obiljeavaju ga neuronski krugovi u kojima se prijenos signala obavlja specifinim neurotransmitorima (npr.dopaminergiki,acetilkolinergiki )Bolesti ovog sustava mogu se podjeliti na hipokinetike i hiperkinetike poremeaji Patologija bolesti je vezana za biokemijske promjene unutar bazalnih ganglija-Parkinsonova bolestsubstantia nigra-Koreja-nucleus cudatus i putamen-Distonija Globus pallidus-Tremor-talamus,nucleus ruber MORBUS PARKINSON Parkinsonova bolest (PB)-je sporo progresivna degenerativna bolest ekstrapiramidnog sustava starije ivotne dobi. po lijeniku Jamesu Parkinsonu koji ju je 1817.nazvao drhtajua paraliza. J.Parkinson opisao je tremor,siromatvo pokreta,rigidnost miia i nestabilnost odravanja poloaja tijela kod PB. PB nastaje zbog smanjenog luenja kemijske supstance dopamina i to u dijelu mozga koji ima vanu ulogu u kontroli voljnih pokreta(bazalni ganglij)Posljedica ovih promjena su nevoljni pokreti. Neto ee mukarci,nakon 50-te godine.PODJELA Parkinsonizam ili Parkinsonov sindrom odnosi se na primarni,idiopatski i tipini koji obuhvaaju 95% sluajeva1)Primarni parkinsonizam dolazi do gubitka i degeneracije dopaminerginih pigmentiranih neurona u substanciji nigri ,to vodi je smanjena dopam.transmisija u neuronskim krugovima bazalnih ganglija 2)Sekundarni parkinsonizam je izazvan uzimanjem blokatora dopaminerginih receptora i vaskularnim lezijama(infarkti mozga i/ili bazalnih ganglija),hidrocefalus,traume glave,trovanja CO2,droge3)Parkinson plus sindromi simptomi PB-a + simptomi oteenja drugih sustava KLINIKA SLIKA Bolest zapoinje postupno i podmuklo4 GL. KL. SIMPT. SU:*tremor u mirovanju(frekvencije 4-6 Hz)*rigidnost muskulature*akineza/hipokineza/bradikineza*oteenje posturalnih refleksa Bolesnici imaju potekoe s zapoinjanjem i zavravanjem pokreta,ne postoje normalne sukretnje(npr.njihanje ruku pri hodanju)Treptanje je rijetko hipomimija Gestikulacija je oskudna Govor je monoton,hipofonian,slabo artikuliran i tih s karakteristinim monotonom,mucajuom disartrijomU kasnijoj fazi bolesti prisutan je fenomen smrzavanjaFenomen brojanja novca-najprije zahvaa jednu ruku,pa obje.Najjai je u mirovanju,smanjuje se pri pokretu,a odsutan je u snu.Tremor zahvaa ake,ruke,noge,eljust,jezik,elo ,vjee Tonus miia je povien za vrijeme cijelog opsega pokreta.Fenomen zupanikaOteano ustaju iz sjedeeg poloaja,a u kasnijoj fazi bolesti ta radnja im je onemoguena,prisutno je oteano okretanje u krevetu.Poloaj tijela je ukoen,savijen i nagnut prema naprijed.Glava je u fleksiji.esto padaju.Hod sitnim koracima uz naginjanje prema naprijed(anteropulzija),noge vuku po podlozi,nesigurni su u hodu. Koljena su blago flektirana,ruke aducirane u ramenima,flektirane u laktovima i zglobovima prstiju,bez normalnih sukretnji.Festinacija pri hodu iznenada ponu trati da ne bi pali.Propulzija sklonost padanju naprijedRetropulzija sklonost padanju natragPrisutni su i nemotoriki simptomi: *slabljenje/gubitak osjeta njuha(hiposomnija/asomnija)*seboreja,opstipacija,hipersalivacija,erektilna disfunkcijaOsjetni simptomi ukljuuju neugodan osjeaj unutarnjeg nemira i neugodnu bolnost u udovimaPoremeaj spavanja Anksioznost,promjene raspoloenja i kognitivni poremeaji Demencija u 50% bolesnikaDepresijaMikrofagija-pri pisanju prva slova su velika,a ostala mala i jedva vidljiva.Refleksi ostaju normalni ,ali se zbog tremora i rigora ponekad teko izazivaju.U PROCJENI PB A upotrebljava se Hoehnova i Yahrova skala DIJAGNOZA na osnovu klinike slike Potrebno je potvrditi bar dva simptoma PB CILJ:osigurati to dulje i kvalitetnije funkcioniranje oboljelih na radnom mjestu,u obitelji i drutvu.U lijeenju se koriste farmakoloke,neurokirurke i neurorehabilitacijske metode.Zapoinje kada simptomi ponu utjecati na kvalitetu bolesnikova ivota. PROGRAM FIZIOTERAPIJE OBOLJELIH OD PB Program je strogo individualan i terapiju odabiremo prema stupnju hipertonusa,hipokineze i tremora.Provode se pasivne vjebe u smislu rastezanja rigidnih miia.Ako stanje dozvoljava aktivnim vjebama dajemo prednost.1.vjebe disanja-nekoliko puta dnevno 2.PNF tehnika-za savladavanje otpora hipertonine muskulatureVjebe za preciznost i koordinacijuRazvijanje automatskih pokreta(hod,ustajanje,sjedanje,hranjenje)Vjebe za miie mimike pred ogledalom Vjebe govora i pisanja Masaaoputanje miia(vrata,prsti ruku, aduktori natkoljenice,miici stopala) ES,hidroterapija Vjebe u Hubbard kadi,hidromasaa,krioterapija,balneoterapija FIZIOTERAPIJSKA INTERVENCIJA:1. RANI STUPANJ -savjetuju se vjebe za preciznost i koordinaciju,vjebe za poveanje opsega pokreta,vjebe izdrljivosti,vjebe istezanja,respiratorne vjebe,vjebe mimine muskulature,vjebe govora,vjebe pisanja,relaksacija 2. SREDNJI STUPANJ Tehnike poveanja pokretljivosti i posturalne svjesnosti Svakodnevne aktivnosti:sjedenje,dizanje,ustajanje iz kreveta,dizanje sa poda,djelovati na kontroli hoda i ravnotee da se sprijee padovi, Inicijalni iskorak olakavamonjihanjem u stranu,stupanjem na mjestu,koraanjem unatrag prije iskoraka naprijed DISTONIJA Radi se o nevoljnim promjenama miinog tonusa koje se kreu od hipotonije do spazmaOznaavamo ih po lokalizaciji ;stoga mogu biti fokalne,segmentalne ili generaliziraneUzrok je biokemijski poremeaj u bazalnim ganglijima--gr miia uzrokuje pokretanje vrata u stranu, naprijed ili natrag*glava se rotira, naginje u stranu, naprijed ili natrag *rame moe biti podignuto prema nagnutoj glavi*moe biti prisutan tremor glave*pokreti mogu biti bolniLIJEENJE Ovisi o stanju bolesnika i vrsti distonije Koristi se botulin toksin intramuskularno uz primjenu fizikalne terapije U praksi najee susreemo cervikalnu distonijuFokalne distonije su vezane za miie lica i oiju Segmentalne distonije su najee zahvaaju gornje ekstremitete i vrat LIJEENJEFizikalna terapija kod cervikalne distonije(najea u praksi):- vjebe snaenja -masaa-TENS-vjebe istezanja skraenih miiaancov okovratnik SINDROM NEMIRNIH NOGU est je poremeaj pokreta Bolesnik ima osjeaj da neprestalno treba pokretati noge Prisutne su parestezije i grevi u miiima noguPokretanje nogu smiruje tegobe Meunarodno drutvo za sindrom nemirnih nogu postavilo je kriterije za postavljanje dijagnoze:1)potreba za pokretima nogu praena je bolnim senzacijama 2)nemir 3)pogoranje simptoma mirovanjem 4)simptomi su izraeniji nou