Artritisi

Slavica Babi,bacc.ft

REUMATOIDNI ARTRITIS
Kronina upalna degenerativna
progresivna bolest vezivnog tkiva
Nepoznatog uzroka
ea u ena
Javlja se u dobi od 20-40 godina
Izmjenjuju se periodi egzarcebacije i
remisije
Bolest zapoinje nespecifinim
simptomima

RA
Simptomi: bolovi u zglobovima, oteklina i
jutarnja zakoenost,simetrini razvoj
simptoma na zglobovima, atrofija miia
Najprije zahvaa male zglobove ake i
stopala
Napretkom bolesti obuhvaeni su i vei
zglobovi, rame,kuka i koljena

RA
Neuroloke komplikacije:
1)kanalikularni simptomi
2)periferne neuropatije
3)lezije medule spinalis

Deformacije na zglobovima
Palac-deformacija Z
Prsti-labui vratovi
Deformacija prstiju-prsti kao batii
- ulnarna devijacija i fibularna devijacija
Deformacija prsta-rupica za gumb
Deformacija MCP-tuljanova peraja

Posljedice RA
Reumatoidni noduli
Reumatoidne lezije na krvnim ilama
Promjene krvi
Trombocitopenija
Promjene na bubrezima
Afekcije oiju(iridociklitis)

Lakat
Zahvaen kod 20% pacijenata
Oteklina,oteana pokretljivost,bol
Fleksijska kontraktura

Rame
Oko 40% pacijenata
Bol, oteklina uz razvijenu adukcijsku
kontrakturu
Atrofija muskulature
Oteano obavljanje aktivnosti
svakodnevnog ivota

Kuk
U kasnijem stadiju bolesti
Bol u preponi i glutealnoj regiji
Ograniena ekstenzija,abdukcija,i vanjska
rotacija

Koljeno
Bol
Oteklina
Atrofija natkoljenih miia
Fleksijska kontraktura
Otean hod

Dijagnoza
Kriteriji Amerikog reumatolokog drutva:
1)jutarnja zakoenost
2)oteklina barem jednog zgloba(vidljiva
lijeniku)
3)oteklina bar jo jednog zgloba, a razmak
izmeu afekcija je manji od 3 mjeseca
4)simetrina oteklina istih zglobova vidljiva
lijeniku

Dijagnoza
5)supkutani noduli vidljivi lijeniku
6)Rtg snimke pokazuju dekalcifikaciju u
podruju zahvaenih struktura
7)dokazivanje pozitivnog reumatoidnog
faktora

Dijagnoza
Ukoliko pacijent ima prisutna 4 simptoma
konstantno 6 tjedana
Funkcionalni razredi:
1.bolesnik sposoban aktivnosti svakodnevnog
ivota
2.sposoban za samozbrinjavanje,profesionalne
aktivnosti,ali ogranien u neprofesionalnim akt.
3.sposoban za samozbrinjavanje,djelomino
sposoban za profesionalne i neprofesionalne
akt.
4.ogranien u svim aktivnostima

Lijeenje
1.ope mjere-odmor, dijeta, udlage
2.medikamentozna terapija
3.funkcionalna terapijakineziterapija,radna terapija
4.edukacija
5.operacija

FT procjena
Subjektivan-anamneza
Objektivan-gledamo hod, posturu, ope
stanje, stanje koe, krepitacije
MJERENJA:
Procjena boli po Mc Gill-Melzacovom
upitniku i Vizualnoj skali boli
Mjere cirkularnosti, mjere opsega pokreta,
MMT, ergometrija
Procjena aktivnosti svakodnevnog ivota

Cilj terapije
Smanjiti bol i edem
Korekcija i prevencija kontraktura
Poveati izdrljivost
Poveati opseg pokreta i snagu
Poboljati koordinaciju i ravnoteu
Korekcija hoda
Edukacija
Smanjiti rizik sekundarnih oteenja

Intervencije:
U akutnoj fazi-mirovanje,lijekovi krioterapija
TENS
U remisiji-kondicioni treninzi primjereni stadiju
bolesti i dobi(fitnes, plivanje, vjebe s malim
terapeutskim loptama, vonja bicikla, etnje), 35 puta na tjedan
Vjebe gibljivosti do punog opsega
pokret(suspenzija ili rasteretno po podlozi)
Mali zglobovi se vjebaju uz prethodnu trakciju.

Intervencija
HIDROTERAPIJA-provode se individualne vjebe
u bazenu ili Hubbardovim kadama
Vjebe mogu imati za cilj:
-relaksaciju
Poveanje miine snage
Poveanje opsega pokreta
-temperatura treba biti od 35- 38 *C
-kontraindicirano je za osobe s kardiomiopatijom i
respiratornim problemima

Vrste vjebi
-vjebe za rameni zglob- pomou tapa,lopte
-Vjebe istezanja-polagano bez trzaja do granice
boli
-Vjebe za poboljanje funkcije ake i runog
zgloba
-vjebe balansa i ravnotee-balansna daska,hod
po uetu
-sve se provodi pred ogledalima
-trening hoda
-trening aktivnosti svakodnevnog ivota

Intervencija
Edukacija pacijenta
Informacije o lijeenju,bolesti, lijekovima,
vjebama
Uputiti pacijenta o postupcima
samopomoi

JUVENILNI KRONINI ARTRITIS

Kronina upalna bolest koja zahvaa
djecu i mlade
Uzrok nepoznat
Tri su oblika:
1)sistemski-zapoinje akutno,visokom
temperaturom,afekcijom srca,bubrega i
plua,zahvaeni su i
zglobovi(temporomandibularni ,vratna
kraljenica)

JKA
2)poliartikularni-vrlo slian RA
3)oligoartikularni-ei u djeaka,zahvaa
najvie 4 zgloba

Pregled
Subjektivan-anamneza
Objektivan-promatranje bolesnika od
ulaska u ordinaciju
- hod, postura, promatramo fizioloke
krivine(vratne i lumbalne kraljenice),
koa, stanje zglobova

edukacija
Edukacija roditelja i djece
Djeca trebaju biti ukljuena u svakodnevni
ivot i igru,ii u vrti ili kolu
Ukoliko je potrebno nauiti ga koristiti
razliita pomagala
Fizioterapeut treba biti izuzetno kreativan
u radu s djecom

Fizioterapeutski postupci
Koristimo: kutomjer,
goniometar,centmetar, vagu, toplomjer
kola hoda-edukacija djeteta
vjebe provodimo svakodnevno
Korigirati posturu i provoditi vjebe(npr.
Hod s loptom, tranje s loptom)
Vjebe disanja-puhanje balona od
sapunice

JKA
Vjebe za kraljenicu provodimo ih
zajedno s djetetom
Vjebe za prste i runi zglob-rad s glinom,
plastelinom, spuvicama
Vjebe za kukove-kroz ples
Vjebe koljena-vonja tricikla, ringe-raja
Vjebe za stopala-penjanje na vedske
ljestve, hvatanje spuvica prstima

PSORIJATINI ARTRITIS
Upala zglobova povezana s konom bolesti
Izmjenjuju se periodi remisije i egzarcebacije
Simptomi su: bolovi, defermiteti, oteklina,
oteena funkcija, jutarnja zakoenost
Obino su zahvaeni zglobovi prsiju i stopala
pa prsti izgledaju poput kobasice.
Dijagnoza:na osnovu kl. slike, rtg,
laboratorijskih nalaza

Lijeenje:
Medikamentozno: lijekovi za upalu i
psorijazu
Fizikalne procedure i kineziterapija
Fizioterapijski postupci:
Subjektivan pregled
Objektivan pregled-mjere cirkularnosti i
longitudinalnosti, opsega zglobova, mjere
intenziteta boli, promjene na koi, krvni
tlak

Fizioterapijske procedure:
TENS-ne primjenjuje se na mjestima gdje
postoje oteenja koe
LASER-15-20 min
ULTRAZVUK-samo ako nema ranica na
koi
MAGNET
KRIOTERAPIJAkriomasaa,kriokupka.kriooblozi(moe se
dodati hipermangan)

PA
BALNEOTERAPIJA-sumporna voda dobro
djeluje na kone i zglobne promjene
-kupke za pojedine dijelove tijela (lokalna
kupka), sumporni bazeni
NAFTALAN:
1)Naftalan kupke-kade s uljnim kupkama na
temperaturi 34- 38 *C, u trajanju od 8-14
min

PA
2)premazivnje itavog tijela naftalanom
3)djelomine kupke
4)okluzivni zavoji naftalana-aplikacija nou
5)jontoforeza
6)sonoforeza

REAKTIVNI ARTRITIS
(Reiterova bolest)
Poremeaj koji uzrokuju tri simptoma:
1)Upala urogenitalnog trakta
2)Konjuktivitis
3)Artritis
Simptomi se razvijaju 1-3 tjedna od infekcije
ei kod mukaraca u dobi od 20-40
godina

Obino su zahvaeni koljena, glenjevi i

stopala, rijee kraljenica
Upala zahvaa esto i Ahilovu tetivu
Zglobovi su bolni, oteeni , crveni,
zakoenost
Dg:na osnovu klinike slike, RTG

Fizioterapijska procjena
Subjektivan pregled
Objektivan pregled
Mjerenja(obujma zglobova i opsega
pokreta, MMT,procjena posture, balansa,
hoda)
Plan terapije:jaanje muskulature,
poveanje opsega pokreta, poboljanje
hoda i ravnotee, poveanje optimizma.)

Fizioterapijska intervencija
Krioterapija,TENS, galvanska struja, DDS,
IFS, UZ, laser
Kineziterapija
Koritenje udlaga i pomagala po potrebi
Edukacija

INFEKCIJSKI ARTRITIS
Uzronici su gram-pozitvni ili gramnegativni mikroorganizmi
Najee zahvaa zglob kuka i koljena
Javlja se monoartikularna bol
Simptomi:bol, oteklina, ukoenost, visoka
temperatura
Osim zglobova zahvaa i burze oko
zgloba

Lijeenje
Lijekovi:antibiotici, protuupalni lijekovi
Kineziterapija- 3-4 puta dnevno
Krioterapija
Kirurko lijeenje-drenaa zgloba i
rjeavanje kontraktura

2)Predavanje
sistemski
lupus,sklerodermija,AS
Slavica Babi,bacc.ft

Sistemni lupus eritematodes

Sistemna bolest vezivnog tkiva koja
zahvaa razliite sustave,a obiljeava ju
fibrinoidna degeneracija vezivnog tkiva
ee se javlja u ena(9:1) u 40-tim
godinama.
Nepoznatog je uzroka

Sistemni lupus eritematodes

Klinika slika:
-u akutnoj fazi bolesti:slabost praena mialgijom
i depresijom, te drugim psihikim poremeajima,
bolovi u prsnom kou.
-osip na koi aka i laktova, te ispod oiju
-alopecija
-bolovi u zglobovima
-simptomi vezani za SSkoreje,mijelitisa,konvulzija,depresije

Sistemni lupus eritematodes

-pleuralna bol i dispnea
-bolovi u trbuhu
-perikardijalne smetnje
-limfadenopatija
-anemija
-Raynadov fenomen

Sistemni lupus eritematodes

Lijeenje:
-medikamentozno-antimalarici i
nesteroidni antireumatici
-fizikalna terapija i rehabilitacija

Progresivna sistemna skleroza

Sklerodermija
Progresivna sistemna skleroza je reumatska
bolest koju oznaava proliferacija kolagena,
upalna reakcija i atreofija koe.(Jaji, 1999.)
Promjene se dogaaju i na vitalnim organima
Bolest obiljeavaju tri simptoma:
1)vaskularna insuficijencija
2)ishemina atrofija
3)fibroza

Progresivna sistemna skleroza

Sklerodermija
Klinika slika:
ea pojava u ena u mlaoj dobi,a nakon 45
g. podjednako se javlja kod oba spola.
-Raynaudov fenomen je obino poetak bolesti
koji moe trajati mjesecima, pa i godinama do
pojave prvih simptoma sklerodermije.(ake i
stopala)
Sklerodaktilija-promjene na akama
Akroskleroza-promjene na
podlakticama,stopalima i oko usta

Progresivna sistemna skleroza

Sklerodermija
-u zahvaenim dijelovima koa je
zategnuta, tvrda, depigmentirana, ispadaju
dlake, pokreti su ogranieni, zglobovi su
obino fiksirani u poloaju fleksije
-Afekcija koe lica->radijarne brazde oko
usta
-supkutana kalcifikacija koja kroz
ulceracije izbija na povrinu koe

Progresivna sistemna skleroza

Sklerodermija
-promjena zglobnih ahura ->kontrakture
-miii su atrofini posebno u podruju zdjelice i
ramena
-promjene u gastrointestinalnom traktu,
disfagija(zbog hipomobilnosti
jednjaka),hipomobilnost crijeva.
-promjene u kardiopulmonalnom sustavu
-renalna insuficijencija

Progresivna sistemna skleroza

Sklerodermija
Kriteriji za postavljanje dijagnoze:
1)veliki kriteriji-sklerodermija
2)mali kriteriji-sklerodaktilija, udubljenje ili
gubitak tkiva na distalnom kraju jastuia
prstiju, fibroza plunih baza.

Progresivna sistemna skleroza

Sklerodermija
Lijeenje:
-Medikamentozno
-fizikalna terapija i rehabilitacija

Fizioterapijska intervencija
Na osnovu S.O.A.P modela nainiti plan terapije
Kineziterapija bi trebala sadavati:
-vjebe jaanja (izometrike) miica lica,ake i
miia nogu
Vjebe disanja inspiratorno-ekspiratornog tipa
Parafinske obloge
Masaa
Udlage-za zglobove ake
edukacija

Reumatska groznica
Najee nastaje u djece i mladei
Zapoinje streptokoknom infekcijom, kao
angina, upala sinusa ili srednjeg uha
Zapoinje s visokom temperaturom
Simptomi su :
karditis(endokarditis,miokarditis,perikarditis)
-artritis
-eritem
-korea
-potkoni vorii

Reumatska groznica
Lijeenje:
Lijekovi
Fizikalna terapija

FIZIOTERAPIJA KOD
ANKILOZANTNOG
SPONDILITISA
SLAVICA BABI

Fizioterapija kod ankilozantnog

spondilitisa
SPONDYLITIS ANKYLOSANS
kronina,progresivna reumatska bolest
zahvaa SI ( sakroilijakalne zglobove),
zglobove kraljenice, korijenske zglobove
( rame, kuk), akromioklavikularne ,
sternoklavikularne
rijetko male zglobove aka i stopala

Fizioterapija kod ankilozantnog

spondilitisa
* moe biti zahvaena koa, miii , oko i
srce
* AS ( ankilozantni spondilitis) ei u
mukaraca , javlja se izmeu 15 -e i 29-e
godine ivota
* AS u konanom obliku manifestira se
fibrozom, ankilozom sakroilijakalnih
zglobova, okotavanjem ligamenata

AS
* manifestira se okotavanjem kraljeninih
zglobova,kostovertebralnih i
kostotransverzalnih zglobova
* kraljenica postaje poput bambusovog
tapa
* DEFORMACIJE - ispruena vratna
lordoza, pojaana torakalna kifoza,
smanjena lumbalna lordoza

AS
* funkcija kraljenice oteana, oteano
disanje ( smanjena gibljivost prsnog koa)
* smanjenje gibljivosti kraljenice u svim
smjerovima
* PROGNOZA BOLESTI - nesigurna,
ozbiljna ovisna o leziji visceralnih organa,
spondilodiscitisu i atlanto-aksijalnoj
dislokaciji

Fizioterapija kod AS
* TIJEK ankilozantnog spondilitisa odlikuje
se fazama REMISIJE I
EGZARCERBACIJE
* LIJEENJE - prilagoditi fazi bolesti
* AKUTNI , SUBAKUTNI I KRONINI
STADIJ

Fizioterapija kod A.S.

*
*
*

LIJEENJE AKUTNOG STADIJA

ope mjere ODMOR
odmor mora biti izdaan i produen,
u leeem poloaju i u sjedalici
* kod perifernih zglobova indicirane su
UDLAGE ( za ublaavanje bolova i upale)

Fizioterapijski postupci
VJEBE U SUSPENZIJI aktivno i pasivno
rastezanje miinih skupina
prevencija skraenja miia i razvoja
deformacija
HIDROTERAPIJA tuiranje, Hubbard kada,
bazen, podvodna masaa.
UINAK : relaksacija muskulature,
smanjenje boli, skraenje jutarnje
zakoenosti, poveanje raspona pokreta

VJEBE DISANJA koriste se u svim

stadijima, poboljanje vitalnog kapaciteta,
mobilizacija zglobova toraksa , Th
kraljenice, poticati kostalno disanje
DRANJE - suprostavljati se
promjenjenom poloaju pri hodu

Fizioterapija kod A.S. u akutnom

stadiju
DRANJE- hodati duim korakom , udisati
pri iskoraku i izdisati pri zavretku koraka
prsni ko izbaciti naprijed, ramena natrag,
hodati uzdignute glave, pogled u
vodoravnom smjeru
VJEBE za mobilnost , maksimalni raspon
pokreta i rastezanje miia
PLIVANJE

LEAJ - tvrd i ravan, bez jastuka ili s

malenim jastukom
leanje potrbuke sprjeava kontrakturu
kuka,koljena i pogrbljeno dranje
dugo leanje izbjegavati
TJELESNA TEINA poveano optereuje
zglobove, ubrzava torakalnu kifozu

* FIZIKALNA TERAPIJA upotreba

KRIOTERAPIJE na zglobove i hvatita
tetiva ( entezitisi )
* NAIN OBAVLJANJA RADA
teak fiziki rad izbjegavati, rad u
nepovoljnom poloaju, najprikladnije sjediti
i biti pokretan.
* Izbjegavati stalno sjedenje

 FIZIKALNA TERAPIJA
ULTRAZVUK - upotreba na oba
sakroilijakalna zgloba , putem kontaktnog
medija ili kroz vodu- doza 2/Wcm te na
paravertebralne miie u vratnom i
slabinskom dijelu kraljenice
UZ prodire dublje nego dijatermija

*
*
*

DIJATERMIJA - primjenjuje se KV i MV
prodiranje KV i MV je oko 4 cm
djeluje na smanjenje boli i relaksaciju
miia
* ELEKTROTERAPIJA - djelovanje na bol
* primjenjuju se interferentne struje,
dijadinamske struje, iontoforeza

FIZIOTERAPIJA SUBAK. I
KRONINOG STADIJA A.S.
* Iontoforeza i ultrasonoforeza- indicirane u
lijeenju entezitisa
* TENS- jaine 80mA i frekv. 80-180 Hz djeluje
analgetski , primjena 30 min/24 h.ili vie puta
dnevno
* FOTOTERAPIJA
* MASAA- smanjuje bol, smanjuje tonus
paravertebralnih miia, poboljava
cirkulaciju i lokalni metabolizam tkiva

* PODVODNA MASAA - smanjujemo tonus

paravertebralnih miia, poboljavamo
cirkulaciju i metabolizam tkiva
* KINEZIOTERAPIJA odrava se
zadovoljavajua pokretljivost kraljenice,
funkcija prsnog koa i zglobova
* vjebe disanja, jaanje ekstenzora trupa i
udova, vjebe za mobilizaciju kraljenice

Vjebe za istezanje fleksora

* pravilo: ekstenzore jaati, a fleksore
istezati
* VJEBE ZA IRENJE TORAKSA ,ruke se
abduciraju u ramenu i saviju na zatiljak, a
laktovi ire otraga koliko je najvie
mogue, pri tome se maksimalno rastee
pektoralni mii

* hiperekstenzija ,odnosno ekstenzija kuka

s aktivnim rastezanjem miia kuka i
fleksora lumbalne kraljenice, vri se iz
leeeg poloaja na trbuhu s podizanjem
noge koliko je to najvie mogue i
vraanje u neutralni poloaj

Rastezanje m. iliopsoasa, zapoinje iz

poetnog kleeeg poloaja ( sl. 3-19)
aktivno rastezanje fleksora postie se
reklinacijom gornjeg dijela kraljenice

Vjebe za razgibavanje kraljenice: bitno

je da se izvode iz etverononog poloaja
glava je podignuta i usmjerena
naprijed,bolesnik kontrahira m. rectus
abdominis uz istodobno rastezanje
ekstenzora kraljenice

Iz toga poloaja bolesnik sjeda na pete ,

istee se natrag i pri tome istee erectores
trunci i pektoralne miie
OPERATIVNO LIJEENJE KOD A.S.
najei zahvat je na kuku- ugraivanje
endoproteze, postie se uklanjanje boli i
poveana gibljivost zgloba

Nakon artroplastike javlja se ponekad

ektopina osifikacija oko kuka, locirana u
mekim tkivima
posljedica krvarenja u mii ( pipa se
vorasto zadebljanje ili se dokazuje RTGom.)
prevencija ovog stanja je rana
KRIOTERAPIJA , OPREZ S VJEBOM

Fizioterapija kod subak. I

kroninog A.S.
POMAGALA
steznici za kraljenicu obino se daju kod
vee aktivnosti bolesti
spondilodiscitis ili atlantoaksijalna
dislokacija
kod afekcije oba kuka -tap
kod teih obostranih koksitisa i afekcije
koljena indicirana su kolica

SPORTSKE AKTIVNOSTI KOD

A.S.
* Bolesnici s ankilozantnim spondilitisom
mogu se baviti sprotskim aktivnostima
* plivanje na leima i prsima jaa m.
trapezius, m. erectores trunci, m.
latissimus dorsi, m. rhomboides maior i m.
rhomboides minor te m. serratus anterior
* preporua se vie leno plivanje

SPORTSKE AKTIVNOSTI KOD

A.S.
SPORTOVI NA VODI
veslanje i skijanje nisu indicirani, dovode
kraljenicu u poloa kifoze, pospjeuju
kontrakturu kuka u fleksijskom poloaju
nepovoljno djeluje protresivanje tijela na
vodi i glisiranje na valovima
IGRE LOPTOM- najprikladnija ODBOJKA

SPORTSKE AKTIVNOSTI KOD

A.S.
Preporua se i KOARKA
STOLNI TENIS djelomino se preporua
TRANJE je preporueno radi vjebanja
respiratornog sustava, ne preporua se skok
u vis i skok u dalj.
REKREATIVNE AKTIVNOSTI
ZDRAVSTVENO HODANJE- hoda se po
mekim i ravnim terenima barem jedan sat 4-5
km

REKREATIVNE AKTIVNOSTI
KOD A.S.
ZDRAVSTVENO TRANJE ( jogging)
obuhvaa trkaranje i umjereno tranje
preventivna i terapijska vrijednost
treba trati svaki dan ili 3 x tjedno 1 sat poslije
podne
SPOLNI IVOT - lijekovi i bolest utjeu na
libido, smetnje kod kriobolje i koksitisa,
uzimati analgetike za poboljanje spolnog ina

A.S. I VONJA
Ankilozantni spondilitis izaziva potekoe u
vonji, osobito kod zahvaenosti vratne
kraljenice
potekoa kod rotacije gornjeg dijela trupa i
vrata
oprez kod vonje unatrag,
opasnost od atlanto-aksijalne dislokacije pri
rotaciji glave ili kompresije medule spinalis,
posljedino tetrapareza

A.S. I VONJA
U tom sluaju obvezno je noenje
rasteretnog plastinog ovratnika
treba nositi ovratnik i tijekom vonje

Prikaz metoda procjene kod AS

S obzirom na oteenje lokomotornog sustava i metode
procjene usmjerene su na procjenu:
-funkcionalne nesposobnosti(BASFI)
-indeks aksijalnog statusa(BASMI)
-indeks procjene broja bolnih i oteenih zglobova(ASAS)
-indeks za procjenu kvalitete svakodnevnog ivota(BASG)
-upitnik za procjenu zdravstvenog stanja posebno
prilagoen spondiloartropatijama(HAQ)

HAQ
Upitnik ine pitanja koja se odnose na
oblaenje, njegu, hodanje, jedenje,
higijena, dohvatanje, aktivnosti i
pomagala.
Indeks nesposobnosti se dobije kada se
zbroj ocjena podjeli s 8.

BASFI
Utvruje funkcionalnu nesposobnost oboljelih od
AS-a.
Ima 10 pitanja koja se odnose na svakodnevne
aktivnosti(provedene u prethodnom mjesecu)
Odgovori se biljee na VAS-skali u
milimetrima(0-100).Krajnji rezultat je u
centimetrima,tj ukupan zbroj se podjeli s 10.to
je vei ukupan broj deficit je jai.

BASDA
Brz i jednostavan,potrebno je 30 sekundi do 2 minute .
6 pitanja vezanih uz simptome:umor,bol u kraljenici,
bolnost i oteklinu zglobova, podruje lokalizirane
osjetljivosti na dodir i pritisak, te jutarnja zakoenost.
Rezultat upisuje na VAS skali u rasponu od 0-10
ravnalom.Odnosi se na protekli tjedan.
Zbroju prva 4 pitanja pridodaje se zbroj srednje
vrijednosti zadnja dva pitanja i podjeli se s 5.(manji zbroj
znak je bolje klinike slike)

ASAS
Upotrebljava se za procjenu bolnih i
oteenih zglobova.
Zglobni indeks obuhvaa 44
zgloba.Palpacijom se ocjenjuje
bolnost,dok se na 40 zglobova ocjenjuje
oteklina.

BAS-G
Pokazuje kako AS utjee na AD
Ispunjava kriiem prema VAS-skali.
Vei rezultat znak je i vee nesposobnosti

Artroze
Slavica Babi, bacc.ft

Dijelovi zgloba
Zglobna hrskavica
Sinovijalna membrana
Subhondralno kotano tkivo
Okolni elementi(ahura,ligamenti,miii)
Preduvijet urednog funkcioniranja zgloba je
idealno sudjelovanje tih sustava,tj
struktura.

Kako nastaje artroza ?

Na povrini hrskavice nastaju pukotine tako da
povrina vie nije glatka, te pri gibanju dolazi do
kripanja.
Tim grubim trenjem nastaju sve grublje pukotine,
pa se komadii otkidaju i plutaju u zglobu.
Hrskavica postaje sve tanja, a trenje se prenosi
na kost, a kost se zgunjava=skleroza
subhondralne kosti.
Tamo gdje nema pritiska kost buja pa nastaju
osteofiti

Biokemijski proces poinje tako da

propadaju proteoglikani pa kost ostaje
gola, a ona ne podnosi pritisak.
Svaki pokret uzrokuje traumu.
Odlomljeni komadi hrskavice mogu
nadraiti sinovijalni sloj zglobne ahure.

Kliniki simptomi
Bol na pritisak(sam zglob, okolina)
Zadebljanje zgloba
Krepitacije pri kretnjama
Prolazni znaci upale
Ogranienje kretnji

Lijeenje
Medikamentozno
Fizikalna terapija i rehabilitacija

Artroza temporomandibularnog
zgloba
Javlja se jednostrano ili obostrano
Pacijent osjea bolove pri vakanju i zagrizu,
oteano otvara usta, prisutne su krepitacije pri
jelu.
Dg se postavlja na osnovu RTG snimke, esta je
prisutnost osteofita i osteoskleroze
lijeenje:lijekovi, fizikalna
terapija(soluks,TENS,laser) i medicinske vjebe

Artroza humeroskapularnog zgloba

Sekundarna artroza nakon habitualnih
iaenja i prijeloma
Bol u ramenu pri aktivnim i pasivnim
pokretima
Ogranienje svih pokreta u ramenu
Lijeenje:lijekovi, fizikalne procedure,
medicinska gimnastika(vjebe jaanja i
opsega pokreta)

Artroza akromioklavikularnog
zgloba
Najei uzrok svih bolova u ramenu
Bolovi su ogranieni bolni i uju se
krepitacije
Lijeenje:lijekovi,fizikalne procedure i
medicinska gimnastika

Artroza sternoklavikularnog zgloba

Degenerativne promjene brzo progrediraju
i dovode do subluksacija i luksacija
Bol je umjerena, pojaava se pri adukciji
nadlaktice
Lijeenje:analgetici, fizikalne procedure i
antireumatske kreme(utrljavanje na mjesto
boli)

Artroza lakta
Sekundarna artroza nakon distorzije ili
uestalih mikrotrauma
ea je na radiohumeralnom zglobu
Specifina je za neka zanimanja(radnici s
kompresijskom builicom)
Bol, oteklina i ogranienje pokreta
Lijeenje:lijekovi, fizikalne procedure i
vjebe(snaenja i istezanja)

Artroza ake
Primarna artroza
Pojava rubnih oseofita na dorzomedijalnim i
dorzolateralnim stranama DIP zglobovima.
Nastaju fleksijske i lateralne devijacije distalnih
falangi Heberdenovi vorii.
Zglobovi su bolni, oteeni, crveni i ograniene
pokretljvosti.
Lijeenje:lijekovi, kriomasaa, UZ kroz vodu,
individualne vjebe za aku.

Artroza ake
Nastanak voria na PIP zglobovimaBouchadova artroza.
Bol, smanjena snaga i funkcija ake,
oteklina
lijeenje:lijekovi, vjebe opsega pokreta,
UZ, krioterapija .

Artroza palca
Rhitzartroza-artroza zgloba palca
esto u domaica i krojaa
Lijeenje:rastereenje zgloba longetom,
kriomasaa, medicinska gimnastika, UZ
kroz vodu, analgetici

Artroza radiokarpalnog zgloba

esta nakon prijeloma kao sekundarna
artroza, takoer uestalija kod amputiraca
i osoba koje stalno koriste take i hodalice
Prisutni su bolovi, ogranienje pokreta,
slabost miia
Lijeenje:fizikalne procedure, medicinske
vjebe.

Artroza talokruralnog zgloba

Sekundarna artroza esta nakon prijeloma
tibie i fibule(posebno kod nogometaa i
skijaa)
Bol, oteklina, ogranienje pokreta
Lijeenje kao i u drugih artroza, ponekad
je potrebna artrodeza

Fizioterapijski proces kod artroze

kuka, koljena
Subjektivan pregled :
-gdje i to boli, kada se prvi put pojavila
bol, u kojim uvijetima
-da li epa, koristi taku
-moe li provoditi AD
-postoje li trnci,zakoenost

Objektivan pregled:
-da li su kotane strukture simetrine
-da li su konture mekih tkiva simetrine
-da li je boja koe i tekstura tkiva jednaka ili ima
razlike na bolnom mjestu
-postoje li krepitacije ili abnormalni zvukovi u
zglobu
-kakva je spremnost na suradnju

Postupci mjerenja i testovi

-teina, visina, mjere longitudinalnosti i
cirkularnosti
-MMT, goniometrija,procjena balansa i hoda,
procjena boli, , procjena upotrebe pomagala
-procjena mobilnosti i integriteta zgloba(koljenomobilnost patele)
-procjena AD, test sagitalne gibljivosti

Cilj terapije:
Kratkoroni-smanjenje bolnosti i edema:
-elektroterapijom, manuelna terapija,
vjebe,krioterapija ,upotreba ortopedskih
pomagala

Dugoroni cilj-sauvati opseg pokreta

Manuelna terapija i vjebe, fizikalni agensi
-sprjeavanje atrofijeManuelna terapija i vjebe, elektroterapija
-prevencija deformacijaAplikacija ortoza
-unaprijediti posturanu kontrolu
Terapijske vjebe
-Poboljati psiholoki status
edukacija, vjebe

Degeneratvne bolesti kraljenice

Nastaju na intervertebralnim i
kostovertebralnim zglobovima
Kod vratne kraljenice-cervikalni,
cervikocefalni cervikobrahijalni bolni
sindrom
Kod slabinske kraljenice-lumbalni
sindrom

S obzirom na podrijetlo i distribuciju simptoma

degenerativne bolesti kraljenice se dijelena :
Vertebralne bolne sindrome-bol i ostali simptomi
vezani za podruje
kraljenice(cervikalni,torakalni i lumbalni)
Vertebrogeni sindromi-bol ide i u ekstremitete ili
glavu(cervikocefalni,cervikobrahijalni,lumboiijal
gija)

Cervikalni sindrom
Simptomi su u podruju srednjeg dijela
vrata ire se prema lopaticama i
ramenima, bolnost spinoznih
nastavaka,suenje intervertebralnih
prostora.
Uzroci:degeneracija i.v. diska,prisilan
poloaj glave,osteofiti,nagli pokret
glave,traume.

Akutna faza-mirovanje, lijekovi,

ovratnik(dan i no),relaksacija
Kronina faza-trakcija, ovratnik(nou) i
ponekad na radnom mjestu, IFS; DDS;
galvanizacija, vjebe

Cervikocefalni sindrom
Degeneratvne promjene na zglobovima i
diskovima, moe biti podraena vertebralna
arterija
Simptomi :
-bol u sljepoonicama i elu,te stranjem dijelu
vrata
-povien tonus miia(PVM)
-vrtoglavice i um u uima
-ogranienje pokretljivosti vrata
-zamagljenje vida i dvoslike
-bol u podruju lica(n.trigeminus)

Lijeenje:
-identino lijeenju cervikalnog sindroma

Cervikobrahijalni sindrom
Degeneratvne promjene donjeg dijela vratne
kraljenice uvjetovati e pojavu:
Hipotoniju vratno-ramenih miia
Bolove koji se ire niz ruku do ake
Parestezije, bol ,atrofiju tenara i hipotenara,
smanjenu gibljivost kraljenice,ispadi refleksa
tricepsa i bicepsa,smanjena je gruba motorika
snaga.

lijeenje:
Akutna faza mirovanje,ovratnik, lijekovi
Kronina fazaElektroprocedure, vjebe(statike ili
dinamike), trakcija masaa

SY. THORACALE
Rijee pojavljivanje ovog sindrom
KLINIKA SLIKA
bol nastaje zbog iritacije spinalnih korjenova
bol se iri prema sternumu, u interkostalne
prostore ( neuralgia interkostalis) ili prema trbuhu

SY. THORACALE
esto diferencijalno dijagnostiki se zamjenjuje
za bolesti unutranjih organa
LIJEENJE- nesteroidni antireumatici, tvrd leaj
s malenim jastukom ili bez jastuka,
kineziterapija
smanjenje tjelesne teine

SY. THORACALE
Primjena vrstih grudnjaka ( za ene sa veim
grudima)
ispravno dranje
blokade ivanih korjenova lokalnim
anestetikom ili u kombinaciji sa
kortikosteroidom
silazna galvanizacija, iontoforeza
lagana masaa

SY. LUMBOSACRALE
SY. LUMBALE
LUMBALNI BOLNI SINDROM najei bolni
sindrom kraljenice
pojavljuje se barem 1 u osobe starije od 35 god.
UZROCI- vezani uz kraljenicu i izvankraljenini
uzroci
najei uzroci su degenerativne promjene
intervertebralnog diska,

SY. LUMBALE
Intervertebralnog zgloba i suenja
intervertebralnog kanala
najei uzrok u stvaranju boli je degeneracija
diska u visini L5-L5 i L5-S1
pomakom diska prema dorzolateralno lijevo ili
desno, dorzocentralno vri pritisak na

Lazarevi-Laseugueov test

SY. LUMBALE
medulu ili ee na spinalni korijen u
intervertebralnom otvoru
KLINIKA SLIKA
bol u lumbalnom dijelu kraljenice
povien miini tonus
ograniena pokretljivost L-S kraljenice
( antalgino dranje)

SY. LUMBALE
LUMBOISCHIALGIA
LUMBOISCHIALGIA je
ako se bol iri kroz glutealnu regiju stranjom
stranom i lateralnom stranom noge,
podkoljenicom do stopala.
Bol se pojaava kaljanjem , kihanjem
,defekacijom i istezanjem ishijadinog ivca

SY. LUMBALE
LUMBOISCHIALGIA
Ispadi povrinskog osjeta
u teim stanjima ispadi motorike
LIJEENJE
AKUTNI LUMBALNI BOLNI SINDROM
mirovanje i leanje u poloaju koji najvie
odgovora bolesniku

Akutni lumbalni bolni sindrom lijeenje-Williamsov poloaj - leanje na leima nogu

svinutih u kuku I koljenu pod pravim kutom, pod
koljeno se postavi spuvasti etvrtasti jastuk
pri leanju na boku izmeu nogu se u visini
koljena postavlja jastuk
mirovanje 3-7 dana

Akutni lumbalni bolni sindrom lijeenjeU akutnoj falzi nisu indicirane pretrage koje
zahtijevaju opterenje
nije doputeno ustajanje, sjedenje i stajanje
LIJEKOVI
nesteroidni antiupalni lijekovi
analgezija

Akutni lumbalni bolni sindrom

-lijeenjeKortikosteroidi= epiduralne blokade ili
peroralno, blokade paravertebralno u najjbolnije
toke trigger points
FIZIKALNA TERAPIJA
krioterapija ( kriomasaa i kriooblog)
starije osobe teko podnose krioterapiju

Akutni lumbalni bolni sindrom

Ponekad se daje vlana toplina ( vlaan topao
oblog oko 30 min. ) uinak je krai od
krioterapije
dijadinamske struje
TENS
povrinska masaa
kineziterapija , statike vjebe
Izometrike vjebe lene i trbunih miia,
donjih udova

Kronini lumbalni bolni sindrom

lijekovi= analgetici prema potrebi,
djelomina analgezija zbog kontroliranja
stanja
smanjenje tjelesne teine

Kronini lumbalni bolni sindrom

FIZIKALNA TERAPIJA
termoterapija , KV dijatermija,
galvanizacija,DD struje ,interferentne struje.
kod lumboishialgije uzduna galvanizacija
ultrazvuk pulzirajui na paravertebralnu muskulaturu
( 1,5 W/cm , 10 min. )
ES kod motorikih ispada

Kronini lumbalni bolni sindrom

Biofeedback- stavljaju se povrinske elektrode na
vie bolnih mjesta, relaksiranje muskulature
KINEZITERAPIJA
prilagouje se bolesniku, vrlo oprezno, postupno i
dozirano
izometrine vjebe, individualno ili u skupini

Kronini lumbalni bolni sindrom

Cilj vjebi je poveanje snage lene muskulature
rastezanje skraenih miia stranje skupine
natkoljenice,
poboljanje dranja
poveanje mobilnosti zglobova kraljenice
nastaviti kod kue sa vjebanjem svaki dan 20- 30
min.

Kronini lumbalni bolni sindrom

HIDROTERAPIJA , bazen , podvodna masaa
REKREATIVNE AKTIVNOSTI
zdravstveno hodanje , hodanje stazom 4 km / 1
h. mekan i travnat teren
zdravstveno tranje -5 km.
Zdravstveno vjebanje- jogging,disko ples

Kronini lumbalni bolni sindrom

Manipulacija , kombinira se sa trakcijom
Masaa, povrinska ili duboka
Podvodna masaa

Kronini lumbalni bolni sindrom

Prije trakcije opustiti miie toplinskim postupcima
trakcija je kontraindicirana kod pogoranja
simptoma i osteoporoze
ORTOZE

Kronini lumbalni bolni sindrom

Edukacija:
nauiti bolesnike kako zatiti kraljenicu
pomou zatinih poloaja dok obavljaju
svakidanje poslove
podizanje tereta, dranje kraljenice u
neutralnom poloaju

Kronini lumbalni bolni sindrom

Poloaj pri leanju , sjedenju i stajanju
mogunost izostanka operativnog uinka
ope mjeresjedenje-nakon duljeg sjedenja treba razgibati
kraljenicu i ostale zglobove.

Kronini lumbalni bolni sindrom

Sjedenje loe utjee na intradiskalni pritisak ,
razvijanje kifoze
sjedenje pod pravim kutom
rad u kui ,vrtu obavljati sa alatom koji ima
dugake drke
leaj mora biti tvrd
relaksirajui poloaj leanje na leima s lagano
svinutim nogama u koljenu i kukovima

Kronini lumbalni bolni sindrom

Pod mekani madrac postaviti dasku
plivanje najbolji i najkorisniji uinak za
prevenciju lumbalnog bolnog sindroma
leno plivanje - prednost
jahanje
tranje , hodanje