SVEUILITE U ZAGREBU

EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET-ZAGREB

SEMINARSKI RAD

Uvod u metode rehabilitacije osoba s amputacijama

Izraeno u IV.semestru

Studentice:
Lidija Ilii, Ivana Vini

Kolegij: Uvod u metode rehabilitacije osoba s motorikim poremeajima i kroninim

bolestima
Profesor: Prof.dr.sc.Ines Jokovi Oreb
Studij: rehabilitacija

Zagreb, svibanj, 2013.

Sadraj:
1. Uvod
1.1 Definicija i klasifikacija
1.2 Amputacije ekstremiteta
2. Fantomska bol
3. Proteze i ortoze
3.1 Proteze
3.2 Ortoze
4. Zakljuak
5. Literatura

1.Uvod
Amputacija jest postupak koji se primjenjuje kod razliitih oboljenja i trauma nastalih
uslijed ozljeda kod kojih nema mogunosti izlijeenja. Takoer, primjenjuje se pri tekim
infekcijama. Kod dijabetiara dolazi do oteenja ivaca i slabljenja cirkulacije to je osobito
izraeno na ivcima i krvnim ilama stopala. Dijabetika su stopala podlonija raznim
infekcijama i upalama. Tako nastale rane mogu dovesti do razliitih komplikacija, pa i
amputacija. U sluaju tumorskih izraslina takoer se provode postupci amputacija. Postupak
je vrlo sloen, kompliciran i rizian, no esto je jedina opcija u spaavanju pacijentovog
ivota. Oporavak i privikavanje novom nainu ivota vrlo je zahtijevno i podrazumijeva
suradnju same osobe i njezine okoline, obitelji, prijatelja i zdravstvenih strunjaka. esto
ivotno okruenje treba biti prilagoeno nedostacima i tekoama koje su posljedice
amputacija. Vrlo je vano obratiti pozornost na psihike posljedice kao rezultat uklanjanja
dijelova ekstremiteta ili cijelih ekstremiteta. U ovom emo seminaru rei neto vie na ovu
temu. Definirat emo i klasificirat sam pojam, rei neto vie o vrstama amputacija ovisno o
mjestu tijela na kojem se izvode, spomenut emo neto i o replantacijama, kao i o fantomskoj
boli. Spomenut emo i opisati postupke koritenja i mogunosti proteza i ortoza, te na kraju
zaokruiti cjelinu s par zakljunih rijei.

Internacionalni znak za osobe s amputiranim ekstremitetom/ekstremitetima

1.1 Definicija i klasifikacija

Rije amputacija dolazi od latinske rijei amputatio to znai odsijecanje. Sam
postupak podrazumijeva odsijecanje dijelova tijela ili organa to moe biti pri
kirurkoj operaciji, a moe, kao to smo ve rekli, nastati uslijed neke traume. Ozljeda
kao uzrok moe biti djelomina ili potpuna, moe onesposobiti osobu ili ak biti
opasna po ivot. To je kirurki postupak uklanjanja nekog dijela tijela ili organa.
Uklanjaju se meki dijelovi zajedno s kostima. Vri se na tipinim mjestima koja
osiguravaju dobar batrljak za protezu. Najee se javlja u dijabetskoj ili starakoj
gangreni, gangreni uslijed embolije, malignih tumora, Raynaudove bolesti i u veoma
tekim povredama ekstremiteta.
Egzartikulacija jest postupak u kojem kod amputacije linija prelazi kroz jedan ili
vie zglobova. Pojam dolazi od latinskih rijei ex to znai iz i articulus to znai
lanak ili zglob. Ona se izvodi kad nije mogue izvesti klasinu amputaciju. Njezine
loe strane jesu komplicirano pokrivanje batrljka mekanim dijelovima i oteano
zbrinjavanje protezom.
Postoji vie vrsta egzartikulacija:

u koljenu

u laktu

u ramenu

kroz runi zglob

Najvanija i najjednostavnija klasifikacija amputacija jest ona na amputacije gornjih i

donjih ekstremiteta. Po vremenu primjene, one mogu biti primarne i sekundarne. Primarne su
one koje se vre neposredno nakon ozljede. One mogu biti dio primarne obrade rane.
Sekundarna ili kasna se vri kasnije, pri nastupanju komplikacija koje se ne mogu rijeiti na
drugi nain.
Amputacija jest mjera za spas ivota bolesnika, ali moe biti i kazna npr.po erijatskom
pravu za odreena kanjiva dijela u dijelu islamskih drava.
4

S obzirom na mjesto amputacije, postoje:

Amputacije gornjih ekstremiteta:

amputacije prstiju

rune amputacije tj.amputacije ake

Krukenbergova (ulna i radijus su odvojeni, to omoguuje kara stisak)

amputacija podlaktice

amputacija lakta

amputacija nadlaktice

amputacije ramena i lopatice u sluaju malignih procesa i defekata

Amputacije donjih ekstremiteta:

amputacije prstiju i skonog zgloba

amputacija potkoljenice

amputacije u koljenu

amputacije sakruma u sluaju malignih bolesti

amputacija nadkoljenice

amputacije u kuku

1.2 Amputacije ekstremiteta

Prilikom zbrinjavanja osobe koja je izgubila dio tijela u nesrei vano je
zaustaviti krvarenje. To se izvodi pomou sterilne gaze i pritiska na krvareu ozljedu,
podizanjem ekstremiteta koji krvari, imobilizacijom, pritiskom na krvne ile ili
9

vrpcom za zaustavljanje krvarenja ako ni na koji drugi nain nije mogue zaustaviti
krvarenje. Na ranu se postavlja sterilna kompresa i mota se tako da na batrljak bude
primijenjen svugdje isti pritisak. Vano je pratiti znakove razvoja oka i posljedice
svesti na najmanju moguu mjeru. ekajui hitnu pomo, vano je pratiti vitalne
znakove ozlijeenog, svijest, disanje i puls.
Kakav je postupak s amputiranim dijelom tijela?
Postupak podrazumijeva pronalazak amputiranog dijela i uklanjanje kontaminirajueg
materijala s njega. Potrebno ga je isprati. Ono se zatim zamota u sterilnu, vlanu gazu i
stavlja u vodonepropusnu plastinu vreicu koja se stavlja u posudu s hladnom vodom
i usitnjenim ledom. Amputirani dio tijela ne smije se nikada izravno uroniti u vodu niti
smije dolaziti u dodir s ledom. Suhi led ne bi se smio nikada koristiti jer izaziva
smrzotine i oteenja. Ako hladna voda nije dostupna, amputirani dio potrebno je
drati to dalje od izvora topline. Prst moe biti replantiran 24-30 sati po ozljedi, ruka
do lakta nakon 10-12 sati, nadlaktica nakon 8 sati. Hlaenjem se mii moe sauvati
8-12 sati, nakon ega nastupaju ireverzibilne promjene koje onemoguuju replantaciju.
Potrebno je dokumentirati postupak, zapisati vrijeme ozljeivanja te ime i prezime
unesreene osobe. Ponekad replantacija nije mogua tako da nije preporuljivo
pacijentu ulijevati lanu nadu u mogunost replantacije. Ozlijeenoj osobi ne smije se
davati hrana i pie na usta jer moe biti podvrgnuta operaciji u kirurkoj sali. Naravno,
potrebno je omoguiti to bri prijevoz do bolnice.

2.Fantomska bol

Kao uvod u fantomsku bol (fantom = privienje, utvara), treba naglasiti da je bol
definirana kao neugodan osjet koji ukazuje da je tijelo oteeno ili mu prijeti ozljeda.
Bol poinje na posebnim receptorima za bol rasporeenim po cijelom tijelu. Oni
prenose poruke kao elektrine impulse duinom neurona u kraljeinu modinu i mozak.
10

Kada se pobudi refleksni odgovor, signal se motornim neuronom alje natrag na mjesto
nastanka boli i potie miie da se stegnu; savren primjer je refleksna reakcija povlaenja
nakon to nenamjerno dotaknemo neto vrlo vrue. Receptori za bol razlikuju se u razliitim
dijelovima tijela i zbog toga je osjet boli razliit u odnosu na vrstu i mjesto povrede npr.,
receptori za bol u koi su brojni i jasno mogu prenijeti mjesto i uzrok ozljede. Bol osjeana u
nekim podrujima tijela ne mora tono ukazati gdje se nalazi potekoa jer se bol vrlo lako
moe prenijeti na drugo podruje. Jasno je da se ljudi jako razlikuju u svojoj sposobnosti
podnoenja boli, mnogo ovisi o karakteru, dobi i drugim znaajkama to nas dovodi do pojma
fantomske boli koja se dogaa kod odreenog broja osoba s amputiranim dijelom tijela.
Prvi opis fantomske boli dao je francuski kirurg Ambroise Pare na poetku 16. stoljea.
Kao to je prethodno reeno, javlja se kod osoba kojima je amputuiran jedan dio tijela, a
bolesnici upravo u tom amputiranom dijelu osjeaju bol odnosno u dijelu tijela kojeg vie
nemaju. Doivljena bol je toliko jasna da se ini da taj dio tijela jo uvijek postoji. U veini
sluajeva se javlja neposredno nakon amputacije, a nestaje negdje nakon godine dana od
amputiranja dijela tijela, no kod nekih osoba potraje i do deset godina. Bol se u veini
sluajeva javlja kod bolesnika koji su i prije amputacije u tom dijelu tijela osjeali bol.
Neki od imbenika koji imaju ulogu u nastanku boli su dob bolesnika, razlog
amputacije, bol prije operacije, vrijeme proteklo od zahvata, bol u batrljku, dominantnost
amputiranog gornjeg uda i koritenje proteze. Povezanost s koritenjem proteze osobito je
vana sa stajalita rehabilitacije, ali i dalje ostaje kontroverzna. Naime, nije jasno utjee li
upotreba proteze na doivljaj fantomske boli ili je obrnuto. Bol se nerijetko poveava pri
emocionalnom uzbuenju, a bolesnici se ale na osjeaj stezanja, arenja, grenja prstiju i bol.

Prevalencija fantomske boli nakon amputacije uda rangira od 41 % do 85 %Ovakva bol

rijetko se moe ublaiti analgeticima ili uobiajenim kirurkim putevima.
Kirurki postupci uklanjanja fantomske boli:
Kordotomija presijecanje spinotalamikog trakta u gornjem torakalnom podruju,
ako se radi o fantomskoj boli donjih ekstremiteta.
Bulbarna traktomija presjecanje spinotalmikog trakta u podruju modanog debla,
ako se radi o fantomskoj boli gronjih ekstremiteta.
11

Sam mehanizam nastanka fantomske boli nije razjanjen, ali postoje odreene hipoteze:
Neuroloka hipoteza se zasniva na perifernim i centralnim objanjenjima neuroloke
uvjetovanosti fantomske boli. Perfirena objanjenja ju tumae kao poveanu osjetljivost
ivanih vlakana na mjestu amputacije dok se centralna baziraju da tome da somatosenzorna
kortikalna reprezentacija tijela predstavlja glavni uzrok nastanka fantomske boli. Istie se
velika vanost simpatikog dijela autonomnog ivanog sustava.
Psiholoka hipoteza pretpostavlja da su uzroci psihike prirode; kod bolesnika s
psihopatolokim crtama. Dolazi do halucinacija zbog nemogunosti priznavanja tjelesnog
gubitka.
Kao vizualnu podrku, prelaemo vam slijedei video uradak o lijeenju fantomske boli
s terapijom ogledalom:
http://www.youtube.com/watch?v=YL_6OMPywnQ

3.Proteze i ortoze
Ortopedska su pomagala sva tehnika pomagala koja se primjenjuju u lijeenju i
rehabilitaciji bolesnika s ozljedama i bolestima lokomotornog sustava. Primjenjuju se za
omoguavanje kretanja i samozbrinjavanja u svakodnevnom ivotu, ali najee samo
privremeno u lijeenju.
U konstrukciji, primjeni i evaluaciji ortopedskih pomagala usko surauju medicina i
tehnika. U proizvodnji se najee koristi plastika u kombinaciji s metalom, a u primjeni su
12

jo drvo niske specifine teine, koa, pluto i tekstil. Noviji materijali poput titana, ugljinih
vlakana i kevlara omoguuju izradu veoma vrstih, ali teinski lakih pomagala.
Istiu se dvije velike strune discipline; ortotika i protetika. Svaka ini zasebnu cjelinu
medicinsko tehnike specijalnosti koje se bave konstrukcijom, izradom, primjenom i
evaluacijom ortoza i proteza te imaju specifina obiljeja;
3.1 Proteze
-

proteze su nadomjesak za izgubljeni dio tijela, a najvanije s ortopedske, zubne i one

proteze

proteza nadomjeta amputirani ekstremitet ili dio ekstremiteta, i to estetski i

funkcionalno stoga mora biti funkcionalna, udobna, sigurna, lagana i estetski
prihvatljiva

za gornje udove upotrebljavaju se estetske, funkcionalne, mehanike i mijoelektronske

proteze

sastavni dijelovi proteze donjeg uda su leite, stopalo, zglobna jedinica koljena i kuka

leite proteze se izrauje individualno po gipsanom odljevu batrljka

dananje proteze su sa potpunim kontaktom batrljka u leitu jer pokazuju niz

prednosti na prijanje proteze

postoje egzoskeletni i endoskeletni tip proteze; sve zavisi o razini amputacije

3.2 Ortoze
-

ortoze primjenujemo u kontroli funkcije odreenih dijelova tijela u svrhu poboljanja

funkcionalnog statusa

13

slue za imobilizaciju ili stabilizaciju jednog ili vie zglobova, kontrolu smjera, brzine
i opsega pokreta, prevenciju i korekciju deformacija, poboljanje funkcije ili
supstituciju funkcionalne manjkavosti

dijele se na ortoze za donje ekstremitete koje uglavnom slue za korekciju hoda (AFO
model ancle foot orthosis, see do ispod koljena, KAFO knee ancle orthosis, ima
fiksno koljeno), ortoze za gornje ekstremitete koje se koriste za aku, runi zglob i
lakat, a ne postoje za rame, a mogu biti fiksne gdje sprjeavaju pokrete ake, a prsti
moraju biti slobodni

spinalne ortoze se apliciraju na dijelove kraljenice i ne smiju biti trajno rjeenje te se

primjenjuje kineziterapija

ortoze nikad ne postiu idealan kontakt s tijelom te idealna korekcija NIJE mogua

ukoliko je mogue, preporuuje se operativni zahvat umjesto ortoze

Slika 1. AFO ortoza

Slika 2. KAFO ortoza

4. Zakljuak
Jasno je da je svaka osoba suoena s amputacijom dijela tijela primorana promijeniti
nain viota, a ovjek kao biopsihosocijalna struktura osjea gubitak na svim aspektima
ivota to in potrebnom interdisciplinarnu suradnju (doktori, rehabilitatori, psiholozi...).
Normalno je osjeati se pod stresom u tim okolnostima, i prolaziti kroz period tuge,
14

zbunjenosti i osjeaja beznadnosti. alovanje predstavlja promjenu psihikog stanja osobe iza
nekog velikog gubitka koja ukljuuje odbijanje, ljutnju, depresiju,te prihvaanje i konano
nadu. Svi ti stadiji sastavnice su normalne reakcije ovjeka na stresni dogaaj, a na kraju na
operaciju i gubitak dijela tijela.
Glavni cilj rehabiltiacije jest postii restauraciju funkcionalnog statusa osobe s
amputacijom, ponajprije za omoguavanje pokreta i kretanja te aktivnosti svakodnevnog
ivota sa svrhom postizanja neovisnosti i reintegracijom u ivot.
Kao pravi zakljuak, predlaemo vam inspirativnu priu o eni kojoj su amputirana sva
etiri ekstremiteta, ali je uz pozitivan stav i podrku okoline uspjela nadvladati tekoe koje su
uslijedile:
http://www.youtube.com/watch?v=1CmAwDnEkzY

5. Literatura
1. Jeli, M. (2000). Ortopedska pomagala djeje dobi, u: Pediatric Croat; 44 (Supl I):
205-10

15

2.Kirin, Jureti, Kovaevi (2012.), Osvrt na replantaciju i transplantaciju gornjeg

ekstremiteta
3. Rajnpreht, I. (2012). imbenici povezani s fantomskom boli: prospektivna,
troipolgodinja studija, u: Fizikalna i rehabilitacijska medicina, Vol.23, No. 3-4

Internet izvori:
http://www.hitnapomoc.net.hr
http://studenti.zf.uni-lj.si/tasner/index.php/amputacije.html
http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/neurologija/949-bol-i-vrste-boli

16