Život s tumorom

mozga
Upoznavanje s bolešću

Valerija Korent, bacc. med. techn.

Život s tumorom mozga

Naslov:

Život s tumorom mozga,

-upoznavanje s bolešću

Autor:

Valerija Korent, bacc. med. techn.

Recenzenti:

dr. sc. Goran Mrak, spec. neurokirurg

dr. sc. Ana Mišir Krpan, spec. onkologije i radioterapije

Priprema i dizajn:

Valerija Korent, bacc. med. techn.

Dijana Čalopek, dipl. nov.

Tisak:

Printex d.o.o., Čakovec

Nakladnik:

Županijska liga protiv raka Čakovec

Naklada:

2 000 primjeraka

Lektor:

Marta Trstenjak prof. hrvatskog jezika i književnosti

Čakovec, svibanj 2013.

2
Život s tumorom mozga

Ovu brošuru posvećujem svom suprugu

koji se četiri i pol godine hrabro borio s
tumorom mozga i na kojeg sam neizmjerno
ponosna, našem dvogodišnjem sinu koji nam
daje snagu u najtežim trenucima i svim
oboljelim od tumora mozga te njihovim
obiteljima, sa željom i nadom da im se pruži
podrška i da ostanu hrabri i jaki u borbi protiv
ove opake bolesti.

Svjetski dan
tumora mozga
obilježava se 8.
lipnja.

3
Život s tumorom mozga

Sadržaj

1. Općenito o tumoru mozga______________________10

2. Uzroci tumora mozga 12
3. Klinički simptomi moždanih tumora 13
4. Dijagnostički postupci 18
5. Podjela i tipovi tumora mozga 23
6. Liječenje 28
6.1. Operativni zahvat 28
6.2. Kemoterapija 29
6.3. Radioterapija 36
6.4. Gamma knife 40
7. Rehabilitacija 43
8. Prognoza bolesti 43
9. Osobno iskustvo 44
10. Rječnik 54
11. Zahvala 55
12. Izvori________________________________________57

4
Život s tumorom mozga

PREDGOVOR

Brošura pod nazivom “Život s tumorom mozga”

Valerije Korent, bacc. med. techn., vrijedan je doprinos
u do sada manjkavom dijelu informativnog materijala
za bolesnike i njihove obitelji koji se suočavaju s
najvećim izazovom u njihovom životu - spoznajom da
im najbliži boluje od tumora mozga. Brošura je dala
pregled osnovnih podataka o vrstama tumora mozga,
načinima njihova liječenja i najvažniji dio: pregled
osobnog iskustva autorice nakon spoznaje o
suprugovoj trajno neizlječivoj bolesti. Prikazan je i
teški put liječenja te podrške bolesniku s tako teškom
bolesti.

Postojeća medicinska literatura je za bolesnike i

njihovu rodbinu preopsežna i nejasna, a objašnjenja
profesionalaca često bolesniku i obitelji ne daju
odgovore na sva njima važna pitanja. Za razumijevanje
onoga što ih čeka najvažnije je dijeliti iskustvo s nekim
tko je to proživio.

Mislim da je ovakav oblik informacija za bolesnike

izuzetno važan te primjenjiv za sve koji se liječe od
tumora mozga na neurološkim, neurokirurškim,

5
Život s tumorom mozga

onkološkim odjelima. Smatram da bi bilo izuzetno

korisno kada bi se brošura “Život s tumorom mozga”,
autorice Valerije Korent, dijelila bolesnicima na
navedenim odjelima.

Dr. sc. Goran Mrak, neurokirurg

* * *

Brošura „Život s tumorom mozga, upoznavanje s

bolešću“, autorice Valerije Korent, namijenjena je
bolesnicima s tumorom mozga i njihovim obiteljima
kako bi im se olakšalo suočavanje s teškom dijagnozom i
snalaženje u svemu što ih očekuje na dugom putu
liječenja.

Opisane su glavne vrste tumora mozga, simptomi,

osnovne dijagnostičke metode i terapijski modaliteti,
prognoza bolesti i osobno iskustvo autorice. Ilustracije i
objašnjenje pojmova olakšavaju snalaženje u tekstu.

Brošura je napisana primjerenim jezikom, sažeto,

pregledno, na razumljiv i logičan način, ukratko
opisuje sva bitna područja neuroonkologije, kako
medicinska tako i socijalna te psihološka.

6
Život s tumorom mozga

Nadalje, potresno i iskreno osobno svjedočanstvo

autorice bolesnicima i njihovim obiteljima daje snagu u
borbi, osjećaj da nisu sami i izgubljeni u bolesti koja ih
je zatekla.

Smatram da u Republici Hrvatskoj općenito postoji

nedostatak sličnih sadržaja, te se nadam da će ovaj rad
potaknuti pisanje sličnih brošura i za druga sijela
tumora, ali i osnivanje udruga bolesnika s tumorima
središnjeg živčanog sustava.

Brošura je svakako korisna i sigurna sam da će pomoći

ljudima kojima je namijenjena. Kako bi bila dostupna
bolesnicima, dijelit će se po odjelima neurologije,
neurokirurgije, onkologije i ambulantama.

Dr. sc. Ana Mišir Krpan, dr. med.

7
Život s tumorom mozga

UVOD

Ova brošura nastala je na temelju višegodišnje

borbe s tumorom mozga, s nadom i željom da pruži
osnovne informacije, iskustveni primjer i podršku svim
oboljelim osobama i njihovim obiteljima.
Briga za zdravlje obično se javlja tek u trenutku
kada ga izgubimo. Tijekom liječenja suočeni smo s
nizom stresnih situacija, strahova, uspona i padova što
ostavlja trajne posljedice, ali bez obzira na to koliko je
teško, odustajanje ne može i ne smije biti opcija. Učenje
na vlastitim iskustvima i borba za život obrasci su po
kojima se kroji naša budućnost od tog trenutka nadalje.
Tumor mozga progresivna je i neizlječiva bolest koja se
javlja u pet do petnaest osoba na sto tisuća ljudi. Radi
se o brojci manjoj od 0,01%. Oboljele osobe zbog
propadanja moždanih stanica gube svoje fizičke,
psihičke, mentalne i socijalne funkcije. Zahtijevaju
puno brige, pomoći i njege - u čemu ključnu ulogu
imaju članovi obitelji. Dolazi do radikalnog zaokreta u
životu cijele obitelji, stoga je ova knjižica osmišljena
kao izvor najosnovnijih informacija oboljelim osobama i
krugu njihove najuže obitelji.

8
Život s tumorom mozga

Cilj je upoznati se s izazovima i problemima s

kojima se suočavaju oboljeli i njihove obitelji te s
najvažnijim informacijama i aspektima bolesti kako bi
im se pružila pravodobna, kvalitetna i sveobuhvatna
pomoć i podrška.
Vrlo teško je suočiti se s dijagnozom i
činjenicom da voljena osoba boluje od zloćudne bolesti,
ali tu činjenicu ne možemo promijeniti. Vrlo je bitno
raditi na što bržem i uspješnijem prihvaćanju
novonastale situacije i pokušati živjeti s njome, jer
jedino tako možemo pomoći oboljeloj osobi.

9
Život s tumorom mozga

1. OPĆENITO O TUMORU MOZGA

Tumor, novotvorevina ili neoplazma, patološka

je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog
umnožavanja abnormalnih stanica. On je dakle
abnormalna izraslina u mozgu koja može nastati u
svakoj životnoj dobi, a zahvaća različite dijelove
živčanog sustava.
Osnovna je podjela na primarne i sekundarne.
Primarni tumori čine neoplazme ili novotvorevine koje
mogu biti benigne ili maligne, a nastaju iz različitih
dijelova moždanog tkiva. Sekundarni tumori su
metastaze drugih primarnih tumora: primjerice dojke,
pluća itd., gdje maligne stanice krvotokom ulaze u
lubanjsku šupljinu ili mozak.

10
Život s tumorom mozga

Tumori mozga pojavljuju se u pet do petnaest

slučajeva na sto tisuća ljudi. Oko 75% moždanih
tumora je benigne naravi, dok ostatak čine maligni
tumori.
Najčešće se razvrstavaju prema klasifikaciji
Svjetske zdravstvene organizacije prema sljedećim
kriterijima: vrsti stanica, staničnoj atipiji
(patološkoj promjeni), mitotičkoj aktivnosti (broju
stanica koje se dijele), proliferaciji (stvaranju) krvnih
žila i staničnoj nekrozi (raspadu stanica). Prema
tome razlikujemo: tumore niske malignosti (stupanj I i
II) i tumore značajnije malignosti (stupanj III ili
anaplastični stupanj) te invazivan maligni tumor
(stupanj IV).

11
Život s tumorom mozga

Lokalizacija moždanih tumora važna je za

dijagnozu jer je pojavljivanje u određenim područjima
mozga specifično za određene vrste tumora. Kod
tumorskih oboljenja glavni problem predstavlja što se
neki tumori ne mogu operativno odstraniti ukoliko se
nalaze u blizini nekih struktura koje su od vitalne
važnosti za održavanje živčanih funkcija.

2. UZROCI TUMORA MOZGA

Prva reakcija nakon postavljanja dijagnoze,

najčešće je sasvim logično pitanje: “Zašto?” i “Što je
izazvalo bolest?” Istina je da znanost do danas još nije
ponudila odgovor na to pitanje.
Znanstvenici proučavaju jesu li osobe s
određenim rizičnim faktorima sklonije, odnosno
podložnije da obolijevaju. Studije su otkrile sljedeće
faktore rizika:
1. Ionizirajuće zračenje – zračenje visokim dozama
X-zraka može uzrokovati oštećenje stanica koje može
dovesti do razvijanja tumora. Najčešće se razvijaju
meningeomi ili gliomi.1

1
gliom najčešći primarni tumor mozga, koji proizlazi iz glija stanica.

12
Život s tumorom mozga

2. Genetska sklonost– rijedak je slučaj da je tumor

genetski predodređen.
Također, istražuje se utječe li korištenje
mobitela, ozljeda glave ili izloženost određenim
kemikalijama na poslu, odnosno magnetskim poljima,
na pojavu tumora. Istraživanja nisu pokazala dosljedne
veze između navedenih rizičnih faktora i tumora mozga
te su potrebna dodatna istraživanja.

3. KLINIČKI SIMPTOMI MOŽDANIH

TUMORA

Simptomi ovise o veličini tumora, vrsti i

lokalizaciji. Mogu biti uzrokovani pritiskom tumora na
okolne strukture ili oštećenjem dijela mozga. Također,
mogu biti uzrokovani razvojem povišenog
intrakranijalnog tlaka.

Najčešći simptomi tumora mozga:

1. Glavobolja– početni simptom u trećine
bolesnika, u 70% pojavljuje se tijekom bolesti. U
početku je povremena, mukla bol, a s vremenom postaje
intenzivnija i kontinuirana. Često je uzrok noćnih
buđenja, a vrlo često javlja se pred jutro.

13
Život s tumorom mozga

2. Mučnina i povraćanje – nastaju zbog

porasta intrakranijalnog tlaka2 koji uzrokuje pomake u
dijelovima mozga (eng. mass effect), a to uzrokuje
kompresiju moždanog debla. Povraćanje se najčešće
javlja u jutarnjim satima i nastupa naglo. Javlja se u
polovice slučajeva.
3. Epileptički napadi – javljaju se kod
trećine bolesnika kao prvi simptom, a kod 50-70%
bolesnika pojavljuju se i tijekom bolesti. Kod polovice
bolesnika napadaji su generalizirani s potpunim
poremećajem svijesti, grčevima mišića, osoba poplavi,
može se ugristi za jezik i pomokriti. U druge polovice
bolesnika napadaji su parcijalnog karaktera, bez ili s
djelomičnim poremećajem svijesti, a sam izgled napada
ovisi o lokalizaciji epileptičkog žarišta, npr. kočenje,
grčenje zahvaćenih mišića, osjećaj utrnulosti ili
mravinjanja. Ako bolesnik u odrasloj dobi doživi prvi
epileptički napad to se nikako ne smije zanemariti i
uvijek zahtijeva daljnju obradu.
4. Promjene kognitivnog funkcioniranja
– dolazi do poremećaja u ponašanju, pamćenju i
koncentraciji, javlja se kod petine bolesnika.

2
intrakranijalni tlak: tlak unutar lubanjske šupljine

14
 Život s tumorom mozga

5. Mentalna i psihomotorna astenija –

bolesnik je usporen, sporo i sa stankom odgovara na
pitanja, iskazuje blokadu u izražavanju, na mahove se
iz komunikacije isključuje, pa opet uključuje. Bolesnici
se na simptome rijetko žale, nesigurni su i kao da se
mire s tim smetnjama.
6. Žarišni neurološki simptomi – ovise o
lokaciji tumorskog procesa.

Podjela simptoma s obzirom na lokaciju tumora3

MJESTO
ZNAKOVI BOLESTI
TUMORA
≈ promjene karaktera
≈ promjene ponašanja
≈ oštećenje intelekta
čeoni režanj
≈ demencija
frontalni
≈ poremećaj motoričkih funkcija na suprotnoj strani tijela
≈ problemi s govorom i razumijevanjem
≈ pojava patoloških, neuroloških refleksa

sljepoočni ≈ ispadi u vidnom polju

režanj ≈ njušne i slušne halucinacije
temporalni ≈ gubitak kratkotrajnog pamćenja
≈ zaboravljanje riječi

3
izvor tabele: http://drugidoktor.hr/vodic-o-bolestima/tumori-mozga-i-dio-
grada-szs-a-opis-bolesti-cimbenici-rizika-znakovi-bolesti/

15
 Život s tumorom mozga

≈ epileptički napad

≈ gubitak osjeta
≈ nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vizualnih,
tjemeni režanj taktilnih i slušnih sadržaja koji su prethodno bili poznati
parijetalni ≈ gubitak sposobnosti da se izvedu namjerne ili nenamjerne
kretnje
≈ problemi s čitanjem i pisanjem

≈ gubitak vida
≈ neprepoznavanje boja
zatiljni režanj ≈ vidne halucinacije
okcipitalni ≈ sljepoća

≈ gubitak koordinacije
mali mozak ≈ nekontrolirani pokreti očima
cerebelum ≈ mučnina
≈ vrtoglavica

≈ loša koordinacija pokreta

≈ znaci paralize moždanih živaca (hemipareza, hemiplegija)
moždano ≈ teškoće s gutanjem
deblo ≈ dvoslike
≈ vrtoglavica
≈ mučnina i povraćanja

≈ bolovi u leđima
≈ mišićna slabost
leđna moždina
≈ gubitak osjeta u rukama i nogama
≈ poremećaj hoda

16
Život s tumorom mozga

≈ disfunkcija mokraćnog mjehura ili crijeva

≈ poremećaj menstrualnog ciklusa

≈ neplodnost
≈ povećanje tjelesne težine
hipofiza
≈ povećanje krvnog tlaka
≈ šećerna bolest
≈ promjene raspoloženja

≈ glavobolja
≈ mučnina
moždane
≈ problemi s vidom
ovojnice
≈ poremećaj kretnji

Vrlo često ovi problemi mogu imati neke druge

zdravstvene uzroke, ne nužno i isključivo tumor
mozga. Vrlo je važno o mogućim uzrocima obavijestiti
liječnika, kako bi se navedeni problemi mogli
dijagnosticirati i adekvatno liječiti.

17
Život s tumorom mozga

4. DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI

Rana dijagnoza značajna je za liječenje tumora

središnjeg živčanog sustava, koji zbog svoje lokacije s
vremenom mogu izazvati sve veća oštećenja moždanog
tkiva. Benigni tumori s vremenom mogu maligno
alterirati4, a maligni tumori dosegnu takve dimenzije
ili pritišću vitalne strukture da ih je nemoguće
radikalno liječiti.

Ako simptomi upućuju na tumor mozga, potreban je:

≈ detaljan neurološki pregled bolesnika

≈ anamneza ili heteroanamneza, pri čemu treba
obratiti pozornost na duljinu trajanja simptoma i
njihovu dinamiku
≈ laboratorijske pretrage
≈ EEG (elektroencefalografija) – snimanje
električne aktivnosti mozga površinskim
elektrodama. Pretraga je bezbolna i neinvazivna,
a izvodi se postavljanjem elektroda koje se
pričvrste na posebnu kapu. Budući da se elektrode

4
maligna alteracija: napredovanje dobroćudnog tumora u zloćudni

18
Život s tumorom mozga

stavljaju na kožu glave, potrebno je imati svježe

opranu kosu. Snimanje traje 20-30 min.
Bolesniku se preporuča dobro prospavana noć i
obrok prije pretrage.
≈ okulistički pregled koji obuhvaća ispitivanje
očne pozadine, to jest fundusa i vidnog polja, kao
i testove na dvoslike.
≈ lumbalna punkcija - medicinsko-tehnički
postupak gdje se uvođenjem igle između 4. i 5.
lumbalnog kralješka uzima likvor5 u dijagnostičke
svrhe.

Najznačajnije metode za dokazivanje tumora

mozga i njegove lokacije su neuroradiološke metode:

≈ Kompjutorizirana tomografija (CT) -nativna,

a posebno kontrastna snimka daje uvid u
lokalizaciju i veličinu procesa, uvid u odnos
prema okolnim strukturama i njihov pomak,
izraženost edema, prikaz ventrikularnog sustava.6
Bolesnik je izložen određenoj dozi zračenja.
≈ Magnetska rezonanca (MR) – Vodeća je
metoda u prikazu intrakranijalnih tumora. MR

5
likvor: tekućina koja okružuje mozak i leđnu moždinu
6
ventrikularni sustav: sustav moždanih komora

19
Život s tumorom mozga

daje uvid u veličinu procesa, lokalizaciju, odnos

prema okolnim strukturama, veličinu edema,
krvarenja, razaranje tkiva kao i širenje tumora.
Primjenom kontrastnog sredstva povećava se
specifičnost MR-a i na taj način je moguće
prikazati područje prekida krvno-moždane
barijere, olakšava se identifikacija tumora unutar
područja okolnog edema. Pregled se obavlja u
posebnom prostoru, traje oko pola sata, bezbolan
je, ali bučan i pri tom je bitno da bolesnik ostane
miran. Neki predmeti mogu smetati kod MR
oslikavanja pa je važno upozoriti na njih.
Najčešće su to razne kirurške kopče, vijci, pločice,
umjetni zglobovi, žice, stentovi, srčani
stimulatori.
≈ Ponekad je potrebno napraviti i angiografiju –
prikaz krvnih žila mozga uštrcavanjem
vodotopivog kontrastnog sredstva putem katetera
koji se uvodi kroz žilu u preponi do krvnih žila
koje opskrbljuju mozak.
≈ Magnetska rezonantska spektroskopija
(MRS) – Metoda je koja pomaže u dijagnostici i
praćenju tumora mozga. Moguće je uočiti razliku
između malignog tumora i područja razaranja
tkiva (nekroze). Također, omogućuje da se već

20
Život s tumorom mozga

preoperativno s velikom sigurnošću predvidi tip

tumora.

21
Život s tumorom mozga

Precizno dijagnosticiranje tipa tumora mozga

jedino je moguće patohistološkom analizom tkiva
dobivenog biopsijom ili otvorenom operacijom. To je
postupak gdje se sa sumnjivog područja uzima uzorak
tkiva i ispituje se pod mikroskopom. Na taj način
možemo ustanoviti tip tumora, odnosno radi li se o
primarnom tumoru ili metastazama te o području
zahvaćenosti tkiva. Ako se analiza vrši nakon operacije,
možemo procijeniti uspješnost kirurškog odstranjenja
tumora. Komadić tkiva uzima se najčešće tijekom
operacije. Stereotaksijska biopsija je dijagnostička
metoda gdje se kroz mali otvor na lubanji pod
kontrolom CT-a, MR-a ili ultrazvuka dolazi do uzorka
tumora te se može odrediti daljnje liječenje.

22
Život s tumorom mozga

5. PODJELA I TIPOVI TUMORA

MOZGA

Primarni tumori mozga dijele se na dobroćudne

i zloćudne.

Dobroćudni
Zloćudni (maligni)
(benigni) tumori
tumori mozga
mozga
ne sadrže zloćudne
stanice
sadrže zloćudne stanice

obično se mogu u potpunosti ukloniti i

rijetko se vraćaju

daleko su ozbiljniji od benignih tumora, a

imaju jasne i vidljive granice
često i životno opasni

njihove stanice rijetko napadaju okolna

tkiva i ne šire se na druge dijelove tijela

brzo rastu i zadiru u zdravo tkivo mozga ili

mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene leđnu moždinu.
probleme pritiskujući osjetljiva područja
mozga

23
Život s tumorom mozga

Prema podjeli Svjetske zdravstvene organizacije

tumori se grupiraju u stupnjeve ili graduse od I do IV.
Određivanje gradusa je vrlo važno jer se time određuje
agresivnost tumora, način liječenja i prognoza.

Gradus I
•benigni tumor, najmanje agresivan
•stanice su slične stanicama normalnog tkiva, sporo se umnožavaju i
rastu
•postoji mogućnost izliječenja nakon kirurške resekcije

Gradus II
•uvjetno maligni tumor
•stanice su slične stanicama normalnog tkiva, ali se brže umnožavaju
•mogu se ponovno javiti i napredovati prema višem stupnju maligniteta

Gradus III
•maligni tumor
•stanice se razlikuju od stanica normalnog tkiva, brže se umnožavaju
•potrebno je dodatno liječenje kemoterapijom i zračenjem

Gradus IV
•maligni tumor
•stanice uopće ne nalikuju stanicama normalnog tkiva, brže se
umnožavaju i rastu uz prisustvo nekroze (raspada i žilne proliferacije)
•takvi tumori ponašaju se jako agresivno, a tijek bolesti je nagli i
progresivan

24
Život s tumorom mozga

Tumori se mogu dijeliti i prema vrsti stanica.

Kod odraslih su najčešće sljedeće vrste:

Astrocitom je najčešći primarni tumor mozga u

odraslih osoba. Može se javiti u svakoj životnoj dobi,
ali najčešći je između 40. i 60. godine života. Tumor
proizlazi iz zvjezdastih glija stanica (astrocita).

Glioblastom – GBM (gradus IV) najmaligniji

je tumor mozga. Uzrokuje povišenje intrakranijalnog
tlaka, s glavoboljom i povraćanjem te poremećajem
koordinacije. Često pokazuje leptirasto širenje preko
struktura središnjeg dijela mozga u drugu hemisferu.
Patološki nalaz glioblastoma karakteriziraju nekroze,
visoka proliferacija, mitotska aktivnost i atipija
stanica. Klinička slika razvija se brzo, simptomi traju
oko tri mjeseca, a javljaju se kao posljedica povišenog
intrakranijalnog tlaka.

Iako simptomi kratko traju u većini slučajeva

tumorska masa je velika. Gledano golim okom tumor
je neoštro ograničen s područjima nekroze i
krvarenjem. Najčešće se ne može u potpunosti
odstraniti kirurškim putem, već se liječi iradijacijom i
kemoterapijom čime se produljuje život.

25
Život s tumorom mozga

Meningeom – moždani tumor uglavnom

benigne naravi koji nastaje iz meningealnih stanica.
Učestalost meningeoma je 15-20% svih moždanih
tumora. Češće se javlja kod žena srednje životne dobi,
između 30. i 60. godine života. Bazom su vezani uz
moždanu ovojnicu i polagano rastu prema mozgu.
Prema podjeli Svjetske zdravstvene organizacije
razlikujemo 15 vrsta meningeoma, od čega su 88-94%
benigne naravi, a 1-2% anaplastični ili maligne
naravi. Klinički simptomi se najčešće javljaju kada
tumor dosegne opsežnu veličinu i manifestiraju se
glavoboljom, epileptičkim napadajima, kognitivnim
poremećajima ili razvojem neurološkog deficita. Prvi
izbor liječenja je potpuno kirurško uklanjanje ovisno o
lokaciji tumora. Ako potpuna resekcija nije moguća,
potrebno je provoditi postupak stereotaksijskom
radiokirurgijom. Recidivi tumora se javljaju u
slučaju kada kirurška resekcija nije bila potpuna ili ako
je riječ o atipičnom ili anaplastičnom obliku
meningeoma.
Oligodendroglijalni tumor - sporo rastući
glijalni tumor koji prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji histološki odgovara gradusu II ili III, a čini
5-6% tumora mozga. Dijeli se na oligodendrogliome
niskog stupnja (gradus II) i anaplastične (gradus III).

26
Život s tumorom mozga

Najčešće se javljaju između 30. i 40. godine života s

većom učestalošću u muškaraca, a rijedak je u djece.
Često su lokalizirani u čeonom režnju i mogu se
leptirasto širiti u drugu hemisferu. U polovice
bolesnika se manifestiraju epileptičkim napadajima.
Oligodendrogliomi niskog stupnja malignosti rastu
sporo, stopa desetogodišnjeg preživljenja je iznad 50%.
Česta je maligna progresija u viši stupanj, ali kroz
duže vrijeme nego kod astrocitoma.

Tip glioma Gradus II Gradus III Gradus IV

Niski stupanj Anaplastični Glioblastom
malignosti astrocitom
Astrocitom
(difuzni
astrocitom)
Niski stupanj Anaplastični Glioblastom
Oligodendrogliom
malignosti oligodendrogliom
Niski stupanj Anaplastični Glioblastom
Oligoastrocitom
malignosti oligoastrocitom

27
Život s tumorom mozga

6. LIJEČENJE

Liječenje moždanih tumora uključuje timsku

suradnju neurologa, neuroradiologa, neurokirurga,
neuropatologa, onkologa i psihoterapeuta; uz
individualni pristup svakom bolesniku. Odabir
liječenja ovisi o: tipu tumora, smještaju tumora,
stadiju bolesti, dobi i općem stanju bolesnika. Tumori
mozga (naročito maligni) liječe se kombinacijom
operacije, zračenja i kemoterapije.

6.1. Operativni zahvat

Ukoliko je moguće, tumor se uklanja kirurškim

putem. Neki se tumori mogu ukloniti u potpunosti bez
ili uz minimalno oštećenje.

Kod malignih tumora kompletno uklanjanje je

rijetko kad moguće bez uzrokovanja dodatnih
neuroloških oštećenja. Tada se maksimalno reducira
tumorska masa i time se smanjuje pritisak na okolne
strukture mozga.

Stereotaksijska biopsija provodi se kod

tumora koji su smješteni duboko i u blizini kritičnih
regija ili kod višestrukih lezija.

28
Život s tumorom mozga

Ciljevi neurokiruškog zahvata:

≈ odstranjenje tumorskog tkiva (koliko je

maksimalno moguće, sa što manje
neuroloških posljedica)
≈ dobivanje tumorskog tkiva za
patohistološku analizu
≈ smanjenje povišenog intrakranijalnog tlaka

6.2. Kemoterapija

Kemoterapija je način liječenja tumora gdje se

kemijskim sredstvima uništavaju zloćudne stanice. Ti
se lijekovi nazivaju citostatici ili antitumorski
lijekovi. Citostatici uništavaju stanice raka na način
da zaustavljaju njihov rast i razmnožavanje. Osim
zloćudnih stanica uništavaju i zdrave stanice i to
uzrokuje nuspojave. Zdrave stanice se nakon
kemoterapije obnavljaju.

Kemoterpija se može davati samostalno ili u

kombinaciji s drugim metodama liječenja, prije ili
poslije operacije, poslije ili tijekom zračenja.
≈ neoadjuvantna kemoterapija – terapija koja
se primjenjuje prije kirurškog zahvata kako bi se

29
Život s tumorom mozga

smanjio tumor ili pokušalo zaustaviti

napredovanje već proširenog tumora mozga.
≈ adjuvantna kemoterapija – je terapija koja se
primjenjuje nakon kirurškog liječenja s ciljem
uništenja preostalih zloćudnih stanica i
sprečavanja ponovnog nastanka tumora.
≈ palijativna kemoterapija primjenjuje se u
odmaklom stadiju bolesti da bi se smanjili ili
spriječili simptomi bolesti, smanjili bolovi, a
ujedno i poboljšala kvaliteta života.

Kemoterapija se koristi kod tumora mozga s

visokim stupnjem malignosti (gradus III i IV), a sam
protokol kemoterapije ovisi o tipu i stadiju tumora.
Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s
radioterapijom te u slučaju recidiva ili povrata bolesti,
posebice ukoliko je radikalno zračenje već provedeno. U
slučaju recidiva male su mogućnosti za izlječenje, ali
može se smanjiti ili ublažiti rast tumora.

30
Život s tumorom mozga

Kemoterapija tumora mozga se može

primjenjivati:

≈ peroralno: na usta, u obliku kapsula i

tableta,
≈ parenteralno: putem krvnih žila
(intravenozno)
≈ ugradnjom implantata direktno u mozak
tijekom operacije
≈ intratekalno: davanjem citostatika u
likvorski prostor

Za liječenje tumora mozga postoji više vrsta

citostatika. Glavni lijekovi koji se koriste su:

≈ Temozolomid (Temodal)
≈ Carmustine (BCNU)
≈ Lomustine (CCNU)
≈ Procarbazine
≈ Vincristine

31
Život s tumorom mozga

Detaljnije ćemo pojasniti jedan od

najprimjenjivanijih lijekova za zloćudne tumore mozga
– temozolomid. Koristi se u liječenju novootkrivenog
glioblastoma (gradus IV), anaplastičnog astrocitoma
(gradus III) ili kod povrata tumora mozga visokog
gradusa. Primjenjuje se u kombinaciji sa zračenjem, a
zatim kao monoterapija. U kombinaciji sa zračenjem
uzima se u trajanju od 42 dana, a nakon toga slijedi
pauza od 4 tjedna da bi se organizam oporavio. Potom
slijedi faza monoterapije, kada se temozolomid uzima
ukupno 6 ciklusa. Svaki ciklus traje 28 dana, lijek se
uzima 5 dana, nakon čega slijedi 23 dana bez uzimanja
lijeka.
Novija vrsta terapije, iako se kod nas, za sada,
ne primjenjuje, su gliadel implantati. Oni se tijekom
operativnog zahvata stavljaju u operacijsku šupljinu
čime se omogućuje lokalno djelovanje citostatika bez
sistemskih nuspojava.

Obzirom da kemoterapija, osim zloćudnih,

uništava i zdrave stanice javljaju se nuspojave. One
ovise o vrsti i dozi kemoterapije. Većina nuspojava
prestaje po završetku liječenja, a zdrave stanice
dobivaju mogućnost normalnog rasta.

32
Život s tumorom mozga

Najčešće nuspojave:

≈ umor - najčešći simptom s kojim se susreću

bolesnici. Najvažnije je osigurati dovoljno
vremena za odmor, štedjeti snagu za najvažnije
stvari i baviti se laganim aktivnostima u prirodi,
šetnjama i razgibavanjem.

≈ mučnina i povraćanje – bolesnici se često

pribojavaju mučnina i povraćanja tijekom
terapije, ali postoje lijekovi koji mogu spriječiti ili
smanjiti te nuspojave (antiemetici). Preporuča se
uzimati više manjih obroka tijekom dana, jesti
ohlađenu hranu kako bi se spriječila iritacija
jakim mirisima, pijenje hladnih i nezaslađenih
sokova, kao što su jabučni sok ili sok od grejpa.
Izbjegavanje pržene, slatke i masne hrane,
pogotovo nekoliko sati prije tretmana.

≈ bol – tijekom kemoterapije mogu se javiti

glavobolje. U slučaju jakih bolova preporuča se
uzimanje analgetika koje je ordinirao liječnik.

≈ anemija – kemoterapija može smanjiti

sposobnost koštane srži da proizvodi crvena

33
Život s tumorom mozga

krvna zrnca pa tijelo ne dobiva dovoljno kisika za

rad. Takvo stanje naziva se anemija. Ona može
uzrokovati slabost i umor, vrtoglavicu i nesanicu,
plitko disanje, osjećaj jakog lupanja srca.
Potrebne su redovite kontrole krvne slike i u
slučaju anemije liječnik može pripisati
transfuziju (nadoknadu krvi).

≈ problemi sa zgrušavanjem krvi –

kemoterapija može utjecati na sposobnost koštane
srži da stvara krvne pločice (trombocite) čija je
zadaća zgrušavanje krvi pa može doći do
krvarenja ili pojave modrica. Važno je
napomenuti da treba izbjegavati aktivnosti i
sportove pri kojima bi se mogli ozlijediti, posebno
treba paziti da se ne bi porezali, treba koristiti
električni brijači aparat umjesto britvice, a za
pranje zubiju koristiti meku četkicu.

≈ gubitak kose (alopecija) – uobičajena je

nuspojava kemoterapije. Kosa može otpadati
postupno ili u pramenovima. Tijekom
kemoterapije koristite blage šampone, sušilo za
kosu podesite na nižu temperaturu, kosu ošišajte
na kratko, štitite se od sunca kapama ili šeširima,

34
Život s tumorom mozga

izbjegavajte bojanje kose i uvijače. Ukoliko to

želite, nedostatak kose možete nadomjestiti
umecima ili vlasuljama.

≈ infekcija – tijekom kemoterapije lijekovi

pogađaju koštanu srž koja otežano proizvodi
bijele krvne stanice (leukocite) čija je osnovna
uloga zaštita organizma od raznih bakterija,
virusa i gljivica. Iz tog razloga oboljeli su
podložniji infekcijama. Simptomi koji zahtjevaju
odlazak liječniku su: povišena tjelesna
temperatura, zimica, tresavica, osjećaj pečenja
kod mokrenja, ozbiljna prehlada i upala grla,
glavobolja, uhobolja, ukočenost vrata, mjehurići
na usnicama ili koži i upale u ustima. Savjetuje
se često pranje ruku, izbjegavanje gužvi, kontakta
s ljudima koji boluju od zaraznih bolesti (poput
prehlade, gripe ili vodenih kozica).

≈ problemi sa živcima i mišićima – može se

javiti slabost i bolnost mišića, trnci u prstima
ruku i nogu, otežan hod, gubitak ravnoteže,
teškoće u hvatanju predmeta, slabljenje sluha.

≈ probavne smetnje - proljev i zatvor.

35
Život s tumorom mozga

6.3. Radioterapija

Radioterapija je grana medicine koja se bavi

liječenjem bolesti primjenom ionizirajućeg zračenja.
Primjenjuje se kod radioosjetljivih tumora. Zračenjem
se tumor može uništiti, smanjiti ili se mogu ukloniti
neugodne pojave koje su posljedica pritiska tumora
(bol, oteklina). Zračenje se može primijeniti i u
palijativne svrhe, tj. u uznapredovalom stadiju bolesti
kako bi se smanjili ili spriječili simptomi, prvenstveno
bol, a time i poboljšala kvaliteta života.
Radioterapija je važan segment liječenja
moždanih tumora. Može se provoditi samostalno ili u
kombinaciji s drugim oblicima liječenja.
Samostalno zračenje primjenjuje se u tumora
koji su neoperabilni zbog svoje veličine, lokalizacije ili
nekog drugog razloga.

Postoperativno zračenje se primjenjuje u

nekompletno odstranjenih dobroćudnih tumora ili
tumora niskog stupnja malignosti (gradus I, II) i na taj
način se smanjuje pojava ili produžava vrijeme do
pojave recidiva. Kod tumora visokog stupnja
malignosti (III, IV) radioterapija utječe na duljinu
preživljenja. Uređaj koji se pritom najčešće koristi je
linearni akcelerator. U njemu nastaje zračenje i snop
nevidljivih zraka se izvana usmjeri prema tijelu, preko
kože u dubinu na sam tumor i nešto okolnog tkiva.

36
Život s tumorom mozga

Terapijska doza se određuje ovisno o: tipu

tumora, njegovoj lokaciji, veličini i dobi bolesnika.
Terapija zračenjem može se provoditi bolnički i
ambulantno. Najčešće se provodi pet dana u tjednu,
kroz nekoliko tjedana.

Za vrijeme zračenja bolesnik mirno leži, ništa

neugodno ne osjeća, svako pojedino zračenje, tj. svaka
frakcija zračenja traje nekoliko minuta.

Svaki bolesnik prije zračenja dobiva

termoplastičnu masku kojom se onemogućavaju pokreti
glave i postiže preciznije zračenje željenog područja.

Radioterapija moždanih tumora može

uzrokovati nuspojave. Iako se zračenje pomno planira
i u liječenje je uključen tim stručnjaka, pokušava se
maksimalno smanjiti prolazak zračenja kroz zdravo
tkivo, ali u potpunosti je to nemoguće.

37
Život s tumorom mozga

Nuspojave mogu biti

akutne, rano odgođene i kasne. VAŽNO je znati :

≈ Akutne nuspojave - ≈ za vrijeme

nastaju za vrijeme zračenja, zračenja se troši
najčešće unutar 24 sata ili prva puno energije, pa
dva tjedna, kao posljedica je neophodno
moždanog edema (oticanja). osigurati dovoljno
Očituju se znacima povišenog vremena za
intrakranijalnog tlaka, mogu se odmor,
javiti glavobolja, povraćanje, ≈ potreba je
povišena temperatura… Da do raznovrsna i
toga ne bi došlo, preventivno se kvaliltetna
uključuje terapija prehrana i puno
kortikosteroidima za vrijeme tekućine
zračenja (Dexamethason). Tijekom ≈ ne smiju se
zračenja javlja se i crvenilo kože i upotrebljavati
dolazi do otpadanja kose, često se šamponi i
događa da kosa ne naraste zbog kozmetički
oštećenja korijena pripravci za glavu
≈ potrebno je
≈ Subakutne nuspojave- zaštititi se od
javljaju se od prvog do četvrtog sunca nošenjem
mjeseca po završetku terapije kape
zračenjem, a očituju se smetnjama ≈ možete se baviti
pamćenja i promjenom ponašanja. svakodnevnim
aktivnostima i
družiti se s
ljudima kao i prije.

38
Život s tumorom mozga

≈ Kronične nuspojave - nepovratnog i

progresivnog karaktera, javljaju se najčešće 6
mjeseci do 3 godine po završetku terapije
zračenjem.

≈ moždana radionekroza - može

oponašati tumorski proces
≈ uzrokuje glavobolje, promjene
ponašanja, žarišne ispade, konvulzije
≈ atrofija mozga i demencija - bolesnik
postupno intelektualno propada, gubi
kratkotrajno pamćenje, promijenjenog
je psihičkog ponašanja, osjeća umor.
Rijeđe se javljaju smetnje hoda i
inkontinencija.

39
Život s tumorom mozga

6.4. Gamma knife7

Gamma knife je uređaj pomoću kojeg se s 201

radioaktivnom zrakom iz Co-60 izvora precizno
usmjerava u područje mozga za liječenje tumora ili
drugih promjena. Ovom metodom se bez otvaranja
glave pokušava zaustaviti rast u prvom redu
dobroćudnih tumora, kod kojih je klasična operacija
prerizična jer se promjene nalaze na kritičnom mjestu.
Osim dobroćudnih tumora mogu se liječiti i zloćudni
tumori te metastaze. Osnovni uvjet je jasno
diferencirana granica tumora i veličina do 3 cm.
Gamma nož nije rješenje za sve tumore mozga.
Najprihvatljivije je svaki tumor uz najmanji rizik
otkloniti kirurškim putem.
Cilj ove metode liječenja je zaustavljanje rasta
tumora, tj. da ostane bez progresije rasta.
Postupak je jednostavan i bezbolan jer se ne
režu koža i tkiva kao kod klasičnog neurokirurškog
zahvata i često se odmah nakon zahvata bolesnik
otpušta na kućnu njegu i već idući dan se vraća
svakodnevnim aktivnostima.

7
knife: nož, engl.

40
Život s tumorom mozga

Zahvat uključuje 4 postupka:

1. Pričvršćivanje posebnog okvira na glavu i

postavljanje metalne kacige kako bi se
precizno odredilo ciljano područje u kojem
treba učiniti zahvat. Ona također sprečava
pomicanje glave tijekom snimanja i zahvata.
Okvir se pričvršćuje pomoću 4 vijka, ali
postupak je bezbolan jer se primjenjuje
lokalni anestetik.
2. Radiološko snimanje (CT, MR, angiografija)
da bi se odredila točna veličina, oblik i
položaj ciljanog područja.
3. Planiranje zahvata - liječnici precizno
izrađuju plan zahvata u posebnom
kompjutorskom programu. To obično traje
nekoliko sati, pa bolesnik može za to vrijeme
odmarati.
4. Obavljanje zahvata - bolesnik leži na
posebnom ležaju u kupoli s okvirom i
kacigom na glavi. Može komunicirati sa
zdravstvenim osobljem i slušati glazbu.
Zahvat ponekad traje svega nekoliko minuta,
ali često se radi o satima.

41
Život s tumorom mozga

Nakon zahvata većina bolesnika ne osjeća

nikakve tegobe, dok se kod pojedinih javlja glavobolja
ili mala oteklina na mjestu gdje je bio pričvršćen okvir
za glavu. U većini slučajeva bolesnik biva pušten kući
ukoliko liječnik ne preporuči drugačije.
Učinci zahvata su vidljivi tijekom nekoliko tjedana ili
mjeseci. Stanje se prati redovitim kontrolama po
preporuci liječnika.

Novo - TTF je nova metoda liječenja.

Naizmjeničnim elektromagnetskim poljem visoke
frekvencije pomoću kape i elektroda na glavi,
onemogućava se dijeljenje zloćudnih stanica. Metoda se
koristi kod recidiva gliobalstoma, gdje ima barem jedan
učinak kao i druga linija kemoterapije, no uz bolje
podnošenje i kvalitetu života. Ova vrsta liječenja za
sada nije dostupna bolesnicima u Hrvatskoj.

42
Život s tumorom mozga

7. REHABILITACIJA

Rehabilitacija je važan dio plana liječenja,

budući da neki ljudi više nikada ne mogu vratiti
sposobnosti koje su imali prije pojave tumora mozga.
Važno je uključiti: fizioterapeute, logopede, psihologe i
psihijatre kako bi bolesniku pomogli savladati posljedice
bolesti kao što su slabost, paraliza, problemi s
ravnotežom, problemi govora, izražavanja misli i
gutanja. Cilj rehabilitacije je pomoći oboljelima da se
oporave i pokušaju vratiti svakodnevnim aktivnostima.

8. PROGNOZA BOLESTI

Prognoza bolesti ovisi o vrsti i gradusu tumora.

Dobroćudni tumori imaju, u pravilu, dobru prognozu
ako ne vrše pritisak na vitalne strukture mozga.
Vrijeme preživljavanja osoba s dobroćudnim tumorom
u prosjeku iznosi deset godina, a nerijetko nakon
operacije nastaje potpuno izlječenje. Osobe sa
astrocitomom niskog stupnja malignosti preživljavaju
više od pet godina, dvije i pol godine sa anplastičnim
astrocitomom (gradus III), a oko godinu dana osobe s
glioblastomom.

43
Život s tumorom mozga

9. OSOBNO ISKUSTVO

Iz osobnog iskustva mogu reći da suočavanje sa

suprugovom dijagnozom zloćudnog tumora mozga u
30. godini života nije bilo nimalo jednostavno. Bilo je
teško nositi se s bolešću i svim problemima koji se
javljaju u brojnim fazama. Nakon četiri i pol godine
borbe, suprug je izgubio bitku protiv ove opake bolesti.

Nakon što je dobio prvi epileptički napadaj 5.

prosinca 2008. godine, postavljena je dijagnoza tumora
mozga, te je uslijedio veliki šok i nevjerica za sve nas.
Javile su se razne emocije od tuge, ljutnje, straha od
nepoznatog i smrti. Uvijek se javljalo isto pitanje:
„Zašto se baš nama to trebalo dogoditi?”

Trenuci bezbrižnosti i planiranja zajedničke

budućnosti odjednom su se činili kao daleka i nestvarna
prošlost. Preko noći postali smo zreliji, s jednim
jedinim ciljem, pobijediti opaku bolest. Bolest je
promijenila naš život stavivši pred nas probleme koje
samo nekoliko dana ranije nismo mogli ni zamisliti. U
protekle četiri i pol godine susretali smo se s velikim
brojem poteškoća.

Sve je počelo spomenutog 5. prosinca 2008.

godine kada je doživio prvi epileptički napadaj. Ranije,

44
Život s tumorom mozga

osim povećanog umora, nismo primjećivali nikakve

simptome te smo sve pripisivali poslu. Neki dio mene
predosjećao je da se radi o nečem ozbiljnom, a nalaz
magnetske rezonance je to i potvrdio – ima tumor
mozga. Nikad neću zaboraviti kakav smo šok doživjeli
tog dana. Nakon prvog šoka, dalje se sve odvijalo jako
brzo. Zvali smo neurokirurga u KBC Zagreb,
dogovorili smo termin prijema na odjel neurokirurgije,
i za pet dana već je bio operiran. Naš razgovor večer
prije operacije ostat će mi u sjećanju. Iako smo oboje
bili i više nego svjesni mogućih posljedica, nismo bili
spremni oprostiti se. Operaciju je, nasreću, dobro
podnio. Bojala sam se ponovnog susreta. Nisam znala
kakvog ću ga zateći, kako ću reagirati i što ću mu reći.
Bio je opet hrabar, nasmijan i optimističan, kakvog sam
ga poznavala. Idući je dan ustao, normalno
funkcionirao, veselili smo što ćemo božićne i
novogodišnje praznike provesti kod kuće, ali tada su
uslijedile same loše vijesti. Postoperativne komplikacije,
duboka venska tromboza, pneumonija. Novi šok po
dospijeću patohistološkog nalaza s konačnom
dijagnozom gangliogliom anaplasticum (gradus III),
tumor visokog stupnja malignosti koji zahtijeva
kemoterapiju i zračenje. U međuvremenu je bio
preseljen u Kliniku za infektivne bolesti dr. Fran
Mihaljević, a ja sam se raspitala za daljnje onkološko
liječenje. Dogovoreno je da će primati kemoterapiju
Temodal, u kombinaciji sa zračenjem, koji nije bio na
listi HZZO-a. Za kemoterapiju trebalo nam je sto
tisuća kuna. Uz pomoć dobrih ljudi, prijatelja, obitelji i

45
Život s tumorom mozga

zaklade Katruža, uspjeli smo sakupiti novac i kupiti

lijek u roku od nekoliko dana. Nakon što su ga pustili iz
bolnice, par se dana oporavljao i već je 15. siječnja
2009. godine krenuo sa zračenjem i kemoterapijom.
Svaki dan putovao je iz Čakovca u Zagreb. Terapiju je
podnosio bez ikakvih nuspojava. Nakon 42 dana
zračenja u kombinaciji s kemoterapijom, nastupila je
četverotjedna pauza, nakon čega ga je čekalo još šest
ciklusa kemoterapije. Tada je još jedanput bio
hospitaliziran zbog pneumonije. I preostalih šest
ciklusa kemoterapije podnio je bez ikakvih nuspojava. U
lipnju smo radili prvu magnetsku rezonancu nakon
operacije i nalaz je bio uredan. U rujnu je završio s
kemoterapijama. U podsvijesti je uvijek postojao strah
od recidiva, ali redovite kontrole neurologa,
neurokirurga i onkologa išle su nam u prilog. Odlazili
smo zajedno na psihoterapiju kako bi se što bolje naučili
nositi s bolesti i problemima koje ona donosi. Vrlo je
bitno otvoreno razgovarati o strahovima. Mi smo u
početku jedan od drugog skrivali osjećaje zbog straha
da se ne uznemiravamo dodatno i pretvarali se da je sve
kao prije, a zapravo više ništa nije bilo kao prije. Polako
smo učili živjeti u neizvjesnosti do svake sljedeće
magnetske rezonance, s kemoterapijom, redovitim
kontrolama, manjim novčanim prihodima i sve većim
izdacima. Morala sam preuzeti neke obaveze koje smo
prije međusobno dijelili. Pokušali smo promijeniti
način prehrane i upotpuniti ga raznim pripravcima za
jačanje imuniteta. Sve se promijenilo, ali zajedno smo
polako prevladavali prepreke. U rujnu je završio s

46
Život s tumorom mozga

kemoterapijom i idući nalaz magnetske rezonance bio je

uredan bez znakova recidiva. Konačno smo malo
odahnuli, pokušali smo što normalnije živjeti i uživati
u svakom trenutku. Tako je prošla cijela 2010. godina,
samo s redovitim kontrolama, nalaz MR-a uvijek je bio
uredan, bez recidiva. U međuvremenu smo dobili sina
Vitu, koji je upotpunio našu sreću, te nam davao snagu
u svakom teškom trenutku. U ožujku 2011. suprug je
postao dezorijentiran i počeo se žaliti na glavobolje i
stalan umor, a nalaz MR-a pokazaoje dvije lezije,
radionekroza, ali nije se mogao isključiti ni recidiv. Po
primitku antiedematozne terapije stanje mu se
popravilo. Nažalost, to je razdoblje trajalo samo tri
mjeseca. Ponovno je hospitaliziran u KBC-u Zageb,
gdje je kontrolna MR-spektroskopija potvrdila da se
ipak radi o recidivu bolesti i da mora na operaciju, zbog
čega sam sa sinom preselila u Zagreb. Druga je
operacija bila 22. listopada 2011. godine i ovu je puno
teže podnio. Ovaj susret bio je sve ono čega sam se
bojala nakon prve operacije. Zatekla sam ga u krevetu,
vidno iscrpljenog. Promijenjen u licu, na moj poziv
jedva je otvorio oči. Iako je pokušavao, nije mogao
izgovoriti ni riječ. U meni se pomiješalo tisuću
osjećaja, a kako se njegovo stanje pogoršavalo ti su se
osjećaji samo produbljivali. Opet sve ispočetka,
postoperativne komplikacije, duboka venska tromboza i
gnojni meningitis u dva navrata. Nakon gotovo dva
mjeseca konačno smo došli kući. Bio je dosta psihički
promjenjen, nije znao što radi i bez ikakvog razloga i
smjera odlazio je od kuće. Usprkos tome ipak je bio bolje

47
Život s tumorom mozga

nego prije operacije. Nakon mjesec dana opet je dobio

pneumoniju. Koliko god se borili, problemi su se samo
nizali. Nakon nepunih pet mjeseci uslijedio je novi
recidiv bolesti. Provedena je terapija gamma knifeom
24. travnja 2012. godine, iza toga opet je započeo
kemoterapiju u trajanju od godine dana. Cijelo vrijeme
bio je na antiedematoznoj terapiji Dexamethasonom.

S vremenom je kognitivno propadao, bio sve

usporeniji, sve manje pokretan, došlo je do poremećaja
ponašanja, pamćenja, koncentracije, blokade u
izražavanju, povremenog nekontroliranja fizioloških
funkcija, bila mu je potrebna pomoć pri uzimanju
lijekova, pri obavljanju osobne higijene, a zadnja tri
tjedna je bio potpuno nepokretan. U cilju da mu se
olakša situacija pokušavala sam ga čim više zadržati u
poznatom, domaćem okruženju i podalje od bolnica.
Kad sam bila na poslu o njemu su brinule moja mama i
medicinska sestra koja nam je dolazila u kuću.

Sve smo prolazili zajedno, a meni je najteže od

svega bilo prihvatiti i pomiriti se s činjenicom da je
bolest polako uzimala snagu i identitet mom suprugu i
da sam sve rijeđe mogla doprijeti do njega. Strašno je
bilo kad me nije prepoznao ili se bojao mislivši da sam
netko drugi, a u tom trenutku mu nisam mogla pomoći.
Na to se jednostavno čovjek ne može pripremiti.
Preteško je gledati osobu koju volite najviše na svijetu,
čiju ste dobrotu, hrabrost i volju za životom mogli
samo poželjeti, kako mu bolest uzima snagu i unatoč

48
Život s tumorom mozga

velikoj borbi, gubi u toj nepravednoj bitki. Često se kroz

razgovor vraćao u dane djetinjstva, dane kada smo bili
sretni i bezbrižni, isticao je kako mu se stanje
popravlja, čime mi je pružao utjehu.

Bila sam najsretnija kad sam promatrala koliko

je suprug ponosan na našeg sina i koliko su sretni u
trenucima zajedničke igre. Istovremeno sam bila i
tužna, znajući kako će im to u budućnosti biti
uskraćeno. Vito je shvaćao da je tata bolestan i ponekad
mi se činilo da su zamijenili uloge, da zaštitnički stav
koji prema ocu zauzima nije primjeren za dvogodišnjeg
dječaka.

Ako se osvrnem na protekle godine, postoje

situacije u kojima sam griješila - što zbog neznanja ili
straha. Ali, svima bih poručila da ne osjećaju grižnju
savjesti ili krivnju, kao što sam ja. Nitko nije kriv za
bolest i ni u čemu niste pogriješili ako se borite najbolje
što znate i možete. Najbitnije je biti uz voljenu osobu u
svakom trenutku borbe, biti joj pomoć, oslonac i rame
za plakanje, porazgovarati, pružiti ljubav, podršku,
njegu i skrb. S vremenom ćete sve naučiti na vlastitim
iskustvima, uz pomoć stručnog osoblja i osoba koje to
prolaze.

Imajte na umu da su česte psihičke promjene i

poremećaji ponašanja, ustvari bolest, a ne osoba koju
ste poznavali, iako je to teško shvatiti i prihvatiti. To
nema veze s karakterom i osobnošću oboljele osobe. S

49
Život s tumorom mozga

vremenom se polako zatvaraju u „svoj svijet“ i tada je

najbolje prilagoditi joj se u razgovoru, što manje
objašnjavati, a ako je osoba uznemirena pokušati je
smiriti.

Sada nakon četiri i pol godine, mogu sa

sigurnošću reći da su sve te emocije, problemi i stresne
situacije normalne i neizbježne u borbi s ovom bolešću.

Iako s tugom i velikom prazninom, sigurna sam

da su liječnici napravili sve što je bilo u njihovoj moći,
a moj suprug se borio najhrabrije što je mogao.
Neizmjerno sam ponosna na njega i zahvalna što sam
imala priliku upoznati i voljeti takvu osobu. Cilj ove
borbe je produženje života uz osiguravanje što bolje
kvalitete svakog trenutka.

Nadam se da će vas naša životna priča barem

malo ohrabriti i pokazati da suočavanje s dijagnozom
zloćudnog tumora mozga ne mora odmah značiti i kraj,
već da je to teška životna borba u kojoj ste zahvalni za
najmanju pobjedu koja vam donosi makar samo
nekoliko trenutaka sreće. Najveća lekcija od svih
spoznaja je da je život dragocjen i da za svaki
poklonjeni dan trebamo biti zahvalni.

50
Život s tumorom mozga

10. RJEČNIK

Kratak rječnik pojmova

Alopecija Gubitak kose.

Premali broj crvenih krvnih stanica
Anemija (može se javiti kao posljedica
kemoterapije).
Antiemetik Sredstvo protiv povraćanja.
Tumor koji sadrži nediferencirane
stanice. Manjak diferencijacije
odnosno anaplazija smatra se
Anaplastični tumor glavnim znakom zloćudnosti i
malignog potencijala određenog
tumora. Takav tumor je
anaplastičan.
Relativno benigni moždani tumor
koji je jasno ograničen i sastavljen
Astrocitom
od zvjezdastih astroglijalnih
stanica.
Terapija koja se primjenjuje nakon
Adjuvantna kirurškog liječenja s ciljem
kemoterapija uništenja preostalih zloćudnih
stanica.
Analgetik Sredstvo protiv bolova.
Benigno Dobroćudno.
Medicinski postupak koji uključuje
Biopsija uzimanje stanica ili tkiva radi
ispitivanja.
Cerebrospinalna Tekućina koja se stvara u mozgu, te
tekućina okružuje mozak i leđnu moždinu.
Citostatik Lijek koji zaustavlja diobu malignih

51
Život s tumorom mozga

stanica i time usporava rast tumora

ili ga uništava.
Dijagnostička metoda koja
CT
slojevitim snimanjem omogućava
(kompjutorizirana
prikaz određenog sloja bolesnikova
tomografija)
tijela pomoću rendgenskih zraka.
Odgovor na nenormalno eletrično
Epileptički napadaj
pražnjenje u mozgu.
Metoda mjerenja električne
EEG
moždane aktivnosti.
Oteklina, nenormalno nakupljanje
Edem
tekućine.
Crvene krvne stanice koje nastaju u
koštanoj srži i slezeni i imaju ulogu
Eritrociti
u prenošenju kisika i ugljičnog
dioksida.
Smješten u prednjem dijelu
hemisfere, točno iza čela.
Frontalni (čeoni)
Odgovoran je za koordinaciju
režanj
voljnih pokreta, za mišljenje,
pamćenje i razum.
Radijacijska terapija gamma
zrakama koje se mogu precizno
Gamma knife
usmjeriti i fokusirati na vrlo malo
područje.
Glioblastom Najčešći i najagresivniji tumor
multiforme (GBM) mozga.
Gliom Najčešći tumor mozga.
Poremećaj svijesti kod kojeg osoba
Halucinacija vidi, čuje ili osjeća pojave kojih u
stvarnosti nema.
Slabije izražena oduzetost jedne
Hemipareza
polovine tijela.
Potpuna ili gotovo potpuna
Hemiplegija
oduzetost jedne polovine tijela.
Heteroanamneza Anamneza uzeta od trećeg lica.
Infekcija Štetan prodor i razmnožavanje

52
Život s tumorom mozga

mikroorganizama u tijelu čovjeka.

Intrakranijalni tlak Tlak unutar lubanjske šupljine.
Intravenozno (IV) U venu.
Upotreba posebnih lijekova
Kemoterapija (citostatika) u liječenju malignih
bolesti.
Lijekovi koji se koriste kao
Kortikosteroidi antiedematozna terapija kod edema
mozga.
Unutarnje spužvasto tkivo kosti u
Koštana srž
kojem se stvaraju krvne stanice.
Bijele krvne stanice koje nastaju u
Leukociti koštanoj srži i pomažu organizmu u
obrani od infekcija i ostalih bolesti.
Tekućina koja okružuje mozak i
Likvor
leđnu moždinu.
Napredovanje dobroćudnog tumora
Maligna alteracija
u zloćudni.
Tumor koji je građen od stanica
Meningeom
moždanih ovojnica.
Upala zaštitnih ovojnica koje
Meningitis obavijaju mozak i leđnu moždinu,
tj. upala moždane ovojnice.
Dijagnostička metoda koja
MR (magnetska omogućuje dobivanje kvalitetnih
rezonanca) slika presjeka ljudskog tijela visoke
rezolucije.
Maligno Zloćudno.
Pojava širenja raka iz jednog dijela
Metastaze
tijela na drugi.
Nekroza Odumiranje tkiva.
Kemoterapija koja se primjenjuje
Neoadjuvantna
prije operacije, s ciljem smanjenja
kemoterapija
tumorske mase.
Neoplazma Medicinski naziv za tumor.
Grana medicine koja se bavi
Neurologija
poremećajem središnjeg živčanog

53
Život s tumorom mozga

sustava.
Oligodendrogliom Spororastući glijalni tumor mozga.
Grana medicine koja se bavi
Onkologija
proučavanjem i liječenjm tumora.
Oralno Na usta.
Potpuni gubitak mišićnih funkcija
Paraliza (oduzetost)
jedne ili više mišićnih skupina.
Djelomična oduzetost nekog organa
Pareza
ili dijela tijela.
Očekivani ishod neke bolesti i
Prognoza
njezina liječenja.
Središnji živčani Čine ga veliki, mali mozak i leđna
sustav moždina.
Nalazi se u srednjem dijelu mozga,
Tjemeni (parijetalni)
sadrži centre za dodir, orijentaciju i
režanj
razumijevanje.
Krvne pločice koje sudjeluju u
Trombociti
procesu zgrušavanja krvi.
Abnormalna nakupina tkiva koja
Tumor
može biti zloćudna i dobroćudna.
Metoda liječenja visokom dozom
Radioterapija zračenja s ciljem uništavanja
(zračenje) tumorskih stanica i sprečavanja
njihova širenja.
Povratak bolesti nakon prethodnog
Recidiv
liječenja.
Prolazno poboljšanje stanja neke
Remisija
bolesti.
Smješten je kod sljepoočne kosti. U
njemu su smješteni centri za sluh,
Sljepoočni
razumijevanje govora, čitanje i
(temporalni) režanj
pisanje, kao i središte emocija,
ponošanja i pamćenja.
Ventrikularni sustav Sustav moždanih komora.
Smješten je kod zatiljne kosti
Zatiljni (okcipitalni)
lubanje i sadrži centre koji su
režanj
odgovorni za vid.

54
Život s tumorom mozga

11. ZAHVALA

Izradi ove brošure u značajnoj je mjeri

pridonjelo dvoje divnih ljudi, dr. sc. Goran Mrak, spec.
neurokirurgije i dr. sc. Ana Mišir Krpan, spec.
onkologije i radioterapije, kojima se ovom prilikom
želim zahvaliti. Oni ne samo da su svojim zalaganjem
dali velik doprinos ovoj brošuri, već su nam bili i
neizmjerna podrška tokom proteklih četiri i pol godine.

Nadalje, velika hvala svim liječnicima

Županijske bolnice Čakovec koji su bili uz nas na
teškom putu liječenja.

Hvala i svim predivnim kolegicama,

medicinskim sestrama odjela neurokirurgije i
onkologije KBC Zagreb i kolegicama iz Županijske
bolnice Čakovec, kao i obitelji, rodbini i prijateljima koji
su ostali uz nas do samog kraja.

Županijskoj ligi protiv raka Čakovec, dr.

Husseinu Saghiru, predsjedniku lige, dr. Renati
Kutnjak Kiš i Boženi Kapitarić, dipl. med. techn.,

55
Život s tumorom mozga

zahvaljujem na vrijednim savjetima i pomoći oko

naklade i publiciranja brošure.

Hvala Onkološko-hematološkom društvu

medicinskih sestara i tehničara Republike Hrvatske na
velikoj podršci.

Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske i

Hrvatskom neurološkom društvu, veliko hvala za danu
suglasnost za izdavanje brošure.

Veliku zahvalu dugujem i tvrtki Merck Sharp &

Dohme d.o.o. i tiskari Printex d.o.o. koji su svojim
sponzorstvom omogućili tiskanje brošure.

“Život ima mnoga poglavlja za nas. Jedno loše

poglavlje ne znači da je kraj knjige.”

56
Život s tumorom mozga

12. IZVORI

Bešenski N., Janković S., Buča A. Klinička

neuroradiologija mozga.Zagreb: Medicinska naklada,
2011.
Brinar Vesna i suradnici. Neurologija za medicinare.
Zargeb: Medicinska naklada, 2009.
Turić Marko, Kolarić Krsto, Eljuga Damir. Klinička
onkologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1996.

Internetski izvori:

http://www.cancer.gov/cancertopics/types/brain
http://drugidoktor.hr/
http://www.kucancercenter.org/cancer-
information/specialties-and-treatment/brain-
cancer/prevention

57