Slikovne Dijagnosticke Pretrage Medicinski Fax Ri

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA
Kreimirova 42, 51000 Rijeka, Hrvatska Kliniki zavod za radiologiju Predstojnik: prof.dr.sc. Damir Mileti, dr. med.
+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
SVEUILITE U RIJECI MEDICINSKI FAKULTET
E-mail: radiologija@kbc-rijeka.hr
Katedra za radiologiju
DIPLOMSKI
SVEUILINI
STUDIJ
ORGANIZACIJE,
PLANIRANJA
UPRAVLJANJA U ZDRAVSTVU Ak.god. 2009./10.
Kolegij: Slikovne dijagnostike pretrage

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Kazalo Slikovne dijagnostike pretrage .............................................................3 Odabir radiolokih pretraga i slikovni zapis ......................................... 4 Zatita od zraenja .................................................................................. 7 Slikovni prikaz ljudskog tijela ................................................................ 9 - Ultrazvuk ............................................................................................... 10 - Kompjutorizirana tomografija (CT) ........................................................ 11 - Magnetska rezonancija (MRI) ............................................................... 13 Konvencionalna i digitalna radiografija (Rendgensko snimanje) .... 14 Digitalne metode .................................................................................... 14 Fluroskopija (dijaskopija) - stvaranje radiograma u ivoj slici .......... 19 Kompjutorizirana tomografija (CT) ...................................................... 21 - Nastanak CT slike ................................................................................. 24 - Obrada i prikaz slike ............................................................................. 26 Magnetska rezonancija (MR) u radiologiji .......................................... 27 Primjena ultrazvuka (UTZ) u medicinskoj dijagnostici ..................... 29 Kontrastna sredstva u radiologiji ....................................................... 30 - Jodna kontrastna sredstva .................................................................. 33 - Poeljne osobine kontrastnih sredstava .............................................. 34 - Kontraindikacije i neeljene reakcije na jodna KS ............... 35 - Kontrastna sredstva za magnetsku rezonanciju .................................. 36 - Ultrazvuna kontrastna sredstva ......................................................... 37 Digitalna suptrakcijska angiografija .................................................. 37 Mamografija ......................................................................................... 40

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
SLIKOVNE DIJAGNOSTIKE PRETRAGE Suvremena radiologija obuhvaa radioloku dijagnostiku i intervenciju. U dijagnostikoj radiologiji razvijaju se subspecijalnosti: torakopulmonalna radiologija, radiologija dojke, radiologija probavnog sustava, urogenitalna radiologija, radiologija lokomotornog sustava, kardiovaskularna radiologija, neuroradiologija i djeja (pedijatrijska) radiologija. Ultrazvukom se koriste razliite specijalnosti ukljuujui radiologiju, zbog ega se ova metoda ne moe smatrati iskljuivo radiolokom. Intervencijska radiologija moe biti usmjerena na krvoilni sustav ili nevaskularne sustave. Slikovni prikaz ljudskog tijela u medicini obuhvaa radioloke metode poput radiografije (rendgensko snimanje), dijaskopije, angiografije (slikovni prikaz krvnih ila), kompjutorske tomografije, magnetske rezonancije i ultrazvuka, zatim nuklearnu medicinu i endoskopske preglede kod kojih se optikim instrumentima ulazi u uplje organe ili virtualne prostore u ljudskom tijelu. Konvencionalna radiografija zahtijeva skladitenje filmova, uporabu folija koje se moraju obnavljati u odreenim vremenskim razmacima, kazete i tamnu komoru zajedno sa kemikalijama koje se koriste u procesu razvijanja i fiksiranja, odnosno dobivanja slike. Nasuprot, digitalna radiografija zahtijeva ureaje za dobivanje digitalne slike te poseban sustav arhiviranja i razmjene digitalnih slika koji nosi naziv PACS. Iako je prostorna rezolucija filma zasad neto vea od rezolucije digitalnih detektora, digitalna slika ima niz prednosti ukljuujui veliku dinamiku irinu (raspon kontrasta, nijanse sive skale), smanjenje doza zraenja, jednostavnije pohranjivanje i brzu razmjenu slika izmeu klinika i odjela. Uporaba ionizirajueg zraenja u dijagnostici je opravdana ukoliko se oekuje dobivanje nove dijagnostike informacije ili pak utjecaj na odabir terapijskog postupka. Treba potovati tzv. ALARA princip koji kae da je potrebno maksimalno smanjiti dozu zraenja istodobno ne umanjujui kvalitetu dijagnostike informacije. Poseban je oprez potreban kod radioloke dijagnostike u novoroenadi zbog njihove velike osjetljivosti na ionizirajue zraenje.

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Rendgensko snimanje u trudnoi je doputeno samo u vitalnim indikacijama, a odgovornost za takvu indikaciju preuzima lijenik koji vodi trudnicu te radiolog koji izvrava traeni pregled. Radiolog je duan odbiti pretragu za koju procjeni da je neopravdana, a ukljuuje ionizirajue zraenje ili pak zamjeniti traenu metodu s onom koja ne koristi rendgensko zraenje. Rendgensko zraenje pripada spektru elektromagnetskih valova. U srazu s atomima materije kroz koje prolaze, fotoni mogu potpuno izgubiti kinetiku energiju koju predaju tkivima i dovodei do nepoeljnog biolokog efekta. Dio zraenja e proi kroz tkivo bez interakcije s atomima zbog svoje velike prodornosti, odnosno kratkog vala. Konano, dio rendgenskih zraka u sudaru s atomima materije gubi dio energije i mijenja smjer po principu sudara biljarskih kugli stvarajui rasap. Upravo zbog rasapa susjedna tkiva koja nisu bila izloena primarnom rendgenskom snopu mogu biti ozraena kao i osobe u neposrednoj blizini, primjerice radiolog koji vri angiografiju ili radioloku intervenciju stojei uz bolesnika. Treba izbjegavati izlaganje spolnih lijezda primarnom rendgenskom snopu kad god je to mogue i koristiti zatitne pregae za nesnimane dijelove tijela. Rendgensku sliku stvaraju zrake koje su prole kroz tijelo bolesnika bez sraza s atomima, a njihov postotak ovisi o debljini, gustoi i prosjenom atomskom rednom broju tkiva te o prodornosti zraenja. Zraenje vee energije, odnosno kraeg vala te vie frekvencije lake e prolaziti kroz materiju, dok e zraenje manje energije imati vei bioloki uinak. U stvaranju slike sudjeluje i rasap koji nepovoljno utjee na otrinu jer ne odgovara stvarnom objektu snimanja. Vie rasapa sa moe oekivati kod tkiva vee gustoe i kod vee ukupne debljine objekta (primjerice abdomen, zdjelica). ODABIR RADIOLOKIH PRETRAGA I SLIKOVNI ZAPIS Kod odabira pojedine radioloke pretrage uvijek treba imati na umu osjetljivost, specifinost, tonost, pozitivnu i negativnu prediktivnu vrijednost dijagnostike metode. Lano negativan rezultat se odnosi na netoan zakljuak da

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
bolesti nema, a lano pozitivan rezultat na netoan zakljuak o postojanju bolesti. Osjetljivost metode odgovara postotku otkrivenih bolesnika od ukupnog broja stvarno bolesnih. Specifinost je postotak negativnog nalaza meu stvarno zdravim ispitanicima. Tonost dijagnostike metode je omjer ispravnih rezultata u odnosu na sve rezultate. Pozitivna i negativna prediktivna vrijednost se odnose na pouzdanost pozitivnog odnosno negativnog dijagnostikog rezultata. Suvremena radiologija dovodi do poveanog optereenja radiologa zbog uvoenja novih dijagnostikih tehnika, a takoer zahtijeva aktivniju ulogu radiolokog tehnologa u dijagnostikom postupku. Voenje administracije je zbog informatizacije sustava dodatno opteretilo radiologe. Suvremene tehnike daju ogromnu koliinu slikovnog materijala kojeg treba obraditi. Za obradu slika potrebne su radne stanice na kojima radiolog izvri analizu, a samo se dio odabranih rekonstrukcija trajno pohrani. Opeprihvaeni format digitalne slike u radiologiji nosi naziv DICOM i danas se uglavnom koristi DICOM 3 verzija koja se stalno dorauje i usavrava. Ovaj format je dobar za primjenu u PACS sustavima jer sadri demografske podatke unutar slike, takoer i parametre dobivanja slike te podatke o izvriteljima pretrage. Nedostatak ovog formata je potreba za posebnim softverom koji omoguuje pregledavanje slika. Radne stanice sa kvalitetnim softverima i visokorezolucijskim monitorima omoguuju optimalan nain radioloke analize dobivenih slika. Prostorna rezolucija kao sposobnost meusobnog razluivanja dvaju bliskih objekata se mjeri u linijskim parovima po milimetru kod film-folijskih sustava, dok je u digitalnim sustavima ograniena veliinom piksela. Prostorna rezolucija znaajno utjee na otrinu dobivene slike, no otrina nije jednako vana u dijagnostici svih dijelove tijela. Primjerice, masivni dijelovi poput toraksa, abdomena ili zdjelice raspruju rendgensko zraenje to rezultira neotrinom i umom bez obzira na razluivost detektora, dok se kod manje voluminoznih dijelova poput ake zahtjeva maksimalna otrina i prikaz detalja. Svakom se pikselu pridjeljuje odreeni raspon sive skale, a veliinu tog raspona odreuje potencija broja 2, primjerice 10-bitna rezolucija obuhvaa 210, dakle 1024 bita. Budui da se u radiologiji uglavnom koriste crno-bijele slike, 10 12

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
bitna rezolucija zadovoljava dijagnostike potrebe. Budui da ljudsko oko zamjeuje svega 30 50 nijansi sive skale, natko se moe zapitati emu slui 1024 ili vie nijansi digitalne slike. Meutim, odabirom onog dijela sive skale koji je od dijagnostikog interesa, korisnik iz raunala dobiva prikaz dijela ukupnog raspona u maksimalnom kontrastu i tako vizualizira kontrast struktura koji se u punom rasponu sive skale ne vidi. Moglo bi se rei da raunalo poveava kontrastnu razluivost korisnikova oka. Na standardnom radiogramu, odnosno rendgenskom prikazu ljudskog tijela fizioloke sjene koje je mogue meusobno razlikovati su zrak, masno tkivo, meko tkivo i kost (vapno) i to redom od najmanje do najvee gustoe. Metali i kontrastna sredstva su nefizioloke sjene. Saimanje slika u radiologiji je bitno zbog kapaciteta arhive s jedne strane i ouvanja dijagnostike vrijednosti slike s druge. Radi se o meusobno suprotnim zahtjevima te je potrebno nai kompromisno rijeenje. Jedna mogunost je saimanje bez gubitaka uz uporabu PNG, TIFF, GIF ili JPEG 2000 formata koji sauvaju potpunu informaciju. Alternativa je saimanje slika koje su ranijeg datuma sa gubitkom tako da se ne umanji dijagnostika vrijednost slike koja u tom sluaju slui samo za usporedbu (primjerice JPEG). Sigurnost PACS sustava je ovisna o odgovornosti korisnika koji imaju pristup slikama i nalazima. PACS sustav ukljuuje dozvole i zabrane za pojedine korisnike upravo zbog smanjenja rizika. Danas se sve ee koristi naruivanje putem elektronike uputnice koja osigurava tonost i razumljivost podataka istodobno ubrzavajui itav proces. Postoje posebni programi za upisna mjesta bolesnika te za diktiranje ili pisanje radiolokog nalaza. Informatizacija bolnica ukljuuje hospitalni informacijski sustav (HIS) koji je kompatibilan s radiolokim informacijskim sustavom (RIS) i PACS-om. Probleme stvara nepostojanje jedinstvenog identifikacijskog broja bolesnika zbog ega se ne uspjevaju sve pretrage koje je bolesnik uinio pridjeliti upravo njemu, nego se pregled otvara kao novi bolesnik i stvara se viak podataka.

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
ZATITA OD ZRAENJA U ukupnom izlaganju populacije ionizirajuem zraenju medicina sudjeluje sa oko 13%, a ostali izvori su namirnice, svemirsko zraenje, zemljina kora i ponajvie radioaktivni plin radon (gotovo 50%). Meutim, kada je rije o umjetnim izvorima ionizirajueg zraenja radioloka dijagnostika je na prvom mjestu sa gotovo 90% udjela. Problem pretjeranog izlaganja ionizirajuem zraenju zadnjih je godina sve vei zbog ekstremnog porasta broja CT pretraga. Naime, kompjutorizirana tomografija je zbog svoje brzine i dijagnostike tonosti vrlo uinkovita dijagnostika metoda koju lijenici (pre)esto indiciraju. CT je prema podacima UNSCEAR iz 2000.g. sudjelovao u ozraivanju populacije sa 34%, iako je broj CT pretraga bio svega 5% od ukupnog broja radiolokih pretraga. Pretpostavlja se da je u novije vrijeme situacija bitno pogorana uvoenjem sofisticiranih CT ureaja u kliniku praksu. Uinci izlaganja ionizirajuem zraenju mogu biti tjelesni (somatski) i manifestirati se tijekom ivota izloene osobe, najee kao maligna bolest. Genetski uinci su vidljivi na potomstvu ozraene osobe i mogu se sagledati tek nakon vie generacija. Ona lea je osjetljiva na rendgensko zraenje koje dovodi do njenog zamuenja. Efektivne doze su najmanje kod konvencionalne radiografije, posebice plua, poveavaju se kod CT pretraga, a izrazito su visoke kod angiografskih pretraga koje zahtijevaju dijaskopiju (promatranje objekta izloenog rendgenskom zraenju tijekom odreenog vremenskog razdoblja). CT pretraga abdomena i zdjelice ukljuuje znatno viu efektivnu dozu u odnosu na CT plua ili glave. Rizik razvoja karcinoma plua i kolona znaajno se smanjuje sa starenjem, a izrazito je visok u prvim godinama nakon roenja. Razlozi su vei broj stanica koje se ubrzano dijele u djece te dulje vrijeme potencijalnog razvoja tumora. Noviji podatci procjenjuju da CT uzrokuje oko 1,5 2 % svih karcinoma u SAD. Retrospektivno kohortno istraivanje u SAD pokazalo je dvostruko vei rizik za pojavu raka dojke u djevojica koje su

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
radiografirane tijekom adolescencije zbog praenja skolioze. Procjenjeni rizik za smrtni ishod zbog karcinoma probavnog sustava uzrokovanog CT pregledom abdomena u djeteta starosti do jedne godine ivota iznosi oko 1:550, to predstavlja ozbiljan problem s obzirom da se broj tih pretraga dramatino poveava. DAP-metri su mjerai doze zraenja na izlazu rendgenske cijevi i pokazali su se vrlo preciznim ureajima u redovnoj kontroli kvalitete rendgenskih ureaja. Zahvaljujui DAP-metru bolesnik i lijenik mogu dobiti toan podatak o izlaganju rendgenskom zraenju tijekom odreene pretrage. Mjerai biljee intenzitet, vrijeme trajanja i povrinu presjeka rendgenskog snopa, ali uzimaju takoer podatak o fizikalnim osobinama dijela tijela koje se izlae rendgenskom zraenju. Uinci ionizirajueg zraenja mogu biti proporcionalni dozi i na taj nain predvidivi. To su deterministiki uinci na kojima se temelji suvremena dozimetrija, a ukljuuju graninu, zakonski dozvoljenu dozu izoloenosti profesionalnog osoblja. Stohastiki uinci su gotovo nemjerljivi jer ne postoji granina doza. Porastom doze raste i vjerojatnost fatalnog uinka koji se moe, ali ne mora dogoditi. Kod stohastikih uinaka problem je nepredvidivost i nemjerljivost. Radiosenzitivnost oznauje vjerojatnost da e stanica, tkivo ili organ pretrpjeti oteenje u odnosu na jedininu dozu. Radiosenzitivnost su davno prepoznali Bergonie i Tribondeau, nakon ega se poelo sustavno voditi brigu o izlaganju rendgenskom zraenju. Tkiva visoke radiosenzitivnosti su kotana sr, slezena, timus, limfni vorovi, gonade i one lee. Srednje osjetljivi su koa i mezodermalni organi poput jetre, srca ili plua. Najmanju radiosenzitivnost imaju ivani sustav, slijede kosti i miii. Iako su slabo osjetljivi na rendgensko zraenje, mozak i kost mogu pretrpjeti znaajna oteenja kod veih doza, a reparacija je mnogo manje uinkovita u odnosu na ostala tkiva. Kod imaging metoda koje koriste ionizirajue zraenje, posebnu panju iziskuje zatita bolesnika i osoblja. Kod tzv. deterministikih efekata zraenja, tetna posljedica je mogua tek iznad odreenog praga doze, te je dranjem doze ispod praga mogua prevencija tetnih negativnih efekata. Meutim, kod tzv. stohastikih efekata i najmanja doza zraenja moe izazvati tetni uinak kod ega je mogua

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
samo redukcija (naalost ne i potpuna eliminacija) tetnih negativnih uinaka racionalnom upotrebom slikovnih metoda koje primjenjuju ionizirajue zraenje. Osobito je vana zatita visoko radiosenzitivnih tkiva kod bolesnika i kod osoblja koje sudjeluje pri izvoenju pretrage (kotana sr, titnjaa, gonade, one lee). Osim u dijagnostici, ionizirajue zraenje se koristi u radioterapiji koristei pritom visoku radiosenzitivnost malignih nediferenciranih stanica sa velikim brojem mitoza. Prema odredbama Zakona o zatiti od ionizirajueg zraenja za sve djelatnike koji rade u zoni ionizirajueg zraenja obavezna je dozimetrija odnosno mjerenje osobnog zraenja; efektivna doza ne smije biti vea od 100 mSv tijekom pet uzastopnih godina. Dozimetriju provode ovlatene strune licencirane institucije koje ovlauje Dravni zavod za zatitu od zraenja.
SLIKOVNI PRIKAZ LJUDSKOG TIJELA Slikovni prikaz unutranjosti ljudskog tijela u ivog ispitanika oduvijek je bio ogroman izaziv za medicinu, posebice nakon to su prvi anatomi sekcijama u kadavera detaljno upoznali organe ljudskog tijela i njihove meusobne odnose. Otkrie x- zraenja (Wilhelm Conrad Rntgen 1895) znailo je revolucionarni korak u tom smjeru jer je lijenik po prvi puta mogao prikazati srce, plua, kosti i sl. bez operacijskog zahvata i bez nelagode za bolesnika. Do danas su se razvile brojne tehnike slikovnog prikaza ljudskog tijela, ukljuujui optike instrumente kojima se ulazi u prirodne otvore i tjelesne upljine. Razvoj dijagnostikih slikovnih pretraga (imaging metoda - ultrazvuk, CT, MRI, PET/CT ) izrazito je unaprijedio dijagnostiku, to je pridonjelo uspjenijoj terapiji i znaajno boljoj prognozi kod niza bolesti i patolokih stanja. Svaki od ovih dijagnostikih modaliteta ima svoje mjesto u algoritmu slikovnih metoda, i to pri postavljanju dijagnoze, lokalizaciji, karakterizaciji te procjeni proirenosti (staging)

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
patolokog procesa. Dijagnostike slikovne metode takoer su od izuzetne vanosti pri praenju i procjeni uinaka terapije tijekom i nakon lijeenja. Obzirom na prirodu bolesti, osobitu panju zahtijeva dijagnostika u onkolokih bolesnika. Razvoj novijih dijagnostikih imaging metoda (UZV, CT, MRI, PET/CT) u posljednja dva desetljea je revolucionarno unaprijedio dijagnostiku u onkologiji, to je s obzirom na bru, toniju i pouzdaniju slikovnu dijagnostiku takoer znaajno pridonijelo poveanju postotka trajnog izlijeenja nekih malignih tumora. Svaka od ovih dijagnostikih slikovnih metoda ima svoje specifine indikacije, ali i ogranienja, te ih treba primjenjivati kao komplementarne metode koje nadopunjuju jedna drugu. Za pravilnu interpretaciju neophodan je timski pristup i uska suradnja radiologa, kliniara i kirurga. ULTRAZVUK Razvoj ultrazvune tehnologije, posebice ureaja visoke rezolucije (real-time high resolution scanners) i power-dopplera, omoguio je revolucionaran napredak ultrazvune dijagnostike, koja danas ima vrlo znaajnu ulogu u dijagnostici gotovo svih organa i organskih sustava. Obzirom na svoje karakteristike, u prvom redu neinvazivnost, dostupnost te jednostavnost pretrage, ultrazvuk je prva slikovna dijagnostika metoda pri sumnji na patoloki proces niza organa ili organskih sustava. Dijagnostika onkolokih bolesnika jedno je od najzahtijevnijih dijagnostikih podruja, i to pri dijagnostici kao i pri praenju uinaka terapije. Za pravilnu interpretaciju neophodna je ekspertiza te iskustvo ultrasoniara. Ultrazvukom se sluimo i pri nizu intervencijskih postupaka te dijagnostikoj citopunkciji odnosno biopsiji. Pojam "ultrazvuk visoke rezolucije" podrazumijeva noviju generaciju digitalnih UZV ureaja, sa znatno poboljanom rezolucijom slike pri upotrebi sondi promjenjivih frekvencija u odnosu na stariju generaciju ultrazvunih ureaja koja je primjenjivala analognu tehnologiju.
10

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Najvea prednost ove tehnologije je u vrlo visokoj rezoluciji slike, ak i u zoni takozvanog bliskog polja, kao i u velikoj irini polja pregleda. Elektroniko fokusiranje dubine arita ultrazvunog snopa omoguuje ujednaenost prikaza i visoku razluivost detalja u ultrazvunoj slici, i to u centralnom kao i perifernom dijelu slike. irokopojasne sonde novije generacije omoguuju upotrebu irokog frekvencijskog spektra s visokom razluivou najmanjih detalja ultrazvunog prikaza. Power-Doppler ("color Doppler energy") novija je doplerska tehnologija koja se za razliku od klasinog obojenog Dopplera temelji na snazi doplerskog signala, a ne na brzini i smjeru protoka. Ova nova doplerska tehnologija omoguuje prikaz vrlo malih izvijuganih krvnih ila, s vrlo niskim brzinama protoka. S obzirom na ove znaajke, power doppler je osobito koristan za prikaz i analizu tumorske neovaskularizacije, isheminih promjena te upalne hipervaskularizacije.
KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Kompjutorizirana tomografija (CT) danas je u vrlo irokoj klinikoj primjeni, te e unato pojavi nekih novijih slikovnih metoda (obojeni doppler, power doppler, magnetska rezonancija, kompjutorizirana ultrasonografija visoke rezolucije), patolokog zasigurno jo niz godina ostati nezamjenjiva imaging metoda u mnogim podrujima. Informacije o lokalizaciji, morfologiji, vrsti tkiva i vaskularizaciji procesa koje omoguuje kompjutorizirana tomografija, znatno olakavaju procjenu prirode i vrste patolokog procesa, to je vrlo bitno u terapijskom i prognostikom smislu. Naelo rada kompjutorizirane tomografije zasniva se na ionizirajuem (rengenskom) zraenju koje moe imati nepoeljne uinke, posebice u djece. Upravo ova metoda najvie doprinosi kolektivnoj dozi zraenja iz medicinskih izvora. Pretraga uvijek mora biti ciljana na odreeno podruje tijela ili odreeni organ. Manja
11

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
koliina visceralnog masnog tkiva te relativno esta potreba sedacije, odnosno anestezije relativna su ogranienja metode kod dojenadi i manje djece. Razvoj tehnologije spiralnog ("helical") a nakon toga i vieslojnog ("multislice") CT ureaja, izrazito je unaprijedio i pojednostavio izvoenje pretrage. Ova tehnologija je uz razvoj odgovarajue kompjutorske hardverske i softverske podrke omoguila trodimenzionalnu (3D) rekonstrukciju CT slike uz mogunost izdvajanja pojedinih organa ili struktura ("segmentacija"), te kodiranje razliitih struktura u drugoj boji. Najvea praktina vrijednost ove metode je u trodimenzionalnom prikazu patolokih procesa, to se koristi u predoperacijskoj procjeni proirenosti tumora, analizi odnosa tumorske tvorbe prema okolnim strukturama te procjeni operabilnosti odnosno resektabilnosti. Ovom tehnologijom takoer je znaajno skraeno vrijeme trajanja pretrage, to je od osobite vanosti u djejoj dobi, pa tako primjerice pretraga cijelog tijela traje tek nekoliko sekunda. S obzirom na ionizirajue zraenje koje kod spiralnog i vieslojnog CT-a moe znaajno povisiti ukupnu dozu zraenja, pri odreivanju naina i uvjeta skeniranja primjenjuje se takozvano ALARA naelo ("as low as reasonably achievable). Naime, pravilnim izvoenjem pretrage uz najprikladnije uvjete skeniranja mogue je viestruko smanjiti ukupnu dozu zraenja, odnosno uestalost tetnih uinaka zraenja. Poseban oprez, kao i kod drugih pretraga koje koriste ionizirajue zraenje, potreban je kod izvoenja pretrage u djejoj dobi i tijekom trudnoe. Poznato je da je tijekom trudnoe najosjetljivije razdoblje 8. do 25. tjedna trudnoe, kada vrlo visoke doze ionizirajueg zraenja mogu uzrokovati teke malformacije organa i mentalnu retardaciju. Stoga za izvoenje pretrage koja koristi ionizirajue zraenje tijekom trudnoe, mora postojati vitalna medicinska indikacija ili procjena da bi izostanak ili odgaanje pretrage bitno ugrozilo ivot i zdravlje trudnice i ploda. U podruju onkologije sve se ire koristi PET/CT tehnologija. Spojeni u jedan ureaj PET (pozitron emission tomography) i CT (computed tomography) daju sveobuhvatnu dijagnostiku informaciju. Naime, zasebno PET tehnologija
12

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
omoguava brz, pouzdan i neinvazivan pregled. Ovakvim se pregledom dobiva slika uz CT prikaz morfolokih obiljeja i evaluaciju funkcije organa odnosno tkiva na nivou molekula i stanica pomou PET-a. Skeniranje se provodi nakon to je bolesnik intravenskim putem primio radioizotope, i to je najee glukozu povezanu s FDG-om (positive electron emitting isotope). PET detektira svaki prekomjerni stanini metabolizam. to su stanice raka malignije, to im je potrebno vie glukoze. Stanice koje su mrtve ili pokazuju smanjenu aktivnost, koriste puno manje glukoze u usporedbi sa normalnim stanicama. Najvanija podruja primjene PET/CT-a su onkologija, neurologija i kardiologija. U onkologiji se ovim postupkom moe rano otkriti maligni tumor, odrediti njegova veliina, otkriti metastaze i klasificirati stupanj proirenosti. Takoer, moe se razluiti radi li se malignom ili benignom tumoru, analizirati uinke terapije, odnosno odrediti aktivnost tumora nakon provedene kemoterapije. MAGNETSKA REZONANCIJA (MRI) Tehnologija magnetske rezonancije odlikuje se mogunou visoke
razluivosti tkiva te multiplanarnim prikazom (direktni presjeci u tri standardne te prema potrebi u bilo kojoj odabranoj ravnini). Visoka kakvoa dijagnostikih informacija koju daje ova tehnologija, uinila je ovu pretragu standardnim postupkom u algoritmu slikovnih dijagnostikih metoda kod itavog niza patolokih procesa. Brzi razvoj ove tehnologije znaajno je skratio vrijeme trajanja pretrage. Ovo je rezultiralo sve irim indikacijama za MRI pretragu, te se ova metoda danas, osim u dijagnostici bolesti mozga i kraljenine modine, primjenjuje i u dijagnostici onkolokih, miinokotanih, kardiovaskularnih i drugih bolesti. Magnetska rezonancija, za razliku od CTa, ne koristi ionizirajue zraenje, pa do danas nema poznatih neeljenih uinaka. Kod ove tehnologije neophodan je Faradayev kavez koji osigurava nesmetan rad ureaja u odnosu na utjecaje elektrinog polja iz okoline. Za anesteziju i praenje bolesnika tijekom pretrage potrebna je posebna oprema na koju jako magnetsko
13

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
polje nema utjecaja. MRS magnetska spektroskopija, metoda je neinvazivne biokemijske analize tkiva pri MRI pretrazi; kod nekih patolokih promjena ova pretraga moe dati vrijedne dijagnostike podatke.
KONVENCIONALNA I DIGITALNA RADIOGRAFIJA (rendgensko snimanje) Kod konvencionalne radiografije oslabljeno rendgensko zraenje koje je prolo kroz neki objekt (dio ljudskog tijela) uzrokuje promjene na rendgenskom filmu zatienom u plastinim kazetama razliitih veliina (formata). Nakon toga se latentna slika u tamnoj komori mora razviti i fiksirati te osuiti standardnim fotografskim postupkom. Nekad je taj postupak bio runi, a danas postoje ureaji za automatsko razvijanje u koje se u zamraenoj prostoriji ubaci eksponirani film, a na suprotnoj stani dobiva osueni film kao trajni zapis. U kazeti se, osim filma, nalaze i folije koje svjetlucaju pod utjecajem rendgenskog zraenja pojaavajui latentnu sliku na rendgenskom filmu uz znaajno smanjenje doze zraenja. Film-folijski sustavi su i danas u uporabi, no sve vie ih zamjenjuju digitalni radiografski sustavi. DIGITALNE METODE
To su metode ili tehnike snimanja kod kojih rendgenska slika ne nastaje izravnim djelovanjem rendgenskih zraka na rendgenski film ili fluorescentni ekran rendgenskog ureaja, nego obradom digitaliziranih ulaznih analognih diagnostikih informacija. Ulazne se informacije digitaliziraju u analogno-digitalnom pretvarau (pretvaraju se u brojane podatke), koji se nakon kompjuterske obrade prikau slikom na zaslonu. Kod najnovijih digitalnih ureaja ( ravni detektor) dobiva se izravan prikaz digitalne slike na monitorima.
14

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Kod digitalnih tehnika prikaza digitalna je slika sastavljena od kvadratia (piksela), a oni su rezultat informacija dobivenih iz volumnih elemenata slike (voksel = piksel x debljina sloja). Dakle digitalna je slika sastavljena od digitalne matrice ( tj. mree jednakog broja horizontala i okomica binarnih brojeva binarni kod) Ovi brojevi predstavljaju vrijednosti u izvoritu analognih informacija.
Prednosti digitalnih metoda su: - vei raspon sive skale, odnosno nijensi od sasvim svijetle do crne
-
mogunost mjerenja pojedinih djelova snimanog objekta mogunost naknadne obrade dobivene slike multiplanarni prikaz (MR) prikaz u vie ravnina kod MSCT trodimenzionalni prikaz razliite volumetrije arhiviranje slike na magnetni ili optiki disk
Tijekom posljednih 20-tak godina intenzivno je traena zamjena za radioloki film kao medija za dobivanje slike. Razlozi su: nepraktinost u rukovanju (velike i nefunkcionalne arhive, podlonost raznim oteenjima, nemogunost naknadne obrade slike (post-processing), potreba za ponavljanjem snimanja ako slika nije dobra i vea izloenost zraenju bolesnika, cijena filma i zagaenje okolia kemikalijama za razvijanje. Digitalna radiografija Radiografski signal se konvertira u matricu digitalnih, numerikih vrijednosti Prednosti:
velika mogunost obrade podataka (podeavanje prikaza - manje ponovljenih snimaka, trenutno kopiranje, laka pohrana)
15

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
vea osjetljivost na rendgensko zraenje (mogue smanjenje doze) i linearna konverzija u digitalne podatke (za razliku od sigmoidne krivulje kod rendgenskog filma)
Nedostaci:

velika poetna investicija nedosegnuta ili tek djelomino dosegnuta prostorna rezolucija filma potreba obuke osoblja osjetljivost na hardverske i softverske probleme pouzdanost?
Usporedbom digitalne i analogne radiografije moe se zakljuiti da je razluivost klasine kombinacije filma i folije jo uvijek superiorna. Digitalna radiografija ima veu uinkovitost, odnosno iskoristivost zraenja, zbog ega zahtijeva manje doze. CR (computed radiography)
najstarija i najrairenija digitalna tehnika sloj fosforescentnog materijala (barijev fluorhalogenid) nakon apsorpcije
rendgenskog zraenja oslobaa elektrone koji se zadravaju u drugim dijelovima kristalne strukture (skladita elektrona)
laserska zraka infracrvenog spektra izbacuje elektrone iz skladita pri emu se

emitira plava svjetlost, koju oitava fotodioda
oitani film se brie izlaganjem jakoj svjetlosti i moe se odmah ponovno rabiti
Kazete sa fosfornim ploama Sline su klasinim kazetama. Umjesto filma kod ovih kazeta koriste se ploe-folije s fosforom koje zadravaju latentnu sliku nastalu zraenjem. Za oitavanje latentne slike koriste se posebni ureaji, CR skeneri digitalizatori. Naknadnom obradom slike izbjegava se potreba za ponavljanjem, ak i kada ekspozicija nije bila sasvim tona. Flat Panel Detector ravni detektor
16

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Rabi se veliki scintilacijski kristal CsI ili Gd2O2 koji potaknut ulaznim x-zraenjem emitira fotone vidljive svjetlosti (neizravni sustav) ili izravna konverzija Matrica fotodioda na sloju tankoslojnih tranzistora (TFT) pretvara svjetlosne signale u elektrine
Ravni detektor
Prednosti:
velika iskoristivost rendgenskog zraenja omoguuje smanjenje doze rezolucija usporediva s klasinim filmom linearni odgovor na X-zraenje i veliki raspon signala brzina dobivanja slike, bez kaseta ili dodatnih ureaja mogunost obrade slike
Nedostaci:
velika poetna investicija nemogunost koritenja na vie ureaja Selenom presvueni ravni detektor
Apsorpcija rendgenskog zraenja na povrini presvuenoj selenom dovodi do

oslobaanja elektrona i djelominog gubitka pozitivnog naboja koji se do tada nalazio na povrini
Novonastali uzorak pozitivnog naboja konvertira se u elektrini signal

elektrometrima uz rotaciju bubnja - manji broj mjernih instrumenata
Izbjegnuta viestruka konverzija (svjetlo scintilacija)

Zakljuak
Digitalna radiografija preuzela je primat nad konvencionalnom radiografijom tek u novije vrijeme Kvaliteta slike usporediva je s konvencionalnom, a u najnovijim tehnolokim rjeenjima i bolja Vei su investicijski trokovi i trokovi odravanja 17

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Bolja je integracija u PACS/RIS sustave
Rezolucija monitora je vezana uz broj piksela matrice slike, a danas je u uporabi obino monitor sa 3 megapiksela. Pri analogno-digitalnoj konverziji koristi se 12-bitna rekonstrukcija sirovih podataka, to znai 4096 razina sive skale po jednom pikselu, a to se naziva dubinom piksela (pixel depth). Uobiajeno se na monitoru koristi 8 bitna rezolucija to je 256 razina sive skale ili 10 bitna to je 1024 razina sive skale po jednom pikselu.
Na ID konzoli se mogu dobiti podaci o bolesniku (ime, prezime, datum roenja, odjel i dijagnozu) preko radiolokog informacijskog sustava (RIS-Radiology Information System) i /ili bolnikog informacijskog sustava(HIS-Hospital information System) te ih nije potrebno ponovno unositi.
Monitor za obradu slike obino je rezolucije 1024x1024 piksela sa 8-bitnom dubinom piksela, a laserski printer za ispis na laser film je rezolucije 4000x5000 piksela sa 12-bitnom dubinom piksela (dakle bolje rezolucije u odnosu na monitor).
RADNE STANICE ZA OITAVANJE RADIOLOKIH SLIKA.
Sve nastale digitalne slike bez obzira na nain nastajanja potrebno je obraditi i oitati te napisati nalaz i miljenje radiologa. Kako je klasini radioloki film zamjenjen monitorom,potrebna je radna stanica s odgovarajuim softverom na kojem radiolog analizira slike . Radna stanica razvijena na osnovi PC-a za teleradiologiju i dislocirane odjele, odjele intenzivne skrbi, poliklinike ambulante. DIGITALNE RADIOLOKE MREE - LAN Lokalne informatike mree povezuju razliite ureaje za dobivanje slike meusobno, a itav se proces kontrolira preko servera.
18

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Posebni softveri koji kontroliraju razmjenjuju digitalne slike su PACS (Picture Archiving and Communication System) sustavi koji se moraju prilagoditi postojeem sustavu rada radiolokog odjela, ali i bolnikom informacijskom sustavu (HIS) Laser- kamera (laserski printer rendgenskog filma) Ureaj koji na laser film ispisuje slikovne podatke s radnih stanica ili ureaja povezanih u mreu. Laserske kamere zajedno sa strojem za razvijanje filmova ine cjelinu (nema potrebe za tamnom komorom). Laserske kamere koje koriste suhe kemikalije za razvijanje filmova zovemo suhim laserskim kamerama.
FLUROSKOPIJA (DIJASKOPIJA) STVARANJE RADIOGRAMA U IVOJ SLICI Osim radiografije koja predstavlja zamrznutu sliku dijela tijela kroz kojeg prolaze rendgenske zrake, za prikaz promjena u vremenu (dinamiku), odnosno promatranje pokreta, umjesto filma koristi se medij na kojem ne ostaju trajni zapisi. To je mogue ostvariti uporabom fluorescentnih zaslona. Na taj se nain stvara iva rendgenska slika i mogu se promatrati pokreti plua pri disanju, kontrakcije srca, protok kontrasta u krvnim ilama, itd. Intenziteti zraenja, koji stvaraju neposredno vidljivu sliku esto su neprihvatljivo veliki. Stoga se svjetlina primarne slike viestruko pojaava (oko 1000 puta) uporabom pojaala slike. Metoda se naziva fluoroskopija i omoguava jedinstvene dijagnostike informacije. Mane metode su znatno vea koliina zraenja, vee apsorbirane doze te neto loija rezolucija u odnosu na radiografiju. Izravna fluoroskopija (dijaskopija, prosvjetljavanje) je radioloka metoda pregleda kod koje se slika nekog dijela tijela (plua, srca, eluca) izravno promatra na zaslonu
19

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
rendgenskog ureaja. Problem predstavlja potreba dugotrajne adaptacije oiju za rad u zamraenoj prostoriji (kod starih ureaja). Danas je ova metoda u potpunosti zamjenjena indirektnom fluoroskopijom. Neizravna fluoroskopija (indirektna fluoroskopija) uvedena je nakon otkria elektronskog pojaala.Tu se rendgenska slika promaranog dijela tijela nastala na ekranu rendgenskog ureaja prenosi na elektronsko pojaalo, a s njega pomou TVkamere na TV monitor ili videorekorder. Prednosti ove metode su: nekoliko tisua puta poveana svjetlina slike bez prilagodbe lijenika na rad u zamraenoj prostoriji, smanjeno zraenje bolesnika, mogunost prijenosa slike na velike udaljenosti (teleradiologija). Ureaj za dijaskopiju (prosvjetljavanje) ima sve bitne dijelove rendgenskog ureaja uz dodatak fluorescentnog ekrana (zaslona) smjetenog na stativu izmeu bolesnika i lijenika koji obavlja pregled. Zaslon je graen od tanke ploe radiotransparentnog materijala (aluminij, plastika, karton) na kojoj se nalazi fluorescentna folija s tankim slojem kristala fluorescentnog materijala (cinkov sulfid) a ispred nje je zatitno olovno staklo, a sve to u metalnom okviru 42x42cm. Olovno staklo (2mm) titi lijenika od rendgenskih zraka, koje prolaze kroz tijelo bolesnika. Suvremeni dijaskopski ureaji imaju upravljaku jedinicu izvan prostorije u kojoj je smjeten aparat (teledirigirani aparati). Prednosti su zatita profesionalnog osoblja od zraenja i mogunost praenja pregleda za vie osoba. Koritenje ove vrste ureaja mogue samo uz uporabu elektronskog pojaala i televizijskog lanca. Prednosti dijaskopije u odnosu na radiografiju su: mogunost praenja fiziolokih pokreta organa(srca, gutanja, peristaltike eluca, crijeva), mogunost namjetanja kotanih frakturnih ulomaka kod prijeloma u kirurkim salama praenje poloaja katetera kod dijagnostikih i intervencijskih postupaka Nedostaci:
20

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
slabija mogunost uoavanja detalja viestruka doza zraenja
KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Problem konvencionalne radiologije je efekt prekrivanja ili superpozicije fiziolokih i patolokih struktura na radiogramu te mogunost prikazivanja razliitih tkiva i patolokih procesa u samo etiri razine (grupe) zacrnjenja rendgenskog filma. Naime, na konvencionalnom radiogramu se mogu razlikovati etiri intenziteta sjena: sjena intenziteta zraka, masnog tkiva, mekog tkiva i vapna. Od nefiziolokih sjena na radiogramu se mogu vidjeti i sjene intenziteta metala te kontrastnih sredstava. Kompjutorizirana tomografija (CT) prikazuje poprene presjeke tijela ime se izbjegava mausobno preklapanje sjena razliitih organa ili tkiva. Nadalje, rasponi sive skale (od najsvjetlijeg do najtamnijeg) su neusporedivo iri od konvencionalnog radiograma, tako da se primerice meka tkiva na CT-u mogu meusobno razlikovati. Tijekom 70-ih godina prologa stoljea britanski fiziar Godfrey Hounsfield uveo je kompjutoriziranu tomografiju (engl. computerized tomography, CT) kao novu, sloenu rendgensku slikovnu metodu. Hounsfield je u oujku 1973.g. uspio dobiti kompjutorsku snimku aksijalnog presjeka glave. Amerikanac Alen MacCormak prvi je postavio algoritam za kompjutorsku obradu podataka detektiranog, prolaznog rendgenskog zraenja i na taj nain napravio prvi software buduih CT ureaja. Svaki CT ureaj se sastoji od osnovnih dijelova koji su neophodni za stvaranje i prikupljanje podataka, njihov prijenos i obradu, te po potrebi, ponovnu rekonstrukciju i evaluaciju optike slike. Rendgenska cijev je posebne je konstrukcije kako bi mogla izdrati velika optereenja. Dugotrajne ekspozicije (od 1-50 i vie sec) za vrijeme
21

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
rotacije, kao i velik broj ekspozicija u kratkom vremenskom razdoblju, zahtjevaju posebno rijeen sustav hlaenja rendgenske cijevi. Poseban sustav filtera i kolimatora rendgenskog snopa mora osigurati zraenje najblie monokromatskom snopu. Detektori zraenja slue za prihvaanje prolaznog rendgenskog zraenja kroz objekt i njegovo pretvaranje u elektrini signal, koji je proporcionalan intenzitetu Xzraenja. Signal e posluiti za stvaranje digitalnog elektronikog podatka koji e u daljnjim kompjutorskim obradama oblikovati digitalnu numeriku sliku. Osnovne vrste detektora su: kristalni (scintilacijski) detektori koji rade na principu pretvaranja kvanta svjetlosne energije, koju emitiraju kristali cezijevog-jodida, bizmutovog germanata i dr. u elektrine signale, zatim plinski (ionizacijski) detektori rade na principu ionizacije plemenitih plinova ksenona i argona, konano se dobije elektrina struja razmjerna intenzitetu zraenja te keramiki detektori. CT aparatura koristi vie kompjutora razliitih funkcija. Jedan kompjutor koristimo za odreivanje fizikalnih uvjeta skeniranja i pohranjivanja gotovih slika na vanjske memorijske jedinice, dok drugi kompjutor ima zadau sortiranja, izraunavanja, pohranjivanja odreenih podataka te njihovu rekonstrukciju, kao i grafiku i statiku obradu tih podataka. Posebni kompjutori mogu upravljati radom softverskog programa. Svi podatci, koje sadre programi ili su dobiveni obradom bolesnika i evaluacijom, pohranjuju se na memorijske jedinice. Leaj bolesnika i kuite (gantry). Stol je opremljen pogonom za transportiranje bolesnika unutar kuita. Leaju je obino pridodan pribor koji slui za preciznije namjetanje bolesnika. Tu podrazumijevamo drae za glavu, podmetae za noge i kraljenicu te razliite trake ili klinove za fiksiranje skeniranog dijela tijela ili po potrebi cijelog tijela. Monitori su smjeteni uz ureaj na evaluacijskog stanici radiolokog tehnologa te na udaljenim radnim stanicama za obradu slike kojima se slue radiolozi. Suvremeni CT ureaji rade na principu rotacije rendgenske cijevi oko tijela bolesnika koristei lepezasti snop rendgenskog zraenja koji obuhvaa cijelo polje skeniranja. 22

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Izvor rendgenskog zraenja i detektori na suprotnoj strano otvora kuita, rotirajui oko objekta za 360 prave velik broj projekcija, koje se rekonstruiraju u gotovi presjek objekta. Vrijeme rotacije rendgenske cijevi (ujedno i ekspozicije) suvremenih skenera je manje od 1 sekunde to omoguuje skeniranje svih organa, jer je mogue prilikom skeniranja zaustaviti disanje bolesnika. Kod svake nove generacije CT ureaja poveani su brzina rotacije i broj detektora, to je rezultiralo veom brzinom snimanja, boljom prostornom rezolucijom te veim dijagnostikim mogunostima. Kod konvencionalnih CT ureaja, rendgenska cijev i detektori pozicionirani su su jedan nasuprot drugome u kuitu i rotiraju oko pacijenata. Svaka rotacija odgovara jednom sloju debljine oko 5-10 mm. Nakon toga cijev se vraa u poetni poloaj, pacijent se pomie 5-10 mm i ponovnom rotacijom snima se slijedei sloj. Kod ovakvog naina skeniranja mogui su artefakti zbog disanja i pomicanja bolesnika. Spiralni ( helical) CT ureaji. Tehnika se poinje razvijati od 1989. godine i predstavlja novi koncept skeniranja. Nazvani su po kretanju rendgenske cijevi oko snimanog objekta u obliku spirale. U tijeku ekspozicije stol se kontinuirano, linearno kree kroz primarni lepezasti snop x-zraka uz neprestanu rotaciju cijevi i detektorskog niza. Rezultat je spiralno oblikovana putanja lepezastog snopa kroz pacijenta. Na ovaj nain velika anatomska regija moe biti pokrivena u tijekom jednog udaha, ime se izbjegnu artefakti disanja ili pomicanja bolesnika. Vrijeme iskoritenosti x-zraenja je 100% jer nema gubitka vremena izmeu dva susjedna skena radi pomicanja stola s bolesnikom. Dobivajui tanke i dodirne presjeke (gusto slagane u spirali) spiralni CT moe dati 3D rekonstrukcije vrlo visoke kvalitete. Prednosti spiralne CT tehnike su raunalni zapis cijelog volumena pregledavanog objekta iz kojeg se po elji moe rekonstruirati sloj odreene debljine uz odabir razmaka izmeu 2 rekonstruirana sloja, zatim trodimenzionalni prikaz itavog volumena, mogunost prikaza krvnih ila te virtualne endoskopske pretrage.
23

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Vieslojni (Multislice CT -MSCT). Najmoderniji su vieslojni CT ureaji, koji sadravaju vie detektorskih nizova sa 600-800 detektora u svakom redu. Vieredni detektori omoguuju prikupljanje znatno vee koliine podataka nakon prolaska rendgenskih zraka kroz tijelo bolesnika. Rotacija rendgenske cijevi kod ovakvih ureaja traje manje od 0,5 sec, ime je omoguen prikaz velikog volumena tijela bolesnika za vrijeme zaustavljenog disanja od 10 do 15 sekundi. Multislice CT predstavlja novo veliko otkrie u CT tehnologiji. S multislice CT ureajima dobivaju se mnoga poboljanja koja skrauju vrijeme skeniranja i uz zadravanje uske kolimacije rendgenskog snopa. Krae vrijeme skeniranja smanjuje artefakata micanja, pogotovo kod djece ili kritino bolesnih pacijenata. Vei domet skeniranja posebno je vaan kod CT angiografija. Mogu je pregled cijele aorte s visokom prostornom rezolucijom, a karotide mogu biti pregledane od aortnog luka do intrakranijalne cirkulacije. Izvedive su i CT angiografije koje ukljuuju torakalnu i abdominalnu aortu, tako da torako-abdominalne CT pretrage vie ne predstavljaju problem, ak kada se zahtjeva visoka prostorna rezolucija. MSCT transformira CT tehnologiju iz transaksijalne u stvarnu trodimenzionalnu (3D) slikovnu tehniku. Osim tanjih presjeka, postie se izotropni prikaz uz identinu prostornu rezoluciju u svim ravninama. MSCT ureajima se nakon kompjutorske obrade, osim standardnih aksijalnih ili poprenih slojeva, dobiju i rekonstruirani koronarni te sagitalni slojevi multiplanarne rekonstrukcije. Nastanak CT slike Izvor zraenja proizvodi uski kolimirani snop rendgenskih zraka koji pod razliitim kutovima prolazi kroz ravninu skeniranog presjeka. Oslabljene x- zrake nakon prolaska kroz objekt prihvaaju i mjere pravilno rasporeeni detektori. Analogne informacije dobivene na detektoru u obliku elektrinog signala (nastale slabljenjem zraenja prolaskom kroz objekt) pretvaraju se u analogno-digitalnom (A/D) pretvarau u digitalnu informaciju. Digitalne informacije se matematiki obrauju pomou raunala, a za prikaz slike prelaze u D/A pretvara gdje se pretvaraju u analogne informacije u vidu sitnih tokica sive skale pixela, koji imaju vlastite 24

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
karakteristike atenuacije rendgenskih zraka o emu ovisi nijansa zatamnjenja na monitoru ili slici. Prema tome, CT slika je matematika rekonstrukcija s ogromnim brojem informacija, jer su detektori u stanju registrirati neznatne razlike u atenuaciji x-zraka. Glavna karakteristika CT-a u radiologiji je mogunost razlikovanja vie vrsta tkiva. Ova karakteristika CT aparature naziva se rezolucija denziteta, odnosno rezolucija kontrastnosti. Karakteristina apsorpcija rendgenskog zraenja za pojedinu vrstu tkiva naziva se koeficijent apsorpcije ili koeficijent atenuacije tkiva, a izraava se u Hounsfieldovim jedinicama . Na temelju apsorpcijskih vrijednosti gustoe, odnosno numerikih podataka, u kompjutoru se formira slika, pohranjena na matrici (reetki). Najmanji dio matrice (jedinina povrina) je piksel kojem je pridruena odreena apsorpcijska vrijednost gustoe iz odreenog volumena tijela, koji se naziva jedan voksel. Matrica, odnosno reetka zadane je veliine npr. 256x256, 512x512 ili 1024x1024 elemenata. Voksel, odnosno najmanji volumen pregledavanog dijela tijela, je promjenjiv, ovisno o debljini presjeka i veliini pregledavanog dijela tijela. Stupanj apsorpcije rendgenskog zraenja izraava se posebnim mjernim sustavom, koji je definiran Hounsfieldovim jedinicama (HU). Jedna Hounsfieldova jedinica je stupanj atenuacije rendgenskog zraenja pri prolasku kroz jedan kubik vode pri temperaturi od 37 C. Slika na CT monitoru je izraena u sivoj skali, pri emu se numerikom zapisu jednog piksela pridruuje odreena nijansa sive skale. Substanca Zrak Mast Voda Mii Kontrast HU -1000 -120 0 +40 +130
25

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Kost
+400 ili vie
Na CT ureaje prikljuuju se visoko kvalitetne radne stanice s razliitim programskim paketima (software) izraenim za dijagnostiku pojedinih organa i organskih sustava. Tako su omoguene 2D i 3D rekonstrukcije, ali i virtualne endoskopije. Obrada i prikaz slike Multiplanarna rekonstrukcija (Multiplanar reformation MPR). MSCT ureaji omoguuju dobivanje dvodimenzionalne slike u bilo kojoj ravnini, koje nastaju rekonstrukcijom podataka iz posloenih aksijalnih slojeva. Sagitalna i koronalna rekonstrukcija mogu biti veoma korisne za prikazivanje anatomskih struktura postavljenih okomito na ravninu presjeka. Najvei broj anatomskih struktura nije savreno okomit na ravninu CT presjeka i iz tog razloga je rekonstrukcija kosih ravnina esto korisnija nego sagitalne i koronalne sekcije. Projekcija maksimalnog intenziteta (Maximum Intensity Projection -MIP). MIP se koristi za prikaz struktura koje su veeg radiodenziteta od okoline, ali nisu velikog volumena, primjerice krvne ile (posebice manji ogranci) ispunjene kontrastom kod CT-angiografije. Prikaz zasjenjene povrine (Shaded Surface Display SSD) je tehnika
trodimenzionalnog prikazivanja s prividom dubine pomou sjenenja povrine. SSD se koristi za prikaz skeleta, primjerice vizualizaciju kompliciranih 3D odnosa kotanih ulomaka i vaskularnih struktura ili pak virtualnu endoskopiju. Objekti prikazani u formi SSD se mogu rotirati i promatrati iz bilo koje perspektive. Volumno prikazivanje (Volume rendering - VRT). Ovaj je oblik prikaza interesantan za prezentiranje kompleksnih anatomskih odnosa cerebralnih aneurizmi. npr. kod planiranja operacije
26

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
CT kao izrazito vrijedna dijagnostika metoda pomae pri dijagnosticiranju razliitih patolokih promjena u organizmu, to dakako moe biti od presudne vanosti za postavljanje dijagnoze i utvrivanje naina lijeenja te za prognozu ishoda bolesti. CT je neprikosnovena dijagnostika metoda u dijagnostici patolokih stanja na pluima i ostalim strukturama u toraksu. Vrlo je velika uloga CT-a u neuroradiologiji, posebice kod traume CNS-a. CT daje veliki doprinos i u dijagnostici bolesti abdominalnih i zdjelinih organa, kao i kotanog sustava. MSCT ureaji omoguuju izvrstan prikaz vaskularnih struktura pa se u klinikoj praksi redovito koriste MSCT cerebralne, plune i periferne angiografije, aortografije i venografije. MSCT omoguuje i virtualne endoskopske pretrage pa se u klinikoj praksi izvode virtualne kolonografije, bronhografije i sl. Ipak, uz sve pozitivne karakteristike CT-a kao dijagnostike metode, nikako ne treba zaboraviti da CT pretrage imaju i svoju negativnu stranu. To se u prvom redu odnosi na izloenost primarnom i sekundarnom zraenju koje tetno djeluje na organizam na vie razina. Zbog toga je od velike vanosti postavljanje stroge indikacije za CT preglede, odnosno strogo potivanje algoritama pretraga, jer je nedopustivo da se CT metodologijom dolazi do podataka koji su se u klinikoj praksi pokazali dostupni i na druge, manje tetne naine. Na taj nain smanjit emo izlaganje adolescenata, ali i ostalih dobnih skupina. djelovanju ionizirajuem zraenju, to posebno znaenje dobiva u pretragama djece,
MAGNETSKA REZONANCIJA (MR) U RADIOLOGIJI Ureajem za dijagnostiku magnetsku rezonancu prikazuju se slojevi ljudskog tijela. Pretraga se temelji na interakciji magnetnog momenta jezgri atoma s primjenjenim magnetnim poljem uz istodobnu pobudu jezgri elektromagnetskim zraenjem radiovalovima. MR ureaj je graen od magneta, gradijentne zavojnice i gradijentnih pojaala, radiofrekventne zavojnice i radiofrekventnih pojaala te raunalnog 27

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
sustava. Snaga magnetskog polja stvorena magnetom MR ureaja mjeri se u Teslama. S obzirom na snagu razvijenog magnetskog polja ureaji se dijele na ureaje niske, srednje i visoke snage. S obzirom na nain konstrukcije magneta, ureaji se dijele na one s permanentnim magnetom te one sa supravodljivim magnetom. Supravodljivost je pojava nestanka elektrinog otpora kod nekih materijala pri vrlo niskim temperaturama, a postie se uranjanjem zavojnica magneta u tekui helij. Gradijentne zavojnice i pojaala potrebne su za izbor sloja snimanja, odreivanje debljine sloja te njegove prostorne lokalizacije. Radiofrekventne zavojnice i pojaala slue kao izvor i prijamnik radiovalova. Raunalni sustav slui za generiranje parametara za odreivanje vrste dobivene slike, kao i za obradu i pohranjivanje dobivenih slika. Nastanak slike kod MR ureaja temelji se na atomima koji imaju neparan broj protona i/ili neutrona te stoga i vlastiti magnetni moment. To je osobina jezgre atoma vodika, koji je ujedno i vrlo raspostranjen u tijelu. Vodikovi atomi se u magnetskom polju izlau radiovalovima odgovarajue frekvencije pri emu dolazi do rezonancije protona, a oni mijenjaju svoje usmjerenje. Nakon prestanka djelovanja radiofrekventnog podraaja protoni se vraaju u smjer glavnog magnetskog polja te pritom emitiraju signal kojeg detektiraju radiofrekventne zavojnice. MR omoguava niz naina snimanja, a bazini prikaz MR snimanja su T1 i T2 mjerene slike. Karakteristini naini snimanja zovu se sekvence, a odreene su parametrima snimanja (npr. TE time to echo, TR time to repeat). MR se koristi kod prikaza sredinjeg ivanog sustava, kotano-miinog sustava, vrata, dojke, srca, abdomena, zdjelice, prostate i krvnih ila. Prednosti pregleda magnetskom rezonancijom su izostanak ionizirajueg zraenja, neinvazivnost, izvrsna kontrasnost te mogunost izravnog slojevnog prikaz u bilo kojoj odabranoj ravnini. Nedostaci ove metode su nabavna cijena MR ureaja, cijena samog pregleda, dostupnost ureaja bolesnicima razliitih regija, bunost gradijentnih zavojnica kod pregleda te uzak prostor (tunel unutar kuita ureaja) za smjetaj pacijenta koji moe izazvati klaustrofobinu reakciju.
28

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Danas je suvremena klinika bolnica nazamisliva bez ureaja za magnetsku rezonanciju. MR je superiorna tehnika glede mogunosti slikovnog prikaza sredinjeg ivanog sustava, lokomotornog sustava ili zdjelinih organa u odnosu na sve ostale slikovne dijagnostike tehnike. Slikovni prikaz vrata, srca i probavnih organa pomou magnetske rezonancije je kompetitivan s drugim metodama, a omoguuje i dodatne dijagnostike informacije.
PRIMJENA ULTRAZVUKA (UTZ) U MEDICINSKOJ DIJAGNOSTICI Medicinski dijagnostiki ultrazvuk je metoda dobivanja slikovnih informacija pomou ultrazvuka o veliini, strukturi i rasporedu organa i tkiva u unutranjosti organizma. Mehaniki longitudinalni valovi frekvencije vee od 20 kHz nazivaju se ultrazvukom, a u medicinsko dijagnostike svrhe koristi se UTZ frekvencije izmeu 2 i 25 MHz. UTZ nastaje na temelju piezoelektrinog efekta. Piezoelektrini efekt predstavlja svojstvo nekih materijala da se mehaniki deformiraju kada se nau u elektrinom polju te pritom uzrokuju nastanak kratkih mehanikih vibracija visoke frekvencije UTZ valova. Aparat za UTZ dijagnostiku sastoji se od centralne jedinice, ekrana te sonde. Sonda ima funkciju izvora UTZ valova (odailja), no takoer i detekcije povratnih odjeka iz unutranjosti tijela (prijamnik). Detekcija povratnih odjeka temelji se na obrnutom piezoelektrinom efektu kod kojeg mehaniko naprezanje (povratni UTZ valovi) materijala stvara elektrini naboj na njegovoj povrini. Sonde se meusobno razlikuju prema rasponu frekvencija koje mogu emitirati te prema obliku. S obzirom na oblik razlikuju se linearne, konveksne te sektorske sonde. Nastanak UTZ slike temelji se na primljenim reflektiranim te rasprenim UTZ valovima, a dobivena UTZ slika predstavlja 2D sliku presjeka tijela do odreene dubine. Najee koriteni nain prikaza zove se B (brightness) mode gdje su promjenjive amplitude povratnog signala prikazane kao svijetle toke na ekranu varijabilnog intenziteta. Na zaslonu ureaja dobije se iva slika odjeka iz tkiva kroz koja prolazi ultrazvuni snop. Doppler
29

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
UTZ pregled govori o protoku krvi. Takav nain UTZ pregleda temelji se na Dopplerovom efektu kod kojeg je frekvencija zvuka koju registrira prijamnik ovisna o izvornoj frekvenciji odailjaa i o relativnoj brzini odailjaa i prijamnika. Odailja i prijamnik su na ultrazvunoj sondi, a pokretni reflektori su ertirociti u krvnoj struji. Doppler UTZ pregled se prevenstveno koristi kod pregled krvnih ila te srca. UTZ je kao dijagnostika metoda prisutna u brojnim granama medicine, a koristi se kod pregleda svih dijelova tijela koja sadre meka tkiva poput abdomena, vrata, dojki, zglobova, srca, ploda kod trudnoe i sl. UTZ ima brojne prednosti poput toga da nema ionizirajueg djelovanja na promatrana tkiva, nije invazivan, dobivena slika se prati u stvarnom vremenu (izvrsna je temporalna rezolucija) te je u dananje vrijeme vrlo dostupan. Jedan od nedostataka UTZ-a smatra se subjektivnost lijenika kod interpretacije UTZ pregleda. Konvencionalni ultrazvuni pregled se vri preko koe na koju se prisloni ultrazvuna sonda, a izmeu je sloj gela koji onemoguuje interpoziciju zraka (zrak raspruje ultrazvuni snop). Danas su razvijene brojne vrste intrakavitarnih sondi koje su predviene da mogu ui u tjelesne upljine, odnosno uplje organe i prikazivati stijenke i okolna tkiva iznutra. Dobar je primjer transvaginalnog pregleda u ginekologiji koji je u potpunosti zamijenio transabdominalni pristup jer su organi daleko bolje dostupni pregledu iznutra (blii su sondi, nema interpozicije zraka u crijevima).
KONTRASTNA SREDSTVA U RADIOLOGIJI Svrha primjene kontrastnih sredstava je pojaati i poboljati dijagnostike informacije kod slikovnih prikaza anatomije i patologije organa i sustava. Prikazivanje organa i organskih sustava uz primjenu kontrastnih sredstava naziva se kontrastnim radiolokim pretragama.
30

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Kontrastna sredstva znaajnim udjelom sudjeluju u proraunu radiologije jer se radi o materijalu koji se svakodnevno koristi u velikim koliinama, posebice kod CT pretraga i angiografija te u intervencijskoj radiologiji. Poeljne karakteristike kontrastnih sredstava su: izostanak biolokog djelovanja (nedjelotvornost, inertnost), fizikalno-kemijska stabilnost, ekonomska prihvatljivost. Kontrastna sredstva moraju pojaati kontrast odreenih tkiva u odnosu na okolinu, posebice boesnih tkiva prema zdravima, poeljan je visoki stupanj topljivosti u vodi (hidrofilija osigurava smanjenu toksinost, izmeu ostalog zbog uinkovitog izluivanja iz tijela). Kontrastna sredstva za CT, intravensku urografiju, DSA i sl. moraju imati visoku koncentraciju joda. Poeljno je da intravenski kontrasti imaju nisku viskoznost, nisku osmolalnost, kemijsku stabilnost i bioloku sigurnost. Osim navedenih, postoje i posebna kontrastna sredstva za primjenu u magnetskoj rezonanciji i ultrazvuku kod kojih jod nije sastavni dio kemijskog spoja. U radiolokoj dijagnostici anatomska struktura ili patoloki proces se moe prezentirati sjenom (pozitivan kontrast) ili transparencijom (negativan kontrast). U zdravom ljudskom tijelu na radiogramu razlikujemo 4. intenziteta sjene: 1. sjenu gustoe zraka (transparenciju) 2. sjenu gustoe masnog tkiva 3. sjenu gustoe mekih tkiva 4. sjenu gustoe kosti (vapna) nefizioloku gustou daje sjena metala Ako u ljudskom tijelu izmeu susjednih organa nema prirodnog kontrasta, njihov prikaz je mogu jedino dodavanjem umjetnog kontrastnog sredstva. Pozitivna kontrastna sredstva su one kemijske supstance koje apsorbiraju rendgenske zrake vie od tjelesnih tkiva, dok negativni kontrasti smanjuju gustou sjene organa. Plin u probavnom sustavu ili izvan njega daje dostatan kontrast za dijagnozu pneumoperitoneuma te za dijagnozu crijevne opstrukcije. U negativna kontrastna sredstva ubrajaju se zrak, kisik (O2), duini oksid (N2O) i
31

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
ugljini dioksid (CO2) Ona se mogu kombinirati s barij-sulfatom (dvostrukokontrastne pretrage probavnih organa) ili s jodnim KS (dvostrukokontrastna artrografija) Supstancije koje poveavaju apsorpciju rendgenskih zraka i daju intenzivniju rendgensku sjenu zovu se pozitivna kontrastna sredstva. To su kemijski spojevi dvaju elemenata: barija ili joda. Za magnetsku rezonanciju koriste se helati gadolinija. BaSO4 - barijev sulfat
netopljiv je u vodi i ne resorbira se u probavnoj cijevi pa je netoksian (topljive barijeve soli su toksine!) vodenu suspenziju istog BaSO4 karakterizira velika gustoa rendgenske sjene - vrlo dobra kontrasnost brzo sedimentira - za stabilizaciju suspenzije dodaju se razliiti aditivi (krob, elatina, bolus alba, aditivi), a zbog neugodnog okusa dodaju se voni sokovi, kakao, eer pogodan je za prikaz svih dijelova probavne cijevi bitno svojstvo suspenzije BaSO4 su adhezivnost za povrinu sluznice i stabilnost, a najvanije svojstvo kvalitetne suspenzije je dobro oblaganje povrine sluznice najmanje toksino kontrastno sredstvo u radiologiji i ne uzrokuje nikakve reakcije ako se pravilno koristi
Komplikacije kod primjene suspenzije barijeva sulfata su iznimno rijetke, a mogu nastati barijski granulomi i crijevne adhezije ako BaSO4 dospije u peritonejsku upljinu (to se ne bi smjelo dogoditi). U krvnoj ili uzrokuje emboliju! Rijetke su komplikacije: 1. aspiracija u bronh 2. prodor u medijastinum ili peritonealni prostor kod neprepoznate perforacije probavne cijevi
32

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
3. moe dovesti do stvaranja peritonealnih priraslica i/ili granuloma, barijski granulomi mogu se stvoriti u apendiksu, ruptura kod Ba-klizme nastaje u 1:2250 pregleda 4. opstipacija, pogoranje ileusa zbog zgunjavanja (precipitacije) barijeve suspenzije na mjestu suenja probavne cijevi (tm, striktura...) 5. embolija barijem kod irigografije u jetra ili plua; mogua je kod ulceroznog kolitisa zbog oteenja dubljih slojeva sluznice kolona Jodna kontrastna sredstva Najee se koriste u vodi topljiva urotropna (nefrotropna) visoko i nisko osmolalna, rijetko u vodi topljiva hepatotropna nisko osmolalna, a samo u posebnim indikacijama netopljiva kontrastna sredstva Vodotopljiva jodna kontrastna sredstva su najrairenija skupina kontrastnih sredstava. Najee se primjenjuju intravenskim putem, a kao peroralna slue samo u posebnim indikacijama: kod sumnje na perforaciju organa probavnog kanala, nakon operacija i ozljede crijeva, kod postojanja ili sumnji na fistule. Kod Hirschprungove bolesti i mekonijskog ileusa moe se upotrijebiti kao terapijska klizma. Najee se primjenjuje 76% natrij i meglumin - amiotrizoat (Gastrografin). Ne resorbira se u probavnom kanalu pa nema toksinih nuspojava. Zbog hiperosmolalnosti ( pet puta vea od plazme) valja ga oprezno upotrebljavati u djece jer moe izazvati edem plua (opasnost vodotopljivog kontrasta pri peroralnoj primjeni kod fistule sa bronhom!)
ULJNA KONTRASTNA SREDSTVA VODOTOPLJIVA KONTRASTNA
ograniena upotreba (embolizacije)

SREDSTVA
za
parenteralnu
primjenu
(najee
upotrebljavana)

intravenski, intraarterijski, izravno u uplje organe urogenitalni sustav, spinalni kanal, krvne ile, tjelesne upljine, bilijarni sustav primjena u CT-u - poveanje gustoe tkiva
33

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Poeljne osobine kontrastnih sredstava 1. visoka rendgenska gustoa koja im omoguuje dobru kontrastnost - to vie atoma joda ili barija po jednoj molekuli 2. bioloka inercija, (izostanak specifinog biokemijskog djelovanja) ne mijenja biokemijske reakcije u organizmu 3. fizikalno-kemijska stabilnost (da naknadno ne stvara u tijelu toksine spojeve, i da se prebrzo kemijski ne razlae) 4. da se mogu proizvesti praktini farmakoloki pripravci 5. prihvatljiva cijena Dodatni zahtjevi za jodna vodotopiva kontrastna sredstva: niska osmolalnost (to manji broj estica po jednom mililitru) odsustvo ionizacije, odnosno disocijacije na anion i kation dobra topljivost u vodi (a time i u krvi), treba sadrati hidrofilne lance u strukturi molekule, to manje lipofilan (lipofilne tvari mogu prolaze kroz membrane u stanicu, to je nepoeljno jer u stanici KS djeluje toksino) nia viskoznost (osim ako je ona poeljna zbog dijagnostikih razloga) Kontrastna sredstva se na razliite naine apliciraju u uplje organe, primjerice u probavni trakt, kardiovaskularni sustav, traheobronhalno stablo, bilijarni trakt, urogenitalni trakt, u patoloke upljine i kanale (primjerice fistule). Rizik za pojavu oteenja bubrene funkcije kontrastom je povean kod: 1. jae dehidracije (pacijent treba biti dobro hidriran), 2. davanja veih koliina KS, 3. ve postojee renalne bolesti (akutno zatajenje bubrega se javlja u znaajno veem postotku bolesnika sa kroninim zatajenjem bubrega, a iznimno rijetko u pacijenata s normalnom bubrenom funkcijom), 4. eerne bolesti sa nefropatijom,
34

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
5. uzimanja nefrotoksinih medikamenata, 6. srane insuficijencije (slabija perfuzija bubrega!), 7. multiplog mijeloma s paraproteinurijom, 8. hiperuricemije, 9. jake hipertenzije, 10. visoke dobi >70 g Kontraindikacije kod bolesti titnjae 1. vorasta struma titnjae 2. hipertireoza bez obzira na uzrok 3. anamneza i klinika slika suspektna na hipertireozu 4. terapija radioaktivnim jodom u tijeku ili u planu 5. radioizotopna dijagnostika jodom u planu Ako se planiraju laboratorijske pretrage tiroidnih hormona koje su neodlone, tada treba odgoditi uporabu jodnih KS. Neeljene reakcije na jodna kontrastna sredstva
KEMOTOKSINE REAKCIJE:
toksinost samog joda je rijetka (jod je vrsto vezan u makromolekuli), lipofilnija KS su obino jae kemotoksina, naroito ako se apliciraju u veoj dozi i brzo.
OSMOLALNE REAKCIJE
obuhvaaju
oteenje eritrocita, hematoencefalne barijere, endotela, pojavu vazodilatacije, bol, trombozu, poremeaj osmotske ravnotee u novoroenadi. Ove reakcije nastaju zbog visoke osmolalnosti kontrastnog sredstva i ovisne su o dozi.
ANAFILAKTOIDNE ili PSEUDOALERGIJSKE REAKCIJE
Ova
su
reakcije
nepredvidive.
Mehanizmi
nisu
potpuno
razjanjeni:
imunoloka reakcija antigen-antitijelo, vezanje proteina, inhibicija kolinesteraze s produenim uincima acetil-kolina, djelovanje na stanine membrane,
35

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
oslobaanje vazoaktivnih amina (histamin, serotonin, bradikinin). U lijeenju su efikasni antihistaminici. Ove rakcije su ee nakon intravenske nego nakon intraareterijske primjene zbog prolaska KS kroz plua-oslobaanje histamina iz plunih mastocita), aktivacija sustava komplementa.
PRAVE ANAFILAKTIKE REAKCIJE
Vrlo su teke i nisu ovisne o dozi KS, zapoinju u tijeku injiciranja KS a 75% unutar 5 minuta, nikakvo testiranje ih ne moe predvidjeti (ak ih moe i uzrokovati) uvanje i skladitenje kontrastnog sredstva oko 5 godina u normalnim uvjetima normalni uvjeti ukljuuju: sobna temperatura (ako je na 0 C tada moe kristalizirati, na temp. > 30 C dolazi do dekompozicije i oslobaanja slobodnog joda!!! (npr. na suncu), izvan zone zraenja Kontrastna sredstva i trudnoa urotropna KS nesmetano prolaze kroz placentu i ulaze u fetalni krvotok mogui su poremeaji funkcije titnjae u fetusa primjena KS u trudnoi dozvoljena je u vitalnim indikacijama
Kontrastna sredstva za megnetsku rezonanciju jakost signala dobivenog iz tkiva na MRI ovisi o gustoi protona, vremenima relaksacije T1 i T2, brzini protona, difuziji protona KS za MRI se izravno ne prikazuju na slici kao sjena (kao to se prikazuju jodna i barijeva KS) nego mijenjaju (skrauju) vrijeme relaksacije T1 (rjee i T2) pa se npr. pojaava kontrastnost izmeu tumorskog i normalnog tkiva paramagnetna svojstva imaju atomi metala s jakim magnetskim momentom: Mn, Ni, Cr, Fe i Gd (gadolinij) najjae paramagnetian spoj je Gd-DTPA (dietiltriaminopentaacetat)
36

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
ovisno o magnetskim svojstvima KS za magnetsku rezonanciju se dijele na paramagnetska i superparamagnetska paramagnetska KS skrauju T1 ime na MR slici pojaavaju signal primljen iz tkiva, dok superparamagnetska KS (npr. magnetit Fe3O4) skrauju T2 vrijeme relaksacije te slabe signal iz tkiva
Gd-DTPA u niskim dozama pojaava signal (prevladava uinak na T1), a u visokim dozama smanjuje signal (prevladava uinak na T2)
Kontrastna sredtva za primjenu kod ultrazvuka Stvaranje ultrazvune slike temelji se na odbijanju akustikih valova od struktura u tkivu, dok se stvaranje RTG slike temelji na razliitom slabljenju Xzraka prolaskom kroz tkiva i organe reflektivnost (ehogenost) tkiva ovisi o koliini kolagena, masti i fibroznih struktura, odnosno o broju meuploha izmeu dijelova tkiva razliitih akustikih otpora UZV KS treba poveati koliinu energije koja se odbija od struktura tkiva, i time pojaati B-mod ili Dopplerski signal to se najee postie pomou sitnih mjehuria (microbubbles) otopljenim u kontrastnim sredstvima koja se mijeaju sa krvi te imaju razliiti akustiki otpor od okolnog tkiva; za dobru reflektivnost mjehurii bi trebali biti to vei, ali ipak dovoljno mali da ne izazovu plinske embolije u pluima (8+3m), podjednake veliine, stabilni, otporni na zvuni tlak.
DIGITALNA SUPTRAKCIJSKA ANGIOGRAFIJA Angiografija je radioloka metoda prikazivanja arterija i vena uz pomo kontrastnoga sredstva injiciranog u odreenu krvnu ilu. Stoga se openito angiografije dijele na arteriografije koje oznaavaju prikaz arterija te flebografije kojima se prikazuju vene.
37

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
Rutinskoj primjeni angiografija pridonijelo je usavravanje rendgenske aparature, pronalazak manje toksinih jodnih kontrastnih sredstava i usavravanje tehnike punkcije krvnih ila i perkutanog uvoenja katetera Seldingerovom tehnikom. Uvoenje pak digitalne suptrakcijske angiografije otvorilo je put razvoja novih dijagnostikih postupaka, ali i brojnih terapijskih zahvata irenjem intervencijske radiologije. Kada se dijagnostiki problem ne moe rijeiti neinvazivnim pretragama pristupa se angiografskom pregledu. Oprema i pribor za angiografiju vrlo su sloeni. Osnovna aparatura je rendgenski ureaj koji omoguuje digitalizaciju slike, brisanje neeljenih sjena kao to su npr. sjene kosti i zraka u crijevima digitalnim putem, tako da se nakon konverzije u analognu sliku prikau samo krvne ile bez okolnih struktura. Na taj nain uvoenjem digitalne suptrakcijske angiografije (DSA) omogueno je postizanje kvalitetnog prikaza krvnih ila s malom koliinom kontrastnog sredstva, to je omoguilo primjenu sve tanjih katetera. Angiografski kateteri izrauju se u velikom broju oblika, veliina i tvrdoe kako bi se za svaku ilu mogao odabrati kateter koji omoguuje najsigurniji i najkvalitetniji selektivni prikaz svake ile. Postoji i veliki broj ica vodilica koje omoguuju uvoenje katetera u arteriju kroz punkcijski otvor. Od ostalog angiografskog pribora treba spomenuti punkcijske igle razliita oblika i veliine, uvodnicu s ventilnim mehanizmom koji smanjuje gubitak krvi itd. Kateter se kod angiografija uvede kroz jednu od perifernih arterija, najee kroz zajedniku femoralnu arteriju ili ponekad i kroz aksilarnu arteriju. Pojednostavljeno, angiografija se izvodi u sterilnim uvjetima tako da se na odabranom mjestu punkcije uini mala incizija koe putem koje se perkutanom punkcijom uvede igla u lumen arterije ili vene. Zatim se kroz iglu uvede u krvnu ilu metalna ica vodilica putem koje se onda uvodi potrebni kateter blagim potiskivanjem. Potiskivanjem katetera ica vodi kateter na potrebno mjesto u tijelu to se kontrolira dijaskopijom. Kateter postavljen na eljeno mjesto u tijelu se spoji sa visokotlanom trcaljkom putem koje se injicira kontrast u tono odreenoj koliini, pritisku i brzini protoka obzirom na vrstu pretrage. Kod angiografija se upotrebljava
38

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
jodno
vodotopljivo
kontrastno
sredstvo
to
neionsko,
niskoosmolarno
ili
izoosmolarno. Na uinjenim angiogramima klasino se razlikuju rana i kasna arterijska, kapilarna ili prijelazna te venska faza. Angiografije su invazivne dijagnostike pretrage te su i mogue komplikacije uzrokovane kontrastnim sredstvom (toksine reakcije i reakcije preosjetljivosti na jodna kontrastna sredstva), zatim komplikacije na mjestu punkcije krvne ile kao i komplikacije uzrokovane kateterom i priborom. Uestalost lakih komplikacija kree se izmeu 1-2%, a teih do 0,5% sluajeva. Prije zahvata neophodno je bolesnika upoznati sa svrhom i tijekom pretrage i upozoriti ga na mogue komplikacije te dobiti njegov pristanak to mora biti i dokumentirano u povijesti bolesti pacijenta. Upotrebom pak suvremenih kontrastnih sredstava kao i uvoenjem DSA metode kod koje se koriste ui kateteri i manja koliina kontrasta smanjena je incidencija komplikacija. Veliki dio dijagnostikog podruja arteriografija zamijenjen je manje invazivnim metodama kao to su npr. Doppler, MSCT i MR angiografije. U nekim podrujima dijagnostike arteriografije su ostale nezamjenjlive, a indikacije za angiografske preglede su brojne. U prvom redu to su bolesti i anomalije krvnih ila u razliitim dijelovima organizma. Kao najee indikacije za angiografski pregled moemo navesti aterosklerozu, ishemiju, trombozu, aneurizme, A-V fistule, vaskularne malformacije, tumore, arteritise, fibromuskularnu displaziju, krvarenja i traumu. Razvojem i usavravanjem angiografija dolo je i do razvoja intervencijske radiologije te je uska povezanost dijagnostikih i terapijskih postupaka. Svrha je intervencijske radiologije pojednostavniti ili poboljati postupke koji su se ranije izvodili kirurki i to tako da se smanji rizik zahvata, znatno snizi incidencija komplikacija i smrtnost, iskljui potreba za opom anestezijom i skrati hospitalizacija. Ukratko, radi se o zamjeni rizinijeg i skupog kirurkog zahvata radiolokim intervencijskim postupkom uz podjednak kliniki rezultat. Meutim, zahvati su znatno potedniji za bolesnike, a znaajna je financijska uteda bolnikom proraunu, odnosno zdravstvenom sustavu
39

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
u cjelini. Svakako da za svaki angiografski pregled i intervencijski radioloki zahvat treba postojati opravdana i stroga indikacija jer osim moguih komplikacija kod postupaka, mora se voditi rauna i o izloenosti pacijenta tetnom uinku ionizirajueg zraenja. Treba naglasiti takoer da izvoenje angiografija i intervencijskih postupaka zahtijeva skupocjenu i visokosofisticiranu radioloku opremu, a potrebna je i dobra ekipiranost, iskustvo te permanentna edukacija angiografskog tima. MAMOGRAFIJA Mamografija je radioloka pretraga kojom se prikae struktura dojke na odgovarajuem mamogramu. Za svaku dojku koriste se po dvije projekcije sa tono odreenim smjerom rendgenskih zraka. Kod snimanja dojka je komprimirana izmeu dviju ploa kako bi se lijezdana struktura to jednakomjernije rasporedila, odnosno izbjeglo preklapanje sjena na debljim djelovima organa. Pretraga je poneto neugodna za bolesnicu (velike su individualne razlike), ali daje izuzetno vrijedne podatke u svezi ranog otkrivanja raka dojke. Prvu mamografiju ena treba uiniti sa 40 godina, a kontrolne mamografije svake dvije godine. Treba napomenuti da se pritom dojka izlae znaajnoj koliini rendgenskog zraenja, ali je korist od ranog otkrivanja raka i s tim u svezi smanjenja smrtnosti vea u odnosu na potencijalnu tetu. Mamografija se izvodi na posebnom radiolokom ureaju koji koristi rendgensko zraenje manje prodornosti i stoga veeg biolokog efekta. U RH se provodi program mamografskog probira s ciljem to ranijeg otkrivanja znakova koji upuuju na mogunost raka dojke. U sluaju pozitivnog nalaza, ene se upuuju na dopunske radioloke pretrage koje mogu ukljuivati i biopsiju (uzimanje uzorka tkiva). Mamografski probir se financira posebnim sredstvima odreenim za tu namjenu, odnosno ne ulaze u sustav zdravstvenog osiguranja. ena koja dobije poziv se ne mora odazvati, no dobiva upute i pojanjenja o korisnosti pretrage te
40

+385 51 65 88 62; +385 51 65 83 86
raspored pregleda prema dostupnim ustanovama. Pozivaju se sve ene izmeu pedesete i ezdesetdevete godine ivota prema odreenom registru (primjerice mjesto boravka, popis biraa i sl.). Openito, programi probira se provode kada ira drutvena zajednica procjeni da korist za opu populaciju moe opravdati trokokove koji pritom nastaju. U pravilu se radi o estim bolestima kod kojih odreena djagnostika ili terapijska metoda znaajno utjee na ishod.
41

Slikovne Dijagnosticke Pretrage Medicinski Fax Ri

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slikovne Dijagnosticke Pretrage Medicinski Fax Ri

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

SVEUILITE U RIJECI MEDICINSKI FAKULTET

UPRAVLJANJA U ZDRAVSTVU Ak.god. 2009./10.

Kolegij: Slikovne dijagnostike pretrage

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

laserska zraka infracrvenog spektra izbacuje elektrone iz skladita pri emu se

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

Apsorpcija rendgenskog zraenja na povrini presvuenoj selenom dovodi do

Novonastali uzorak pozitivnog naboja konvertira se u elektrini signal

Izbjegnuta viestruka konverzija (svjetlo scintilacija)

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

Bolja je integracija u PACS/RIS sustave

RADNE STANICE ZA OITAVANJE RADIOLOKIH SLIKA.

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

slabija mogunost uoavanja detalja viestruka doza zraenja

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

+400 ili vie

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

ograniena upotreba (embolizacije)

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA

You might also like