Akutne leukemije

Prof dr sc Silva Zupani alek

Studij sestrinstva, Interna medicina
Sveuilite J.J. Strossmayer, Osijek
10.10.2014.

Akutne leukemije: definicija

Akutna leukemija je sindrom klonalnih zloudnih
bolesti matinih hematopoeznih stanica
Ako se ne lijei zavrava letalno zbog nedostatne
funkcije normalne hematopoeze unutar 3-6 mjeseci.
Najei su zloudni tumori djeje dobi
Incidencija je 3-5 oboljelih na 100 000 stanovnika

Akutne leukemije: etiologija (1)

Nastaje zbog poremeaja genoma matine hematopoezne stanice
Diobom te stanice nastaju nove stanice koje imaju istovjetne
bioloke znaajke prve stanice
Klonalna populacija pokazuje prednost u rastu i potiskuje zdravu
populaciju. Manje vrijedne leukemijske matine stanice pokazuju
poremeaj sazrijevanja. Proces sazrijevanja leukemijskog klona ne
prati sinkrono proces proliferacije kao u normalnoj hematopoezi
Stanice leukemijskog klona nikada ne sazrijevaju, nego zaostaju na
razini blasta ili pomijelocita. Ne postoji mehanizam negativne
povratne sprege i ne uspostavlja se dinamika ravnotea
Kada je klonalna populacija stanica dovoljno velika, uzrokuje
kliniki prepoznatljivu bolest

Akutne leukemije: etiologija (2)

Zloudna se transformacija povezuje s poremeajem u funkciji normalnih
gena koji kontroliraju proliferaciju stanica ili programiranu smrt stanice.
Stanini onkogeni ili protoonkogeni kontroliraju sintezu bjelanevina
ukljuenih u proces stanine proliferacije, preivljenja i diferencijacije.
Onkogeni su otkriveni kao geni akutnih retrovirusa koji uzrokuju
zloudnu transformaciju stanine kulture. Nastaju mutacijom normalnih
staninih gena, protoonkogena. Protoonkogeni sudjeluju u kontroli niza
vanih staninih funkcija, najee unutar signalnih puteva kojima se
vanjski podraaji prenose u staninu jezgru za aktivaciju odreenih gena.
Onkogeni oblik protoonkogena nastaje u sluaju pojaane aktivacije ili je
kod stjecanja nove funkcije.
Pretvorba protoonkogena u onkogen nastaje na vie naina,
translokacijom, mutacijom ili duplikacijom. U hematolokih malignih
bolesti najee nain koji dovodi do nesvrsishodne funkcije onkogena
jesu translokacije.

Akutne leukemije: etiologija (3)

Za nastanak AML vana je suradnja najmanje dviju razliitih promjena ili
mutacija gena.
Prva osigurava leukemijskom klonu preivljenje i proliferaciju ali ne i
diferencijaciju (FLT3 ili RAS)
Drugu skupinu ine translokacije AML1-ETO, CBFB-SMMHC, PML-RAR alfa,
kontrolira sposobnost diferencijacije i poveava sposobnost
samoobnavljanja
Zajedno oba ova tipa mutacija dovode do AML fenotipa: poveani
proliferacijski kapacitet, prednost preivljenja , poremeena diferencijacija
i neograniena sposobnost samoobnavljanja leukemijskih matinih stanica
Ionizirano zraenje pouzdano uzrokuje akutnu ili kroninu leukemiju
(ozraenje X-zrakama, atomskom bombom)
Neposredni kontakt s benzenom i njegovim derivatima
Od lijekova (sulfonamidi, kloramfenikol, fenilbutazon)

Podjela akutnih leukemija

AML

ALL

Akutna mijeloina
leukemija

Akutna limfocitna
leukemija

Povezanost nasljednih i steenih bolesti s

akutnim leukemijama
NASLJEDNE BOLESTI
Downov sindrom
Turnerov sindrom
Neurofibromatoza
Von Recklingenhausen
Bloomov sindrom
Klinefelterov sindrom
Fanconijeva anemija
Wiskott-Aldrichov sindrom
Kostmanova agranulocitoza
Blackfan-Diamond sindrom
Ataxia teleangiecatasias
Osteogenesis imperfecta
SCID
Brutonova
agamaglobulinemija
Deficit glutation reduktaze

TIP LEUKEMIJE
AML, ALL

AML

ALL

STEENE BOLESTI
KML
Mijelofibroza
PRV, NHL KLL
primarna hemoragina
trombocitemija, MDS
Aplastina anemija
PNH, multipli mijelom
Hodgkinova bolest, rak
dojke, plua, jednjaka

Akutne limfocitne leukemije (ALL)

Podjela po FAB-u (citomorfoloki pristup)

ALL-L1. male stanice monomorfnog izgleda (karakteristian za djeju dob,

oko 80%)
ALL-L2. vee stanice heterogenijeg izgleda (odraslo doba od 65-7%)
ALL-L3. stanice tipa Burkittova limfoma (najrijei oblik,)

Akutna mijeloina leukemija

Podjela po FAB-u (citomorfoloki pristup)

MO. AML s minimalnom diferencijacijom

M1. AML bez sazrijevanja
M2. AML sa sazrijevanjem
M3. akutna promijelocitna leukemija - APL

M4. akutna mijelomonocitna leukemijaAMMoL

M5. akutna monocitna leukemija - AmoL
M6. akutna eritroleukemfija - AEL
M7. akutna megakariocitna leukemija

Podjela akutnih leukemija prema SZO-u

AML (fenotip + prognoza)

ALL (na osnovi zahvaene

limfoidne loze)

AML s povratnim citogenetskim

Prekursorske B stanine ALL
translokacijama
Prekursorske T stanine ALL
AML sa znakovima
Akutna leukemija
mijelodisplazije
Burkittovih stanica
AML i MDS sekundarne nakon
terapije
AML koje nisu drugamo uvrtene
Akutne bifenotipske leukemije

Metode citogenetike i molekularne biologije u

dijagnostici akutnih leukemija
Bolesnici s AML-om i
citogenetskim promjenama
t(8;21), t(15:17) i inv(16)
imaju dobru prognozu bolesti
Molekularne promjene vane
u praenju minimalne ostatne
bolesti jer je osjetljivost
molekularnih tehnika najvea
(oko 10-5 -10-6)
Tehnike ciljanog FISH-a za
praenje i brzu dijagnostiku
najeih kromosomskih
promjena u AL

Akutne leukemije: klinika slika (1)

Posljedica je ekspanzije i zloudnog rasta
leukemijskog klona, tj. infiltracija
leukemijskim stanicama u razliita tkiva i
organe;
Slabost funkcije normalne hematopoeze zbog
potiskivanja leukemijskim klonom
Toksino djelovanje citostatske terapije
Metabolike komplikacije

Akutne leukemije: klinika slika (2)

Iznenadan poetak, akutan tijek

Javljaju se simptomi anemije, sklonost
krvarenju, uestale infekcije,
Bolovi u kostima, znojenje, poviena
temperatura (hipermetabolizam,
infekcija)
Za ALL je karakteristino poveani l.
vorovi, jetra i slezena

Akutne leukemije: dijagnoza

KKS i DKS
Sternalna punkcija
Citomorfoloka dijagnoza akutne
leukemije: citokemijska dijagnoza,
imunoloka dijagnoza, citogenetska
dijagnoza, molekularna dijagnoza

AKUTNE LEUKEMIJE: LIJEENJE

KEMOTERAPIJA:
uvodna terapija kojom se postie remisija
bolesti
terapija konsolidacije u remisiji bolesti
terapija odravanja
transplantacija kotane sri ( autologna ili
alogenina)
RADIOTERAPIJA
IMUNOTERAPIJA

Akutne leukemije: prognoza

Odrasli s AML due ive od onih s ALL

Remisija se postie u 60-80% no
dugotrajno preivljenje 30%.
Transplantirani bolesnici: 35-50%