Krvotvorni sustav

Prof dr sc Silva Zupani alek

Medicinski fakultet Studij sestrinstva
Katedra za Internu medicinu
Sveuilite J.J. Strossmayer, Osijek
Studij sestrinstva, Interna medicina
Sveuilita J.J. Strossmayer, Osijek
09 -10.10.2014..
Krv
Organ koji se sastoji od tekueg dijela PLAZMA
+ krvne stanice (leukocita, eritrocita, trombocita)
Krv ini 5-7% tjelesne teine odraslog ovjeka
Osnovna uloga:
Raznoenje kisika, hranjivih tvari, hormona svim
stanicama tijela
Odnoenje tetnih produkata metabolizma
Obrana organizma od razliitih patogena, spreavanje
krvarenja, ali i pretjeranog zgruavanja
Krvna plazma
Tekui dio krvi u kojoj se nalaze mnoge bioloki vane tvari i
u njoj su rasprene stanice koje putuju do razliitih tkiva
PLAZMA =centrifugiranjem prije nego to se zgrua ili se
stavlja u antikoagulans pa se zatim centrifugira
Najvei udio otpada na vodu, zatim elektroliti, proteine
(albumin, protutijela, komponente sustava komplementa),
vane bioloke tvari (faktori zgruavanja, transferin koji
prijenosi Fe; transkobalamin vit B12) zatim faktori koji
sprjeavaju pretjerano zgruavanje (AT III, protein C i S),
elemente sustava fibrinolize (plazminogen)
Krvni serum
ukasti, tekui dio krvi koji zaostane nakon
to se puna krv stoji na 37 C/1 sat
U njoj se stvara ugruak od krvnih stanica i
faktora zgruavanja
Krvotvorni sustav: definicija
Krvotvorni sustav stvara krvne stanice
Sastoji se od organa, tkiva i stanica
Krvne stanice se stvaraju u kotanoj sri
Proces stvaranja krvnih stanica zove se
hematopoezom.
Kotana sr
Ima golem kapacitet stvaranja krvnih stanica:
U mirovanju u jednom satu stvori eritrocita 10
10
U mirovanju u jednom satu stvori 10
8
-10
9
granulocita
Broj krvnih stanica odrava se unutar uskih granica ,
a kad je potrebno njihov se broj viestruko povea
POTPORNE STRUKTURE I TKIVA: stroma koji su
nuni za razvoj hematopoetskih stanica
Graa krvotvornog sustava
ORGANI I TKIVA STANICE
KOTANA SR MIJELOPOEZNE STANICE
Eritrociti
TIMUS Granulociti: neutrofilni, eozinofilni,
bazofilni
Monociti/makrofagi
SLEZENA Trombociti
LIMFNI VOROVI LIMFOPOEZNE STANICE
Limfociti B
SLUZNINO LIMFOCITNO TKIVO Limfociti T
NK stanice, stanice prirodne ubojice
Hematopoezni sustav
Ne tvori anatomsku i funkcionalnu cjelinu
Hematopoezni organi povezani su
funckionalno putem krvi
Hematopoezni organi omoguuju sazrijevanje
krvnih stanica:
Mijelopoezne stanice stvaraju se u kotanoj sri
Stanice limfopoeznog sustava sazrijevaju u
kotanoj sri, timusu, limfnim vorovima, slezeni i
u sluzninome limfocitnomtkrivu
Krvne stanice
ERITROCITI LEUKOCITI
Neutrofila
Monocita
Eozinofila
Bazofila
Limfocita T i B
NK stanice
TROMBOCITI
Mjesta stvaranja krvotvornog sustava
Tijekom ivota mijenja se mjesto stvaranja krvotvornog
sustava
U prvim tjednima embrionalnog ivota krvotvorne stanice
nastaju iz aortalno-mezonefros-gonadalne regije u
umananoj vrei
Ishodine stanice hematopoeznih matinih stanica i
endotelnih stanica krvnih ila nezrele su stanice nazvane
hemangioblastima
0-2 mjeseca: umanjana vrea
2-7 mjeseci: jetra, slezena
5-9 mjeseci: kotana sr
FETUS
Kotana sr (sve kosti)
DJECA
Kotana sr (kraljeci, rebra, sternum,
kosti lubanje, sakrum, zdjelica,
proksimalni dijelovi femura) ODRASLI
Organi hematopoeze tijekom fetalnog
ivota
U prvim tjednima: aortalno-mezonefos-
gonadalne regije u umanjanoj vrei
Hemangioblasti: ishodine stanice
hematopoeznih matinih stanica i endotelnih
stanica krvnih ila; one su mobilne i optokom
krvi naseljavaju jetru i zatim kotanu sr
Tijekom ranog fetalnog ivota glavni su
hematopoezni organi: slezena i jetra
Nakon petog mjeseca trudnoe kotana sr
postaje glavni hematopoezni organ
Razvoj kotane sri (1)
Pri roenju kotana sr sastoji se iskljuivo od
krvotvornog tkiva, ali tijekom ivota
postupno se zamjenjuje masnim tkivom.
Od etvrte godine ivota kosti rastu bre nego
krvotvorno tkivo i od tada poinje ulaganje
masti u kotane upljine, najprije dijafize
dugih kostiju, a poslije i u ostale kosti
Kotana sr (2)
Volumen kotanih upljina poveava se od 1.5% tjelesne
mase pri roenju na oko 4,5% u odrasle osobe.
U odrasle je osobe odnos masnoga tkiva ute sri i
krvotvornog tkiva crvene sri otprilike jednak
Crvena sr: kratke kosti (kraljeci), u plosnatim kostima
(lubanjske kosti, prsna kost, sakrumi zdjeline kosti) i u
epifizama dugih kostiju, a dijafize dugih kostiju ispunjene su
utom sri.
Na kotanu sr otpada otprilike 5% cjelokupne tjelesne mase
pa osoba od 70 kg ima 3 500 gr. kotane sri.
Kotane upljine sastoje se os kotanih lamela, ispunjene su
venskim sinusima i stanicama strome, koje tvore mikrookoli
kotane sri.
Kotana sr (3)
Arterijski tijek krvi ide od centralne i radijalnih arterija koje se granaju u
kortikalne kapilare i potom pridruuju sinusoidnim prostorima kotane sri
Zrele stanica ulaze u venski krvni opticaj preko sinusoidnih prostora. Bijeg
tih stanica odvija se kroz prolaze koji nastaju u endotelu ili kroz endotelne
citoplazmatske pore.
Krvotvorno tkivo rasporeeno je unutar mikrookolia tako da
megakariociti lee na vanjskoj strani venskih sinusa kroz koje pruaju
produetke svoje citoplazme i oslobaaju trombocite, putajui ih u
cirkulaciju
Eritroblasti u nakupinama lee blizu stijenke venskih sinusa
Nezrele prethodne stanice granulocitne loze smjetene su duboko u
krvotvornom tkivu i tek kad postanu pokretne u stadiju mijelocita - putuju
prema sinusima
Proces stvaranja krvotvornih stanica ovisi o poticajnom mikrookoliu ili
stromi kotane sri
Stanini dio mikrookolia: retikulske fibroblastoidne stanice, endotelne
stanice, makrofagi i masne stanice.
Timus
Limfociti T sazrijevanju u timusu
Timus je renjat organ u prednjem medijastinumu, iza prsne
kosti koji je kod roenja teak 15 gr. Postupno raste i u
pubertetu je teak 30-40 gr. Nakon 20-te godine ivota
involuira, a u odraslo doba je teak oko 10 gr.
Renjii se sastoje od vanjskog dijela korteksa i sredinjeg
dijela medule.
Biljeg najranijeg T limfocita je CD7. Iz njega mogu nastati
eritroidne, mijeloidne i megakariocitne prethodne stanice.
Zreli T limfocit ne sadri biljeg CD7.
U kortekus se nalaze nezreli oblici koji putuju u medulu,
sazrijevaju u pomonike ( CD4) i supresorsko-citotoksine
(CD8) T limfocite
Slezena, limfni vorovi i sluznini imunosni organi
Skupina sekundarnih organa limfocitnog sustava
Slezena je najvei limfopoezni organ i ini 25% ukupne
limfoidne mase u ovjeka. Ubraja se u organe krvotvornog
sustava jer je sposobna stvarati eritroidne, megakariocitne,
monocitno-makrofagne i limfodine stanice
Slezena sudjeluje u staninoj i humoralnoj imunosti
Vaan je organ jer se u njoj odstranjuju manje vrijedni i
ostarjeli eritrociti, bakterije i druge estice iz cirkulacije
Hipersplenizam
Pojaana funkcija aktivnosti slezene
Dovodi do citopenije
Osobe s odstranjenom slezenom osjetljive su na bakterijske
infekcije inkapsuliranim bakterijama
1/3 trombocita izdvojena je iz krvnog opticaja i nalazi se u
slezeni
Kod poveane slezene: poveava se masa crvene pulpe, pa se
krv zadrava u slezeni mnogo dulje od jednog sata, dok
normalno prolazi u nekoliko minuta
U odreenim bolestima slezena moe postati mjesto tzv.
ekstramedularne hematopoeze i sadravati razvojne oblike
eritroidne, mijeloidne i megakariocitne loze
Limfni vorovi
Rasprostranjeni su po
cijelom tijelu uzdu
limfnih ila
U njima se zbiva
imunoreakcija na
antigene iz limfnog
optjecaja
Limfni vor
Limfne ile dovode limfu u
vor, a proiena limfa
izlazi iz vora
Korteks (limfociti B) ,
parakorteksa (limfociti T) i
sredinji dio (limfocit T, B,
plazma stanice, makrofagi i
dendritine stanice)
U korteksu B limfociti tvore
nakupine primarne
folikule
Krvotvorne matine stanice
Hematopoeza je proces u kojem iz
krvotovornih matinih stanica umnaanjem i
sazrijevanjem nastaju razliiti oblici stanica
koje sazrijevaju u zrele krvne stanice
Proces zapoinje s pluripotentnommatinom
stanicom. Ona ima sposobnost obnavljanja ,
ali i diferencijacije u multipotentne matine
stanice.
MATINA STANICA
PLURIPOTENTNA MATINA STANICA PLURIPOTENTNA MATINA STANICA
MIJELOIDNA MULTIPOTENTNA MATINA
STANICA
LIMFOIDNA MULTIPOTENTNA MATINA
STANICA
USMJERENE MATINE STANICE USMJERENE MATINE STANICE
ERITROCITI, TROMBOCITI, NEUTROFILI,
MONOCITI, BAZOFILI, EOZINOFILI
LIMFOCIT T, LIMFOCIT B
Matina stanica
Pluripotentna matina stanica
Ishodina je stanica koja diferencira u nezrele prethodne stanice
mijelopoeznog i limfopoeznog sustava iz kojih procesima
proliferacije i sazrijevanja nastaju funkcionalno zrele krvne stanice
Morfoloki je nediferencirana stanica, podsjea na srednje velik ili
mali limfocit
Time je potvrena klonalna priroda hematopoeze (nastanak
hematopoeze iz jedne stanice)
Veina matinih stanica miruje
U bazalnim uvjetima hematopoeza se odrava samo malim brojem
aktiviranih matinih stanica
Odreujemo je funkcionalnim testovima ili odreivanjem
povrinskih biljega
Na povrini ishodinih matinih stanica prisutan je biljeg CD 34,
dok su stanice CD 38 negativne (biljeg nezrelih limfoidnih stanica)
Hematopoezna matina stanica
In vitro stvaraju kolonije za rast nezrelih stanica razliitih
hematopoeznih loza
Takav se rast naziva stvaranjem staninih kolonija - CFU.
Sposobnost ishodinih matinih stanica da stvaraju kolonije ,
tj. njihova multipotentnost ispituje se testom CFU-GEMM
(test kojim se ispituje sposobnost rasta kolonija koje sadre
granulocite, eritrocite, monocite i megakariocite.
Plastinost matinih stanica
Matine se stanice danas upotrebljavaju u lijeenju
transplantacijom i genskoj terapiji
Embrionalna matina stanica diferencijacijom moe stvarati sva
tkiva i organe totipotentna
Matine stanice pojedinih tkiva u odrasle osobe imaju sposobnost
stvaranja zrelih stanica tih tkiva i zovu se pluripotentna matina
stanica
Matine stanice iz kotane sri odrasle osobe imaju sposobnost
diferencijacije i u druga tkiva i organe ( npr. jetrene, bubrene,
srano miije, modane stanice)
Mogunost primjene matinih stanica u lijeenju niza nasljednih i
steenih bolesti (Parkinson, miina distrofija, eerna bolest,
modani udar)
Hematopoezni faktori rasta
1. Djeluju na stanice strome
- IL-1 (upala i stimulacija drugih stanica na
stvaranje faktora rasta)
- TNF (faktor nekroze tumora)
2. Djeluju na pluripotentnu matinu stanicu
- SCF (faktor matinih stanica) djeluje na pluripotentnu
matinu stanicu, ali i na primitivnu mijeloidnu i limfoidnu mat.st,)
- Flt3-L (Flt3 ligand) vee se za matinu stanicu i
povezan je s tirozin kinazom
3. Djeluju na multipotentne matine stanice
- IL-3
- IL-6
- GM-CSF
- G-CSF
- trombopoetin
4. Djeluju na usmjerene matine stanice
- G-CSF
- M-CSF
- IL-5 (Eo-CSF)
- eritropoetin (usmjerene matine stanice)
- trombopoetin
Polipeptidi koji reguliraju
proliferaciju i diferencijaciju
hematopoeznih nezrelih prethodnih
stanica kao i funkciju zrelih krvnih
stanica
Djeluju ili lokalno na mjestu
stvaranja ili cirkuliraju u krvnom
optjecaju.
Sve faktore rasta, osim
eritropoetina, sintetiziraju stanice
strome, tj. mikrookolia kotane sri,
limfociti T, monociti, endotelne
stanice i fibroblastoidne stanice.
Bioloki je uinak posljedica njihova
djelovanja preko specifinih
receptora na ciljnim stanicama
Eritrocitopoeza
Eritrocitopoeza je proces nastanka zrelih eritrocita iz prekursorskih stanica.
Eritrociti ive u krvi 110-120 dana. Tijekom ivota eritrocit prijee prosjeno put od
450 km.
Temeljni zadatak eritrocita je prijenos plinova putem hemoglobina u periferna tkiva
Najvei je broj eritrocita tijekom prvih par sati ivota. Nakon toga naglo pada i u
prvoj godini ivota nii je od odrasle osobe.
Eritrocit
Bikonkavna stanica, promjera 8 m,
debljine 2,2 m,
Ovaj oblik znatno poveava povrinu
eritrocita
Mekani su i savitljivi i lagano prolaze kroz
perifernu mikrocirkulaciju, a promjer je
3.5 m.
Sastoji se od membrane, metabolikih
ciklusa (ciklus anaerobne glikolize), vode i
hemoglobina
Najraniji oblik je proeritroblast, pa
bazofilni i polikromatofilni eritroblast ,
acidofilni i eozinofilni eritroblast u kojem
prestaje dijeljenje stanica i dolazi do
gubitka jezgre, pa slijedei razvojni oblici
retikulociti i eritrociti nemaju jezgre
Eritrocit hemoglobin
Hemoglobin je protein koji je nazvan
krvnom bojom
Funkcija: unutarnje disanje ( prenosi
kisik iz plua u tkiva i ugljkov dioksid
iz tkiva u plua)
Sastoji se od dva dijela: hema i
globina
Jedna molekula hemoglobina sadri
4 molekule hema
Svaka od tih molekula vee se za
jednu molekulu globina
Hemse stvara u mitohondrijima
eritroblasta
Globin, polipetid, ini 96% molekule
Hb. Sastoji se od 4 polipeptidnih
lanaca, od kojih svaki ma oko stotinu
aminokiselina (HbA u odraslih: 2 -
lanca i 2 -lanca)
eljezo hemoglobinsko eljezo
Regulacija eritropoeze
Eritropoetinom, hormon, stavarju ga
peritubularne stanice bubrega
Poluivot u plazmi 6-9 sati
90% nastaje u bubreg
10% u jetri
Najjai poticaj za stvaranje eritrocita je
hipoksija, tj pad parcijalnog tlaka kisika u
bubrenom tkivu
Eritrocitopoeza
Eritropoetin
Metali (eljezo, kobalt, mangan)
Vitamini (B12, folat, vitamin C, E, B6, tiamin i
pantotenska kiselina)
Aminokisline
Faktori rasta i hormoni (SCF, IL-3, GM-CSF,
androgeni, tiroksin
Granulocitopoeza i monocitopoeza
Granulociti su: neutrofili, eozinofili i
bazofili
Granulopoeza: mijeloblasti, promijelociti,
mijelociti, i metamijelociti,
nesegmesntirani i segmentirani granulociti.
Nakon ulaska u krv granulociti provode do
6 do 10 sati u cirkulaciji, a potom prelaze u
tkiva gdje obavljaju funkciju fagocitoze
U tkivima ive 4-5 dana
Kotana sr sadri do 4% mijeloblasta
Monociti sazrijevaju u procesu
monocitopoeze od monoblasta preko
promonocita do monocita
Najvaniji faktora rasta koji omoguuje
nastanak zrelih neurtofila i monocita uz IL-
3, G-CSF, monocitni imbenik rasta i GM-
CSF.
Limfocitopoeza
Proces nastanka zrelih limfocita
Proces poinje od limfoidne multipotentne
matine stanice
Limfociti B sazrijevaju u kotanoj sri preko
svojih prekursorskih stanica (pre pre B, pre B,
rani B) do zrelih limfocita
Svaki razvojni oblik ima karakteristine
preuredbe gena za Ig te izraajem Ig
Sazrijevanje T limfocita zapoinje u kotanoj
sri, a nastavlja u mikrookoliu timusa u
kojemu se odvijaju vani procesi proliferacije,
diferncijacije i imunolokoga sazrijevanja
sanica koje e reagirati protiv stranih, ali ne i
protiv vlasitith antigena.
Prekursorske stanice T limfocita (pre T,
protimociti, timociti) sazrijevaju do zrelih
limfocita T koji odlaze u sekundarne limfatine
organe
Limfociti dovravaju svoju diferencijaciju izvan
kotane sri u timusu i perifernim limfoidnim
organima ( l. vorovi, slezena, tonzile,
limfatino tkivo u drugim organima)
Megakariocitopoeza
Trombociti nastaju u procesu
megakariocitopoeza
Potjeju od pluripotentne mijeloidne
multipotentne te usmjerene matine
stanice za trombocitnu lozu.
Megakarioblast je najnezreliji
morfoloki prepoznatljiva stanica
trombocitne loze To je velika stasnica
21-50 , i izrazito gustim kromtinom
jezgre, koji gotovo prekriva nukleole.
Promegakariocit i megakariocit su
najvee stanice kotane sri
Uz tipine , vrlo nezrele biljege (CD
34, HLA-DR) ima i biljeg GPIIb/IIIa (
CD 41)
Uloga trombocita: u reakcijama
adhezije i agregacije trombocita
Kompletna krvna slika
Broj eritrocita, Htc, Hb, eritrocitne konstante (MCV Htk/broj E;
MCH-Hb/broj E; MCHC-Hb/Htk), broj retikulocita
Broj leukocita
Broj trombocita i
Diferencijalna krvna slika udio je pojedinih vrsta leukocita u
ukupnome sadraju leukocita u postocima ili apsolutnom broju
Eozinofila: 0-7%;
Bazofili 0-1%
Nesegmentirani 0-2%
Neutrofili 44-72%
Monociti 2-12%
Limfociti 20-46%
Leukocitoza
Neutrofilija: L>10x10
9
/L
Reaktivna neutrofilija pomak u lijevo (poveani broj
nesegmentiranih granulocita)
Eozinofilija: >0.4 x10
9
/L
Bazofilija : >0.1 x10
9
/L
Monocitoza: >0.8 x10
9
/L
Leukopenija: < 3.0 x10
9
/L
Neutropenija: smanjen apsolutni broj granulocita
Apsolutni broj granulocita: broj L x% (seg+nes):100
Limfocitoza
Limfocitoza je stanje apsolutnog poveanja
broja limfocita u perifernoj krvi >4,0x10
9
/L
snieni broj limfocita u perifernoj krvi
Limfocitopenija: apsolutno snieni broj
limfocita u perifernoj krvi <4,0x10
9
/L