Digitalna subtrakcijska angiografija-saetak za polaganje

Ureaji za DSA sastoje se od:

Generatori ureaja za DSA su visokofrekventni generatori snage 80-100 kW, koji imaju
mogunost pulsne dijaskopije i razliitog programiranja krivulje dijaskopije. Kod takvih
generatora moe se birati izmeu zadravanja vrijednosti kilovolta, a poveavanja vrijednosti
miliampera, linearnog poveanja jedne i druge vrijednosti ili odabira pojedinih elektrinih
vrijednosti prema elji korisnika.
Rendgenske cijevi za DSA konstrukcijski su prilagoene potrebi velikog broja ekspozicija
visokog intenziteta u kratkom vremenu. Anoda je poveana, graena od materijala velikih
toplinskih kapaciteta, na leaju od tekueg metala, s brzinom rotacije 9 000 - 15
000okretaja /minuti. Na anodi su tri fokusa pri emu se najmanji fokus, promjera 0,3 mm,
koristi pri dijaskopiji.
Elektronika pojaala s cezijevim jodidom ine najvaniju kariku u lancu DSA,apsorbiraju
dijelove upadnih rendgenskih fotona i stvaraju svjetlost koja je proprcionalna broju fotona.
Za kontrolu koliine svjetlosti koristi se svjetlosni zaslon. Od svjetla pojaala televizijska
kamera stvara elektroniki videosignal. Kod najnovijih DSA ureaja samo pojaalo je u
kamera koja ima digitalne ravne detektore ime je povean stupanj iskoristivosti ulaznog i
izlaznog signala, dobivena kvalitetnija slika konvertirana u detektoru iz analogne u digitalnu,
smanjena doza zraenja bolesnika i profesionalnog osoblja.
Analogno-digitalni pretvarai (konverteri)- pretvaraju analognu sliku sa sekundarnog
zaslona u digitalnu, velikom brzinom i 10-14 bitnom rezolucijom.
Da bi dobivena digitalna slika mogla biti prikazana na monitoru 8-bitni digitalno-analogni
konverter pretvara dobivenu digitalnu sliku ponovno u analognu.
Sustavi DSA izvedeni su u dva oblika, kao integrirani i kao prikljuni sustav.
Integrirani sustav ine rendgenski ureaj i ureaj za dobivanje slike.
Prikljuni sustav koristi televizijski signal sa sustava za prosvjetljavanje i digitalizira ga.
Integrirani sustav proizvodi sliku velikih dijagnostikih vrijednosti i stoga je opeprihvaen,
a u prikljunom sustavu se spaja nekoliko okvira (engl. frame) kako bi nastala slika
odgovarajue kvalitete i kao takav uglavnom je naputen

Slikovni procesor
ima funkciju digitalizacije televizijskog okvira (frame), spremanja digitalne slike i njezino
prikazivanje na monitoru uz mogunost evaluacije dobivene slike.
Matriks procesora sastoji se od pravokutnih elemenata slike, pixela. Veliina matriksa
definirana je brojem pixela na strani slike. Matriks novih sustava je 1024 x1024 pixela. Vei
matriks prua bolju geometrijsku rezoluciju, bolji prikaz manjih detalja, bolje razlikovanje
sive skale, uz otklanjanje pogreke zbog parcijalnog volumnog efekta.

Postprocesorski programi nalaze se u glavnom raunalu. Najvanija funkcija

postprocesora je uzimanje minimalnih odnosno maksimalnih opacifikacijskih vrijednosti kako
bi se uspjelo istaknuti eljene detalje u odnosu na okolne strukture. Moderni postprocesoti
imaju Windowing program koji omoguava biranje prozora kojim se gleda dubina pixela
itave slike kao i centar slike koji omoguava gledanje prozora na odreenoj razini sive skale,
to je vano za dobivanje kontrastnosti slike u sivoj skali. Kod svih postprocesora postoji
mogunost uveavanja slike pri kojem se ne gubi rezolucija, te mogunost naglaavanja
rubova pri emu se izvodi prilagodba pixela oko rubova krvne ile kako bi se ila istakla od
okolnih struktura. Moderni ureaji imaju tzv. peristeping program koji je od velike koristi
pri snimanju krvnih ila ekstremiteta. Ovim se programom odredi ukupan broj polja snimanja.
Pri inicijalnom snimanju maske uzimaju se i elektrine vrijednosti snimanja za svako
pojedinano polje. Po aplikaciji kontrastnog sredstva provodi se snimanje u koracima tako da
je svaki korak subtrahiran. Dobiveni podaci omoguavaju long leg rekonstrukciju na kojoj
su sve arterije ekstremiteta prikazane na jednoj snimci.

Automatska trcaljka omoguava kontrolirano uvoenje kontrastnog sredstva u krvnu

ilu, pod odreenim tlakom, uz predvienu brzinu protoka i u zadanom vremenskom
razdoblju.
Svaka krvna ila ima svoje zahtjeve o koliini i brzini aplikacije kontrastnog sredstva (za
DSA unutranje karotidne arterije potrebno je aplicirati 4 - 5 cm, a za luk aorte oko 25 35cm kontrastnog sredstva). Brzina injiciranja obrnuto je proporcionalna viskoznosti
kontrastnog sredstva, a kako se viskoznost smanjuje s poveanjem temperature to se
kontrastno sredstvo prije injiciranja zagrijava na 38 C. Brzina protoka uvjetovana je i
promjerom angiografskog katetera koji je prilagoen lumenu krvne ile, te tlakom injiciranja
i tlakom rupture katetera kao ograniavajuim faktorom. Automatske trcaljke imaju
programator tlaka s rasponom 75-1200 PSI. Programiranje poetka utrcavanja kontrastnog
sredstva mogue je sa zaostatkom od 0 - 300sekundi od prve ekspozicije (X-ray delay), ili,
ako je potreban prikaz dijelova venskog sustava s odgodom injiciranja kontrastnog sredstva za
0 - 300 sekundi prije prve ekspozicije(Scan delay). Raspon brzine utrcavanja kontrastnog
sredstva automatskom trcaljkom je od 0,1 do 40 ml/s(Flow rate). Volumen kontrastnog
sredstva koji se moe injicirati je 0,1 ml do maksimalnog volumena trcaljke, vrijeme
utrcavanja (Duration) moe se programirati u trajanju od 1 999sekundi.Kompjutorizirane
automatske trcaljke imaju mogunost programiranja jedne do etiri vremenske faze
aplikacije kontrastnog sredstva (Number of phases) i mogunost memoriranja do 45 protokola
apliciranja.