Sportske ozljede i kako ih izbjei odnosno sanirati

(Doktor u kui, sijeanj 2008)

A: Sportske ozljede i kako ih izbjei odnosno sanirati
Bavljenje sportom, kao i kretanje openito izuzetno je znaajno za svakog pojedinca. Sport
bitno pridonosi poboljanju i odravanju zdravlje, povoljno djeluje na psihiko zdravlje i
osjeaj zadovoljstva. Iako pozitivni efekti bavljenja fizikom aktivnou daleko nadmauju
negativne, razliite ozljede uvijek se mogu dogoditi, pogotovo ukoliko u sportsku aktivnost
uete nedovoljno pripremljeni. Da biste ih izbjegli izuzetno je vano to vie panje posvetiti
prevenciji. To znai: napraviti dobre preventivne sportsko-medicinske preglede, napraviti to
bolju bazinu fiziku pripremu, jaati miie (mislei i na pravilne omjere razliitih miinih
skupina), postepeno dodavati volumen i intenzit treninga tijekom izgradnje sportske spreme,
ukljuiti dovoljan odmor u trenane procese, paziti na adekvatno zagrijavanje i hlaenje prije
i poslije treninga, voditi rauna o dobroj obui, odjei, ishrani, hidraciji...
Ukoliko do sportske ozljede ipak doe, u ovom lanku nai ete korisne savjete o najeim
sportskim ozljedama: koje su, kako nastaju, kako ih prepoznati i kako ih na najbolji nain
tretirati.
1) OZLJEDE KOLJENA
U Hrvatskoj (i openito u ovom dijelu svijeta) prevladavaju sportovi u kojima se puno koriste
donji ekstremiteti (npr. nogomet) pa je zbog toga koljeno i daleko najee ozljeivani zglob.
Za razliku od toga u Americi, gdje su jae zastupljeni sportovi kao to su bejzbol, koarka,
ameriki nogomet i sl. najee su ozljede ramena. Ozljede koljena su uglavnom akutne, no
ako se due vrijeme ne uspiju izlijeiti, prelaze u kronine. Ozlijeena moe biti bilo koja
struktura u koljenskom zglobu, ali najee su ipak ozljede meniska, ligamenata i hrskavice.
a) ozljeda meniska
Menisk je struktura u koljenu koja slui za amortizaciju pokreta u koljenskom zglobu,
odnosno ispravlja anatomske nepodudarnosti izmeu kosti natkoljenice i potkoljenice.
Postoje medijalni (unutarnji) i lateralni (vanjski) menisk. Menisci najee stradaju prilikom
ozljeda koje ukljuuju pokrete rotacije pri poluflektiranom koljenu, kao i kod multitraume
koljenskog zgloba gdje istovremeno stradavaju i drugi ligamenti a ponekad i kost.
Kod blaih oteenja meniska lijeenje je konzervativno, tj. koristi se rastereivanje zgloba
(smanjena aktivnost uz eventualnu imobilizaciju), uz istovremeno jaanje muskulature
natkoljenice.
Kod veih ozljeda meniska, pri emu se dio meniska moe i odlomiti te dalje oteivati
zglob, potrebno je kirurko lijeenje. Artroskopskim se zahvatom najee odstranjuje
oteeni ili odlomljeni komadi, a u rijeim sluajevima komad meniska moe se i zaiti
(ovisno o liniji pukotine meniska i drugim parametrima).
b) ozljede ligamenata
Najee ozljede ligamenata koljena zahvaaju kolateralne ligamente (s nutarnje i vanjske
strane koljena) te prednje krine ligagamente, a u rijeim sluajevima ozlijeeni su i stranji
krini ligament i ligament patele.
Kolateralni ligamenti ozlijeuju se u sluajevima jae traume koljena u stranu, pri emu se
ligamenti prekomjerno isteu. Najee se takve ozljede lijee konzervatvno, u teim

sluajevima uz imobilizaciju, a samo iznimno operativno, npr. u sluaju kompletne rupture

kad se ligament otrgne s mjesta hvatita.
Ozljeda prednjih krinih ligamenata vrlo je esta kod sportaa, a nastaje naglom traumom pri
kojoj se potkoljenica pomie u odnosu na natkoljenicu i uzrokuje jaku nestabilnost
koljenskog zgloba. Lijeenje je operativno budui da se rijetko koji sporta moe baviti
svojim sportom uz nestabilno koljeno. Artroskopski se potrgani ligament nadomjeta dijelom
ligamenta patele ili tetive hamstringsa (miii stranje strane natkoljenice).
Ne smije se zaboraviti napomenuti da je nakon svih operativnih zahvata najvanija dobra
fizikalna terapija s kojom treba zapoeti praktiki odmah nakon operacije, te ju treba
temeljito provoditi sve do potpunog vraanja u sportsku aktivnost. Takva terapija obuhvaa
slijedee mjere: smanjenje otoka i boli, mobilizacija zgloba-poveanje opsega pokreta, kao i
jaanje pripadajue muskulature.
c) oteenje hrskavice
Najei uzrok boli u koljenu kad nema jae direktne traume je oteenje hrskavice. Ono
esto nastaje kod ljudi kod kojih postoje odreene anatomske deformacije koljena (npr. x i
o noge, mala i pomina patela, i dr.). Zbog toga patela tijekom pokreta savijanja i
ispravljanja koljena ne putuje po svom utoru nego skree s puta i trlja se lijevo ili desno od
utora. Zbog toga dolazi do oteenja hrskavice koja se takvim trljanjem razmekava i
postepeno troi. Da bi se smanjilo trenje, koljeno ponekad reagira stvaranjem tekuine pa je
vidljiv otok, a u dugotrajnijim oteenjima moe doi i do stvaranja masnih jastuia kojima
se tijelo brani od prekomjernog pritiska.
Lijeenje: Najbitnija terapija u ovom sluaju je jaanje miia, prvenstveno natkoljenice.
Jakim miiima sav se teret tijekom pokreta prebacuje na miie te se tako rastereuje zglob i
smanjuje bol. Naroito se preporua izokinetiko vjebanje jer se na taj nain jaaju miii
bez optereivanja zgloba. To je u ovom sluaju izuzetno vano budui da optereivanje
zgloba uzrokuje jo vee bolove i tako onemoguava jaanje miia. Time nastaje zaarani
krug: zbog bolova ne moe se vjebati - miii slabe - bolovi su jai - ne moe se vjebati jo vie boli.... Treba obratiti i panju na uspostavljanje pravilnog omjera snage miia
prednje i stranje strane natkoljenice, jer njihov disbalans takoer moe uzorkovati pogreno
pomicanje patele, kao i lou biomehaniku itavog koljenskog zgloba.
2) OZLJEDE MIIA
2a) istegnue miia
se moe dogoditi praktiki na bilo kojem miiu na tijelu. Bez obzira koliko se zagrijavali ili
istezali mii moete istegnuti zbog prevelikog napora, prenaprezanja, umora ili pada. Da bi
sprijeili istegnue miia potrebno je uvijek napraviti dobro zagrijavanje prije jae fizike
ativnosti, a takoer je vano redovito vjebanje, u kontinuitetu. esto ljudi kreu u vjebanje
odnosno sportske aktivnosti prenaglo ili prejako ili nakon dulje neaktivnosti. Savjet: ponite
polako, te postepeno pojaavajte aktivnost do eljenog intenziteta.
Mii se pretjerano istee kad je na njega primjenjena nagla, jaka sila i miina vlakna su
razvuena preko njihovog trenutnog kapaciteta. Ako samo manja koliina vlakana popuca
govorimo o istegnuu miia. Ukoliko pukne veina miinih vlakana govorimo o puknuu
miia.
Preporueno lijeenje:
Odmor i primjena leda (krioterapija). Led oputa miie (oputa spazam) a djeluje i
protuupalno te analgetski (otupe ivani zavreci). Potrebno ga je aplicirati na bolno mjesto
u trajanju od 5-10 minuta, prvih nekoliko dana to je ee mogue.

im se bolnost smanji, ponite lagano istezati mii da ne bi dolo do njegovog skvravanja i

skraenja. Istegnuti mii moe se skratiti kao reakcija na preveliko istegnue. Ako se
miina vlakna postepeno ne produuju tijekom rehabilitacije, ponovno bi moglo doi do
istegnua miia im se vratite sportskoj aktivnosti jer se mii oporavio u skraenom stanju.
Preporuka je: povratak sportskoj aktivnosti tek onda kad se ozlijeeni mii moe istegnuti
bez boli u opsegu kao i zdrav mii na drugoj strani tijela. To moe trajati tjedan dana u
sluaju da se npr. radi o miiu lista, ali i vie od mjesec dana ako je ozlijeena stranja loa
natkoljenice (hamstrinzi).
2b) grevi miia
Gr miia je vrlo bolna, nevoljna miina kontrakcija. Glavni simptom je izuzetna bol. Mii
je tvrd i osjetljiv na dodir. U najveem broju sluajeva osoba ne moe upotrebljavati
zahvaeni mii zog prevelike boli. Toan uzrok nastanka miinog gra i dalje nije dobro
razjanjen. Grevi mogu nastati u bilo kojem miiu i u bilo koje vrijeme. Obino se javljaju
tijekom vjebanja, sportske aktivnosti ili za vrijeme leanja u krevetu. Miii stranje strane
potkoljenice su esto mjesto nonih greva i obino se javljaju nakon jae fizike akitvnosti
tijekom dana. Zategnuti miii imaju veu sklonost grevima nego fleksibilni miii. Nizak
nivo fizike spreme takoer poveava rizik od miinih greva. Pretjerani napori i miini
umor takoer doprinose grenju. Pretjerano znojenje i dehidracija mogu smanjiti koliinu
minerala u tijelu (natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor..) i izazvati greve. Lijekovi kao to su
diuretici mogu uzrokovati greve zbog manjka natrija i kalija.
Slijedee situacije takoer mogu uzrokovati grenje miia: osoba s jednom kraom nogom,
ljudi kojima tijekom tranja stopalo bjei prema unutra ili prema van, noenje visokih peta,
loa cirkulacija miia nogu uzrokovana puenjem i/ili aterosklerozom (takvi grevi nazivaju
se klaudikacije).
Gr miia najee traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Sreom ne nosi nikakav
dodatni rizik od dugoronih medicinskih problema.
to se moe napraviti da se grenje sprijei?
Istezanje miia poboljava fleksibilnost, a to smanjuje rizik od greva.
Osobe koje dobivaju none greve trebale bi spavati na boku, spavati s ispruenim stopalima,
paziti da ne budu previe stisnuti s plahtom, jer to moe uzrokovati skvreno stopalo i
grenje.
Savjet: jedite puno voa i povra da bi se izbjegao rizik deficita minerala. Pijte puno
tekuine (s mineralima) prije, za vrijeme i nakon fizike akitnvosti da bi sprijeili
dehidraciju, pogotovo za vrijeme toplih dana. Nosite udobnu obuu s dobrim ulocima za
stopalo.
Lijeenje
Neposredan tretman je istezanje i njena masaa miia. Zaustavljanje gra potkoljenice:
pritisnite mii s jednom rukom, a drugom povucite none prste prema natrag. Dignite prste
prema gore da bi popustio spazam. Hodanje takoer moe pomoi, pogotovo ako hodate s
punom teinom na petama. U teim sluajevima koristite led, to smanjuje dotok krvi u miie
i relaksira ih.
Ako vjebate dugo vremena, pogotovo po toplom vremenu dehidracija i gubitak minerala
najvjerojatniji su uzrok greva. Pijte izotonike napitke u dovoljnim koliinama to e
nadoknaditi izgubljenu tekuinu kao i minerale.
Kinin se moe koristiti protiv greva, ali s njegovom upotrebom moramo biti oprezni jer
moe uzokovati probleme sa sluhom, zvonjenje u uima, eluane tegobe i rijetko, ali
opasnije, nus pojave kao to su probelmi sa srcem i gluhoa.
3) BOLOVI U VRATU

Istegnuti mii ili spazam vratnih miia, koji uzrokoju bolove u vratu, mogu nastati kod
odreenih sportova kao to je tenis (pogled gore kod servisa) ili biciklizam, tijekom
dugotrajnih vonji u prisilnom poloaju. Takoer, ugroene su osobe koje imaju problema s
vratnom kraljenicom. Ukoliko bolovi u vratu i ukoenost ne prestaju nakon nekoliko dana ili
se ee pojavljuju, potrebno je napraviti preglede s kojima bi se utvrdila tona dijagnoza.
Najbolja, no naalost i najskuplja metoda je magnetska rezonancija koja je nekodljiva (nema
zraenja), a vrlo je precizna. MR nam tono pokazuje sve strukture kraljenice, ukljuujui i
stanje i poloaj diskova izmeu kraljeaka. Manje egzaktna, ali za orijentaciju dobro moe
posluiti, je RTG snimka na kojoj se dobro vide kotane deformacije i degeneracije.
Ukoliko nema znaajnijih pomaka diskova ili drugih teih strukturalnih promjena kraljenice
preporua se napraviti dobru fizikalnu terapiju koja ukljuuje: smanjenje boli i otoka
(primjenom masae, magneta, ultrazvuka, struja, TENS-a i sl) kao i jaanje miia aktivnim i
pasivno-asistiranim pokretima.
Od medikamenata se koriste lijekovi za oputanje spazma miia kao i nesteroidni
antireumatici (protiv upale i bolova).
Terapija akutnog stanja ukljuuje i aplikaciju leda na bolno podruje, a kad stanje doputa:
polako i njeno istezanje vrata lijevo-desno, naprijed-nazad i u polukrunim pokretima.
Takve vjebe istezanja mogu posluiti i jaanju vratnih miia, kao i sprijeiti bol i ozljede.
Izuzetno je vano spomenuti prevenciju koja ukljuuje kontinuirano jaanje miia tog
podruja, kao i vjebe istezanja u cilju to bolje fleksibilnosti miia kao i boljeg opsega
pokreta vratne kraljenice.
4) 'SMRZNUTO' RAME
Kosti ramenog zgloba se dre zajedno pomou grupe miia koja se naziva rotatorna
maneta. Ti miii (supraspinatus, infraspinatus, subskapularis i teres minor) su odgovorni za
fine pokrete u ramenu. Zbog plitke aice ramenog zgloba kao i slabe snage ligamenata,
svaka slabost malih miia rotatorne manete moe uzrokovati pomake glave nadlaktine
kosti van iz zgloba, te tako uzrokovati djelomino ili potpuno iaenje zgloba (luksaciju).
Budui da su rameni zglob i miii pod velikim stresom pri uestlom koritenju poloaja ruke
iznad glave, miii rotatorne manete se pretjerano poinju istezati i mogu uzrokovati bol i
upalu tog podruja, takozvano smrznuto rame. To se najvie dogaa kod sportova kao to
su tenis, odbojka, plivanje, vaterpolo, dizanje utega i sl. Kod smrznutog ramena tetive su
upaljene i bolne.
Lijeenje
Naalost takvo stanje najee se lijei protuupalnim lijekovima i kortikosteroidnim
injekcijama, koji privremeno ublauju simptome ali ne uklanjaju uzroke problema. Zato se
protu-upalani lijekovi uskoro istroe i slijedei put kad se rame normalno koristi, tetiva je
jo vie pod stresom. Bol u ramenu se vraa i potrebna je jo jedna kortikosteroidna injekcija
ili jo vie protuupalnih lijekova. Zaarani krug se nastavlja.
Ako bolovi u ramenu traju due od nekoliko dana nakon ili se javljaju za vrijeme sportske
aktivnosti, potrebno je reducirati dotinu aktivnost te krenuti s programom vjebi. Cilj takvih
vjebi je ojaati miie rotatorne manete te dobiti bolji opseg pokreta ramenog zgloba.
Jaanje malih miia rotatorne manete ojaat e va rameni zglob i drati ga u dobroj
poziciji, glava nadlaktine kosti nee kliziti van iz aice, a tetive vie nee biti upaljene niti
iziritirane.
Takoer se preporua koristiti i druge metode fizikalne terapije kao to su ultrazvuk, magnet,
elektrostimulacija i drugo.

5) BOLOVI U DONJEM DIJELU LEA (LUMBOSAKRALNI SINDROM)

Gotovo sve sportae e kad tad snai bolovi u donjem dijelu lea. To se moe desiti kod:
dizanja tekih predmeta, nespretnog okretanja s lijeve strane na desnu, kao i zbog izvoenja
nekih pokreta na koje nismo navikli.
Takve povrede najee su rezultat slabih lenih miia, naroito unutarnjih stabilizatora
kraljenice - malih miia smjetenih uz samu kraljenicu.
Pretjerano optereivanje slabih i krutih miia uzrokovat e istegnue ili pucanje miinih
vlakana, to e urokovati jaki spazam miia te posljedino i jaku bol u donjem dijelu lea.
Kao i kod problema s vratnom kraljenicom, kod dugotrajnijih i veih smetnji potrebno je
napraviti dobru dijagnostiku, prvenstveno radioloku obradu (MR, RTG,CT).
Lijeenje
U akutnoj fazi preporua se mirovanje uz nesteroidne antireumatike, te fizikalna terapija
protiv bolova (TENS, UZV,magnet i sl.).
Nakon toga treba zapoeti s vjebama jaanja miia lea (posebno unutarnjih stabilizatora
kraljenice), trbuha, kukova, te miia nogu. Takoer se preporua kontinuiranim vjebama
istezanja poveati fleksibilnost kraljenice i pripadajuih miia.
6) TENISKI LAKAT
Teniski lakat je pojam koji oznaava upalu miia i tetiva podlaktice. Ti miii pokreu runi
zglob prema natrag i otvaraju dlan prema gore. Kad se ti miii i tetive pretjerano koriste, kao
npr. kod sportova kao to je tenis, dolazi do njihove upale i boli u tom podruju.
Igrai golfa takoer mogu imati takve simptome i ozljedu. Tako e npr. golfer denjak imati
bolove u lijevom laktu, jer povlaenjem palice lijevim runim zglobom uzrokuje iritaciju
lijevog lakta.
Teniski lakat najee se vidi meu tenisaima (pogotovo onih koji esto igraju topspin
forhend), golferima, dizaima utega, bacaima u bejzbolu.
Lijeenje
Terapija teniskog lakta vie ima veze s promjenom tehnike dotinog sporta nego s lijekovima.
U sluaju tenisa, igra treba nauiti dobrim radom nogu postaviti tijelo u poloaj koji mu
omoguava da lopticu udari itavim tijelom. Ispravna pozicija tijela smanjuje optereenje u
laktu, te omoguuje bolje koritenje itave ruke i tijela. Golferi bi takoer trebali jako poraditi
na pravilnoj tehnici izvoenja zamaha s palicom. Ukoliko se loa tehnika ne promijeni velike
su anse da e se problem teniskog lakta ponovno vraati.
Kao pomo u rastereenju moe se koristiti i traka za teniski lakat koja rastereuje bolno
podruje na nain da se hvatite tetive raspri na ire podruje. Takvu bi traku bilo dobro
nositi prilikom svih aktivnosti koje podrauju ozlijeenu tetivu.
U akutnoj fazi dobro je provoditi krioterapiju (led), fizikalnu terapiju za smanjenje boli, a
mogu se koristiti i proutuupalni lijekovi i analgetici.
U oporavku vano je raditi vjebe za jaanje miia podlaktice da bi se prijeilo ponavljanje
iste ozljede. Te vjebe obuhvaaju: vjebe rotacije runog zgloba, kao i fleksije runog
zgloba s laganim buicama postavljenim uz tijelo (s dlanom prema naprijed kao i s dlanom
okrenutim prema natrag). Dobro je raditi i vjebe stiskanja teniske loptice sve dok ruka ne
postane umorna, jer one takoer jaaju miie podlaktice.
7) TRKAKA POTKOLJENICA
Trkaka potkoljenica je pojam koji oznaava bolove u pokosnici i miiima u blizini i oko
tibije (glavna kost potkoljenice). Najee je uzrokovana tranjem i skokovima po tvrdoj

podlozi (npr. kod tranja po asfaltu) ili jednostavno od prenaprezanja. Ljudi koji su nenavikli
na vjebanje i trening najskloniji su ovoj ozljedi, iako se ona esto javlja i kod iskusnih
sportaa kad npr. promijene tenisice, ponu vie trati po tvrdim podlogama, ili naglo
poveaju volumen ili intenzitet treninga.
Bolovi kod ove ozljede najee se osjeaju s unutranje strane tibije u srednjoj treini
potkoljenice. Mii odgovoran za podizanje stopala (m. tibialis anterior) hvata se na tibiju u
tom podruju. Najei problem je sputanje stopala pri emu se pri svakom koraku sputa
uzduni svod te uzrokuje pretjerano istezanje tetive na njenom hvatitu. S ponavljanim
stresom, popreni svod poinje kidati pojedina miina vlakna s mjesta njihovog hvatita za
tibiju, te uzrokuje bol.
Lijeenje
Glavna stvar u lijeenju trkake potkoljenice je umetanje adekvatnog uloka u sportsku obuu
koji e sprijeiti pretjerano uvrtanje stopala prema unutra (pronaciju), te time smanjiti
povlaenje miia tibialis anteriora na hvatitu za tibiju.
U prevenciji se preporua: postepeno zapoeti sa sportskom aktivnosti, ne naglo poveavati
volumen niti intenzitet vjebanja, nositi adekvatnu obuu s ulocima za podizanje uzdunog
svoda stopala, te trati na mekim podlogama kao to su trava ili zemlja.
8) BOLOVI U STOPALU (OTEENJE PLANTARNE FASCIJE)
Elastino tkivo koje pokriva donju stranu stopala naziva se plantarna fascija, ide itavom
duljinom stopala i podrava uzduni svod. Koristi se kao jastui za amortizaciju pritiska kod
svakog koraka, a kad se upali uzrokuje bol du itave duine svoda. Takvo oteenje naziva
se plantarni fascitis a nastaje zbog prekomjernog istezanja ili djelominog pucanja fascije.
Najee obolijevaju ljudi koji imaju tvrdi, visoki uzduni svod. Bol je najjae izraena
tijekom sputanja stopala na podlogu ili u trenutku odgurivanja stopala za slijedei korak. Bol
se naroito osjea tijekom ustajanja, pogotovo nakon duljeg sjedenja.
Oteenje plantarne fascije najee se javlja kod osoba srednjih godina koje su donedavno
bile sedentarne, a onda su se iznenadno poele baviti nekom fizikom aktivnosti, ili su naglo
poveale koliinu i/ili intenzitet treniranja. Kod sportaa trkai su najskloniji ovoj ozljedi, ali
se ona moe javiti i kod bilo kojeg drugog sporta kod kojeg sporta stoji.
Lijeenje
Najbolja terapija za oteenje plantarne fascije je to hitnije nabaviti uloak za obuu koji u
sebi ima jastui za povienje uzdunog svoda stopala. Na taj nain spreava se sputanje
svoda, te time istezanje fascije. Bilo bi dobro umetnuti takav uloak u svu obuu, ukljuujui
i papue tako da im ustanete stanete na odgovarajui jastui. Na taj nain bol obino
nestaje ve nakon nekoliko dana.
Kao i kod smetnji i bolova u drugim zglobovima donjih ekstremiteta i kraljenice, i kod ove
ozljede nije poeljno imati previe kila (pretilost), te se preporua redukcija prekomjerne
tjelesne teine.
U rehabilitaciji je najbolje primijeniti primjerene vjebe. U poetnoj fazi najbolje je plivati, te
raditi vjebe u vodi jer na taj nain jaamo miie, a ne optereujemo ozlijeeno podruje.
Preporua se postepen povratak jaim fizikim aktivnostima.

9) OZLJEDA AHILOVE TETIVE

Ahilova tetiva, smjetena na stranjoj strani pete, najvea je i najjaa u tijelu. Koristi se za
podizanje stopala. Njezina ozljeda najee nastaje zbog prenaprezanja prekomjerno
ponavljanje pokreta uzrokuje oteenje (degeneraciju) tkiva tetive. U blaoj varijanti
oteenja tetiva puca samo djeomino, a kod teih oteenja moe doi do potpunog pucanja
ahilove tetive (kompletna ruptura).Ova ozljeda najee se javlja kod trkaa, a takoer i kod
sportova kod kojih ima puno skokova (npr.koarka i odbojka). Najei uzrok oteenja
ahilove tetive je prekomjerna pronacija (uvrtanje stopala prema unutra), jer to navlai tetivu
izvan njezine osovine. Glavni simptom je bol. Kod potpune rupture uoljiva je i nemogunost
podizanja stopala kao i podizanja na prste.
Lijeenje
Terapija kompletne rupture ahilove tetive je kirurka, pri emu se saiju popucali dijelovi.
Kod djelominog pucanja ili blaeg oteenja najvanije je provesti dobru fizikalnu terapiju,
prvenstveno provodei odgovarajue vjebe za jaanje miia.
U akutnoj fazi preporua se smanjiti fiziku aktivnost, a pogotovo jae sportske napore.
Takoer, u poetnoj fazi dobro je primjenjivati led na bolno podruje vie puta na dan.
Nakon poetnog mirovanja i krioterapije preporua se poeti s vjebama istezanja i jaanja
miia. Najbolje su se pokazale ekscentrine vjebe miia potkoljenice koje se izvode tako
da se stane prstima na rub stepenica i u serijama od 10-15 ponavljanja (do pojave zamora)
podie na prste i sputa ispod razine stepenice koliko ide. Ukoliko su spomenute vjebe
bolne, moe se zapoeti samo s vjebama dizanja na prste (na ravnoj podlozi), pa postepeno
nastaviti s vjebama na stepenicama. Druga blaa varijanta ove vjebe jest staviti daicu na
pod te na nju stati prstima. Time je pokret ogranien od dizanja na prste do sputanja pete na
pod sobe, koji je nii od poloaja prstiju za debljinu daice.
10) OZLJEDA SKONOG ZGLOBA (IAENJE)
Iaenje skonog zgloba (distorzija) najee nastaje kad se stopalo iskrene prema van, te se
potrgaju ligamenti skonog zgloba. To podruje vrlo brzo nakon ozljede otekne i jako boli, a
moe i promijeniti boju u plavo-ljubiastu zbog nastanka jaeg hematoma (izljeva krvi u
ozlijeeno podruje).
Iaenje skonog zgloba moe biti razliitog intenziteta:
1. BLAGO - na primjer kad trka malo krivo stane i iskrene stopalo te samo istegne
ligamente, bez znaajnijeg pucanja
2. SREDNJE - na primjer kad se tenisa krivo baci prema naprijed preko loe postavljenog
stopala, pa ligamenti djelomino popucaju
3. JAKO - na primjer kad koarka doskoi na tue stopalo, jako iskrene svoj skoni zglob pri
emu dolazi do (gotovo) kompletnog pucanja ligamenata
Svakako se preporua kod svih jaih ozljeda skonog zgloba napraviti i rendgensko snimanje
da se ne bi previdio i neki lom kosti.
Lijeenje
Terapija svake ozljede skonog zgloba je mirovanje, led, kompresija (elastinim zavojem) i
elevacija - dranje noge u povienom poloaju, najbolje iznad razine srca. Tim mjerama
zaustavlja se krvarenje unutar ozlijeenog podruja, te se smanjuje otok i bol. Preporua se
mazati i heparinskim kremama koje smanjuju hematom.
im bude mogue treba zapoeti s vjebanjem dobivanja eljenog opsega pokreta, kao i s
vjebama za jaanje miia. Na taj nain sprijeit emo stvaranje kontrakture zgloba i
poboljati pokretljivost. Jedna od najboljih vjebi u tu svrhu izvodi se na slijedei nain:
Sjednite na stolicu i prekriite bolesnu nogu preko zdrave. Koristei palac kao olovku

'ispisujte' u zraku velika slova abecede od A do Z. Palac drite vrsto tako da svi pokreti
dolaze iz skonog zgloba. Ponavljajte ovu vjebu svaki sat, ako je mogue. U poetku slova
e biti manja, ali e se postepeno poveavati kako vam bude rasla pokretljivost zgloba.
Takoer, za jaanje miia tog podruja dobro je plivati u bazenu uz pomo daske za plivanje
lupajui nogama ili koristei peraje za stvaranje dodatnog otpora.
Vrlo vaan dio rehabilitacije ozljede skonog zgloba je i vjebanje na balansnoj ploi. Na taj
nain jaaju se ligamenti i miii, a istovremeno rade i proprioceptivne vjebe (koje se koriste
za neuro-muskularnu stimulaciju) te vjebe ravnotee i koordinacije.