Zadatak 241 (Anaa, graditeljsko geodetska kola)

Pomou sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 40 cm elimo na zastoru dobiti sliku upola
manje visine od predmeta. Na koju udaljenost od tjemena zrcala moramo postaviti predmet i gdje e se
tada nalaziti njegova slika?
Rjeenje 241
1
R = 40 cm = 0.4 m,
y ' = y,
a = ?,
b=?
2
Sferno zrcalo je dio kugline povrine, tj. ono je kalota kugle. Jednadba sfernog zrcala daje svezu
izmeu udaljenosti predmeta i slike od sfernog zrcala i fokalne daljine.
Uzmemo li kao ishodite tjeme zrcala i oznaimo li sa a udaljenost predmeta od tjemena, sa b
udaljenost slike od tjemena, sa f udaljenost fokusa (arita) od tjemena i sa R polumjer zakrivljenosti
zrcala, vrijede jednadbe:
1 1 1
1 1 2
+ =
,
+ = .
a b f
a b R
Poveanje zrcala zovemo omjerom izmeu veliine slike y ' i veliine predmeta y:

y'

b
= .
y
a

Kad je negativan, slika je obrnuta, a kad je pozitivan, slika je uspravna.

Za konkavno sferno zrcalo vrijedi:
slika je realna ako je udaljenost predmeta od zrcala vea od arine daljine
a> f
tada je
b> f
slika je obrnuta
poveanje je negativno
< 0.
Za realnu sliku je:
1
1
y
y
y'
1
=
= 2
=2
= .
y
y
y
2
Tada vrijedi:
b
1
b
1
= = / ( 2 a ) 2 b = a a = 2 b.
a
2
a
2
Raunamo udaljenost b.
a = 2b
1
1 2
1+ 2 2
3
2
3
2

+ =
=
=
= / 2b R
1 1 2
2b b R
2b R
2b R
2b R
+ =
a b R
3
3
3 R = 4 b 4 b = 3 R 4 b = 3 R /: 4 b = R = 0.4 m = 0.3 m = 30 cm.
4
4
Raunamo udaljenost a.
b = 0.3 m
a = 2 0.3 m = 0.6 m = 60 cm.
a = 2b
Vjeba 241
Pomou sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 2 m elimo na zastoru dobiti sliku etiri puta
vee visine od predmeta. Na koju udaljenost od tjemena zrcala moramo postaviti predmet i gdje e se
tada nalaziti njegova slika?
Rezultat:
a = 1.25 m, b = 5 m.

Zadatak 242 (Frenky, gimnazija)

Zraka svjetlosti prelazi iz stakla u vodu pod kutom 45. Koliki je kut loma ako je indeks loma
vode s obzirom na staklo 0.880?
Rjeenje 242
= 45,
n = 0.880,
=?
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na
granicu sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Omjer sinusa kuta upadanja i
sinusa kuta loma stalan je broj koji nazivamo indeksom loma n. Upadni kut i kut loma vezani
su jednadbom (Snelliusov zakona):
sin
= n.
sin
Ako je prvo sredstvo vakuum (zrak), tada indeks loma nazivamo apsolutnim indeksom loma n.

2. sredstvo

1. sredstvo

Na granici dvaju optikih sredstava svjetlost skree od prvobitnog pravocrtnog smjera (lomi se) prema
zakonu:
sin n2
sin
=
,
= n2,1,
sin n1
sin
gdje je upadni kut, kut loma, n1 apsolutni indeks loma prvog sredstva, n2 apsolutni indeks loma
drugog sredstva, n2,1 relativni indeks loma drugog sredstva prema prvom sredstvu. Brzina svjetlosti
razliita je u razliitim materijalima pa se svjetlost u njima razliito lomi. Ako je optiki gue
sredstvo brzina je manja. Ako je optiki rjee sredstvo brzina je vea. To svojstvo materijala naziva se
indeks loma (n). Apsolutni indeks loma: svjetlost prelazi iz vakuuma (ili zraka) u promatrano sredstvo.
Relativni indeks loma: svjetlost prelazi iz jednog sredstva u drugo, a niti jedno nije vakuum ili zrak.
n2
= n2,1.
n1
sin
sin n
sin n
=n
=
= / sin sin = n sin n sin = sin
sin
sin 1
sin 1

n sin = sin /

1
n

sin =

sin
n

= sin

1 sin
1 sin 45
= 53 28 '7 ''.

= sin
0.880
n

Vjeba 242
Zraka svjetlosti prelazi iz stakla u vodu pod kutom 50. Koliki je kut loma ako je indeks loma
vode s obzirom na staklo 0.880?
Rezultat:

60 31'3''.

Zadatak 243 (Frenky, gimnazija)

Za koliko e se posto promijeniti brzina svjetlosti kada iz zraka prijee u vodu? (indeks loma
vode n = 4 / 3)
Rjeenje 243

p=?
,
3
Pri prijelazu svjetlosti iz jednog optikog sredstva u drugo frekvencija ostaje nepromijenjena, a valna
se duljina i brzina mijenjaju. Apsolutni indeks loma n nekog prozirnog sredstva jednak je kvocijentu
brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti v u tom sredstvu.
c
c
n= v= .
v
n
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Pie se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veliine.
Na primjer,
9
81
4.5
547
p
9%=
, 81 % =
, 4.5 % =
, 547 % =
, p%=
.
100
100
100
100
100
Relativna promjena brzine iznosi:
1
1
c
c 1
c 1
c
c
c v
n p = n p = n
p=
p=
p=
c
c
c
c
c
1
1
1
3 1 3 4 3 1
25
p = 1 = 1 = 1 1 = 1 = =
= = 0.25 =
= 25 %.
4
4
n
4 1 4
4
4
100
3
3
Vjeba 243
Za koliko e se posto promijeniti brzina svjetlosti kada iz zraka prijee u eter? (indeks loma
etera n = 1.35)
n=

Rezultat:

25.93%.

Zadatak 244 (Frenky, gimnazija)

Zraka svjetlosti pada na tekuinu (n = 1.29). Koliki mora biti upadni kut da reflektirana zraka
stoji okomito na lomljenoj?
Rjeenje 244
n = 1.29,
+ = 90,
=?
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na
granicu sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Omjer sinusa kuta upadanja i
sinusa kuta loma stalan je broj koji nazivamo indeksom loma n. Upadni kut i kut loma vezani
su jednadbom (Snelliusov zakona):
sin
= n.
sin
Ako je prvo sredstvo vakuum (zrak), tada indeks loma nazivamo apsolutnim indeksom loma n.

2. sredstvo

1. sredstvo

Na granici dvaju optikih sredstava svjetlost skree od prvobitnog pravocrtnog smjera (lomi se) prema
zakonu:

n
sin
= 2
,
= n2,1,
sin n1
sin
gdje je upadni kut, kut loma, n1 apsolutni indeks loma prvog sredstva, n2 apsolutni indeks loma
drugog sredstva, n2,1 relativni indeks loma drugog sredstva prema prvom sredstvu. Brzina svjetlosti
razliita je u razliitim materijalima pa se svjetlost u njima razliito lomi. Ako je optiki gue
sredstvo brzina je manja. Ako je optiki rjee sredstvo brzina je vea. To svojstvo materijala naziva se
indeks loma (n). Apsolutni indeks loma: svjetlost prelazi iz vakuuma (ili zraka) u promatrano sredstvo.
Relativni indeks loma: svjetlost prelazi iz jednog sredstva u drugo, a niti jedno nije vakuum ili zrak.
n2
= n2,1.
n1
sin

+ = 90
= 90

sin
sin
=n
=n
sin
sin

= tg

sin
sin

=n
= n tg = n

cos
sin 90

n = tg

1.29 = 52 13'3''.

Vjeba 244
Zraka svjetlosti pada na tekuinu (n = 1.20). Koliki mora biti upadni kut da reflektirana zraka
stoji okomito na lomljenoj?
50 11' 40 ''.

Rezultat:

Zadatak 245 (Josip, srednja kola)

Tokasti izvor svjetlosti nalazi se na 2 m ispred tanke lee. Slika tog izvora nalazi se 2 m iza
lee. Jakost lee iznosi:
A. + 1 dioptriju
B. + 2 dioptrije
C. 2 dioptrije
D. 1 dioptriju
Rjeenje 245
a = 2 m,
b = 2 m,
C=?
Lee su prozirna tijela, omeena dvjema sfernim plohama, od kojih jedna moe biti ravnina. Lee
irokog ruba jesu divergentne (ili konkavne, ili rastresne), a lee tankog ruba konvergentne (ili
konveksne, ili sabirne). Jednadba je tanke lee

1
a

1
b

1
f

gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slike od lee, a f fokalna daljina lee. Udaljenost je
virtualne slike, kao i fokalna daljina divergentne lee negativna (b < 0, f < 0).
Jakost ili konvergencija lee C jest reciprona vrijednost arine (fokalne) daljine:
C=

=C C =

C=

1
.
f

b+a

2 m+2 m

Rezultat:

A.

=1

= +1 dioptrija.
a b
a b
a b
2 m2 m
m
Odgovor je pod A.
Vjeba 245
Tokasti izvor svjetlosti nalazi se na 20 dm ispred tanke lee. Slika tog izvora nalazi se 20 dm
iza lee. Jakost lee iznosi:
A. + 1 dioptriju
B. + 2 dioptrije
C . 2 dioptrije
D. 1 dioptriju
+

Zadatak 246 (Josip, srednja kola)

Realni predmet nalazi se ispred divergentne lee u njezinom aritu. Ako je visina predmeta
oznaena s y, tada je visina slike:
y
y
A. 2 y
B. y
C.
D.
2
2
Rjeenje 246
a,
f = a divergentna lea,
y'=?
Lee su prozirna tijela, omeena dvjema sfernim plohama, od kojih jedna moe biti ravnina. Lee
irokog ruba jesu divergentne (ili konkavne, ili rastresne), a lee tankog ruba konvergentne (ili
konveksne, ili sabirne). Jednadba je tanke lee

1
a

1
b

1
f

gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slike od lee, a f fokalna daljina lee. Udaljenost je
virtualne slike, kao i fokalna daljina divergentne lee negativna (b < 0, f < 0).
Poveanje, tj. omjer izmeu veliine slike i predmeta iznosi:

y'
b
= .
y
a

Najprije odredimo b udaljenost slike od lee.

1
a

1
b

1
f

1
b

1
f

1
a

1
b

1
a

1
a

1
b

1 1
a

1
b

b d
a
a c
=

= b= .
a c
2
b d
Visina slike iznosi:
a
a
a

y'
b
y'
b
b
1
y
=
= / y y ' = y = 2 y = 2 y = 2 y = y = .
a
a
y
a
y
a
a
a
2
2
1
1
Odgovor je pod C.
Vjeba 246
Realni predmet nalazi se ispred divergentne lee u njezinom aritu. Ako je visina predmeta
oznaena s 2 y, tada je visina slike:
y
y
A. 2 y
B. y
C.
D.
2
2
Rezultat:
B
Zadatak 247 (Lorenzo, srednja kola)
Brewsterov kut za neko prozirno sredstvo iznosi 60. Kolika je brzina svjetlosti u tom
sredstvu? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 108 m / s)
Rjeenje 247
= 60,
c = 3 108 m / s,
v=?

Pri prijelazu svjetlosti iz jednog optikog sredstva u drugo frekvencija ostaje nepromijenjena, a valna
se duljina i brzina mijenjaju. Apsolutni indeks loma n nekog prozirnog sredstva jednak je kvocijentu
brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti v u tom sredstvu.
c
c
n= v= .
v
n
Kada nepolarizirana svjetlost upada pod kutom na graninu plohu prozirnog sredstva djelomino se
reflektira, a djelomino lomi. Reflektirana svjetlost je potpuno polarizirana samo u sluaju kada

reflektirana i lomljena zraka zatvaraju pravi kut (90).

Ako je tangens kuta upadanja nepolarizirane zrake na neko sredstvo jednak indeksu loma tog sredstva
reflektirana je zraka polarizirana, tj.
tg = n,
gdje je upadni kut zrake svjetlosti, a n indeks loma sredstva u koje zrake padaju.
tg = n
v=

3 10

8 m

s = 1.73 10 8 m .
=
v=
tg
s
tg 60

n
Vjeba 247
Brewsterov kut za neko prozirno sredstvo iznosi 50. Kolika je brzina svjetlosti u tom
sredstvu? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 108 m / s)

Rezultat:

2.52 10

8 m
.
s

Zadatak 248 (Ante, tehnika kola)

Dvije lee arinih daljina 25 cm i 20 cm smjetene su na razmaku 80 cm, tako da imaju
zajedniku optiku os. Predmet se nalazi 60 cm ispred prve lee. Gdje e nastati slika predmeta?
Rjeenje 248
f1 = 25 cm = 0.25 m,
f2 = 20 cm = 0.20 m,
d = 80 cm = 0.80 m,
a1 = 60 cm = 0.60 m,
b2 = ?
Lee su prozirna tijela, omeena dvjema sfernim plohama, od kojih jedna moe biti ravnina. Lee
irokog ruba jesu divergentne (ili konkavne, ili rastresne), a lee tankog ruba konvergentne (ili
konveksne, ili sabirne). Jednadba je tanke lee
1 1 1
+ = ,
a b f
gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slike od lee, a f fokalna daljina lee.
Raunamo udaljenost slike od prve lee.
1 1
1
1
1 1
1 a1 f1
b d
a c
+ =

=
=

a1 b1 f1
b1 f1 a1
b1
f1 a1
a c
b d
f a
0.25 m 0.60 m
b1 = 1 1 =
= 0.4286 m = 42.86 cm.
a1 f1 0.60 m 0.25 m
Budui da je slika nastala prvom leom predmet za drugu leu, vrijedi:
a2 = d b1
1
1
1
+
=
a2 b2
f2

a2 = d b1

d b1 f 2
1
1
1
1

1
1
1
=

b2
f 2 d b1
b2
f 2 d b1

b2
f 2 a2

f d b1
b d
a c
=

= b2 = 2
=
a c
d b1 f 2
b d

0.20 m ( 0.80 m 0.4286 m )

0.80 m 0.4286 m 0.20 m

= 0.4334 m = 43.34 m.

Vjeba 248
Dvije lee arinih daljina 2.5 dm i 200 mm smjetene su na razmaku 0.80 m, tako da imaju
zajedniku optiku os. Predmet se nalazi 60 cm ispred prve lee. Gdje e nastati slika predmeta?
Rezultat:
b2 = 43.34 cm.

Zadatak 249 (Tea, gimnazija)

Tea stoji na udaljenosti 1 m od vertikalnog ravnog zrcala. Koliko je slika njezinog stopala
udaljena od oiju ako se oi nalaze na visini 160 cm?
Rjeenje 249
x = 1 m,
h = 160 cm = 1.6 m,
d=?
Zrcalo je svaka uglaena ploha koja dobro i pravilno reflektira svjetlost. Ravno zrcalo je zrcalo koje za
dioptrijsku plohu ima ravninu. Ravno zrcalo je ravna glatka ploha koja moe odbijati zrake svjetlosti
prema zakonu odbijanja. Plohe dobrih zrcala su tanki slojevi srebra naparenog na ravne staklene
podloge. Ravno zrcalo daje virtualnu uspravnu i stigmatinu sliku (stigmatina slika znai da je
ogledalo sposobno za tono i otro odslikavanje predmeta). Slika u ravnom zrcalu je simetrina s
predmetom i virtualna.
Trokut je dio ravnine omeen s tri duine. Te duine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Pitagorin pouak: Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak
zbroju kvadrata nad katetama.

Sa slika vidi se:

AB = h = 1.6 m , BD = DC = x = 1 m , BC = 2 x = 2 m , AC = d
Uoimo pravokutan trokut ABC i uporabimo Pitagorin pouak.
2
2
2
2
2
2
AC
= AB + BC
AC
= AB + BC
/

AC =

AB

+ BC

d=

(1.6 m )

2
+ ( 2 m ) = 2.56 m.

Vjeba 249
Osoba stoji na udaljenosti 100 cm od vertikalnog ravnog zrcala. Koliko je slika njezinog
stopala udaljena od oiju ako se oi nalaze na visini 16 dm?
Rezultat:
2.56 m.
Zadatak 250 (Amir, tehnika kola)
Ukupni svjetlosni tok koji daje izotropni svjetlosni izvor ima 1256 lm.
a) Kolika je jakost izvora svjetlosti?
b) Kolika je osvjetljenost neke toke na povrini okomitoj na zrake ako je toka udaljena 2 m?
Rjeenje 250
= 1256 lm,
r = 2 m,
I = ?,
E=?
Jakost izvora I i svjetlosni tok povezani su izrazom
I=

gdje je prostorni kut koji je odreen omjerom povrine koju taj kut izrezuje na sferi polumjera r.

Za tokasti izvor svjetlosti, jakosti I, osvjetljenje E (iluminacija) iznosi:

I
E=
,
2
r
gdje je r udaljenost izvora od promatrane plohe, a svjetlost okomito pada na plohu.
a)
Budui da je cijeli prostor obuhvaen prostornim kutom = 4 , slijedi:
I=

1256 lm
4

= 99.95 cd 100 cd .

b)
Osvjetljenost toke na povrini okomitoj na zrake ako je toka udaljena r, iznosi:
E=

I
100 cd
=
= 25 lx.
2
2
r
(2 m)

Vjeba 250
Ukupni svjetlosni tok koji daje izotropni svjetlosni izvor ima 2512 lm. Kolika je jakost izvora
svjetlosti?
Rezultat:
200 cd.
Zadatak 251 (Ante, srednja kola)
Valna duljina ute natrijeve svjetlosti u vakuumu je 0 = 589 nm. Izraunajte:
a) valnu duljinu
b) frekvenciju
c) brzinu svjetlosti u vodi.
(indeks loma vode n = 1.33, brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m / s)
Rjeenje 251
0 = 589 nm = 5.89 10-7 m,
n = 1.33,
c = 3 108 m / s,
= ?,
= ?,
v=?
Indeks loma n nekog prozirnog sredstva jednak je kvocijentu brzine svjetlosti c u vakuumu i brzine
svjetlosti v u tom sredstvu.
c
n= .
v
Sveza izmeu valne duljine , frekvencije i brzine v dana je relacijama:
v
v
v = = = .

a) Pri prijelazu svjetlosti iz vakuuma u vodu valna duljina se smanji, a frekvencija ostaje ista.


v
valna duljina u vakuumu

podijelimo prve
v

0 c
= valna duljina u vodi

dvije jednadbe

c
c

n=
n=

v
v

0 =

=
0 c

n=

c
v

0 c

n=

pomnoimo
v c
v c

n =
n =

0
0
c v
c v
jednadbe

0
0 5.89 10 7 m

n =1
n =1 /
=
=
= 4.43 10
m = 443 nm.
0
n
n
1.33
0
b) Frekvencija iznosi:
8 m
14
s
=
=
= 5.09 10
Hz.
0 5.89 10 7 m
3 10

c) Brzina svjetlosti u vodi je:

v=

c
n

8 m
s = 2.26 10 8 m .
1.33
s

3 10
=

Vjeba 251
Kolika je brzina svjetlosti u dijamantu? (indeks loma dijamanta n = 2.42, brzina svjetlosti u
vakuumu c = 3 108 m / s)
Rezultat:

1.24 10

8 m
.
s

Zadatak 252 (Tea, gimnazija)

Predmet i realna slika meusobno su udaljeni 60 cm. Slika je 2 puta vea od predmeta. Kolika
je arina daljina zrcala?
Rjeenje 252
d = 60 cm = 0.6 m,
= 2,
f=?
Sferno zrcalo je dio kugline povrine, tj. ono je kalota kugle. Jednadba sfernog zrcala daje svezu
izmeu udaljenosti predmeta i slike od sfernog zrcala i fokalne daljine.
Uzmemo li kao ishodite tjeme zrcala i oznaimo li sa a udaljenost predmeta od tjemena, sa b
udaljenost slike od tjemena, sa f udaljenost fokusa (arita) od tjemena zrcala, vrijedi jednadba:
1 1 1
+ = .
a b f

Konveksna zrcala ne daju realnu sliku, nego prividnu (virtualnu).

Poveanje zrcala zovemo omjerom izmeu veliine slike y ' i veliine predmeta y:

y'

b
= .
y
a

Kad je negativan, slika je obrnuta, a kad je pozitivan, slika je uspravna.

b
a

y
F

y'

Konkavno sferno zrcalo daje realnu i uveanu sliku kada je predmet izmeu arita F i sredita
zakrivljenosti S. Slika je obrnuta pa je poveanje negativno. Udaljenost slike b vea je od udaljenosti
predmeta a, stoga je
b a = d.
Iz uvjeta zadatka dobije se:

ba = d

ba = d

ba = d

=
b
b

2 a a = d a = d.
b = 2a
a
= 2
= 2 / ( a)
a
a

= 2

ba = d

Raunamo b.
b = 2a
a=d

b = 2 d.

Iz jednadbe zrcala dobije se f.

a = d , b = 2d
1 1 1
+ =
a b f

1
1
1
2 +1 1
3
1
1
3

+
d 2d f
2d f
2d f
f 2d

b d
2 d 2 0.6 m
a c
= = f =
=
= 0.4 m = 40 cm.
b
d
a
c
3
3

Vjeba 252
Predmet i realna slika meusobno su udaljeni 600 mm. Slika je 2 puta vea od predmeta.
Kolika je arina daljina zrcala?
Rezultat:
400 mm.
Zadatak 253 (Matko, srednja kola)
Pri prijelazu iz vakuuma u neko sredstvo svjetlost upada pod kutom 60, a lomi se pod kutom
30. Kolika je brzina svjetlosti u sredstvu, ako je brzina svjetlosti u vakuumu c?
A. 0.58 c
B. 1.73 c
C . 0.85 c
D. c
Rjeenje 253
= 60,
= 30,
v1 = c,
v2 = ?
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na
granicu sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Omjer sinusa kuta upadanja i

10

sinusa kuta loma stalan je broj koji nazivamo indeksom loma. Upadni kut i kut loma vezani
su jednadbom (Snelliusov zakona):
sin v1
=
,
sin v2
gdje su v1 i v2 brzine svjetlosti u prvom i drugom sredstvu.

2. sredstvo

1. sredstvo

.
v
v sin
v sin
sin
sin v1
c sin
= 1
=
/ 2
v2 = 1
v2 =
=
sin v2
sin v2
sin
sin
sin

c sin 30

= 0.58 c.

sin 60

Odgovor je pod A.
Vjeba 253
Pri prijelazu iz vakuuma u neko sredstvo svjetlost upada pod kutom 30, a lomi se pod kutom
30. Kolika je brzina svjetlosti u sredstvu, ako je brzina svjetlosti u vakuumu c?
A. 0.58 c
B. 1.73 c
C . 0.85 c
D. c
Rezultat:
D.

Zadatak 254 (Matko, srednja kola)

Pri prolasku dva svjetlosna vala kroz vakuum omjer njihovih valnih duljina je 1 : 4.
Frekvencije tih valova imaju omjer:
A. 1 : 4
B. 1 : 2
C. 4 : 1
D. 2 : 1
Rjeenje 254
1 : 2 = 1 : 4,
1 : 2 = ?
Prema valnoj ili undulatornoj teoriji svjetlost se iri u valovima za koje vrijedi jednadba
c
c = = ,

gdje je c brzina irenja, duljina vala, frekvencija (uestalost).

c
c

1 : 2 = 1 : 4

1
2

1
4

1
c

1
4

1
c

1
4

1
1

1
4

b d
4
a c
=

= 1 = 1 : 2 = 4 : 1.
2 1
a c
b d
Odgovor je pod C.

11

2
1

1
4

Vjeba 254
Pri prolasku dva svjetlosna vala kroz vakuum omjer njihovih valnih duljina je 1 : 2.
Frekvencije tih valova imaju omjer:
A. 1 : 4
B. 1 : 2
C. 4 : 1
D. 2 : 1
Rezultat:
D.
Zadatak 255 (Mario, srednja kola)
Izmeu dvije staklene ploice indeksa loma n1 i n2 nalazi se sloj tekuine indeksa loma n. Vidi
sliku! Zraka svjetlosti pada na prvu ploicu pod kutom , prolazi kroz sloj tekuine i ulazi u drugu
plou pod kutom . Dokaite da za kutove i vrijedi zakon loma neovisno o sloju tekuine izmeu
ploica.

n1

n2
Rjeenje 255
n1,
n2,
n
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na
granicu sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Omjer sinusa kuta upadanja i
sinusa kuta loma stalan je broj koji nazivamo indeksom loma n. Upadni kut i kut loma vezani
su jednadbom (Snelliusov zakona):
sin
= n.
sin
Ako je prvo sredstvo vakuum (zrak), tada indeks loma nazivamo apsolutnim indeksom loma n.

2. sredstvo

1. sredstvo

Na granici dvaju optikih sredstava svjetlost skree od prvobitnog pravocrtnog smjera (lomi se) prema
zakonu:
sin n2
=
,
sin n1
gdje je upadni kut, kut loma, n1 apsolutni indeks loma prvog sredstva, n2 apsolutni indeks loma
drugog sredstva.

12

n1
A

n2
Sa slike vidi se da za zakon loma u toki A vrijedi
sin
sin

n
n1

a u toki B
n
= 2.
sin
n
sin

Tada je:

sin
sin

n
n1

pomnoimo
sin sin
n n

= 2

sin sin n1 n
sin n2
jednadbe
=
sin
n

sin sin
n n
sin n2

= 2
=
.
sin sin n1 n
sin n1
Vjeba 255
Izmeu dvije staklene ploice indeksa loma n1 i n2 nalazi se sloj tekuine indeksa loma 1.2.
Vidi sliku! Zraka svjetlosti pada na prvu ploicu pod kutom , prolazi kroz sloj tekuine i ulazi u
drugu plou pod kutom . Dokaite da za kutove i vrijedi zakon loma neovisno o sloju tekuine
izmeu ploica.

n1

n2
Rezultat:

Dokaz analogan.

Zadatak 256 (Anita, srednja kola)

Zraka svjetlosti pada na povrinu stola pod kutom 48. Kako treba postaviti ravno zrcalo da bi
reflektirana zraka svjetlosti bila usporedna sa povrinom stola?
Rjeenje 256

13

 = 48,
=?
Ponovimo!
Ako zraka svjetlosti pada na ravno zrcalo, tj. na ravninu koja
odbija ili reflektira zrake svjetlosti, onda upadna zraka, okomica
na granicu sredstva u upadnoj toki i reflektirana zraka lee u

istoj ravnini okomitoj na ravninu zrcala. Upadnim kutom
zrcalo
zovemo kut izmeu upadne zrake i okomice, a kutom odraza ili
refleksije kut izmeu reflektirane zrake i okomice. Kut upada
jednak je kutu refleksije :
=
kut upada = kut refleksije , = .
Kutovi sa paralelnim kracima sukladni su ili suplementni.

+ = 180

Kutovi s okomitim kracima sukladni su ili suplementni.

c
b
d

ac

=

bd
+ = 180

Uporabom zakona refleksije dobije se kut od 66 ili pak kut od 24.

= 90

14

= 90

48
2

= 66

180 -
2
180 -
2

= 90

180
2

90
1

180
2

180 180 +
2

180 180 +
2

48
2

= 24 .

Vjeba 256
Zraka svjetlosti pada na povrinu stola pod kutom 40. Kako treba postaviti ravno zrcalo da bi
reflektirana zraka svjetlosti bila usporedna sa povrinom stola?
Rezultat:
70, 20.
Zadatak 257 (Amra, gimnazija)
Predmet se nalazi 1 m ispred ravnog zrcala. Tri metra iza predmeta nalazi se Amra . Na
kojoj se udaljenosti od Amre nalazi slika predmeta?
Rjeenje 257
a = 1 m,
d = 3 m,
x=?
Zrcalo je svaka uglaena ploha koja dobro i pravilno reflektira svjetlost. Ravno zrcalo je zrcalo koje za
dioptrijsku plohu ima ravninu. Ravno zrcalo je ravna glatka ploha koja moe odbijati zrake svjetlosti
prema zakonu odbijanja. Plohe dobrih zrcala su tanki slojevi srebra naparenog na ravne staklene
podloge. Ravno zrcalo daje virtualnu uspravnu i stigmatinu sliku (stigmatina slika znai da je
ogledalo sposobno za tono i otro odslikavanje predmeta). Slika u ravnom zrcalu je simetrina s
predmetom i virtualna.

C
a

D
a

x
Sa slike vidi se:
AB = d , BC = CD = a ,

AD = x

Traena udaljenost iznosi:

AD = AB + BC + CD x = d + a + a x = d + 2 a = 3 m + 2 1 m = 5 m.

15

Vjeba 257
Predmet se nalazi 3 m ispred ravnog zrcala. Jedan metar iza predmeta nalazi se promatra. Na
kojoj se udaljenosti od promatraa nalazi slika predmeta?
Rezultat:
7 m.
Zadatak 258 (Toni, tehnika kola)
Koliko mora biti visoko Sunce (kut iznad horizonta) da bi Suneve zrake reflektirane od
povrine vode bile polarizirane? (indeks loma vode n = 1.33)
Rjeenje 258
n = 1.33,
=?
Kada nepolarizirana svjetlost upada pod kutom na graninu plohu prozirnog sredstva djelomino se
reflektira, a djelomino lomi. Reflektirana svjetlost je potpuno polarizirana samo u sluaju kada
reflektirana i lomljena zraka zatvaraju pravi kut (90).
Ako je tangens kuta upadanja nepolarizirane zrake na neko sredstvo jednak indeksu loma tog sredstva
reflektirana je zraka polarizirana, tj.
tg = n,
gdje je upadni kut zrake svjetlosti, a n indeks loma sredstva u koje zrake padaju.

tg = n = tg

n = tg

1.33 = 53 3' 40 ''.

Kut iznad horizonta (visina Sunca) je komplement kuta pa slijedi:

+ = 90

= 90 = 90 53 3' 40 '' = 89 59 '60 '' 53 3' 40 ''

= 36 56 ' 20 ''.
Vjeba 258
Koliko mora biti visoko Sunce (kut iznad horizonta) da bi Suneve zrake reflektirane od
povrine vode bile polarizirane? (indeks loma vode n = 1.73)
Rezultat:
30.

Zadatak 259 (Toni, tehnika kola)

Pod kojim kutom vidi ronilac pod vodom Sunce koje je u zenitu? (indeks loma vode n = 1.33)
Rjeenje 259
= 0 upadni kut zrake Sunca u zenitu,
n = 1.33,
=?
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na
granicu sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Omjer sinusa kuta upadanja i
sinusa kuta loma stalan je broj koji nazivamo indeksom loma n. Upadni kut i kut loma vezani
su jednadbom (Snelliusov zakona):

16

sin

= n.

sin

2. sredstvo

sin
sin

=n n=

sin
sin

n=

sin =

0
1.33

sin
sin

1. sredstvo

sin
n

sin =

sin = 0 = sin

sin
n

sin =

sin 0
1.33

0 =0 .

Sunce u zenitu

Vjeba 259
Pod kojim kutom vidi ronilac pod vodom Sunce koje je u zenitu? (indeks loma vode n = 1.73)
Rezultat:
= 0.
Zadatak 260 (Jasmina, gimnazija)
Polumjer zakrivljenosti konkavnog zrcala je 60 cm. Na kojoj udaljenosti od zrcala treba
postaviti predmet da bi reflektirane zrake bile meusobno usporedne (paralelne)?
Rjeenje 260
R = 60 cm = 0.6 m,
b = reflektirane zrake usporedne su,
a=?
Sferno zrcalo je dio kugline povrine, tj. ono je kalota kugle. Jednadba sfernog zrcala daje svezu
izmeu udaljenosti predmeta i slike od sfernog zrcala i fokalne daljine.
Uzmemo li kao ishodite tjeme zrcala i oznaimo li sa a udaljenost predmeta od tjemena, sa b
udaljenost slike od tjemena, sa f udaljenost fokusa (arita) od tjemena i sa R polumjer zakrivljenosti
zrcala, vrijede jednadbe:
1 1 1
1 1 2
+ =
,
+ = .
a b f
a b R
Za arinu (fokalnu) daljinu vrijedi:
R
f = .
2
arina daljina zadanog zrcala iznosi je

17

f =

R 0.6 m
=
= 0.3 m = 30 cm
2
2

pa dalje slijedi:
1 1 1
1 1 1
1
1
1 1
+ =
+ = + 0 = = a = f = 0.3 m = 30 cm.
a b f
a f
a
f
a f

S
F
f
Kada je predmet u fokusu (a = f) slika je u neizmjernosti. Slika 'nastaje' beskonano daleko, tj. na
konanoj udaljenosti ne postoji jer su reflektirane zrake meusobno usporedne (paralelne).

1
= 0 nije matematiki korektno napisan, ali za nae potrebe moe posluiti.

Vjeba 260
Polumjer zakrivljenosti konkavnog zrcala je 40 cm. Na kojoj udaljenosti od zrcala treba
postaviti predmet da bi reflektirane zrake bile meusobno usporedne (paralelne)?
Rezultat:
a = 20 cm.

Izraz

18