Difrakcija je pojava promjene oblika valne fronte

pri nailasku vala na prepreke i otvore.

Objašnjava se Huygensovim načelom.

 snop zraka se širi

 val se širi i izvan granice
geometrijske sjene
 tako nešto se snopu čestica ne
bi moglo desiti
Difrakcija ili ogib valova je pojava da se val širi
izvan granica geometrijske sjene.
Objašnjava se Huygensovim načelom.
Serway R.A., Jewett J.W. Physics for scientists and engineer
 Uvjet za difrakciju (ogib)

 da bi nastao ogib valna duljina svjetlosti

mora biti istog reda veličine kao
pukotina ili prepreka na koju val nailazi.

 npr., radio valovi se ogibaju na zgradama,

brdima,….
 Difrakcija je višestruka
interferencija.

Ponovimo :
kod interferencije je
s ~ d-1
Usporedba interferencije i difrakcije

Youngov pokus

Ogib na optičkoj mrežici

Ogib monokromatske svjetlosti

Ogib bijele svjetlosti

 Optička rešetka=mrežica

1 S1

d
1
So

2 3 zastor

d - konstanta rešetke

1 sin  1 
d k = d sin k
d k
sin  k 
d k = 0,±1,±2...

k – redni broj ogibne slike
 DIFRAKCIJSKI UZORAK NA KRUŽNOM OTVORU

Svjetlost veće valne duljine Svjetlost veće frekvencije

daje širi ogibni uzorak daje uži ogibni uzorak
OGIBNI UZORAK NA KRUŽNOM OTVORU

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

središnji maksimum

sekundarni maksimum
OGIB NA USKOJ VERTIKALNOJ PUKOTINI
(MONOKROMATSKA SVJETLOST)

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

OGIBNI UZORAK PROIZVEDEN PUKOTINOM ŽILETA
(MONOKROMATSKA SVJETLOST)

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

 UPOTREBA OPTIČKE REŠETKE

SPEKTROMETRI – uređaji za mjerenje karakteristika

izvora svjetlosti
MONOKROMATORI - uređaji za odabir valne duljine
svjetlosti
HOLOGRAMI - optički uređaji koji proizvode 3D slike
predmeta
OPTIČKA VLAKNA – rasapom podataka za prijenos u
različite valne duljine može se istim optičkim vlaknom slati
više “struja” podataka
OPTIČKI MEDIJI za pohranu podataka (DVD, CD ... )
LASERI – kao dio DVD playera, “pržilica”..
POLARIZATORI – opažanje optičkih pojava u posebnim
uvjetima
 SAMO MOJA OPTIČKA REŠETKA - TREPAVICE

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

OPTIČKA REŠETKA CD

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

zarezi na CD-u širine 0,5 mm djeluju kao optička rešetka

Preljevanje boja nakon osvjetljavanja bijelom svjetlošću

je superpozicija ogibnih uzoraka na zarezima
 3D OPTIČKA REŠETKA – VIJENAC OKO MJESECA

obojeni krugovi - nastaju ogibom na kapljicama vode

u atmosferi koje čine prostornu optičku rešetku
kristal Na Cl
OGIB X ZRAKA NA KRISTALNOJ REŠETCI

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

 OGIB X ZRAKA NA KRISTALNOJ REŠETCI

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

na kristalu NaCl na molekuli DNK
 Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012
Serway R.A., Jewett J.W. Physics for scientists and engineer
Primjer: Zelena svjetlost, valne duljine 540 nm ogiba se na
rešetki koja ima 2000 zareza na 1 cm.
a) Pod kojim je kutom ogibni maksimum trećeg reda?
b) Postoji li ogibni maksimum desetog reda?
Rješenje:
 = 540 nm = 54010-9 m
N = 2 000
l = 1 cm = 0,01 m b) sin10 = ?
k=3
10  540 10 9 m
a) 3 = ? sin 10 
l 0,01 m 5 10-6 m
d sin k = k d 
N  1 2000 - 1 sin10 = 1,08 > 1
k d = 510-6 m
sin  k 
d
3  540 10 9 m 3 = 18,9o
sin  3 
5 10 -6 m
Zadatak 1: Optička rešetka ima 4000 zareza na 1 cm duljine.
Na rešetku upada okomito svjetlost valne duljine 589 nm.
a) Koliki je najveći red spektra koji se može dobiti tom
rešetkom?
b) Koliki kut pripada najvišem redu spektra?
Rješenje:
N = 4000
l = 1 cm = 0,01 m
 = 589 nm = 58910-9 m b) 4 = ?
a) k = ? l 0,01 m 4  589 10 9 m
d  sin  4 
N  1 4000 - 1 2,5 10-6 m
d = 2,510-6 m
d sin k = k 4 = 70,4o
d sin  k 2,5 10 6 m  sin 90o
k  k=4
 589 10 9 m
Zadatak 2: Kolika je frekvencija svjetlosti koju optička rešetka
s 1000 zareza na 1 cm otklanja u spektru drugog reda za 6o3'?
Rješenje:
N = 1000
l = 1 cm = 0,01 m
k=2
2 = 6o3’
f=? l 0,01 m
d sin k = k d 
N  1 1000 - 1
c = f d sin  k

k d = 10-5 m
c 3 108 m s -1
f   10 5 m  sin6 o3'
 5,27 10 m 
-7

2
f = 5,691014 Hz  = 5,2710-7 m
Zadatak 3: Paralelni snop bijele svjetlosti upada okomito na
optičku rešetku koja ima 250 zareza na 1 mm duljine. Pod
kojim se kutom ogiba crvena svjetlost valne duljine 700 nm u
spektru prvog reda? Koliki je razmak između prve ogibne
pruge crvene boje i središnjeg maksimuma na zastoru
udaljenu 1m od rešetke?
Rješenje:
N = 250
l = 1 mm = 10-3 m
 = 700 nm = 70010-9 m
k=1 l 10 3 m
a=1m d 
N  1 250 - 1
1,s1 = ?
d = 410-6 m
d sin k = k
k 1  700 10 9 m
sin  k  sin 1  1 = 10o
d 4 10-6 m
 S1
1 s1
So
a

s1 = a tan1 = 1 m tan10o
= 17,6 cm
s1 = 0,176 m
Zadatak 4: Okomito na optičku rešetku konstante 10 m
upada svjetlost dviju valnih duljina: 444 nm i 592 nm. Pod
kojim će se najmanjim kutom pokriti ogibni maksimumi ovih
valnih duljina?
Rješenje:
d = 10 m = 10000 nm
1 = 444 nm
2 = 592 nm
=?
d sin  = k11 k1 2 592 nm k1 = 4 k1 = 3
d sin  = k22  
k 2 1 444 nm k11 4  444 nm
sin   
k11 = k22 k1 4 d 10000 nm

k2 3  = 10,2o