Bolja polovica hrabrosti

AUTOR: IVAN SLAMNIG

Roman Bolja polovica hrabrosti (1972.), hrvatskoga knjievnika Ivana

Slamniga, smatra se naim prvim pravim postmodernistikim romanom.
Njegova postmodernistika prethodnica u jednom je sloju dio hrvatske
proze u trapericama, u ijem je sreditu skupina, odnosno klapa
(okupljanje starih kolskih prijatelja), te motiv bijega (glavni junak bjei od
svih, no ponajvie od samoga sebe). Osim tih glavnih odrednica romana.
postoji i jedna glavna tematika, u kojoj pratimo jednu ljubavnu priu. Ovo je
roman u kojoj postoji pria u prii, koja se na kraju ispreplie. Junak
pripovjeda ima svoju priu: profesor je, ima prolaznu ljubavnu vezu, esto
mijenja mjesto boravka. Ali njegova pria znaajno je odreena tekstom
romana u romanu tj. priom jedne knjievne amaterke u pisanju.
Na kraju zakljuuje da je on uvuen u njezinu priu te da je on sam dio te
prie, samim time to je ita i raspravlja o njoj. Ta knjievna amaterka,
postarija ena, htjela je glavnom liku preko svojih pria, prepriati svoju
prolost te mu dati da znanja svoje elje i matarije o njemu. Glavni lik na
kraju shvaa poantu svega te bjei, bjei od svih da bi radio kao profesor
engleskog i njemakog jezika u koli u jednom selu. Roman zavrava
bijegom. Ne znamo to e biti kasnije, no nije ni bitno. Bitne odrednice
ovoga romana su drutvo u kojem se istie pojedina. On bjei od samoga
sebe jer se boji svega i nije pronaao svoj put. I kad mu se ponudi neko
rjeenje, primjerice pria koju ita od novosteene prijateljice, knjievnice
amaterke, koja mu otvoreno daje do znanja to eli, on svejedno bjei.
Tema romana zapravo nije Flaksov ivot, ve izmiljena pria koju pie
Matilda, teta usidjelica. Okvirnu priu, koja dri roman na okupu, pria
glavni lik Flaks, pravim imenom pringinsfelt. Flaks je intelektualac srednjih
godina koji ivi u Hrvatskoj, odnosno Zagrebu. On se bavi pisanjem te
prevoenjem. U romanu pie jezinu disertaciju o jezinih natpisima u
Hrvatskoj. Druga pria koja se pojavljuje u romanu jest Matildina pria o Ani
i Vojku.
Temeljna problematika romana svodi se na pitanje same ljudske
egzistencije (motiv bijega odnosno lutanja), pitanje socijalizacije te pitanje
knjievnosti i jezika. Svoju priu Flaks pria u 1. licu, dok je Matildina pria
ispriana u 3. licu. Matilda svoju priu smjeta u okvire povijest hrvatske
knjievnosti. Tema je ljubavna pria izmeu Ane i Vojka te je smjetena u
vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Tijekom razvoja te pripovijest primjeuje
se prava Matildina namjera. Htjela je nekako pridobiti mladoga Flaksa.

Flaks itajui Matildine rukopise na kraju shvaa poantu svega. Shvaajui

prijevaru u koju ga je teta uvukla svojom pripovijeu, Flaks je otiao
Brestovje.
Vrsta djela: roman
Vrijeme radnje: 7o.-te godine prolog stoljea
Mjesto radnje: Zagreb, Brestovje
Kratak sadraj
Roman poinje glavnim junakom Flaksom i njegovim razmiljanjem,
odnosno odmaranjem u svojem automobilu. Igrom sluaja, s neznancem
koji mu je pomogao da parkira automobil, odlazi u lokalnu krmu i asti ga
gemitom za napravljenu uslugu. Tamo je Flaks sreo svoje kolske prijatelje
Zitu, Bertija, Hercla. Upao je u raspravu o davnom izletu u Samobor.
Raspravljali su o raznim dogodovtinama koje su proivjeli na izletima.
Tu saznajemo kako je bila objavljena prva Flaksova pjesma. On je svoju
prvu pjesmu ubacio u postkast na adresu jednog omladinskog asopisa.
Nakon mjesec dana, pjesma mu je bila objavljena te se poeo aktivno baviti
pisanjem. Takoer, u tome razgovoru saznajemo kakva je to skupina bila.
Prema Flaksovim rijeima, ova klapa je bila ona u kojoj se moglo utjeti,
odjednom govoriti, a mogli su se i podijeliti te meusobno razgovarati. Bavili
su se nimalo slinim poslovima, ali su kao klapa jako dobro funkcionirali jer
su bili sloni. Tu saznajemo kako Flaks trenutno pie jezinu disertaciju
Preobrazba knjievnog i saobraajnog jezika u sjevernoj Hrvatskoj u 19.
stoljeu. Zita mu preporui da doe do nje jer ima sauvane pjesmice koje
su pisali svake godine ocu za roendan.
Tako Flaks odlazi do Zite. Tamo upoznaje njezinu sestrinu Anitu i Zitinu
tetu Matildu. Zitina sestrina Anita je mlada djevojka koja ivi malo kod nje,
a malo kod svoje majke jer se eli rastati od svog mua. Kod Zite Flaks
pronalazi mnotvo knjiga koje ga interesiraju. Zitina teta Matilda daje Flaksu
na itanje prvi dio svog romana. Ona ne eli objaviti svoj roman, ali je
zanima tue miljenje. Vraajui se kui, Flaks poinje svoju avanturu sa
Anitom, no, shvaa da od njihove ljubavi ne bi moglo biti nita. Tu istu
veer, ita prvi dio Matildinog romana, u kojem saznajemo o emu je ona
pisala. Pria poinje o djevojci Ani te njezinom ivotu. Ona je vezana uz
momka Vojka. Provodili su vrijeme zajedno te na kraju prvog dijela
saznajemo kako su oni zapravo neslubeno zarueni.

Nakon proitanog prvog dijela prie, Flaks i njegova skupina na Zitin

prijedlog odlaze na izlet u Brestovje, potraiti stare natpise. Zita je rekla
kako je to mjesto gdje su imali ladanjsku kuu i da se tamo nalaze zanimljivi
stari natpisi. Krenuli su vlakom i veselili se kao mala djeca. Stigavi vlakom
u Brestovje, naili su na crkvicu, na kojoj su nali zanimljive stare natpise.
Lutajui i neznajui gdje je Zitina ladanjska kua, naili su na enu koja je
im je rekla gdje se nalazi ta famozna ladanjska kua, odnosno dvor, kako
je Fons izjavio. Tako su upoznali i starijeg gospodina Andriju ebetia. On
ih je uveo u kuu. U njoj su bili ena te Andrijin otac, Ludvek ebeti. Zita
shvaa da su to Relski, njezini davni kumovi. Starci su se sjeali Zite na
mahove. Tu saznajemo da Zitina majka jo uvijek ima kontakt sa njima.
Nakon ovoga posjeta, klapa odlazi u Brestovje te tamo nailazi na Luuma.
Ba u to vrijeme, u Brestovju se odravao festival. Luum je mislio da su
oni doli na festival. Nisu ga htjeli razoarati te su mu preutjeli istinu. Tema
festivala bio je dijalekt, naglasci Klapa se zabavljala, uivali su u dobroj
hrani i piu. Tu saznajemo zaboravljeno Flaksovo obeanje Luumu da e
odrati referat iz filoloke sekcije. Stvar je spasio Hercle, koji je u Dvorani
Doma kulture odrao predavanje o naglascima. Dola ga je podrati cijela
klapa te mu u raspravi pomogao i sami Flaks koji je osjeao grinju savjesti
zbog neodranog obeanja. Kasnije su svi jeli i pili te im je svima Luum
predloio poslove u Brestovju. Nitko nije prihvatio, no na kraju romana
saznajemo da je Flaks prihvatio mjesto profesora engleskog i njemakoj
jezika u koli. Te veeri, Flaks od Zite dobiva drugi dio Matildine prie o Ani i
Vojku.
U drugom dijelu Matildine prie saznajemo kako su se Ana i Vojko vjenali
te odlaze na svoje brano putovanje. Tijekom tog vremena, Ana nije uspjela
zanijeti, no, naalost, niti kasnije. No, vjerovala je kako Vojku to nije
smetalo. Ana je kuhala za Vojka, a on je bio jo mladi lijenik te se
usavravao u svojoj profesiji. Vrativi se s branog putovanja, Ana je
shvatila da se ona mora brinuti za kuanstvo te svima pokazati kako je
sposobna kuanica. Za vrijeme Vojkova imendana, opravdala se kao vrsna
domaica. Sve dane dok je Vojko radio, Ana je provodila pripremajui, kako
sebe, tako i hranu i cijelo kuanstvo za Vojka. Voljela ga je i prihvaala je
sve u vezi njega. Na kraju drugog dijela prie dobivamo znaajku koja nam
daje uvid to e biti u treem, odnosno zadnjem dijelu romanu. U luku je
doao brod sa natpisom JUGOSLAVIJA, koji se kretao u podrujima u
kojima je vladao rat. Proitavi drugi dio prie, Flaks je zaspao.
Probudivi se, klapa se sastala te istom i rastala. Flaks je ostao s Bertijem u
Brestovju. Provodili su vrijeme hedonistiki, usput imajui filozofske
rasprave. Vrativi se iz Brestovja, a Flaks odlazi do Zite. Tad je Anita bila
sama doma te su ona i Flaks imali svoju ljubavnu veer. Kasnije se vratila

Matilda, osjeajui da je neto bila prekinula, no nije nita spomenula.

Matilda i Flaks su imali rasprave o njezinu romanu, o samom jeziku
romana. Tu veer Flaks dobiva trei dio Matildina romana. U treem dijelu
romana, kao to se moglo i zakljuiti iz zadnjeg dijela, dolazi do rata.
Njihovo mjesto bilo je okupirano od strane talijanskih i njemakih okupatora.
Vojko je dobio asniku odoru te je postao vojni lijenik. Vojko je imao razne
prie to je sve morao raditi kako bih pomogao ljudima.
Kako je vrijeme prolazilo, Vojko je poeo obolijevati. Ana samoj sebi nije
htjela priznati da bi Vojko, kao lijenik, mogao oboljeti. Primjeivala je Ana
preko Vojkove prehrane da se neto udno dogaa s njime. Traio je
drugaiju hranu nego to je obiavao jesti. No, ona nije nita pitala, ve je
uradila kako je Vojko rekao. Jedne veeri, Ana se nije nije ni snala, a
njezin mu je umro. Vojko je umro od unog napada. Tako je zavrio ovaj
dio Matildine prie o Ani i Vojku. Nakon ovog nastavka, Flaks je poeo
polagano shvaati kako ga je Matilda nesvjesno uvlaila u svoju priu.
Netom kasnije, Flaks provodi veer sa Forkom. Raspravljali su o muko
enskim odnosima te o svemircima. No, glavni razlog njihova nalaenja,
kako je rekao Flaks, jest dogovor oko novoga istraivakog izleta. Matilda je
spomenula Flaksu da e mu pokazati zanimljive nadgrobne natpise. Klapa
je krenula na izlet s tetom Matildom. Na tome izletu naili su na zanimljive
stare nadgrobne spomenike.
Kasnije, dobivi neoekivan honorar, Flaks odlui poastiti se i kupiti si
neto. Odlazi u trgovinu Namu s namjerom da si kupi arape. Tamo susree
Anitu koja mu pomae u kupnji. Proveli su neko vrijeme zajedno. Anita je
bila inicijator koji je Flaksu i itateljima otvorio oi da se Flaks zapravo boji
vezanja, preciznije, ljubavnih veza. Anita mu na kraju veeri daje zadnji dio
Matildine prie u kojem saznajemo to se dogaa s Anom nakon Vojkove
smrti. Ana se svaki dan spremala i ureivala kao i za vrijeme Vojkova
ivota. Redovito je kupovala hranu za dvoje, ali dugo vremena nije kuhala
nita. Svaki dan bi odlazila na Vojkov grob. Osjeala je da mu je tako blie i
da imaju neto svoje.
Nakon nekog vremena, Ana je poela na groblju primjeivati mladia kako
takoer stoji na jednom od grobova. S vremenom, Ana se poela interesirati
za njega. S vremenom vie nije bila sigurna dolazi li na Vojkov grob radi
Vojka ili mladia. Izjedala ju je sumnja je li Vojko samo izgovor da bi imala
neki nedogovoreni sastanak s mladiem kojega ne zna, ali je ipak neto,
ljudskom oku nevidljivo, vee uz njega. Nije ni sama znala to je ispravno,
ali znala je kako se osjea. Utjehu je, bez obzira na sve, pronalazila u
odlascima na groblje, gdje je znala da e pronai mladia koji joj je bio
misterij. Flaksu je ovaj zavretak bio neobian.

Jedne veeri, sastali su se svi zajedno teta Matilda i Anita i Zita. Flaks i
Matilda vodili su rasprave o zavretku ove prie. Matilda napominje kako je
njoj vaan Anin odnos prema Vojku te kako Anu ne treba kriviti radi njene
dileme i zbog ega odlazi na groblje. Tako kao da opravdava samu sebe.
Tu istu veer Flaks ljubi Zitu. Kasnije Flaks dolazi do svojih novih spoznaja.
Shvaa prijevaru u koju ga je Matilda uplela. Shvatio je da je svime ovime,
a ponajvie romanom, sve ovo bila Matildina izjava ljubavi. Flaks odluuje
da ne eli biti vezan ni za koga te zove Luuma. Kae mu da dolazi u
Brestovje i prihvaa mjesto profesora engleskog i njemakog jezika u koli.
Iste veeri Flaks odlazi, odnosno bjei, no on to naziva spasenjem. Sam
za sebe kae kako je spaen. Roman zavrava reenicom: Razuman
uzmak bolja polovica hrabrosti.. Iako glavni lik, junak Flaks bjei, on u
tome bijegu vidi svoj spas i divi se samom sebi na hrabrosti. Iako bijeg
obino podrazumijevamo kao neto negativno, u ovome sluaju bijeg je
spas, to nam i sami Flaks potvruje.
Likovi: Flaks, Matilda, Anita, Zita, Berti, Hercle
Analiza likova
Flaks glavni lik i junak, pravim imenom pringinsfelt, tridesetogodinjak je
koji ivi u Zagrebu. Putovao je Europom, bio u Firenci, Amsterdamu.
Trenutno se bavi pisanjem jezine disertacije Preobrazba knjievnog i
saobraajnog jezika u sjevernoj Hrvatskoj u 19. stoljeu, odnosno
prouava jezik na terenu.
Njegovo obiljeje je bijeg. Bjei u razna mjesta i luta kako bi pronaao
samog sebe. Nema stalnu vezu. U romanu ima svoje drutvo s kojima
putuje po izletima. Neko vrijeme ima avanturu sa Zitinom sestrinom
Anitom. Djevojka Anita mu se svia ali ne eli nikakvu stalnu vezu s njom.
Takoer, Zitina teta Matilda daje mu u tri navrata svoj roman na itanje. On
je diskutirao s Matildom o njezinu romanu te shvatio kako mu se ona preko
toga daje. Tako izjavila mu je ljubav. Flaks to ne prihvaa te bjei. Na kraju
romana, bjei i od Anite, od Matilde pa i od Zite, s kojom je isto ljubovao.
Zapravo, Flaks je tipian lik izgubljenog intelektualca koji se jo nije
pronaao. Nije spreman odrei se svoje slobode da bi se posvetio nekoj
osobi, u ovome sluaju partnerici. Bjeei iz Zagreba, odlazi u Brestovje
raditi kao profesor engleskog i njemakog jezika u koli. Na kraju romana,
ovim bijegom te promjenom naina ivota, sam je sebi rekao da je spaen.

Anita Zitina sestrina. Ima mua s kojim ivi odvojeno, ali jo je u braku s
njime. Trenutno ivi ili kod Zite ili kod svoje majke. Jo je mlada djevojka i
takoer je izgubljena u ivotu, ba poput Flaksa. Neko vrijeme ima ljubavnu
vezu s Flaksom, ali shvaa da se on boji obaveza i da je to sve prolazno.
Nema neki cilj u ivotu i jo se trai.
Zita Flaksova prijateljica. Bila je udana za Ranka od kojeg se rastavila te
s njim ima ker Jagicu. ivi s tetom Matildom. Pripada Flaksovoj klapi s
kojima organizira izlete i putuje.
Berti Flaksov prijatelj, osoba je s kojom je Flaks najvie volio priati.
Voljeli su piti, napiti se te voditi svoje filozofske razgovore. Berti je uvijek
nekako indirektno pomagao Flaksu u rjeavanju njegovih nedoumica.
Hercle pravim imenom Petar Gavranko. Krhak momak koji je bio
dobroudan. Bavio se lingvistikom. Spasio je Flaksa sa svojim izlaganjem
na izletu u Brestovju. Flaks je bio obeao Luumu da e odrati predavanje
u filolokoj sekciji na festivalu u Brestovju, no Flaksovo obeanje bilo je
pijano te se ovaj nije sjeao toga. U pomo mu je uskoio Hercle sa svojim
predavanjem o akcentima u Brestovju. Njegovo predavanje sve je oduevilo
te mu je u diskusiji pomogao i sami Flaks, zbog grinje savjesti radi svojeg
neodranog predavanja.
Matilda Anitina teta, usidjelica. Ne znamo to je bilo sa njom u prolosti
no Zita za nju kae da je vjerojatno jo djevica i da nikad nije imala
mukarca. Ona je tip osobe koji brine za druge. Ona je dadilja, ali i
svestrana ena. Bavi se pisanjem, ali ne eli objavljivati svoje radove, ve
pie za svoju duu. U ovome sluaju pie roman te ga daje na itanje
Flaksu, kako bi mu dala da znanja da je zaljubljena u njega.
Pratila je modu te se uvijek lijepo dotjerivala i pazila na svoje ponaanje.
Bila je ena u poodmaklim godinama, ali bila je i jako sofisticirana. Takoer,
bila je snalaljiva. Na jednom izletu, na zahtjev Flaksa, prva je pronala
kamen koji je trebao Flaks. Samim time pokazala je svima, a ponajvie
Flaksu, to je htjela postii, kako je mudra i snalaljiva. U svojem romanu
pie o ljubavnoj prii izmeu dvoje ljudi, Ane i Vojka. Smjeta je u razdoblje
Drugoga svjetskog rata. Preko te pria, kao da pria svoju nikad
neisprianu priu. U svakom sluaju, ena je bila nadarena za puno toga,
ali piui ovaj roman, nadomjetala si je ljubav i romantiku koju nije imala u
stvarnom ivotu.
Biljeka o autoru

Ivan Slamnig (1930. 2001.), suvremeni hrvatski pjesnik, prozaik, knjievni

teoretiar i prevoditelj. Roen je u Metkoviu. Klasinu gimnaziju i Filozofski
fakultet zavrio je u Zagrebu.
Od 1949. godine surauje u mnogim knjievnim asopisima, a prvu knjigu,
zbirku pjesama Aleja poslije sveanosti objavljuje 1956. Nekoliko je godina
radio kao predava na slavistikim katedrama sveuilita u Firenzi,
Bloomingtonu, Chicagu, Amsterdamu i Uppsali. Do umirovljenja bio je
profesor na Katedri za komparativnu knjievnost na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu.
Slamnig je svestrani knjievnik. Pie poeziju (zbirke: Aleja poslije
sveanosti, 1956.; Odron, 1956.; Naronska siesta, 1963.; Monografija,
1965.; Limb, 1968.; Analecta, 1971.; Pjesme u izboru Slobodana Novaka,
1973.; Dronta, 1981.; prozu (zbirke pripovjedaka Neprijatelj, 1959. i
Povratnik s Mjeseca, 1964.; roman Bolja polovica hrabrosti, 1972.) i
radiodrame.

Uen i zaigran istodobno, Slamnig je to ponajprije bio u pjesnikom dijelu svoga

opusa kojise sastoji od devet zbirki objavljenih izmeu 1956. i 1988. godine:
Aleja poslije sveanosti,
Odron, Naronska siesta, Limb, Analecta, Dronta, Sed Scholae, Relativno naopako i Tajna,
teknjige Sabranih pjesama

Citati

Krajolik kojim je zavijala ljubiaskasta cesta bio je pun one igre svjet la i
sjene toliko

karakteristine za nizozemske pejzaiste.

Pa onaj osjeaj dubine u pejzau, s mlinom kojislikar nije ni vidio ali je
uo mnogo lijepoga priati o njemu.
Djetinjasto sam se alio sam sa sobom da mi proe vrijeme. Blebetao
sam kao da sam
u

enskom drutvu. Spaen!

Razuman uzmak - bolja polovica hrabrosti