GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija

TEORIJSKI UVOD
Lea je prozirno sredstvo omeeno dvama dioptrima od kojih je barem jedan sferni. U
naim razmatranjima bavimo se tankim leama tj. onima ija je debljina malena u
odnosu na njihov promjer.
Lee koje se nalaze u sredstvu manjeg indeksa loma od indeksa loma njih samih, a ija
je sredina deblja nego krajevi nazivaju se konvergentnim ili sabirnim leama - jer se
nakon loma zrake svjetlosti skupljaju na lei. Konvergentne lee mogu biti bikonveksne,
plankonveksne ili konkavkonveksne. Lee koje su u istim uvjetima tanje u sredini nego
na krajevima nazivamo divergentnim ili rastresnim leama, jer se nakon loma zrake
svjetlosti na takvim leama raspruju. Divergentne lee mogu biti bikonkavne,
plankonkavne ili kovekskonkavne.

Slika 1: Skice lea i opisi radijusa, s lijeva na desno: bikonveksna, plankonveksna,

konkavkonveksna, bikonkavna, plankonkavna i konvekskonkavna.

Upada li na konvergentnu leu snop zraka svjetlosti paralelan s optikom osi, one se
nakon loma na lei sve sijeku u jednoj toni na optikoj osi koju nazivamo slikovnim
aritem konvergentne lee. Kada bismo u toku na optikoj osi s druge strane lee,
simetrinu sa slikovnim aritem, postavili tokasti izvor svjetlosti, zrake iz tog izvora bi
nakon loma na lei bile paralelne s optikom osi i tu toku nazivamo predmetnim
aritem konvergentne lee.
Snop paralelnih zraka svjetlosti koji na divergentnu leu upada paralelno s optikom osi
nakon loma se divergira. Produimo li te divergirane zrake suprotno smjeru njihova
irenja, vidjet emo da se produetci sijeku u jednoj toki na optikoj osi, koju
nazivamo slikovnim aritem divergentne lee. Dakle, slikovno arite se kod
konvergentne lee nalazi na strani upadnih zraka, dok se predmetno arite nalazi na
strani lomljenih zraka i simetrino je sa slikovnim.
Zraka svjetlosti koja dolazi na konvergentnu leu paralelno s optikom osi nakon loma
na lei prolazi slikovnim aritem. Zraka koja upada prolazei predmetnim aritem
nakon loma je paralelna s optikom osi. Zraka koja prolazi sredinom lee se ne lomi.

GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija

Slika 2: Tri karakteristine zrake za konvergentnu leu.

Zraka svjetlosti koja dolazi na divergentnu leu paralelno s optikom osi nakon loma
ima smjer kao da izlazi iz slikovnog arita. Zraka koja upada tako da je usmjerena
prema predmetnom aritu nakon loma je paralelna s optikom osi. Zraka koja prolazi
sredinom lee se ne lomi.

Slika 3: Tri karakteristine zrake za divergentnu leu.

Greke lea i objektiva zajednikim se imenom nazivaju aberacije ili odstupanja.

Dijelimo ih u dvije grupe. U prvoj se nalaze aberacije koje uzrokuju neotrinu nastale
slike, a to su: kromatska aberacija, sferna aberacija, astigmatizam, izboenost polja
slike i koma. U drugoj se grupi nalaze aberacije koje uzrokuju greke u geometrijskoj
perspektivi, a zajedniki ih nazivamo izoblienjima ili distorzijama.
Kako bi slika bila tono prikazana, moraju biti ispunjena tri uvjeta: svakoj toki objekta
treba pripadati odgovarajua tona na slici (ovo oteavaju kromatska i sferna aberacija
te astigmatizam i koma), svakom pravcu objekta treba pripadati odgovarajui pravac na
slici (ovo oteavaju distorzije) i svaka ravnina objekta treba se ocrtavati kao ravnina
unutar slike (ovo oteava izboenost polja slike).

Slika 4: Slika koja ispunjava sva tri uvjeta pravilnog prikaza.

GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija
MATERIJALI I METODE
Cilj vjebe bio je odrediti arine duljine triju konvergentnih lea, i to na tri naina.
Za prvi nain koristili smo sljedei pribor: optiku klupa, prekida, izvor svjetlosti,
predmet, 3 konvergentne lee, zastor i mjerna vrpca. S tim smo priborom radili 5
mjerenja, na nain da smo pomou optike klupe mjerili udaljenost izvora svjetlosti od
lee (a) i udaljenost lee od zastora na kojem je nastajala slika (b). Te dvije vrijednosti u
sljedeoj relaciji daju nam fokus lee (f):
1 1 1
= +

Slika 5: Odreivanje fokusa konvergentne lee preko mjerenja

udaljenosti predmeta, odnosno slike od lee.

Jedno smo mjerenje napravili koristei izvor svjetlosti s definiranim zrakama,

konvergentne lee, zastor i mjernu vrpcu. Izvor je bio namjeten tako da puta paralelni
snop svjetlosti, a sve zrake tog snopa slamaju se tako da prolaze kroz jednu toku,
fokus, pa smo mjerili udaljenost izmeu te toke i nae lee, tonije arinu daljinu.

Slika 6: Paralelni snop svjetlosti na konvergentnoj se lei lomi tako da sve zrake prolaze jednom
tokom - fokusom. Na ovom se principu temelji drugi nain mjerenja fokusa lee ove vjebe.

Za trei smo nain na raspolaganju imali samo konvergentne lee i mjernu vrpcu. Snali
smo se na nain da smo razgrnuli zavjese tako da dnevna svjetlost ulazi u prostoriju.
Stavili smo leu pred bijelu plou i traili smo otru sliku prozora u njoj. Budui da je
udaljenost prozora od lee mnogo vea u odnosu na udaljenost lee od ploe, moemo
pretpostaviti da nam dnevna svjetlost koja ulazi u prostoriju predstavlja paralelni izvor
svjetlosti, pa bi onda udaljenost lee od ploe u trenutku kad dobivamo otru sliku
predstavljala arinu duljinu.

GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija
MJERENJA

a/cm
7,7
12,2
8,7
12,8
6,4

a/cm
18,9
24,8
13
37
13,2

a/cm
50,7
58,5
66,1
59,7
68,8

lea sa oznakom +50

b/cm
f/cm
f/cm
14,5
5,03
0,04
9,2
5,24
0,18
12
5,04
0,02
8,7
5,18
0,12
19,6
4,82
0,24
f = 5,06 cm fmax = 0,24 cm
lea sa oznakom +100
b/cm
f/cm
f/cm
19,7
9,65
0,02
15,3
9,46
0,17
38,9
9,74
0,11
12,7
9,45
0,18
38,7
9,84
0,21
f = 9,63 cm
fmax = 0,21 cm
lea sa oznakom +300
b/cm
f/cm
f/cm
62,6
28,01
0,29
55
28,35
0,04
49,5
28,30
0,00
53,7
28,27
0,03
48,9

28,58
f = 28,30 cm

0,28
fmax = 0,29 cm

Tablica 1: Rezultati dobiveni mjerenjem na prvi nain

(odreivanje f pomou a i b)

lea


+50

+100
+300

metoda
drugi nain (koristei izvor
svjetlosti s definiranim
zrakama)
trei nain (koristei plou i
prozor)
drugi nain
trei nain
drugi nain
trei nain

rezultat
(4,90 0,05) cm
(5,10 0,05) cm
(10,00 0,05) cm
(10,30 0,05) cm
(30,00 0,05) cm
(30,50 0,05) cm

Tablica 2: Rezultati dobiveni drugim dvjema metodama, uz pretpostavljene pogreke

koje iznose 50% najvee preciznosti mjerne vrpce (1 mm), dakle 0.5mm

GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija
ANALIZA
Fokus smo raunali prema formuli izvedenoj u Materijalima i metodama:
1 1 1
= +

Srednju vrijednost za fokus konvergentne lee dobili smo aritmetikom sredinom svih
dobivenih fokusa (N je broj mjerenja):
f =

f1 ) f2 )...)fN

Odstupanja od prosjeka dobivena su apsolutnom vrijednou razlike prosjene

vrijednosti fokusa i dobivenog fokusa:
f= f f-
Relativna pogreka dobiva se na sljedei nain:

f 456
e012 =
100%
f
lea
+50
+100
+300

rezulat
(5,06 0,24) cm
(9,63 0,21) cm
(28,3 0,3) cm

relativna pogreka
4,73 %
2,21 %
1,03 %

b/cm

Tablica 3: Konani rezultati dobiveni mjerenjem na prvi nain

(odreivanje f pomou a i b) i relativne pogreke
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0

Teorijsko
Izmjereno

10

20

30

40

50

a/cm

Graf 1: Teorijska i izmjerena ovisnost udaljenosti slike od lee (b) o

udaljenosti predmeta od lee (a) za za leu +100

GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija
Uoavam obrnutu proporcionalnost a i b, koju prate dobivena mjerenja. Smatram da je
snano preklapanje izmjerenih toaka i onih koje bismo trebali teorijski dobiti dokaz za
preciznost dobivenu prilikom izvoenja ove vjebe.
PITANJA
Koji uvjet mora zadovoljavati lea da bi se ovom metodom mogao odrediti fokus?
Lea mora biti ispravno izraena tj. na njoj se ne smiju javljati geometrijske
nepravilnosti, koje ne samo da uzrokuju probleme opisane u Teorijskom uvodu, nego
jo mogu dovesti i do nejednakih arinih duljina i razliitih polumjera zakrivljenosti to
znatno oteava mjerenje i odreivanje fokusa. Takoer, lea ne bi smjela imati
preveliku arinu duljinu, jer onda odreivanje iste u uvjetima i s priborom koji imamo
postaje nepraktino i neprecizno. Cijelo se vrijeme bavimo konvergentnim leama koje
sabiru svjetlost, dakle ova metoda ne bi funkcionirala za rasipne - divergentne lee.
Kako se iz grafa moe odrediti fokus lee?
Iz grafa moemo odrediti fokus lee tako da uzmemo neku toku (a,b) te njene
:;

vrijednosti uvrstimo u formulu izvedenu u Materijalima i metodama f =

:);
Takoer, mogli bismo nacrtati graf ovisnosti recipronih vrijednosti a i b, b-1(a-1), iz
kojeg bi bilo najlake odrediti fokus. On bi, naime, bio reciprona vrijednost odsjeka
<

< <

pravca na x-osi. Jednadba tog pravca glasi: = -

>

0,09
0,08
0,07

(1/b) /cm

0,06
0,05
0,04
0,03
0,02

y = -1,0803x + 0,1083

0,01
0
0

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

(1/a) /cm

Graf 2: Ovisnost izmjerenih recipronih vrijednosti

a i b za konvergentnu leu +100

0,08

0,09

GO 5 - KONVERGENTNE LEE - REFERAT

Borna Katovi, 4.i, XV. gimnazija
ZAKLJUAK
Cilj vjebe bio je odrediti arinu duljinu triju konvergentnih lea na tri naina. Smatram
da je prvi nain (mjerenje udaljenosti slike od lee i udaljenosti predmeta od lee)
najprecizniji jer moemo utjecati na najvie faktora, mijenjati ih i dobivati najvei broj
razliitih mjerenja, to u konanici smanjuje pogreku. Sve relativne pogreke vezane za
taj nain odreivanja fokusa manje su od 5%, pa smatram da je taj dio vjebe izveden
adekvatnom preciznou. Kod druga dva naina direktno mjerimo fokus, to je
nepreciznije, ali znatno jednostavnije. To se pogotovo odnosi na trei nain (mjerenje
uz pomo ploe i prozora) jer nam je za tu metodu potrebno najmanje pribora. Drugi
nain nije ni najprecizniji ni najjednostavniji, ali je veoma zanimljivo uivo vidjeti kako se
lomi paralelni snop svjetlosti na konvergentnoj lei, to smo dosad imali priliku
iskljuivo vidjeti na skicama i konstrukcijama. Smatram da smo sa sve tri metode dobili
dovoljno precizne rezultate za arine duljine lea, utoliko da moemo zakljuiti da se
oznake na leama odnose na arinu duljinu te lee u milimetrima (arina duljina lee
+50 priblino je jednaka 50 mm itd.) Pozitivan predznak istaknut je kako bi se naglasilo
da je rije o konvergentnim leama. Smatram da su grafovi jo jedan pokazatelj
precizno izvedene vjebe zbog snanog preklapanja teorijskih i izmjerenih vrijednosti.
LITERATURA
1. Fizika 3 (J. Labor)
2. http://nedeljko-begovic.com/teorija/optika.html
3. http://physics.mef.hr/Predavanja/optika/main10.htm
4. http://www.fot-o-grafiti.hr/nauci/optika/gre%C5%A1ke-le%C4%87-i-objektiva
5. http://sciencefacts.net/wp-content/uploads/2015/12/Converging-Vs-DivergingLens.jpg