4.

RAVNOTEŽA U OTOPINAMA

ELEKTROLITA
 Elektrolit: supstanca koja, otopljena u vodi, stvara ione:

AaBb ⇋ aAb+ + bBa-

Odjel za kemiju
  jaki elektroliti: otopljeni u vodi potpuno ioniziraju (jake
kiseline i jake baze, soli jakih kiselina i jakih baza: HCl,
HNO3, NaOH, NaCl …

HCl ⇋ H+ + Cl-
NaCl ⇋ Na+ + Cl-

Odjel za kemiju
  slabi elektroliti: otopljeni u vodi nepotpuno ioniziraju
(slabe kiseline i slabe baze, soli slabih kiselina i slabih
baza)

H3PO4 ⇋ H+ + H2PO4-

Odjel za kemiju
  neelektroliti: supstance koje su topive u vodi ali ne
ioniziraju (organski spojevi, …)

Elektrolit Neelektrolit

Odjel za kemiju
Jaki elektrolit Slabi elektrolit Neelektrolit

Odjel za kemiju
5. TEORIJE KISELINA I BAZA

5.1. Arrhenius-ova teorija elektrolitičke disocijacije (1887)

5.2. Brønsted-Lowry-jeva teorija (teorija protona, 1923)

5.3. Lewis-ova teorija (teorija elektrona, 1923)

5.4. Relativna jakost kiselina i baza

Odjel za kemiju
5.1. Arrhenius-ova teorija elektrolitičke
disocijacije (1887)

Svante Arrhenius

Odjel za kemiju
 1.Kiseline stvaraju vodikov ion u vodenim otopinama.
H2O
HCl  ⇋ H+ (aq) + Cl-(aq)

a) Anorganske (mineralne) kiseline:

HCl, H2SO4, HNO3 sve jake kiseline

H3PO4, H2CO3 sve slabe kiseline

b) Organske kiseline:

HCHO2 mravlja kiselina

HC2H3O2 octena kiselina
H2C2O4 oksalna kiselina
HC6H5O fenol

Odjel za kemiju
2. Baze stvaraju hidroksidni ion u vodenim otopinama.

H2O
NaOH ⇋ Na+ (aq) + OH-(aq)

a) Anorganske baze:

Mg(OH)2, Ca(OH)2, NaOH, Al(OH)3, KOH

b) Organske baze ne mogu se objasniti Arrhenius-

ovom teorijom.

Odjel za kemiju
Nedoumice vezane za Arrheniusovu teoriju kiselina i baza:

1. Je li moguće da nevodeni HCl nije kiselina jer znamo da ne

disocira na ione (ne provodi električnu struju), ili je ipak
kiselina jer nakon dodira s vodom disocira na hidronijeve ione
(provodi električnu struju)!

2. Što je s nevodenim otopinama u kojima ne nastaje

hidroksidni ion, jer na primjer u metanolu nastaje metoksidni
ion (CH3O¯) a u amonijaku amidni ion (NH2¯ )?

3. Ustanovljeno je da H+ ion ne postoji nego je solvatiran s

nekoliko molekula otapala (H3O+ u vodi, CH3OH2+ u metanolu,
NH4+ u tekućem amonijaku).

Odjel za kemiju
4. Neutralizacija, utjecaj na biljne boje, te kiselobazna
kataliza su opaženi i u otapalima u kojima nema
hidronijevog (aprotična otapala) ni drugih iona (slaba
električna provodljivost).

5. U vodenim otopinama kao baze ponašaju se tvari koje

disocijacijom ne mogu dati hidroksidni ion (npr. amini).

Zbog toga su uvedene alternativne teorije.

Odjel za kemiju
5.2. Brønsted-Lowry-jeva teorija
(teorija protona, 1923)

Thomas Martin Lowry

Johannes Nicolaus Brønsted

Odjel za kemiju
1. Kiseline su tvari koje daju proton(e) u kemijskoj reakciji
(donori protona).

2. Baze su tvari koje prihvataju proton(e) u kemijskoj

reakciji (akceptori protona).

Odjel za kemiju
- 1923. godine Brønsted (Danska) i Lowry (Engleska)
neovisno jedan o drugome, predložili su teoriju
ponašanja kiselina i baza:

Kiseline su proton donori (davatelji), a baze su proton

akceptori (primatelji).

- da bi se neka jedinka ponašala kao kiselina, mora biti

prisutan proton akceptor (baza), i obrnuto

Odjel za kemiju
Primjer:

NH3 + CN¯ ⇋ NH2¯ + HCN

a) Obratiti pozornost da u gornjoj reakciji nema niti H+ niti OH¯

b) NH3 je kiselina!!
c) CN¯ je baza.
d) NH2¯ je konjugirana baza. (konjugirana baza = anion
kiseline).
e) HCN je konjugirana kiselina. (konjugirana kiselina = kiselina
koja nastaje kad baza prihvati proton izvorne kiseline).
Odjel za kemiju
Konjugirane kiseline i baze

• kada kiselina dade proton , nastane KONJUGIRANA BAZA

kiselina 1 baza 1 + proton

kiselina 1 i baza 1 su konjugirani (spregnuti) kiselo/bazni par

• kada baza primi proton, nastane KONJUGIRANA KISELINA

baza 2 + proton kiselina 2

Odjel za kemiju
 HNO2 + H2O NO2¯ + H3O+
kiselina 2 baza 1 konjugirana konjugirana
baza 2 kiselina 1

Odjel za kemiju
 H2O + NH3 OH¯ + NH4+
kiselina 2 baza 1 konjugirana konjugirana
baza 2 kiselina 1

Odjel za kemiju
Ostali primjeri:

HCl + NH3 ⇋ Cl¯ + NH4+

H2O + HCO3¯ ⇋ OH¯ + H2CO3

Odjel za kemiju
Odjel za kemiju
5.3. Lewis-ova teorija (teorija elektrona, 1923)

Gilbert Newton Lewis

Odjel za kemiju
 Lewis-ova teorija je najopćenitija teorija

1. Kiseline prihvataju elektrone (elektronske parove) u

kemijskoj reakciji (akceptori elektrona).

2. Baze daju elektrone (elektronske parove) u kemijskoj

reakciji (donori elektrona).

Primjer:
BF3 + :NH3 ⇋ F3B:NH3

Odjel za kemiju
Odjel za kemiju
Odjel za kemiju
Odjel za kemiju
5.4. Pregled teorija kiselina i baza

Odjel za kemiju
Odjel za kemiju
5.5. Relativna jakost kiselina i baza

1. Definicija "jaka" ili "slaba" nema nikakve veze s

korozivnošću.
 
a) "Jaka" = 100 % ionizacija
b) "Slaba" = <100 % ionizacija, ali > 0 %

2. Definicija reflektira sposobnost ionizacije

kiseline/baze i ništa drugo.

3. Zapamtiti da "jaka" kiselina/baza = jaki elektrolit.

Odjel za kemiju
5.6. Amfiprotična otapala

 U prisutnosi baze ponašaju se kao kiseline, a u

prisutnosti kiseline kao baza

Npr. voda podliježe samoionizaciji

2H2O  H3O+ + OH¯

(autoprotoliza)

U čistoj vodi samo 1 od 107 molekula vode podliježe

autoprotolizi.

Odjel za kemiju
5.6. Amfiprotična otapala

 Ostali primjeri
metanol

NH3 + CH3OH  NH4+ + CH3O¯

CH3OH + HNO2  CH3OH2+ + NO2¯

B1 K2 K K1 K B2

Odjel za kemiju
5.7. Autoprotoliza

- amfiprotičnaotapala podliježu samoionizaciji ili autoprotolizi,

čime nastaje par ionskih vrsta

baza 1 + kiselina 2 kiselina 1 + baza 2

H2O + H2O H3O+ + OH¯

CH3OH + CH3OH CH3OH2+ + CH3O¯
HCOOH + HCOOH HCOOH2+ + HCOO¯
NH3 + NH3 NH4+ + NH2¯

Odjel za kemiju
Relativna jakost nekih kiselina

Odjel za kemiju