MMK 01 Vektorski Prostori PDF

Sadrzaj: Uvod Vektorski prostor Koordinatni sustav Produkti vektora Projekcija vektora Popis literature
Vektorski prostori
Matematicke metode u kemiji 1
Dr. sc. Tomica Hrenar, doc.
Kemijski odsjek
Prirodoslovno-matematicki fakultet
Sveuciliste u Zagrebu
Dr. sc. Tomica Hrenar, doc. Matematicke metode u kemiji 1
Vektorski prostori
1
Uvod
2
Vektorski prostor
3
Koordinatni sustav
4
Produkti vektora
5
Projekcija vektora
6
Popis literature
Vektorski prostori
Vektori u ravnini i prostoru
Skup AB svih tocaka pravca koje se nalaze izmedu tocaka A i B
(A = B) ukljucivsi i njih je duzina.
Tocke A i B su krajevi ili rubne tocke duzine, a udaljenost tocaka A
i B je duljina duzine.
Duzina kod koje su rubne tocke uredene, tj. jedna rubna tocka je
proglasena za pocetak (hvatiste), a druga za zavrsetak je usmjerena
duzina

AB.
Usmjerene duzine

AB i
su jednake ako postoji translacija

prostora koja istovremeno prevodi tocku A u tocku A
i tocku B u
tocku B
.
Vektorski prostori
Denicija vektora u geometrijskom smislu
Vektor je skup svih usmjerenih duzina koje imaju istu orijentaciju,
smjer i iznos.
Udaljenost tocaka A i B je iznos vektora

AB.
Vektor

AB ima smjer od A prema B.
Pravac koji prolazi tockama A i B je nosilac vektora

AB.
Ako je E skup svih tocaka prostora i A E proizvoljna tocka
prostora za dani vektor a postoji jedinstvena tocka B takva da je
a =

AB.
Vektori a = 0 i b su kolinearni ako i samo ako postoji R takav
da je b = a. Pri tome vektori a i b imaju isti smjer ako je > 0
odnosno suprotan smjer ako je < 0.
Vektorski prostori
Jedinicni vektor
Vektor u je jedinicni vektor ako je njegov iznos |u| = 1. Ako je
a = 0 onda je
a
|a|
jedinicni vektor vektora a.
Nul-vektor
Nul-vektor 0 je vektor koji ima pocetak i zavrsetak u tocki A
0 =

AA
Taj vektor ima duljinu nula, kolinearan je sa svakim vektorom i za
njega nema smisla govoriti o smjeru. Prema deniciji je
a +0 = 0 + a = a
Vektorski prostori
Zbrajanje vektora ima sljedeca svojstva:
(a + b) + c = a + (b + c)
(asocijativnost)
a +0 = 0 + a = a
(0 je neutralni element zbrajanja)
a postoji a
takav da je a + a
= a
+ a = 0
Vektor a
je suprotni vektor vektora a i oznacava se s a

a + b = b + a
(komutativnost)
Vektorski prostori
Zbrajanje vektora
Vektorski prostori
Mnozenje vektora skalarima ima sljedeca svojstva:
(a + b) = a +b
(distributivnost mnozenja skalarima prema zbrajanju)
( +)a = a +a
(distributivnost zbrajanja u R prema mnozenju skalarima)
()a = (a)
(kompatibilnost mnozenja na R s mnozenjem skalarima)
Mnozenje vektora skalarima
Vektorski prostori
Vektorski prostor X
0
Ako je O tocka prostora E, onda svakoj tocki A E pripada
potpuno odreden vektor

OA.
Vektor

OA je radijus-vektor ili vektor polozaja tocke A u odnosu na
tocku O.
Skup svih radijus-vektora se oznacava s X
0
.
Sa
(a, b) a + b
je zadana funkcija sa X
0
X
0
u X
0
(zbrajanje na X
0
), a sa
(, a) a
je zadana funkcija sa R X
0
u X
0
(mnozenje sa skalarima)
Vektorski prostori
Funkcija zbrajanje na X
0
ima sljedeca svojstva:
(a, b, c X
0
) (a + b) + c = a + (b + c)
(asocijativnost)
Postoji vektor 0 X
0
takav da je
(a X
0
) a +0 = 0 + a = a
(vektor 0 nazivamo neutralni element zbrajanja)
Za svaki vektor a X
0
postoji jedinstveni vektor a
X
0
takav da
je
a + a
= a
+ a = 0
(vektor a
je suprotan vektor vektora a i oznacava se s a)

(a, b X
0
) a + b = b + a
(komutativnost)
Vektorski prostori
Funkcija mnozenje sa skalarima ima sljedeca svojstva:
(a, b X
0
)( R) (a + b) = a +b
(distributivnost mnozenja skalarima prema zbrajanju)
(a X
0
)(, R) ( +)a = a +a
(distributivnost zbrajanja u R prema mnozenju skalarima)
(a X
0
)(, R) ()a = (a)
(kompatibilnost mnozenja na R s mnozenjem skalarima)
(a X
0
) 1 a = a
Vektorski prostori
Vektorski prostor
Sa funkcijama zbrajanje na X
0
i mnozenje sa skalarima koje imaju
navedena svojstva deniran je vektorski prostor X
0
prostora E
pridruzen tocki O nad poljem R.
Denicija vektora
Elementi vektorskog prostora X
0
zovu se vektori , a elementi polja R
nad kojim je X
0
vektorski prostor zovu se skalari .
Vektorski prostori
Linearna kombinacija vektora
Za vektore a
1
, . . . , a
n
iz X
0
i skalare
1
, . . . ,
n
vektor
a =
1
a
1
+. . . +
n
a
n
je linearna kombinacija vektora a
1
, . . . , a
n
s koecijentima
1
, . . . ,
n
.
Vektor a je rastavljen ili razvijen u linearnu kombinaciju vektora
a
1
, . . . , a
n
.
Vektorski prostori
Linearna zavisnost vektora
Vektori a
1
, . . . , a
n
iz vektorskog prostora X
0
su linearno zavisni ako
postoje skalari
1
, . . . ,
n
takvi da je
1
a
1
+. . . +
n
a
n
= 0
i bar jedan od skalara
1
, . . . ,
n
je razlicit od nule.
Vektori a
1
, . . . , a
n
X
0
su linearno nezavisni ako u gornjoj
jednadzbi svi koecijenti
1
, . . . ,
n
nuzno moraju biti jednaki nuli.
Ako je bar jedan od vektora a
1
, . . . , a
n
nul-vektor onda su ti vektori
linearno zavisni.
Vektorski prostori
Ako su vektori a, b i c iz vektorskog prostora X
0
linearno nezavisni,
onda se svaki vektor d moze rastaviti u linearnu kombinaciju vektora
a, b i c.
Takav rastav je jedinstven.
Bilo koja cetiri vektora iz vektorskog prostora X
0
su linearno zavisna.
Vektorski prostori
Baza vektorskog prostora
Svaki vektor i = 0 vektorskog prostora X
0
(p) = {OA : A p} je
baza vektorskog prostora X
0
(p). p je neki pravac u prostoru E.
Ureden par (i , j ) dvaju linearno nezavisnih vektora vektorskog
prostora X
0
(M) = {OA : A M} zove se baza vektorskog prostora
X
0
(M). M je neka ravnina prostora E.
Uredena trojka (i , j , k) triju linearno nezavisnih vektora vektorskog
prostora X
0
(E) = {OA : A E} zove se baza vektorskog prostora
X
0
(E). E je skup svih tocaka prostora.
Vektorski prostori
Cartesiusov koordinatni sustav
Neka je O tocka prostora E, a X
0
(E) = {OA : A E} vektorski
prostor radijus vektora u odnosu na tocku O i (i , j , k) baza
vektorskog prostora X
0
.
Uredeni par (O, (i , j , k)) tocke O i baze (i , j , k) vektorskog
prostora X
0
je Cartesiusov koordinatni sustav.
Pravac na kojem lezi vektor i zove se apscisa ili x-os.
Pravac na kojem lezi vektor j zove se ordinata ili y-os.
Pravac na kojem lezi vektor k zove se aplikata ili z-os.
Ako su ti pravci medusobno okomiti to je pravokutni Cartesiusov
koordinatni sustav.
Vektorski prostori
Pravokutni Cartesiusov koordinatni sustav
Desni i lijevi pravokutni Cartesiusov koordinatni sustav.
Vektorski prostori
Sferni polarni koordinatni sustav
Vektorski prostori
Element volumena u Cartesiusovim koordinatama dV = dxdydz
Element volumena u sfernim polarnim koordinatama
dV = r
2
sindddr
Vektorski prostori
Skalarni produkt vektora
Skalarni produkt vektora a, b X
0
je skalar a b koji se denira kao
a b = 0
ako je a = 0 ili b = 0 ili ako je a = b = 0 odnosno
a b = |a| |b| cos
ako je a = 0 i b = 0.
je kut izmedu vektora a i b, a moze poprimiti vrijednosti
0
Vektorski prostori
Svojstva skalarnog produkta
Za skalarni produkt vektora a = a
x
i +a
y
j +a
z
k i vektora
b = b
x
i +b
y
j +b
z
k vrijedi
a b = a
x
b
x
+a
y
b
y
+a
z
b
z
Iz te formule slijedi:
(a + b) c = a c + b c (aditivnost u prvom argumentu)
(a) b = (a b) (homogenost u prvom argumentu)
a b = b a (simetrija skalarnog produkta)
Upotrebom naziva aditivnost i simetrija umjesto distributivnosti i
komutativnosti istice se cinjenica da rezultat skalarnog produkta
vektora nije vektor (tj. element istog skupa iz kojeg su i faktori) vec
skalar.
Vektorski prostori
Poopcenje skalarnog produkta
Za dvije zadane uredene n-torke realnih brojeva a = (a
1
, a
2
, . . . , a
n
)
i b = (b
1
, b
2
, . . . , b
n
) broj
a
1
b
1
+a
2
b
2
+. . . +a
n
b
n
je skalarni (kanonski) produkt tih n-torki.
Ovakvo mnozenje uredenih n-torki cini osnovu matricnog racuna.
Vektorski prostori
Vektorski produkt vektora
Vektorski produkt vektora a = a
x
i +a
y
j +a
z
k i vektora
b = b
x
i +b
y
j +b
z
k je vektor
a b =
i j k
a
x
a
y
a
z
b
x
b
y
b
z
= (a
y
b
z
a
z
b
y
)i + (a
z
b
x
a
x
b
z
)j + (a
x
b
y
a
y
b
x
)k
Vektorski produkt dvaju vektora se denira samo za vektore
trodimenzijskog prostora dok u vektorskim prostorima drugih
dimenzija nema pravog analogona.
Vektorski prostori
Svojstva vektorskog produkta
( R)(a) b = a (b) = (a b)
(homogenost vektorskog produkta)
a (b + c) = a b + a c i (a + b) c = a c + b c
(distributivnost produkta prema zbrajanju)
a b = (b a)
(antikomutativnost)
Vektorski prostori
Iznos vektora a b dan je s
|a b|
2
= (a
y
b
z
a
z
b
y
)
2
+ (a
z
b
x
a
x
b
z
)
2
+ (a
x
b
y
a
y
b
x
)
2
= (a
2
x
+a
2
y
+a
2
z
)(b
2
x
+b
2
y
+b
2
z
) (a
x
b
x
+a
y
b
y
+a
y
b
z
)
2
= |a|
2
|b|
2
(a b)
2
= |a|
2
|b|
2
|a|
2
|b|
2
cos
2
= |a|
2
|b|
2
(1 cos
2
)
= |a|
2
|b|
2
sin
2
|a b| = |a||b|sin
Ako je a b = 0 slijedi:
Bar jedan od vektora a ili b je nul-vektor.
Ako je a = 0 i b = 0 tada su a i b kolinearni vektori odnosno = 0
ili = .
Vektorski prostori
Visestruki vektorski produkt
a (b c) = (a c)b (a b)c
(a b) c = (a c)b (b c)a
Vektorski prostori
Mjesoviti produkt vektora
Mjesoviti produkt vektora je skalar
a (b c) =
a
x
a
y
a
z
b
x
b
y
b
z
c
x
c
y
c
z
Predstavlja volumen paralelepipeda kojemu su bridovi zadani s

vektorima a, b, c.
Vektorski prostori
Projekcija vektora na pravac
Neka je O ksna tocka prostora, p pravac kroz tocku O i
X
0
=

OP : P E vektorski prostor pridruzen tocki O.
Uzmimo bilo koji vektor d =

OD prostora X
0
. Pravac kroz tocku D
koji je okomit na pravac p, sijece (probada) pravac p u tocki D
koja
se zove ortogonalna projekcija tocke D na pravac p.
Uzmimo da je a =

OA = 0 bilo koji vektor koji lezi na pravcu p i
pokazimo kako se ortogonalna projekcija
OD
vektora d =

OD
moze dobiti pomocu vektora a i d.
Sa u = a/|a| oznacimo jedinicni vektor vektora a.
Buduci da su vektori u i
OD
kolinearni, postoji skalar takav da je
OD
= u.
Vektorski prostori
Ako se jednakost
d =

OD
D = u +
D
pomnozi skalarno s u i ako se uzme u obzir da je u
D = 0 zbog
okomitosti vektora u i
D dobivamo = d u. Prema tome

projekcija vektora d na pravac p dana je sa
(d u)u
gdje je u = a/|a| jedinicni vektor vektora a koji lezi na pravcu p.
Vektorski prostori
Projekcija vektora na ravninu
Neka je O ksna tocka prostora i M ravnina koja prolazi tockom O i
X
0
=

OP : P E vektorski prostor pridruzen tocki O. Uzmimo bilo
koji vektor d =

OD prostora X
0
. Pravac kroz tocku D koji je
okomit na ravninu M sijece (probada) ravninu M u tocki D
koja se
zove ortogonalna projekcija tocke D na ravninu M.
Za vektor
OD
kazemo da je ortogonalna projekcija vektora d na

ravninu M.
Uzmimo da vektori a =

OA i b =

OB leze u ravnini M i da su
linearno nezavisni i pokazimo kako se ortogonalna projekcija
OD
vektora d =

OD na ravninu M moze dobiti pomocu vektora a i b.
Vektorski prostori
Neka je u = a/|a| jedinicni vektor vektora a. Vektor
b
= b (b u)u je okomit na vektor u. Taj vektor je razlicit od

nule zbog linearne nezavisnosti vektora a i b.
Neka je v = b
/|b
| jedinicni vektor vektora b
. Jedinicni vektori u i
v leze u ravnini M i oni su linearno nezavisni. Prema tome postoje
skalari i takvi da je
OD
= u +v
Odavde i iz d =

OD
D mnozenjem po redu sa u i v
dobivamo
d u = (u +v) u +
D u =
d v = (u +v) v +
D v =
Vektorski prostori
dakle
(d u)u + (d v)v
je trazeni rastav projekcije
OD
vektora d na ravninu M po
vektorima
u =
a
|a|
, v =
b
|b
|
=
b (b u)u
|b (b u)u|
Vektor
d (d u)u (d v)v =

D
D
je okomit na ravninu M.
Vektorski prostori
Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije baze (a, b, c)
Neka je (a, b, c) baza vektorskog prostora X
0
. Sa u i v oznacimo
jedinicne vektore i sa M ravninu kroz tocku O koja sadrzi vektore u
i v. Buduci da vektor c ne lezi u ravnini M vektor
c
= c (c u)u (c v)v = 0
je okomit na ravninu M. Neka je w = c
/|c
| jedinicni vektor
vektora c
. Okomitost vektora c
na u i v povlaci
c w = [c
+ (c u)u + (c v)v] w = c
w = |c
| > 0
Odavde je c
= |c
|w = (c w)w pa gornja jednadzba prelazi u

c = (c u)u + (c v)v + (c w)w
Vektorski prostori
Ako je (a, b, c) baza u X
0
onda su vektori
u =
a
|a|
v =
b (b u)u
|b (b u)u|
w =
c (c u)u (c v)v
|c (c u)u (c v)v|
ortonormirani i (u, v, w) je ortonormirana baza u X
0
.
Vektorski prostori
Vrijedi
a = (a u)u
b = (b u)u + (b v)v
c = (c u)u + (c v)v + (c w)w
Vektori a i u su kolinearni, a vektori u i v leze u istoj ravnini kao i
vektori a i b. Koecijenti (a u), (b v) i (c w) su strogo pozitivni.
Vektorski prostori
Popis literature
T. Hrenar: Matematicke metode u kemiji, rkp. u pripremi i dijelom
dostupan putem Sveucilisnog centra za e-ucenje Merlin
(http://merlin.srce.hr, za pristup je potreban AAI korisnicki racun).
S. Kurepa: Uvod u linearnu algebru,

Skolska knjiga, Zagreb, 1987.
P. Atkins, J. de Paula: Physical Chemistry, 8th Ed., Oxford
University Press, 2007.
P. Atkins and R. Friedman: Molecular Quantum Mechanics, 4th Ed.,
Oxford University Press, 2005.
L. Klasinc, Z. Maksic i N. Trinajstic: Simetrija molekula,

Skolska
knjiga, Zagreb, 1979.
http://www.wikipedia.org
http://mathworld.wolfram.com

MMK 01 Vektorski Prostori PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MMK 01 Vektorski Prostori PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadrzaj: Uvod Vektorski prostor Koordinatni sustav Produkti vektora Projekcija vektora Popis literature

su jednake ako postoji translacija

je suprotni vektor vektora a i oznacava se s a

je suprotan vektor vektora a i oznacava se s a)

Predstavlja volumen paralelepipeda kojemu su bridovi zadani s

kolinearni, postoji skalar takav da je

D dobivamo = d u. Prema tome

kazemo da je ortogonalna projekcija vektora d na

= b (b u)u je okomit na vektor u. Taj vektor je razlicit od

| jedinicni vektor vektora b

|w = (c w)w pa gornja jednadzba prelazi u

You might also like