BROJEVI I ALGEBRA

Prirodni brojevi
Djeljivost brojeva:
N ={ 1, 2, 3, 4, 5, 6… } Broj je djeljiv s:
Komutativnost , ∙ ∙ a) 2 ako mu je posljednja znamenka 0, 2, 4, 6 ili 8 ;
Asocijativnost b) 3 ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 3;
Distributivnost ∙ ∙ ∙ c) 5 ako mu je posljednja znamenka 0 ili 5;
Prim(prosti) broj je broj različit od 1 koji je djeljiv sa samim sobom d) 9 ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 9;
i sa 1. e) 10 ako mu je posljednja znamenka 0;
P={2,3,5,7,11,13,17,….} f) 4 ako zadnje dvije znamenke tog broja čine dvoznamenkasti broj
Složeni broj je broj različit od 1 koji nije prim broj. Svaki složeni djeljiv sa 4;
broj se može rastaviti na faktore, tj. prikazati kao umnožak prostih g) 25 ako mu zadnje dvije znamenke čine dvoznamenkasti broj
brojeva. djeljiv sa 25, tj. ako su mu zadnje dvije znamenke 00, 25, 50 ili 75;
Najveća zajednička mjera dvaju prirodnih brojeva a i b M(a,b)) je h) 100 ako su mu zadnje dvije znamenke nule;
najveći prirodni broj sa kojim su djeljivi a i b, tj. najveći prirodni i) 1000 ako su mu zadnje tri znamenke nule
broj koji dijeli te brojeve. Npr. M(12,18)=6
Najmanji zajednički višekratnik a,bЄℕ je najmanji broj koji je
djeljiv i sa a i sa b,tj. To je najmanji broj kojeg dijele istovremeno
a i b. Npr. V(12,18)=36

Decimalni zapis:
a) konačni decimalni brojevi: 3  0.75
4
b) beskonačan decimalni broj – skupina znamenki se
Cijeli brojevi ponavlja –periodični broj :
3  
 0.4285714285 71.....  0. 4 2857 1  0.428571
Z ={ … -4, -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, 4… } N Z 7
1 
 0.3333333....  0. 3
3
c) mješoviti periodični broj: 7  0.233333 ...  0.2 3

Racionalni brojevi
30
Decimalni brojevi ↔ razlomci Pretvaranje iz decimalnog u razlomak:
( 0.4, 1 , 1 ) Q   m : m  Z , n  N  a) 0.35  35
  100
4 3 n 

b) Neka je x  0. 3 / 10
Skup Q je gust skup  
Racionalni brojevi mogu se zapisati u obliku razlomka 10x  3. 3  10x  3  0. 3 
ili periodičnog decimalnog broja
10 x  3  x  9 x  3 / : 10 
Između svaka dva racionalna broja nalazi se bar još
3 1
jedan racionalan broj x 
9 3
Aritmetička sredina : A  x1  x 2  ...x n
n c) Neka je x  2.241 / 10  10 x  22.41 
10x  22  0.41  0.41  41   10 x  22  41 
 99  99
Primjer: 2178  41 / : 10  2219
10 x  x
Aritmetička sredina osam brojeva iznosi 6. Ako tomu skupu brojeva 99 990
dodamo 15 i x aritmetička će sredina biti 7.Koliko iznosi x?
Rješenje:
Označimo sa Z zbroj početnih osam brojeva zadanog skupa. Tada je Iracionalni brojevi
Z:8=6, odnosno Z=48.
Nadalje, 7 → 48 15 70 → 7 (Kolika je duljina dijagonale kvadrata stranice 1 cm?)
Npr. 0.456793423..., √ , e i π nije moguće zapisati
u obliku razlomka dva prirodna broja
. . . . , √ , e i π su IRACIONALNI
Teorem o dijeljenju prirodnih brojeva s ostatkom: Za zadane
brojevi
prirodne brojeve m i n postoje jedinstveni prirodni brojevi q i r za
Iracionalni brojevi ne mogu se zapisati u obliku
koje vrijedi
r<n i m=n⋅q+r. razlomka, to su decimalni neperiodični beskonačni
brojevi
 Primjer:
Marko je dvostruko stariji od Filipa, a Filip je 3 godine stariji od Luke.
Ako je Luki n godina, koliko ukupno godina imaju sva trojica?
Rješenje:
Realni brojevi Ako je Luki n godina, a Filip je 3 godine stariji, onda Filip ima n+3
Realni brojevi se sastoje od svih racionalnih i godina. Marko je dvostruko stariji od Filipa pa ima 2⋅(n+3)=2n+6
iracionalnih brojeva godina. Sva trojica ukupno imaju n+n+3+2n+6=4n+9godina.

Uređaj u skupu realnih brojeva

Realne brojeve možemo uspoređivati. Sve realne brojeve možemo
smjestiti na brojevnom pravcu.
Razlikujemo intervale:
a, b zatvoreni;
a, b ili (a, b) otvoreni;
a, b ili a,b poluotvoreni ili poluzatvoreni
–  zamišljeni broj koji je manji od svakog realnog broja
+  zamišljeni broj koji je veći od svakog realnog broja

SKUPOVI
Djeljivost brojeva:
Broj je djeljiv s: Okupimo li neke objekte prema određenom načelu u jednu cjelinu,
a) 2 ako mu je posljednja znamenka 0, 2, 4, 6 ili 8 ; kažemo da smo odredili skup. Članovi ili objekti koji
b) 3 ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 3; tvore skup nazivaju se elementi skupa.
c) 5 ako mu je posljednja znamenka 0 ili 5;
Broj elemenata nekog skupa A zovemo kardinalni broj i označavamo
d) 9 ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 9;
e) 10 ako mu je posljednja znamenka 0; ga s card(A).
f) 4 ako zadnje dvije znamenke tog broja čine dvoznamenkasti broj
Kažemo da je A podskup skupa B i pišemo A⊆B ako je svaki element
djeljiv sa 4;
skupa A ujedno element skupa B.
g) 25 ako mu zadnje dvije znamenke čine dvoznamenkasti broj
djeljiv sa 25, tj. ako su mu zadnje dvije znamenke 00, 25, 50 ili 75; Unija skupova A i B je skup A∪B koji sadržava sve elemente koji
h) 100 ako su mu zadnje dvije znamenke nule;
pripadaju barem jednom od skupova A ili B.
i) 1000 ako su mu zadnje tri znamenke nule
Simbolima zapisujemo: A∪B={x: x∈A ili x ∈B}

Primjer:
Ispiši: 1) sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k−1 i k+5
2) sve neparne cijele brojeve koji su veći od 2k−1 i manji od 2k+7,
gdje je k cijeli broj
3) sve parne cijele brojeve veće od 2k−5 i manje od 2k+1, gdje je k Presjek skupova A i B je skup A∩B koji sadržava sve elemente koji
cijeli broj. pripadaju skupuA i skupu B.
Rješenje:
1) To su brojevi k, k+1, k+2, k+3, k+4. Simbolima zapisujemo A∩B={x: x∈A i x∈B}. Simbol ∩ čitamo
"presjek".
2) To su brojevi 2k+1, 2k+3 i 2k+5

3) To su brojevi 2k−4, 2k−2, 2k.

Broj djeljiv sa npr. 3 → 3 , ∈

Broj koji pri dijeljenju sa 3 daje ostatak 1 možemo zapisati kao: Razlika skupova A i B je skup A\B koji sadržava sve elemente
3 1 3 2
skupa A koji nisu u skupu B.
Broj koji pri dijeljenju sa 3 ima ostatak 2 možemo zapisati kao:
3 2 3 1 Simbolima zapisujemo A\B={x: x∈A i x∉B}. Simbol \ čitamo "manje".

Ako je A∩B=∅, kažemo da su skupovi A i B disjunktni skupovi.

 Primjer:
U skupini od 60 učenika provedena je anketa o vrsti rekreacije kojom
se bave. Barem dva dana u tjednu bicikl voze 24učenika, 30 ih barem
dva dana u tjednu trči, a 15 učenika ne trči i ne vozi bicikl.
Koliko učenika...a) samo trči b) samo vozi bicikl c) se bavi bar
jednom aktivnosti d) i vozi bicikl i trči (odg: 9,15,21,45)

Elementarno računanje
 Zbrajanje i množenje

Redoslijed računskih operacija: Primjer:

Zbrajanje i oduzimanje su rač. operacije I. stupnja, množenje i
Količina magnezija u mineralnoj vodi A iznosi 6.2⋅10-3 g, a u
dijeljenje II. stupnja, a potenciranje,korjenovanje i logaritmiranje III.
mineralnoj vodi B iznosi 2.3⋅10-4 g. Koja je od navedenih tvrdnji
stupnja.
Najprije računamo operacije trećeg stupnja, zatim operacije drugog točna?
stupnja i na kraju prvog stupnja. Dakle, najprije potenciramo i a) Mineralna voda A sadržava 5.97∙ 10 manje magnezija nego
korjenujemo, zatim množimo i dijelimo i tek na kraju zbrajamo i mineralna voda B
oduzimamo. b) Mineralna voda A sadržava 3.65 puta manje magnezija nego
Ako u zadatku imamo rač. operacije istog stupnja, računamo ih po mineralna voda B
redosljedu kako su naznačene. Ako u zadatku imamo samo okrugle c) Mineralna voda B sadržava 3.8g manje magnezija nego voda A
zagrade najprije izračunamo u njima. Ako u zadatku imamo zagradu d) Mineralna voda B sadržava 26.96 puta manje magnezija nego
u zagradi  . Najprije računamo ono što je unutar okrugle, zatim mineralna voda A
unutar uglate i na kraju unutar vitičaste zagrade
Rješenje: d)
 Apsolutna vrijednost realnog broja Podijelimo 6.2⋅10-3 g sa 2.3⋅10-4 i dobijemo 2.696⋅10-3+4 =26.96

Primjer: Koliko je 2 ?
Rješenje: Ako je potencija 23 u zagradi, tada je (23)4 =2 ∙ 2
Ako se prvo računa potencija u eksponentu, tada je 2 2
Ovisno o redoslijedu računanja, dobit ćemo različite rezultate.
Uobičajeno je, ako nema zagrada, računati kao u drugom slučaju,
odnosno

Koliko su brojevi 3 i −3 udaljeni od nule na brojevnom pravcu?

- Korjenovanje
Brojevi −3- i 3 su od broja 0 udaljeni za tri jedinice na brojevnom Neka su a,b realni pozitivni brojevi, a m, n i p prirodni brojevi :
pravcu.

Apsolutna vrijednost realnog broja x mjeri njegovu udaljenost od

nule na brojevnom pravcu i označavamo je s |x| .

Za brojeve −3- ili 3 apsolutna je vrijednost broj 3. To

zapisujemo |−3|=3 i |3|=3

 Potenciranje i korjenovanje
POTENCIJE
Neka je a realan broj i n prirodni broj veći od jedan. Potencija an je
zapis umnoška u kojem se broj a pojavljuje n puta kao faktor.
Broj a zovemo baza potencije, a broj n eksponent.
∙ ∙ ∙∙∙

Znanstveni zapis realnog broja je zapis oblika a⋅10n, pri čemu je

a∈R,1≤a<10, n∈Z.
 Primjer:
Cijena nekoga proizvoda prvo je povećana za 15% pa nakon toga
snižena za 15%. Mislite li da je cijena ista kao na početku? Objasnite.
Rješenje: Neka je x početna cijena. Povećenje za 15% : 115%x nova
cijena. Sada sniženje 15% : 85% od 115%x . Sada računamo : 0.85 ∙
1.15 0.9775 97.75% . Dakle cijena je 2.25% manja.

ALGEBARSKI IZRAZ :

a) MONOM – ima samo jedan član npr. ,

b) BINOM – ima dva člana npr. ,
c) TRINOM –tri člana npr.
d) POLINOM – višečlani izraz stupnja n
⋯ , , ,… ∈ ,

U algebri upotrebljavamo slova za nepoznate veličine,takozvane opće

brojeve ili varijable. Realne brojeve koji predstavljaju poznate
veličine nazivamo konstante.
Zbrojiti možemo samo istoimene članove i to tako da zbrojimo
njihove koeficijente, a sve ostale potencije unutar tog člana
prepišemo.

TRANSFORMACIJA FORMULA

Postotci i omjeri
Odnos dviju količina ili mjera a i b u danoj situaciji
nazivamo omjerom. Zapisujemo ga u obliku a:b ,a,b∈R,b≠0.

Jednakost omjera a:b=c:d, pri čemu su a,b,c,d∈R,b,d≠0,

nazivamo razmjerom.

Postotak je razlomak s nazivnikom 100.

p%=p/100
Postotak označava koliko jedinica jedne veličine dolazi
na 100 jedinica iste veličine.

Promil označava koliko jedinica jedne veličine dolazi

na 1000 jedinica iste veličine, odnosno promil je razlomak s
nazivnikom 1000.
p‰=p/1000

Primjer:
Udjel je vode u svježem grožđu 84%, a u suhim grožđicama 27%. Od
koje se količine svježega grožđa dobije 2kgsuhih grožđica?
Rješenje: Suhe grožđice sadržavaju 27%vode, što znači da 73% čini
suha tvar. Masa suhe tvari u 2kg suhih grožđica iznosi
73%⋅2=0.73⋅2=1.46kg.
Tih 1.46kg suhe tvari čini 16% svježega grožđa. Neka je x masa
svježega grožđa.
Slijedi:
16%⋅x=1.46
0.16⋅x=1.46
x=9.125.
Za 2kg suhih grožđica potrebno je 9.125kg svježega grožđa.
Binomna formula:

Skup kompleksnih brojeva

 n
zn  z
(1+i)2 = 2i; (1–i)2 = –2i
 3  i   8i ,  3  i   8i ;
3 3

1  i 3   8 ; 1  i 3   8
3 3

Primjer:
Izračunaj i5689 .
Rješenje:
Da bismo izračunali trebamo podijeliti dani eksponent sa četiri i onda
gledamo ostatak i po tome odredimo . Također možemo gledat samo
zadnje dvije znamenke , jer znamo da je broj djeljiv sa četiri ako mu je
dvoznamenkasti završetak djeljiv sa četiri . Tim načinom lakše
izračunamo ostatak. i5689 = i89 = i1 = i .

Primjer: