ODJEL ZA FIZIKU

Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku
2014./2015.
Elementarna fizika 1
nastavnik: izv. prof. dr. sc. Branko Vukovi

asistentica: Ivana Ivkovi, prof.

uionica: 60
konzultacije: ponedjeljak, 10-11 sati, ured proelnika

e-mail: branko@fizika.unios.hr
 ISPITI:
Kolokviji, seminar, zadae, zavrni ispit
 Ocjenjivanje:

Bodovi Ocjena Napomena

(kolokvij, seminar,
zadae, ispit)

90 100 izvrstan (5) A

80 89 vrlo dobar (4) B
70 79 dobar (3) C
60 69 dovoljan (2) D
0 59 nedovoljan (1) F
 LITERATURA:

J. Planini, Osnove fizike I., kolska knjiga Zagreb,

2005.
N. Cindro, Fizika 1, kolska knjiga, Zagreb, 19XX.
P. Kulii, Mehanika i toplina, kolska knjiga,
Zagreb, 2005.
D. Halliday, R. Resnick, J.Walker, Fundamentals
of Physics, John Wiley and Sons, New York, 2001.
 LITERATURA (dopunska):
D. Halliday, R. Resnick, J.Walker, Fundamentals of
Physics, John Wiley and Sons, New York, 2012.
R. A. Serway, J. W. Jewett, Physics for Scientist
and Engineers, Thomson, 2004.
Feynman, R., Leighton, R., Sands, M., Lectures on
Physics I, Addison- Wesely Publ., New York, 1989.
H. Young, R. Freedman, University Physics,
Addison-Wesely Publ., New York, 1996.
C. Kittel, W.D. Knight, M.A. Ruderman, Mehanika,
Tehnika knjiga, Zagreb, 1982.
 Osnovne teme:

Uvod, jedinice i dimenzije fizikalnih veliina, gibanje tijela;

kinematika, dinamika, gravitacija, zakoni dinamike za dva sustava
u relativnom gibanju, elastina sila, sila trenja, rad, energija, snaga,
sraz, relativistika energija, statika, statika fluida, dinamika fluida,
titranje,
 Uvod u fiziku

gr. fizis) = nature (engleski),
u hrvatskom jeziku priroda, filozofija prirode
primarni element (zrno, sjeme ili klicu) stvari iz kojeg
zapoinje njegov rast;
stvaranje, nastajanje predmeta (stvari) koji rastu, dakle
raanje;
primarnu (prvu) tvar (materiju) bez oblika iz koje se sastoji
svaki predmet (npr. bronca je priroda kipa);
bitak (esenciju) predmeta (stvari).
 Fizika u osnovnoj koli

Fizika je temeljna znanost o prirodi.

Ili, fizika je jedna od znanosti koje prouavaju
prirodu.
Fizika istrauje prvenstveno zakone neive tvari.
Fizikalni zakoni se primjenjuju i u drugim
prirodnim kao i tehnikim znanostima.
 Uloga fizike
- poznavanje prirodnih zakona nuno je za razumijevanje
prirode i raznih tehnikih problema
- nastava fizike oblikuje znanstveno-materijalistiki pogled na
svijet
- fizikalni nain razmiljanja omoguuje znanstvenoistraivaki
pristup rjeavanju razliitih problema u znanosti i tehnici
- tehnoloki napredak

Bez razvoja prirodnih znanosti nezamisliv je

budui razvoj tehnike i tehnologije !
 podjela fizike
KLASINA FIZIKA
mehanika s mehanikom fluida
(Newtonova mehanika)
elektromagnetizam
optika (valovi i titranja)
toplina i termodinamika
eksperimentalna i
teorijska fizika
MODERNA FIZIKA
relativistika mehanika (vc)
kvantna mehanika (nm)
atomska i molekularna fizika
nuklearna fizika
fizika elementarnih estica
fizika vrstog stanja
 materija

prostor
tvar
energija vrijeme
-Krutine
-Tekuine
- vjena, neunitiva polje
- prelazi iz jednog oblika u drugi
-Plinovi
-

materija tamna materija

tamna energija
 Priroda?

Svemir, promjer od priblino 1026 m (1010 svjetlosnih godina).

Udaljenost Zemlje od Sunca je 1,5 . 1011 m.

Polumjer Zemlje = 6370 km.
Ukupan broj protona i neutrona u svemiru = 1080.
Ukupan broj protona i neutrona na Suncu = 1057.
Broj atoma u jednom molu 6 . 1023.
U svemiru je oko 1023 zvijezda, koje uglavnom imaju mase od 1/100 do 100
masa Sunca.
 ivot najsloenija pojava u svemiru

ovjek - sadri oko 1016 stanica

stanica (osnovna fizioloka jedinica) - ima oko 1012 1014 atoma.

DNK polimer, dugi molekularni lanac, sadri 108 1010 atoma.
Kombinacijom protona, neutrona i elektrona nastaje preko 100 kemijskih elemenata i
par tisua poznatih izotopa (atomi s istim brojem protona i razliitim brojem neutrona).
Razliitim kombinacijama kemijskih elemenata (atoma) nastaje oko 106 (milijun)
razliitih kemijskih spojeva.
Veliine fizikalnih objekata
 Mjerenje fizikalnih veliina
Mjerenje je osnova svih prirodnih znanosti!
...Kada ono o emu govorite moete izmjeriti i izraziti brojevima, tada
znate neto o tome; kada to ne moete izmjeriti, tada je vae znanje oskudno
i nedovoljno...
William Thomson (lord Kelvin) (1824.-1907.)

Doslovni prijevod:
Ne moemo govoriti o znanosti tamo gdje ne moemo
mjeriti!
 Mjerenje fizikalnih veliina
Mjerenje je osnova svih prirodnih znanosti!
Metode fizike

Eksperimentalne metode Teorijske metode

fizike fizike

Matematike ili raunalne metode

koje dovode do fizikalnih zakona,
Promatranje Eksperiment
teorema, modela, hipoteza,
(pasivna metoda) ( aktivna metoda )
paradoksa,
 FIZIKA

EMPIRIJSKA znanost
eksperiment je konana potvrda neke teorije ili zakona

svaka hipoteza se mora potvrditi eksperimentom kako bi

postala sastavnim dijelom neke teorije

EGZAKTNA znanost
eksperimentalni rezultati su reproducibilni

matematika formulacija teorije

matematika
- saet i jasan opis fizikalnih zakona
- alat znanosti
 Fizikalne veliine i jedinice

Eksperiment - provjera valjanosti

Parametri o kojima ovisi eksperiment = fizikalna
veliina
Fizikalna veliina
mjerljivo svojstvo (parametar) fizikalnog stanja, procesa ili tijela
omoguuje definiranje fizikalne pojave i njeno u matematikom obliku
pomou odgovarajuih jednadbi. put, vrijeme, masa, brzina, rad,...

Simboli fizikalnih veliina prema meunarodnom dogovoru

ISO(International Standard Organisation),
IUPAP (International Union for Pure and Applied Physics)
brzina v velocity, velocitas
sila F force
rad W work
vrijeme t time, tempus

Fizikalni zakoni izraavaju se pomou fizikalnih jednadbi (formula) koje

povezuju fizikalne veliine u tom zakonu.
 Mjerenje fizikalnih veliina

Mjerenje - usporeivanje dviju istovrsnih fizikalnih veliina

na odreeni nain tako da se utvruje njihov omjer.
Taj omjer je broj, pa se zapravo svako mjerenje sastoji od brojenja.

Mjeriti neku fizikalnu veliinu = odrediti broj koji pokazuje

koliko puta ta veliina sadri u sebi istovrsnu veliinu
dogovorno uzetu za mjernu jedinicu.

Jedinica (A) fizikalne veliine A je dogovorom odabrana

vrijednost koja ima isto fizikalno znaenje (svojstvo) kao
veliina A.
 Mjerenje fizikalnih veliina

Svaka fizikalna veliina izraava se pomou brojane vrijednosti i mjerne

jedinice:

A = {A} [A]

brojana mjerna
fizikalna
vrijednost jedinica
veliina
(iznos)
Primjeri:
s = 9350 km
m = 70 kg
v = 10 m/s
 Razumijevanje fizikalnih pojava

odrediti parametre o kojima ovisi pojava

mjerenje fizikalnih veliina

matematike formule

Koliko ima fizikalnih veliina?

Mnogo! Dijelimo ih na:

a) osnovne fizikalne veliine
b) izvedene fizikalne veliine
 Meunarodni sustav jedinica (SI)

Prihvaen na 11. zasjedanju Generalne konferencije za utege i mjere (listopad, 1960.god.);

Kod nas obvezatan!
(Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima, NN 58/1993.)

Osnovne fizikalne veliine i mjerne jedinice Meunarodnog sustava:

Fizikalna veliina Znak Mjerna jedinica Znak

duljina l metar m
masa m kilogram kg
vrijeme t sekunda s
termodinamika T kelvin K
temperatura
jakost elektrine struja I amper A
jakost svjetlosti I kandela cd
mnoina (koliina) tvari n mol mol
 Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:

Metar - 1/4x107 dio zemaljskog meridijana koji prolazi kroz pariku

zvjezdarnicu (tap od platine ija je duljina predstavljala 1 m)

Tonija mjerenja krivi rezultat.

Ipak, duljina tapa 1 m zadrano

Metarska konvencija (1875.) - napravljen meunarodni prototip

kao tap slitine od platine (90 %) i iridija (10 %) na kojemu je
razmak izmeu dviju crta po definiciji 1 m.

Donedavno se metar definirao pomou valne duljine svjetlosti

koju emitira odreena vrsta atoma (86Kr).
 Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:

(od 1983. godine, i danas)

1 metar je udaljenost koju svjetlost prijee u vakuumu u
vremenskom odsjeku od 299 792 458 - og dijela sekunde.
(c=299 792 458 m/s)

Mjerenje standarda duljine helij-neon laserom.

(NIST- National Institute of Standards and Technology)
Tonost mjerenja: 10-10 m
 Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:

Kilogram (kg) - mjerna jedinica mase

1 kg (def) = masa 1 dm3 vode (pri najveoj gustoi, tj. kod 4 oC)

Napravljen je prauzorak od platine i iridija.

Kasnije je ustanovljeno da 1 kg ima malo veu masu od 1 dm3 vode
(za 2,8x10-5 kg).
Kilogram je masa utega od 90 %
platine i 10 % iridija koji se
nalazi u Uredu za utege i mjere u
Sevresu.
 Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:
sekunda (s)

1889. - definirana kao 1/86400 dio srednjeg sunevog dana,

Brzina Zemljine vrtnje mijenja se s godinjim dobima.

Od 1967. vrijedi sljedea definicija:
Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zraenja koje odgovara
prijelazu izmeu dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma 133Cs.

Cezijev sat za mjerenje vremena

(NIST- National Institute of
Standards and Technology)
Tonost mjerenja: 3 10-6 s u godini
 Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:

4. Amper ( A ) je stalna struja koja bi kad bi se odravala u dva ravna usporedna vodia
neizmjerne duljine i zanemariva krunog poprenog presjeka postavljena u vakuumu na
meusobnoj udaljenosti od 1 m proizvodila izmeu tih vodia silu jednaku 2x10 -7 njutna
po metru duljine.
5. Kelvin ( K ) je termodinamika temperatura koja je jednaka 1/273.16
dijelu termodinamike temperature trojne toke vode.
6. Kandela ( cd ) je svjetlosna jakost izvora koji u odreenom smjeru zrai
jednobojno zraenje frekvencije 540x1012 herca i koji ima jakost
zraenja u tom smjeru od 1/683 vata po steradijanu.
7. Mol ( mol ) je koliina tvari u sustavu koji sadrava onoliko elementarnih
jedinki koliko ima atoma u 0.012 kilograma ugljika C12.
Kada se upotrebljava mol, moraju se navesti elementarne jedinke, a to mogu biti atomi,
molekule, ioni, elektroni, druge estice ili pojedinano naveden skupine takvih estica
 Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:

Dodatne jedinice
Radijan ( rad ) kut izmeu dva polumjera koji na krunici isijecaju
luk duljine jednake polumjeru.

Steradijan ( sr ) prostorni kut stoca s vrhom u sreditu kugle koji na plohi kugle
omeuje povrinu jednaku povrini kvadrata ija je stranica jednaka polumjeru kugle.
 Meunarodni sustav jedinica (SI)

Izvedene fizikalne veliine i mjerne jedinice:

One fizikalne veliine koje se mogu izvesti iz osnovnih fizikalnih veliina
(brzina, ubrzanje i sl.).

Izraena pomou
Izvedena veliina Mjerna jedinica Znak
drugih jedinica
frekvencija herc Hz s-1
sila njutn N m kg s.-2
tlak, naprezanje paskal Pa N/m2 = m-1 kg s-2
energija, rad, koliina topline dul J Nm = m2 kg s-2
snaga vat W J/s = m2 kg s-3
 Dimenzija fizikalne veliine

Dimenzija [A] fizikalne veliine A je izraz u kojem je ta veliina

iskazana pomou dimenzija osnovnih fizikalnih veliina.
Dimenzija iskazuje kakvou fizikalne veliine; oznauje se
velikim slovom u uglatoj zagradi.
Osnovne veliine (u mehanici) imaju dimenzije duljine [L],
mase [M] i vremena[T].
Fizikalna veliina Znak Mjerna jedinica Znak Dimenzija oznaka
Duljina,pomak,put l metar m Duljina L
masa m kilogram kg Masa M
Vrijeme, period,
interval
t sekunda s Vrijeme T

brzina v metar u sekundi m/s Put/vrijeme L / T

metar u sekundi
akceleracija a na kvadrat
m/s2 Duljina/vrijeme2 L/T2

masaduljina/vrijeme2
sila F njutn N=kgm/s 2
ML/T2
 Izvedene veliine primjer brzine

Brzina (v) je jednaka omjeru puta (s) i vremena (t).

Dimenzija brzine (v) iznosi:

[v] = [s] / [t] = [L]/ [T] = [L T -1] .

 Dimenzija fizikalne veliine

Primjer: odredi dimenzije sljedeih fizikalnih veliina

a) energija E = mv2/2 [E] = ML2/T2
b) rad W = Fs [W] = M(L/T2)L=ML2/T2
c) Snaga
P = W/t [P] = ML2/T3

d) koliina gibanja p = mv [p] = ML/T

e) tlak p = F/S [p] = M(L/T2)/L2 = M/LT2

Izrazi s obje strane jednadbe moraju imati iste dimenzije!

(Ne smijemo mijeati kruke i jabuke.)
 Izvedene jedinice primjer brzine

Kako izraziti brzinu u SI sustavu, ako je ona dana u ne SI?

v = 36 km/h

km 1 km 1000m m
v 36 36 36 10
h 1 h 3600 s s
 Meunarodni sustav jedinica (SI)
Predmetci (prefiksi) fizikalnih veliina

Faktor Naziv znak faktor naziv znak

101 deka da 10-1 deci d
102 hekto h 10-2 centi c
103 kilo k 10-3 mili m
106 mega M 10-6 mikro m
109 giga G 10-9 nano n
1012 tera T 10-12 piko p
1015 peta P 10-15 femto f
1018 eksa E 10-18 ato a
1021 zeta Z 10-21 zepto z
1024 jota Y 10-24 jokto y
Grki alfabet
 Vektori

Za opis nekih fizikalnih veliina (masa, vrijeme, temperatura),

dovoljan je samo 1 parametar, IZNOS.
Takve fizikalne veliine zovemo skalari.

Kako tumaiti reenicu: Spoj je na mjestu 1 km udaljenom od trga!

 Vektori 2

Vektori su fizikalne ili geometrijske veliine koje su odreene

iznosom, smjerom i orijentacijom.

Vektor se predstavlja orijentiranom duinom kojoj je odreen poetak i

kraj (strjelica vektora).
r r r ur
r , v, a , F
oznaka:
r, v, a, F

r
hvatite v B vrh
uuur
p A AB
 Vektori 2
Vektori su fizikalne ili geometrijske veliine koje su odreene
iznosom, smjerom i orijentacijom.
duina vektora - brojano odgovara njegovu iznosu (ili apsolutnoj vrijednosti)
smjer vektora je odreen pravcem nositeljem i orijentacijom

r
r a r
a a
r
a
r
r 2a
0,5a
Jednakost vektora
Dva vektora a i b su jednaka ako imaju isti iznos, smjer (lee na paralelnim pravcima) i
orijentaciju.
 Zbrajanje vektora

a) metoda trokuta
r r r
ab c

r
b
r
c
r r
a a
 Zbrajanje vektora
r r r
b) metoda paralelograma ab c

r r r 2 pravokutna trokuta:
r
b c ab
b b sin c sin
b cos a c cos
r
a
c a b cos b sin
2 2 2

c 2 a 2 b2 2ab cos
kosinusov teorem

cos cos( )
Zbrajanje vektora je komutativno i asocijativno!
 Zbrajanja vie od 2 vektora?

Zbrajanje vektora

ur
d
ur r
R c
r
b
r
a
vektorski poligon
Rezultat:
ur r r r ur Od hvatita 1. vektora do vrha zadnjeg vektora.
R abcd
 Oduzimanje vektora zbrajanje
Negativan vektor
r r r r r r r
a (a ) 0
c a b a b

r r r r
a b a b
r
r a
a
r r r
a ( b) b
Mnoenje vektora skalarom
r r
m a ma r r
ab
ma ima isti smjer i orijentaciju, a r
iznos mu je m-puta vei b
r r
a r a r r
ma a b
 Mnoenje vektora
skalarno mnoenje - skalar ija vrijednost
odgovara umnoku iznosa zadana dva vektora i
kosinusa kuta izmeu njih.
r r r r

a b a b cos
a b cos
r r ss
a b a b cos
(a, b )
r r r r komutativnost
a b b a
Geometrijsko znaenje skalarnog produkta je r
projekcija duine b na pravac nositelj duine a d r
c
r r
c d 0
jer su vektori okomiti
 Mnoenje vektora

Vektorsko mnoenje daje rezultantni vektor koji je

okomit na ravninu u kojoj lee zadana dva vektora i po
iznosu je jednak umnoku iznosa zadana dva vektora
i sinusa kuta izmeu njih
r r r r
sin c
a b a b
r r r r
a b b a komutativnost

b
Geometrijsko znaenje iznosa
c a vektorskog produkta je
b c
povrina paralelograma
a odreenog vektorima.
a b c b a c
 Mnoenje vektora
b

c
b c
a Smjer rezultantnog vektora odreuje se
po pravilu desnog vijka.
a
a b c b a c
r
c
pravilo desnog vijka

r
a r
b
-vektor c je okomit na ravninu u kojoj lee vektori a i b
-isprueni prsti savijaju se od a prema b, a palac
pokazuje smjer c
 a

Pravilo desne ruke

b
ab=c
c
palac kaiprst = srednji prst

b
palac isprueni prsti = iz dlana

c
 Primjena vektorskog umnoka za izvod sinusnog pouka

Promatramo trokut definiran kao: r r r

c ab
r
Mnoimo vektorski s lijeva obje strane jednakosti s vektorom a
r r r r r r
a c a a a b

Obje strane jednakosti moraju imati jednak iznos:

r r r r r r r r
a c sin S ( a , c ) a b sin S (a , b )

to je poznati sinusni pouak za trokut:

r r r r
sin S ( a , c ) sin S ( a , b )
r r
b c
Prikaz vektora u Kartezijevom koordinatnom sustavu

Kartezijev (Cartesiusov) sustav promatramo toku M

r v v v
r rx i ry j rz k
rz

ry rz
rx

Poloaj toke M je odreen radijusvektorom.

radijusvektor - orijentirana duina to spaja ishodite sustava i toku poloaja M.

 Prikaz vektora u Kartezijevom koordinatnom sustavu
r
Kartezijev pravokutni koordinatni sustav: a ax i a y j az k
z r
b bx i by j bz k
r r
a b axbx a y by az bz
r r r r r r
i i j j k k 1
y r r r r r r
i j j k i k 0
x

Jedinini vektor je bezdimenzionalni vektor iji je

iznos jednak 1.

Jed. vektori i, j, k meusobno su okomiti i tvore

desni koordinatni sustav.
 Prikaz vektora u Kartezijevom koordinatnom sustavu
Vektorski produkt

x y z i j k
r r
a b ax ay az ax ay az
bx by bz bx by bz

r r r r r
a b a y bz az by i az bx axbz j a xby a ybx k

ili kaiprst srednji prst = palac

Duljina vektora

-vektor poloaja (radij vektor)

r
r x2 y2 -iznos (duljina) vektora

r
a ax i a y j az k
r
a ax2 a y2 az2
r
a 0
 Primjeri:

r r r r r r
1. Vektori a i b zatvaraju kut 60. Koliki su a b i a b
r r
ako je a 3 i b 5 ?

r r r r r r r r
2. Zadana su dva vektora a 3i 2 j k i b i 5 j 2k
r r r r r r r r
Odredite a b, a b, a b, a b.

D.Z. 3. Zadana su tri vektora:

r r r r r r r r r r r r
a i 2 j k , b 3i j 2k , c 4i j k .
Izraunajte:
r r r r r r
a)
a bc
r r r

i ab c
r r r

b)

a b c
i a b c
r r r

r r r r r r
c) Pokaite da vrijedi:

a b c a c b a
b c.
 Primjeri:

4. Dvije sile F1=1 kN i F2=1.2 kN djeluju na materijalnu toku. Sile

meusobno zatvaraju kut =60. Kolika je rezultantna sila R i koliki su
kutovi 1 i 2 koje ona zatvara sa silama F1 i F2?

F1 sin R sin 2

r r
F2 R F2 sin R sin 1
F2
2
1
r R F12 F22 2 F1 F2 cos 1.9 kN
F1

F2 sin
1 arcsin 33
R
F1 sin
2 arcsin 27
R