4.5.2014.

imun Tomas 1
10.5. RAD I SNAGA ELEKTRINE
STRUJ E
2
Rad elektrine struje (W)
Pri protjecanju struje kroz troilo
(vodi) u njemu se elektrina
energija pretvara u druge oblike
energije (toplinsku u grijaima,
mehaniku u elektromotorima,
svjetlosnu u aruljama, kemijsku
pri punjenju akumulatora itd.).
Slika 10.5.1.
Za prouavanje tog procesa
posluit emo se grafom koji
prikazuje pretvaranje (promjenu)
elektrine potencijalne energije
du vodia (slika 10.5.1.).
E
ep
E
epA
E
epB
A B

ep
E A
U
AB
vodi
l
l
3
Iz grafa se vidi da elektrina energija na ulazu u vodi, tj. u toki A ima vrijednost E
epA
, a na
izlazu iz vodia, tj. u toki B njezina vrijednost je E
epB
. Iz slike se vidi da je E
epA
>E
epB
, to
znai da se elektrina energija u vodiu smanjila (pretvorila u drugi oblik energije) za
vrijednost . Ta promjena energije odgovara radu W
AB
koji je obavila elektrina
sila F
e
=QE pri premjetanju naboja Q iz toke A u toku B, tj. na putu koji odgovara
duljini vodia l:
ep epA epB
E E E A =
.
AB AB ep
U Q W E = = A
t I U W E
AB AB ep
= = A
.
epA epB AB e
E E E W F l QEl = A = = =
Openito, rad elektrine struje u vodiu i troilu jednak je umnoku napona, jakosti struje i
vremena protjecanja struje:
Ako koliinu naboja Q u gornjem obrascu zamijenimo sa I t, dobivamo:
El=U
AB
U homogenom elektrinom polju vodia umnoak El odgovara naponu U
AB
na krajevima
vodia :
U tom obrascu rad W
AB
koji se vri na raun troenja elektrine energije izvora, naziva se
rad elektrine struje.
W U I t =
4
R
U
I =
Primjenom Ohmova zakona obrazac za rad elektrine struje W=UIt moemo napisati i u
drugim oblicima.
W U I t =
2
W UIt RI I t RI t = = =
U=RI
2
W R I t =
W U I t =
2
U U
W U I t U t t
R R
= = =
2
U
W t
R
=
Ako u obrascu W=UIt napon U zamijenimo sa RI, dobivamo:
U obrascu W=UIt jakost struje I moemo zamijeniti sa nakon ega dobivamo:
U
R
5
Snaga elektrine struje (P)
Iz mehanike znamo da je snaga brzina vrenja rada. Jednaka je omjeru izvrenog rada
(promjene energije) i vremena vrenja rada. Kada to primijenimo na elektrinu struju
dobivamo:
E W U I t
P
t t t
A
= = =
I U P =
Na isti nain pomou druga dva obrazaca za rad dobit emo jo dva obrazaca za snagu:
2
P R I =
R
U
P
2
=
. U I =
Prema tome snaga elektrine struje jednaka je umnoku napona i jakosti struje.
6
Jedinice za rad i snagu elektrine struje
Znamo da je jedinica za rad i energiju dul ( J), a za snagu vat (W). Meutim, u elektrotehnici
se esto za snagu elektrine struje koristi jedinica voltamper (VA), a za rad i elektrinu
energiju kilovatsat (kWh). Te jedinice izvedu se na sljedei nain:
| |
VA P U I =
Za mjerenje elektrine energije esto se koristi jedinica vatsekunda ( Ws):
| |
, iz toga je Ws ;
E
P E P t
t
A
= A =
J
1Ws=1 s=1J dakle, 1Ws=1J.
s

6
1kWh=1000W 3600s=3600000Ws=3600000J=3,6 10 J
J C J
VA= = =W
C s s
(

(

J edna vatsekunda je mala jedinica pa se u praksi za mjerenje elektrine energije ee
koristi vea jedinica: kilovatsat (kWh).