25.04.2017.

Gabriel Marinkovi, 2.G

PROVJERAVANJE PRVOG ZAKONA TERMODINAMIKE

UVOD
Prvi zakon termodinamike govori nam da je promjena unutarnje energije tijela
jednaka zbroju topline i rada koji ulazi/se vri nad sustavom. Moemo provjeriti
prvi zakon termodinamike sljedeom vjebom (u teoriji): izmjerimo temperaturu
(t1) otprilike 1kg same. Zatim samu stavimo u cijev koju zaepimo te ju naglo
okreemo 100 puta. Izvadimo samu te joj ponovo izmjerimo temperaturu (t2).
Kada sama pada s vrha cijevi njena gravitacijska potencijalna energija (koja se
dobiva iz rada naih ruku, tj. iz kemijske energije stanica u naem tijelu) pretvori
u kinetiku energiju u trenutku prije pada na dno cijevi se sva gravitacijska
potencijalna energija pretvori u kinetiku, koja kad udari u dno se pretvori u
toplinu. Ta toplina poveava unutarnju energiju same tj. temperaturu. Zbog toga
to je promjena unutarnje energije jednaka radu i toplini koja ulazi u sustav,
promjena (povienje) temperature same jednaka je toplini nakon udara u dno
cijevi koja je jednaka kinetikoj energiji u trenutku prije udara koja je jednaka
gravitacijskoj potencijalnoj energiji na vrhu cijevi koja je jednaka radu koji vrimo
na cijev. Stoga je naa hipoteza koja bi ako je provjerena provjerila i prvi zakon
termodinamike da je toplina koja se oslobodi pri udaru same u dno cijevi jednaka
gravitacijskoj potencijalnoj energiji pri vrhu cijevi (u savrenim uvjetima; naravno
uvjeti nisu savreni te e stoga nai rezultati varirati i oekujemo da e se barem
60-70% energije pretvoriti u toplinu koja zagrije samu):
E gp=Q

E gpQ=0

m g h=m c Pb T

SKICA I MATERIJALI
cijev, sama, vaga, termometar, posuda, lijevak, ruke (dvije)
REZULTATI
m = 1,004 kg
cPb = 133 J/kgK
h = 0,875 m
N = 100
g = 9,81 m/s2
Egp = N mgh = 861,809 J
Kako bi lake usporedili Egp i Q koji bi trebali biti jednaki, tj. njihov omjer bi
trebao biti 1, koristimo R, omjer Q/Egp (prema hipotezi trebao bi biti to blii 1)

n t1 [C] t2 [ C ] Q [J ] R=Q /E gp [ ] R[ ]

1 21,7 25,0 440,656 51,1 34,1

2 25,2 26,1 120,179 13,9 3,1
3 26,1 26,7 80,119 9,3 7,7
4 26,7 27,3 80,119 9,3 7,7
5 27,3 27,4 13,353 1,5 15,5

Rn
R= n=1 =17
5

Rm = R1=34,1

R=( R R m ) = (17 34,1 )

Rm 34,1
r Rm= 100 = 100 =200,6
R 17
KOMENTAR
Eksperimentalno smo doli do sljedeih omjera Q i Egp:

R=( 17 34,1 )

r Rm=200,6

U naem intervalu nema stopostotnog, a ak niti sedamdesetpostotnog udjela

pretvorbe energije u toplinu koje predviamo hipotezom koja tvrdi da prema
prvom zakonu termodinamike omjer tih dviju veliina mora biti jednak 1 (tj.
100%). No ak i sva mjerenja nisu meusobno dosljedna sa izuzetnom relativnom
pogrekom od ak 200,6% to nam onemoguuje da u ikakvom sluaju
provjerimo nau hipotezu. To upuuje na izuzetno veliku pogreku pri izvoenju
vjebe i mjerenju. Zbog ovako velike relativne pogreke nepreciznost ne proizlazi
toliko iz sluajnih kao iz grubih pogreaka, nepreciznog odreivanja vjebe te
same upute vjebe. Pri svakom okretaju cijevi sama klizi po rubu cijevi i stvara
se trenje i dolazi do promjene unutarnje energije, to se i dogaa kada sama
pada s vrha cijevi. Trenja ima i izmeu zrnaca same dio energije prelazi u
toplinu te kinetika energija trenutak prije pada nije posve jednaka poetnoj
gravitacijskoj potencijalnoj ve neto manja. Kada sama udari o dno cijevi dio
energije se koristi na sam udar (u zanemarivim koliinama i zvunu energiju), a
ne samo u toplinu. Ta toplina ne koristi se samo za poveavanje unutarnje
energije same, ve i ostatka sustava: zraka u cijevi i same cijevi. Budui da je
karton prilino lo izolator vrlo brzo dolazi do gubitka toplinske energije u sustav.
Zbog toga to kasnijim ponavljanjima vjebe stalno poveavamo temperaturu
sustava delta unutarnje energije sustava i okoline sve vie raste te dolazi do
veeg gubitka energije u okoli. Zbog toga se u svakom sljedeem mjerenju
temperatura smanji za manji iznos. Na mjerenja je moglo utjecati (masa sustava
je mogla biti malo promijenjena) kada nam je za vrijeme jednog mjerenja sama
ispala iz cijevi. Mjerenja bi se mogla poboljati da se umjesto kartonske cijevi
koristi kvalitetan kalorimetar s vrlo glatkom unutranjosti, umjesto same jedno
tijelo vrlo glatke povrine, stroj koji bi okretao cijev bre kako bi dolo do to
manje trenja pri okretanju. Ako to nije mogue, mjerenja bi se mogla poboljati
tako da je na poetku svakog mjerenja sama neto ispod sobne temperature
kako bi se minimalna koliina topline gubila u okoli.

PITANJA I ODGOVORI
1. Odnosi vrijednosti mogu se pronai u tablici gore, a obrazloenja u komentaru
gore. Tako malen dio energije se pretvori u toplinu koja odlazi u samu jer velik
dio topline se gubi u okoli zbog velike razlike izmeu sobne i temperature
sustava.
2. U prosjeku se 17% energije pretvorio u Q. Najvie se energije pretvorilo u Q u
prvom mjerenju kada je delta temperatura sustava i okoline bio najmanja ; 51,1
%, a najmanje u zadnjem mjerenju kada je delta bila najvea; 1,5%