Sadržaj:

UVOD ............................................................................................................................................. 2

1. HIDROENERGIJA KROZ HISTORIJU.................................................................................... 3

2. HIDROENERGIJA DANAS ...................................................................................................... 5

2.1 Energija plime i oseke........................................................................................................... 8

2.2 Energija talasa ....................................................................................................................... 9

3. MINI HIDROELEKTRANE .................................................................................................... 11

4. VELIKE HIDROELEKTRANE ............................................................................................... 12

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 15

LITERATURA ............................................................................................................................. 16

Commented [AV1]:
Commented [EK2R1]:
UVOD

Hidroenergija odnosno energija vode je jedan od najznačajnijih obnovljivih izvora energije

prevenstveno zbog svoje konkurentnosti sa fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Sunčeva
energija dopire do Zemljine površine izazivajući isparavanje vode, zemljišta i biljaka, čime se
uzrokuje podizanje vode: posljedica je energija položaja vode (potencijalna) i energija kretanja
vode (kinetička).
Energija položaja vode je početni oblik energije vode u prirodi koji se može iskoristiti u
tehničkim sistemima za pretvaranje. Termin hidroenergija je najčešće ograničen stvaranjem snage
dobijene na osovini, usljed pada vode. Tada se ta snaga koristi direktno za mehaničke svrhe ili
veoma često za proizvodnju električne energije.
Drugi izvori vodene snage su talasi i plima i oseka. Osnovni način upotrebe je: pretvaranje
energije položaja vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetičke energije vode (protočne) u
mehaničku energiju proticanjem kroz vodene turbine, a zatim najčešće u električnu u
generatorima. Proizvedena mehanička energija pokreće generator koji je povezan sa osovinom
turbine.

2
1. HIDROENERGIJA KROZ HISTORIJU

Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi, najvitalniji izvor za čovječanstvo i osnovni

uslov za opstanak svih živih bića na planeti. Ljudsko tijelo može da izdrži nekoliko sedmica bez
hrane ali bez vode može samo nekoliko dana. Poznato je da je oko 1tri četvrtine površine na Zemlji
prekriveno vodom i procjenjuje se da je ukupna količina vode na zemaljskoj kugli oko 1,4 milijarde
km3 (1,4 x 1021 litara).
I pored ove količine vode koja se nalazi na zemaljskoj kugli, voda koja je dostupna za
ljudsku upotrebu je veoma ograničena, odnostno svježa voda predstavlja manje od 2,5% od ukupne
količine vode na zemaljskoj kugli, dok se skoro 80% nalazi zaleđeno na polovima. Prema ovome
samo 0,5% svježe vode na planeti se može koristiti za ljudsku upotrebu.
Otkako je čovjek počeo da bilježi svoju istoriju, vodu koristi kao izvor energije. U
poređenju sa fosilnim gorivima čije su rezerve ograničene, rezerve vode za proizvodnju električne
energije se ne iscrpljuju. Svaki vodeni tok je nosilac određene količine energije. Prvi put se
iskorištavanje energije vode spominje čak prije 2000 godina u staroj Grčkoj i Egiptu, gdje su
vodeni točkovi bili povezani sa mlinskim kamenom da bi samljeli žito. Kasnije ti isti vodeni
točkovi su bili povezani sa osnovnom opremom kao što su strug, testere i razboj da bi se proizvodio
namještaj i tkanine.
Za vrijeme industrijske revolucije krajem 1800 godine, Majkl Faradej je izumio Faradejev
dinamo, preteču modernog generatora.Konstruisanjem Faradejevog dinama u praktičan uređaj
1870. godine i prva komercijalna proizvodnja električne sijalice 1880. godine, uticali su na
stvaranje ideje o korištenju vodene snage za proizvodnju električne energije i započinje
postavljanje mnogo malih generatora duž vodeničnih jazova. Na taj način proizvedena energija se
koristila u za obezbjeđenje električne energije u
mlinovima i za proizvodnju tekstila u lokalnim zajednicama.
Vodena snaga je otvorila novu eru 1876. godine, kada je u Bavarskoj izgrađena prva
hidroelektrana na svijetu a služila je za snabdijevanje električnom energijom dvorac velikaša, koji
se nalazio u blizini.

1
Tri četvrtine površine na Zemlji je prekriveno vodom.

3
 Nekada su se koristile vodenice za mljevenje žita i kukuruza. One sadrže vodenični točak,
koga pogoni voda i okreće se mlin. Međutim danas vodenica ima malo (Slika 1.1).
U SAD prva komercijalna hidroelektrana je počela sa radom 1882. godine na rijeci Fox
River. Izlazna snaga te hidroelektrane je iznosila 12 kW, što je bilo dovoljno da se obezbijedi
svjetlo za 250 sijalica. Prvu pravu hidroelektranu je izgradio Amerikanac Forbes na Nijagarinim
vodopadima, i ona je puštena u pogon 1895. godine ali je grad Buffalo električnu energiju iz te
elektrane dobio početkom 1896. godine kada je izgrađen dalekovod. Korištenje hidroenergetskog
potencijala u BiH počinje 1899. godine kada je izgrađena prva hidroelektrana “Elektrobosna” na
rijeci Plivi snage 7MW, tada najveća u Evropi. Korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja tj.
hidroenergija se ne može koristiti jednakim intenzitetom cijele godine. Kako bi se regulisali
vodostaji rijeka i osigurala dovoljna količina vode tokom cijele godine, grade se velike brane i
akumulaciona jezera.

(Slika 1.1) Vodenica https://bs.wikipedia.org/wiki/Vodenica 03.11.2017 Commented [AV3]: Odakle preuzeta slika I kada

4
2. HIDROENERGIJA DANAS

Hidroenergija ima sve prednosti obnovljivih izvora energije, jer je neograničena, čista i
jeftina gledajući dugoročno. Kapaciteti mogu biti jako veliki, pa samim tim ivrlo isplativi.
Inicijalne investicije jesu velike, ako se uzme i proces akumulacije vode, ali ipak izgradnja je do
50% jeftinija od ozgradnje nuklearne elektrane i termoelektrane na ugalj ili druga pogonska goriva,
a pored toga se ne uključuje kupovina pogonskih goriva. Takođe i cijena održavanja je mnogo
manja, jer nisu potrebni skupi filteri, cesti remonti, kao ni odlagaliste otpada.
2
Međutim, velike brane i hidrocentrale imaju i neke nedostatke. Prije svega utiču na izgled
predjela u kome e nalaze, pa i na sam ekosistem, jer veliki dio terena mora biti potopljen da bi se
stvorili uslovi za akumulaciju vode. Samim tim mjenja se brzina, tok i temperatura rijeka, sto dalje
prouzrokuje smetnje kod migracije riba, te mjenjaju ekosisteme uz samu rijeku.
Osnovne komponente hidroelektrane su: vodotok, zahvat vode za HE, napojni cjevovod
HE, strojarnica, ispustni cjevovod, priključak za izlaz električne energije.
Snaga dobijena na ovaj način je data izrazom:
Snaga = W.Q.H.η wati
gdje je:
W= specifična težina vode, N/m
3Q= stopa protoka vode, m3/sekH= visina pada,
Η = efikasnost pretvaranja potencijalne energije u mehaničku.

2
Pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetičku i mehaničku.

5
(Slika 2.1)Princip rada hidroelektrane (https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana) 03.11.2017
Trenutno je u upotrebi ili razvoju više oblika korištenja energije vode. Neki oblici su
isključivo mehanički, no većina je okrenuta pretvaranju energije vode u električnu energiju. Među
širim područjima su:
 Vodenice, koje se koriste već vjekovima za pogon mlinova i ostalih strojeva;
 Električna energija dobivena iz vode: što se uobičajeno odnosi na vodene brane ili
postave uz rijeke (npr. vodenice čiji se pogon temelji na hidraulici);
 Energija vodenih tokova, koja se dobija iz kinetičke energije rijeka, potoka i okeana;
 Vrtložna energija, koja se dobiva iz vrtloga;
 Energija plime i oseke;
 Energija dobijena iz protoka uzrokovanih plimnim mijenama;
 Energija valova;
 Osmotska energija, odnosno energija gradijenta saliniteta, pomoću koje se energija
dobiva iz razlike u koncentraciji soli između morske i riječne vode;
 Energija morskih struja;
 Energija dobivena iz razlike temperature oceana na različitim dubinama.

6
 (Slika 2.2) Shema hidroelektrane (https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana) 03.11.2017
Energija vodenih tokova (hidroenergija) je danas izvor 715 000 MW, odnosno 19%
električne energije proizvedene u svijetu. Velike brane se još uvijek projektuju. Trenutno najveća
hidroelektrana na svijetu, Hidroelektrana Tri klanca, izgrađena je u Kini, na najdužoj svjetskoj
rijeci, rijeci Yangtze. Osim u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje
većine potreba za električnom energijom, hidroelektrane uobičajeno pokrivaju površne potrebe za
električnom energijom zahvaljujući mogućnosti brzog upuštanja u pogon. Također,
hidropotencijal se može koristiti kao veliki spremnik jeftine energije ukoliko se pri suvišnoj
proizvodnji hidrogenerator koristi kao pumpa (reverzibilne hidroelektrane).
Hidroenergija u osnovi ne stvara emisiju ugljen-dioksida CO2 ni ostale štetne tvari, za
razliku od izgaranja fosilnih goriva, te stoga nije značajni činilac globalnog zatopljenja usljed
štetnih emisija CO2. Područja s obiljem hidropotencijala privlače indrustriju. No, pretjerana briga
za okoliš može biti prepreka razvoju hidroenergetike.
Glavna prednost hidroelektrana je njhova sposobnost da pokriju sezonsku i dnevnu površnu
potražnju za električnom energijom. Kada se smanji potražnja, brana jednostavno pohranjuje više
vode, koja onda daje snažniji tok. Neke hidrocentrale koriste brane za pohranu viška energije (često
noću) tako da hidrogenerator koriste kao pumpu koja vodu vraća u akumulaciju. Električna se

7
energija može opet generisati u slučaju porasta potražnje. U praksi se korištenje spremljene vode
komplikuje zbog potreba za navodnjavanjem, koje se mogu javiti istovremeno kad i vršna
električna opterećenja. Ne zahtijevaju sve hidroelektrane branu: neke koriste protok samo dijela
toka rijeke, što je karakteristika manjih hidroelektrana.

(Slika 2.3)Hidroelektrana tri klanca

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca (03.11.2017)
2.1 Energija plime i oseke
3
Plima i oseka nastaju kao posljedica gravitacijskih sila Sunca i Meseca. Za sad još nema
većih komercijalnih dostignuća na eksploataciji te energije, ali se zna da potencijal nije mali. Ta
energija se može dobiti na mjestima gde su morske mijene izrazito naglašene (plimna amplituda
veća od 10 metara).
Princip je jednostavan i vrlo je sličan principu hidroelektrane. Na ulazu u neki zaliv
postavlja se brana i kad se nivo vode podigne, propušta se preko turbine u zaliv (slika 2.1.1). Kad
se zaliv napuni brana se zatvara i čeka se da nivo vode padne. Tad se voda po istom principu
propušta iz zaliva. U jednostavnijem slučaju voda se propušta kroz turbine samo u jednom smeru
i u tom slučaju turbine su jednostavnije (jednosmerne, a ne dvosmerne).
Glavni problemi iskorišćenja energije plime i oseke su:
• periodičnost izvora (treba čekati da se nivo vode dovoljno podigne, odnosno padne)
• mali broj mjesta pogodnih za iskorištavanje takvog oblika energije.

3
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Plimna_elektrana

8
 Najpoznatija elektrana koja koristi energiju plime i oseke nalazi se na ušću rijeke Rance u
Francuskoj. Izgrađena je 60-tih godina i još uvijek radi. Rusija posjeduje malu elektranu kod
Murmanska, Kanada u zalivu Fundy (najviša plimna amplituda; preko 20m) dok ih Kina ima
nekoliko. Ni jedna od navedenih zemalja nije ostvarila značajniji napredak u iskorištenju energije
ovog tipa.

(Slika 2.1.1) Plimna elektrana

(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Plimna_elektrana ) 03.11.2017
2.2 Energija talasa
4
Zbog djelovanja vjetra na površinu vode u nekim zonama okeana stvaraju se veliki morski
talasi. Talasi se razlikuju po visini, dužini i brzini pri čemu zavisi i njihova energija. Svaki talas
nosi potencijalnu energiju uzrokovanu deformacijom površine i kinetičku energiju koja nastaje
zbog gibanja vode. Energija talasa naglo pada sa njegovom dubinom, pa na dubini od 50 m iznosi
samo 2% od energije odmah ispod površine.
Energija talasa obnovljiv je izvor, koji varira u vremenu (npr. veći talasi javljaju se u
zimskim mjesecima). Jednostavniji oblik iskorištenja energije talasa bio bi neposredno uz obalu
zbog lakšeg tj. jeftinijeg dovođenja energije potrošačima. Međutim, energija valova na pučini je
znatno veća, ali je i njeno iskorištenje puno skuplje. U Velikoj Britaniji i Japanu već se duže
vrijeme istražuju mogućnosti iskorištenja ovog oblika energije.
Danas su u osnovi poznata tri oblika iskorištenja energije talasa; preko plutača, pomičnog
klipa i lopatica. U ovom trenutku, nijedan od navedenih načina ne može ekonomski konkurisati
klasičnim izvorima energije

4
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Energija_talasa

9
 (Slika 2.2.1) Proizvodnja energije talasima
(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Energija_talasa) 03.11.2017

10
 (Slika 2.2.2) Plutajuća elektrana
(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Plutajuća) 03.11.2017

5
Prototip generatora iz energije valova konstruiše se u Port Kembla u Australiji i očekuje
se da bi mogao proizvesti energiju od 500 MWh godišnje. Pretvarač energije valova konstruisan
je u septembru 2005. i početni su rezultati nadmašili očekivanja za vrijeme valova male energije.
Energija vala obuhvata se pomoću generatora pogonjenog vazduhom i pretvara u električnu. Za
države s dugačkom obalom izloženom snažnijim valovima, energija valova omogućuje
generisanje električne energije dovoljne za potrebe potrošača. Commented [AV4]: Nedostaju fusnote za korištenu
literaturu

3. MINI HIDROELEKTRANE

5
http://www.obnovljivi.com/energija-oceana

11
 Kada govorimo o ekološki prihvatljivim hidroelektranama onda se u obzir uzimaju samo
one koje neće narušiti postojeći eko sistem u njenom okruženju. Pod pojmom male hidroelektrane
(u našoj zemlji) podrazumijeva se hidrocentrala čija nazivna snaga ne prelazi 5 MW.
Dijele se u dvije osnovne grupe i to protočne i derivacijske. Protočna je ona HE kod koje
se strojarnica i turbina nalaze neposredno na ili uz vodotok te tako direktno koriste postojeću
kinetičku energiju vodotoka, derivacijska je ona koja ima vodozahvat te se cjevovodom voda vodi
do strojarnice sa turbinom, koji su smješteni na znatno nižem terenu nego sam zahvat, i time se
dobije dodatna kinetička energija (na račun potencijalne).
6
Druga podjela su tzv. Elektrane sa i bez akumulacije. Elektrane sa akumulacijom
(vještačko jezero) imaju brane koje obezbjeđuju kontinuiran rad za određeni period bez obzira na
količinu dotoka vode u akumulaciju, što ih sa ekonomskog aspekta čini boljim.
Posebna vrsta derivacijske HE je tzv. reverzibilna HE. Ova vrsta HE ne ovisi o vodotoku
nego se radi dvostruka akumulacija. U vrijeme špice potrošnje el. energije iz akumulacije koja se
nalazi na većoj nadmorskoj visini se pušta voda u akumulaciju niže nadmorske visine kroz turbinu
i tako proizvodi el. energiju, dok se u vrijeme izvan ove špice ta ista voda vraća pumpama nazad.
Brane bez akumulacije se smatraju samo one koje ili imaju samo zahvat ili je njihova ustava
sa tako malom akumulacijom da ne utiče na okolni biljni i životinjski svijet. Stalnost količine
proizvodnje je upitna ali su sa ekološkog aspekta prihvatljivije.
U malim hidroelektranama se koriste dvije osnovne grupe turbina prema dejstvu na radno
kolo rotora i to:
• akcione (impulsne) rotor nije potopljen u struji vode te se kod njih koristi samo brzina
vode. Prema varijanti konstrukcije najčešće se koriste tzv. Kaplanova, Fransisova i
Propelorova turbina,
• reakcione koriste i energiju brzine ali i pritiska vode češće su u upotrebi te prema načinu
odvođenja i dovođenja vode u turbinu mogu biti: aksijalne, radijalne i dijagonalne a
najpoznatije konstrukcije su tzv. Peltonova, Turgo i Crosflow turbina.

4. VELIKE HIDROELEKTRANE

6
https://sh.wikipedia.org/wiki/Male_hidroelektrane

12
 • Tri klanca (Kina)

Hidroelektrana Tri klanca, najveća hidroelektrana svijeta 2009. je puštena u pogon. Tih 26
divovskih turbina proizvoditi će 85 milijardi kilovatsati struje godišnje (približno 18 osrednjih
nuklearki), te će time biti zadovoljeno deset posto kineskih potreba. Obuzdat će se treća najduža
rijeka svijeta (iza Amazone i Nila) i smanjiti katastrofalne poplave u kojima je samo u 20. stoljeću
stradalo više od pola milijuna ljudi. Visina brane bit će visoka 185 i duga 2309 metara, na vrhu
široka 18 metara, a uz dno 124 metra (slika 4.1).
Nastat će jezero dugo više od 600 kilometara. Povećat će se plovnost Yangtzea, čista
hidroenergija smanjit će upotrebu najprljavijeg fosilnog goriva, ugljena, kojim se truju šume i
stanovništvo ne samo u Kini nego i u susjednim državama, olakšat će se slanje vode s juga na sušni
srednji i sjeverni dio Kine. Poplavljeno 29 miliona kvadratnih metara zemlje, dva velika i 116
manjih gradova su se potopila, raseljeno je više od milion stanovnika. U umjetnom jezeru završit
će sva prljavština potopljenih gradova, tvornica i bolnica. Više od tri hiljade industrijskih i
rudarskih preduzeća .

(Slika 4.1) Hidroelektrana Tri klanca

(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca) 03.11.2017
• Itaipu (Brazil/Paragvaj)
13
 Itaipu7 je hidroelektrana na rijeci Parana na granici Brazila i Paragvaja. Riječ Itaipu na
jeziku lokalnog naroda Gvarani znači „kamenje koje pjeva“. Hidroelektrana Itaipu je najveća
hidroelektrana na svijetu. To je zajednički poduhvat Brazila i Paragvaja na rijeci Parana (slika 4.2),
oko 15 kilometara sjeverno od „Mosta prijateljstva“. Instalirana snaga hidroelektraneje 14 GW, sa
20 generatora od po 700 MW.
Rekord u proizvodnji struje je postignut 2000. kada je proizvedeno 93,4 milijarde kilovat-
sati energije (93% ukupne potrošnje u Paragvaju i 20% ukupne potrošnje u Brazilu). Sporazum o
izgradnji brane i hidroelektrane je zaključen 1973. Umjetno jezero je formirano 1982. Prvi
generatori s radom su počeli 1984., a posljednji u 2006. i u 2007. Ukupno ih sada ima 20. Time je
instalirani kapacitet podignut na 14.000 MW.

(Slika 4.2) Hidroelektrana Itaipu

(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Itaipu) 03.11.2017

• Hooverova brana (SAD)

7
Riječ 'itaipu' potječe iz jezika Guarani Indijanaca, a znači "raspjevana stijena"

14
 Sedamdeset i pet godina je prošlo otkako je izgrađena; nije više najviša, nije najveća i nije
najsnažnija (u smislu energije koju daje njena elektrana); to su danas druge, u svijetu i u
Sjedinjenim Državama, ali i ona sama još uvijek je “strašna”, nakon svih ovih godina. Hooverova
brana, u Crnom kanjonu – Black Canyon8, na granici između Nevade i Arizone, oko 50 km
jugoistočno od Las Vegasa.
Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća, ni u svijetu ni u Americi, ali sa
svojih 17 generatora, proizvodi još uvijek energije koju bi, općenito govoreći, dale dvije nuklearne
elektrane – oko 2.078 MW. Akumulacijsko jezero Lake Mead najveće je umjetno jezero u
Sjedinjenim Državama, dugo 177 km, najveće dubine 152 m, kapaciteta 35,200.000.000 kubnih
metara – ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave rijeke Colorado.

(Slika 4.3) Hooverova hidroelektrana

(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Hoover) 03.11.2017

ZAKLJUČAK

8
Dobila naziv prema američkom predsjedniku Herbertu Clarku Hooveru.

15
 Sa porastom broja stanovništva na planeti sve više raste i potreba za energijom. Pošto
neobnovljivih izvora ima sve manje čovječanstvo se u budućnosti mora okrenuti obnovljivim
izvorima energije.
Ljudi će se i u budućnosti uveliko oslanjati na hidroenergiju. Drugi obnovljivi izvori kao
npr. vjetar i sunce ovisni su o meteorološkim uvjetima i njihovi intenziteti variraju. Rijeke i vodeni
tokovi su puno stabilniji tijekom cijele godine.

LITERATURA

16
• Z. Čarija, "Vodne turbine", Tehnički fakultet Rijeka, 2010;
• "Hidraulika sistema pod tlakom" info.grad.hr, 2011.
• Milenković D., Ristić B., Male hidrelektrane- vodne turbine - Naučna knjiga,
Beograd, 1996.
• www.hrastovic-inzenjering.hr, 2011. Commented [AV5]: Tehnički srediti popis literature

• http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE
(Enerpedia)
• http://powerlab.fsb.hr/neven/pdf/supervision_of_msc_eq_thesis/Diplomski-rad%20Kata-
Susac.pdf Diplomski rad osobe Kata Sušac, Zagreb 2007

17