TRITE ELEKTRINE ENERGIJE

20.02.2014 god.

1. ta je to i zato trite elektrine energije ( Muhidin O.)

2. Struktura trita elektrine energije (TEE)( Gordan M.)
3. Marginalni troak (Edina D.)
4. Tekua trina cijena(Amra D)
5. Inframarginalna renta(Ajla M.)
6. Sistemske usluge (pomoni servis) ( Zehrudin D. )
7. Ugovori ( Nehrudin D.)
8. Aukcije ( Adisa D.)
9. Lokalne marginalne cijene (cijene na voritima sistema).

1. ta je to i zato trite elektrine energije?

KNJIGA
Elektrina energija uvijek je imala i ima izrazito jak utjecaj na drutvo. Kroz historiju
formirali sus e razliiti koncepti rada elektroenergetskih sistema (EES). Okolnosti i razlozi
koji su dovodili do prijelaza sa jednog koncepta rada na drugi, pa do trinog naina
poslovanja EES jedne drave, vie njih ili itavih regija, rezultat su sloenih politikih,
ekonomskih i tehnikih inilaca.
Elektroprivrede gotovo svih zemalja svijeta prolazile su i prolaze kroz sistemske
promjene kao posljedica politikih inicijativa motiviranih ekonomskim pravcima razvoja koji
uzimaju u obzir privredne potroake interese. Veliina i vrsta tih promjena mijenjala se kroz
vrijeme, jer je bilo puno oklijevanja od strane samih elektroprivreda. Zaivljavanje trita
elektrinom energijom prvo se promovira u SAD i kroz zadnjih tridesetak godina, kako trite
u veoj ili manjoj mjeri zaivljava u pojedinim amerikim dravama, nailazilo je na brojne
probleme. Ti problemi se ogledaju u neefikasnoj konkurenciji zbog uea na tritu tek
nekoliko holding kompanija, pa do ograniene re-regulacije, visokih cijena i nedostataka
elektrine energije. Karakteristika rada dosadanjih organizacija elektroprivreda ogledala se u
prirodnom monopolu (iskljuivom pravu) obezbjeenja elektrine energije jednoj drutvenoj
zajednici preko dogovorne regulacije. Tradicionalna struktura elektroprivrede jeste vrsta
vertikalna integracija sa proizvodnjom, prijenosom i distribucijom, meusobno ekonomski
povezane.
Regulacija elektro sektora pretpostavlja da je ta industrija karakterizirana odrivim
prirodnim monopolom. Elektroprivrede imaju visoke fiksne trokove u obliku elektrana,
prijenosnih vodova i distribucijskog sistema, a niske varijabilne trokove po kupcu (vei broj
kupaca, nii prosjeni troak po kupcu). U ekonomskom smislu, odrivi prirodni monopol ima
opadajui dugoroni prosjeni troak. Ako prosjeni troak opada sa veliinom firme, jedna
velika firma e imati nie minimalne prosjene trokove u odnosu na sluaj veeg broja malih
firmi.
Ako se velika firma regulira da proizvodi sa minimalnim trokom i prodaje svoj proizvod sa
razumnim povratom investicija, kupci imaju korist iz takvog pristupa djelovanja velike
firme.Dakle, kupac ostvaruje maksimalnu korist od trita sa jednim velikim monopolistom sa
reguliranim cijenama. Konkurencija izmeu malih visoko-trokovnih firmi proizvodi vie
cijene prema kupcima.
Pojava pojma reguliranog jednog javnog sektora, u ovom sluaju elektroprivrede,
javlja se 1920.godine u SAD od strane federalne amerike vlade, sa ciljem da utjee na vee
sopstveno ukljuivanje na organiziranje rada EES, a zatim i 1935. godine s ciljem razbijanja
holdingaa(investicijskih i/ili menadzmentskih) koji su u svojim rukama drali sve elemente
EES. Kao takvi, ti holdinzi su diktirali praktiki sve to je bilo u vezi sa elektrinom
energijom. Takvi holdinzi, kao uostalom i elektroprivrede drugih zemalja, su imali pravo
pokrivati dio ili cijeli teritorij drave sa elektrinom energijom, bez bojazni da se u taj posao
jo neko moe umjeati. U zamjenu za tu privilegiju(monopolsko pravo) elektroprivredni
holdinzi(elektroprivrede) su prihvatili obavezu da obezbijede svim potroaoma potrebnu

elektrinu energiju (MW i MWh) u skladu sa usvojenim tarifama. Cijene elektrine energije
su bile bazrane na troku, tj.troku proizvodnje, prijenosa i distribucije, uzimajui u obzir i
amortizaciju, tj.stepen povrata investiranih novanih sredstava. To je uglavnom pria za
prolo vrijeme mnogih zemalja u svijetu, pa polako i za zemlje kao to je naa BiH.
Proces liberalizacije i re-regulacije
Zbog prirode biznisa utemeljenog na pristupu trokovi+amortizacija, kontrola trokova
postaje marginalizirana kategorija poslovanja istvoremeno sa puno nedovoljno zaposlenih
radnika, niskom tolerancijom prema riziku i neizvjesnosti. Dogovornom regulacijom
elektroprivrede investiralo se mnogo takod a suse gradili mnogi elektroenergetski objekti,
inei elektroprivredu u svijetu biznisa zlatnim pladnjem. injenica da je dravna
elektroprivreda jedini izvor snabdijevanja potroaa elektrinom energijom, rezultira u veoma
ogranicenoj ponuti usluga. ta vie, u elektroprivredi se razvija mentalitet da ljudi unutar nje,
stvorenom kulturom ovlatenja, znaju ta je najbolje za potroae i na koji nain potroai to
mogu dobiti. 50-ih i 60-ih godina prolog stoljea bilo je zlatno vrijeme elektroprivreda u
cjelini. To je bio period izgradnje mnogih zemalja u svijetu, period visoke potronje elektrine
energije i masovnog koritenja uglja. Takva ekonomija kombinirana sa niskim prosjenim
trokovima izgradnje i niskim kamatnim stopama vodila je do buma u gradjenju novih
elektroenergetskih postrojenja. Cjelokupni efekat je doveo do relativno niskih cijena
elektrine energije ali i do prekomjernog zagaenja okoline.
1970. donosi mnoge globalne promjene u svijetu, koje su dovele do znaajnih
promjena u elektroprivredama. OPEC je 1973 godine stavio embargo na izvoz nafte, to je
odmah dovelo do zaustavljanja pada cijena elektrine energije i predvienog porasta potronje
elektrine energije. Dekada embarga je karakterizirana visokom inflacijom i visokim
kamatama. Visoki trokovi posuenog novca posebno su utjecali tetno na elektroprivredu.
Agresivna eskalacija trokova i kanjenje u prilagodbi novim okolnostima pomjeraju cijene
elektroenergetskih kapaciteta od 150 US $ do oko 5000 US $ po kW. U isto vrijeme
djelovanje ekolokih organizacija je veoma izraeno tako da su elektroprivrede bile izloene
jakim pritiscima. Kao rezultat toga elektroprivrede odustaju od gradnje mnogih planiranih
kapaciteta, a pojavljuje se i otpor ka eskalaciji cijena elektrine energije(cijene su priguene
dravnim zakonima i uredbama). Priguene cijene su utjecale da se elektroprivrede nau u
tekoj ekonomskoj situaciji. Pod ovakvim okolnostima poelo se kritinije gledati na pravo
reguliranog dogovora, u naelu pod patronatom drave i/ili vlasnika dijelova elektroprivreda.
Poinje nova era za elektroprivrede.
Prvi javni akt kojim se stavlja taka na monopol proizvodnje elektrine energije javlja
se u SAD 1978.godine. Tada se u igru uvode novi, tkz.kvalificirani proizvoai energije, koji
treba da zadovolje posebne kriterji kako bi bili ukljueni u elektro biznis. Ovaj akt obavezuje
elektroprivredu da kupi snagu od kvalificiranih proizvoaa, lociranih na teritoriju rada
razmatrane elektroprivrede po cijenama koje vae i za ostale proizvoae. Time se daje
mogunost investiranja svih onih koji imaju novac i koji misle da time mogu ostvariti profit u
nove elektroenergetske izvore. Na taj nain
prvi koraci ka konkurenciji unutar
elektroprivrede su nainjeni.

elje nezavisnih proizvoaa elektrine energije bile su usmjerene sem sopstvenog teritorija
djelovanja i na teritorije na kojima je cijena elektrine energije bila vea. Meutim na putu
njihovih planova stajao je prijenosni sistem i mogunost koritenja njegovih usluga..
Prijenosni segment EES, bilo da je u dravnim rukama ili da je u pitanju neki drugi tip
vlasnitva, primarno je bio zaduen za servisiranje sopstvenih proizvoaa i potroaa
elektrine energije. Takoer, radio je u interkonekciji i sa drugim EES, u skladu sa
dogovorima izmeu energetskih komisija zainteresiranih zemalja. Meutim pruanje usluge
prijenosa nezavisnim proizvoaima(ali isto tkao i potroaima koji su traili jeftiniju
elektrinu energiju) je bilo diskriminirajue i nekonzistentno.
Razvoj trita elektrine energije
Na takvoj elektroenergetskoj raskrsnici i moguim pravcima razvoja EES javlja se u
SAD 1992. godine, nacionalni akt energetske politike. Tim aktom se u svijetu zapoinje jedna
nova pria rada EES i stavlja na polje trita poslednji bastion monopola. Osnovni zahtjev
ovog akta se odnosi na slobodan pristup prijenosnom segmentu EES svih distributivnih
preduzea, elektrana, federalne energetsko marketinke agencije i drugih poslovnih
ljudi(brokera). Vlasnik prijenosa mora odgovoriti na njihov zahtjev za prijenos odreenog
broja MW za odreeni vremenski period. Ako se takav zahtjev ne ispuni, zainteresirana strana
ima pravo da se ali federalnoj energetskoj regulatornoj komisji. Ukoliko ta komisija ustanovi
da se sa traenom energetskom transakcijom ne ugroava sigurnost i integritet EES, onda ona
izdaje naredbu za sprovoenje ugovorene energetske transkacije. Takoer, ona uadrava
ekskluzivno pravo za definiranje cijena MWh za tarifne potroae i uslove prijenosa
elektrine energije.
Kompatibilnost cilja eliminiranje bilo koje konkurentske prednosti koju neki od
zainteresiranih strana moe imati zbog eventualnog udjela u vlasnitvu nad prijenosom EES.
Kako bi u meuvremenu nastale i primjeene nedestotake veleprodajne konkurencije na
tritu elektrine energije ispravila, federalna regulatorna komisija 1996.godine izdaje dvije
naredbe kojima definira strukturu univerzalnog otvorenog pristupa prijenosnom segmentu
EEES na podruju sjeverne Amerike(poznate naredbe 888 i 889). Svima je bilo jasno da je to
tek prvi korak ka nekoj vrsti potpune liberalizacije, koja bi znaila i maloprodaju, tj. potpuna
mogunost izbora opskrbljivaa elektrinom energijom. U svemu tome, kljunim elementom
u zaivljavanju trita elektrinom energijom je otvoreni pristup mrei(prijenosu EES), istim
informacijama o stanju mree, u isto vrijeme i na isti nain, svim zainteresovanim uesnicima
trita. U tom smislu, svima moraju biti pristupane informacije o raspoloivom prijenosnom
kapacitetu, tarifama, rasporedu transakcija i raspoloivoj rezervi prijenosnog kapaciteta. Ovi
akti su fundamentalno promijenili funkcioniranje i rad elektroprivrede. Sem toga to ova
pravila igre na tritu elektrine energije trae ispunjavanje naprijed navedenih zahtijeva, ona
takoer trae jasnu razgranienost izmeu funkcije biznisa(finansija) i funkcije tehniko
tehnolokog prijenosa(funkcija adekvatnosti, pouzdanosti i sigurnosti rada prijenosa).
Kada se govori o usluzi prijenosa, tada se misli na dvije klase usluge:
-

Usluga prijenosa integrirane mree(slui zadovoljenju potreba sopstvenih korisnika,

npr formiranog elektroenergetskog bazena) i

Usluga prijenosa elektrine energije od take do druge take mree EES (prima
elektrinu energiju na jednoj od graninih sabirnica i isporuuje je ka nekoj drugoj
graninoj sabirnici).

U trinim uvjetima rada EES koritenje prijenosnog segmenta EES je u tkz modu
zajednikog nosaa. Kao npr.autoceste neke zemlje kojim prolaze kamioni vlastite
zemlje(drave), ali i kamioni drugih drava, iji broj prolazaka preko te zemlje u ranijoj
konstalaciji(reguliranoj) odnosa je bio prije dogovren. Sada kompanije koje ele slati svoje
kamione preko neije dravne teritorije pristupaju zajednikoj bazi podataka, te se informiraju
o raspoloivim kapacitetima autocesta, cijenama, uvjetima, itd., te na temelju tih informacija
trae od vlasnika autoceste dozvolu za prijevoz svoje robe(sa tano definisanim takama ulaza
i izlaza sa autoceste). Isto se praktiki deava i kod prijenosa elektrine energije.
Kada se govori o uslugama prijenosa integrirane mree misli se na mreu koja
prvenstveno slui za zadovoljenje potreba korisnika matinog trita. Korisnici tog trita se
slau da samo upravljanje prijenosnog sistema treba biti na principu najmanjih
trokova(najmanji prijenosni gubici, vei stepen sigurnosti, vea rezerva, itd.) Od sistem
operatora se trai da vri raspodjelu proizvodnih resursa u cilju zadovoljenja zahtijeva
potroaa, ali isto tako da obezbjedi uvjete za nove energetske transakcije i da djeluje u
sluaju preoptereenja prijenosnih puteva u realnom vremenu. Pri tome, u skladu sa
ustanovljenim pravilima, treba da raspodjeli trokove preraspodjele optereenja EES na one
uesnike trita koji su odgovorni za naruavanje fizikalnih limita komopneneti prijenosa,te
da kontinuirano odrava integritet prijenosa.
Nezavisni generatori
Uee drugih trita

Brokeri
Prijenosni sistem

Sistemske usluge

Potroai
Generatori holdinga

Elektrina energija kao roba na tritu

Kod tradicionalno reguliranih elektroprivreda, kao to je to sluaj u BiH i njezinom
okruenju 2005.godine, potroa kupuje elektrinu energiju od lokalne distribucije, a koja
potroaa zaduuje na temelju troka usluge opskrbe(snabdijevanja) elektrinom energijom.
To zaduenje ima dvije komponente:
-potranja, koja reflektira trokove izgradnje novih proizvodnih i prijenosnih postrojenja
neophodnih za zadovoljenje maksimalne potranje(stalni trokovi)

-energija, koja reflektira cijenu goriva i druge trokove koji zavise od potroene koliine
elektrine energije(varijabilni trokovi).
U mnogim elektroprivredama praksa je da su cijene MWh razliite za razliite periode
dana, ime se uzimaju u obzir trokovi snabdijevanja koji su meusobno razliiti tokom dana.
Na primjer, kada je potranja za elektrinom energijom visoka(kasno poslijepodne ili za
vrijeme jutarnjih sati), proizvodni kapacitet EES mora se ojaati sa skupim generatorskim
jedinicama(pikeri) za pokrivanje izrazito visokih vrijednosti potranje. Ove generatorske
jednice su malo vremena u pogonu a kako moraju obezbjediti nadoknadu svojih trokova,
njihov MWh je vrlo skup. Robne karakteristike MW i MWh u TEE uvode trgovci elektrinom
energijom. Oni nemaju nikakve nepokretne imovine unutar EES, odnosno TEE. Oni kupuju
energiju i uslugu prijenosa od elektroprivreda i preprodaju je drugim elektroprivredama ili
krajnjim kupcima elektrine energije. Kupujui elektrinu energiju od mnogih prodavaca,
trgovci koriste priliku razliitosti cijena MWh, vodei se klasinim principima trine
ekonomije ponude i potranje, te profita. Trgovac elektrinom energijom uzima elektrinu
energiju od vie elektroprivreda te kombinira cijene vrnih i baznih dijelova dijagrama
optereenja EES, ime nudi kupcima najbolju cijenu za cijeli period trajanja ugovora a ujedno
i ostvaruje odgovarajui profit.
Trgovci elektrinom energijom igraju vanu ulogu u poveanju konkurentnosti
elektroindustrije. Oni pomau u sabiranju energije iz mnogo razliitih izvora, te koristei
razliitosti cijena kWh iz tih izvora, nude krajnjim korisnicima uglavnom povoljne prilike za
kupovinu elektrine energije. Oni takoer, unose razliite vrste finansijskih veza izmeu
kupaca i prodavaca, ime reduciraju cjelokupni rizik poslovanja svih uesnika TEE.
Za i protiv trita elektrine energije
Moe se rei da sva dobra koja kupujemo, kupujemo po trinim cijenama. Pa ak i
onu robu vezanu za naftu, plin, javni transport, itd. Na svjetskoj ekonomskoj sceni samo
elektrina energija, isto tako potroako dobro, ostala je monopolizirana, tj.pod jurisdikcijom
vladajuih dravnih organa ili velikih holding kompanija. esto je elektrina energija znala
biti sredstvo reguliranja odnosa javnosti prema vladajuim partijama, sredstvo moi i
upravljanja. Uvoenjem trita eli se prii tom najsloenijem sistemu kojeg je ovjek ikad
napravio, otvorenije i sa vie inicijativa. Spoznaja da niko vie nema monopol na elektrinu
energiju lijepo zvui, ali u vezi sa tim treba biti obazriv i izvrsno biti opremljen znanjima,
vjetinama i informacijama, kako bi taj proces u BiH uradili kako treba i u svrhu zadovoljenja
njenih graana. Svakako da se procesom liberalizacije elektroprivredama otvaraju mnoge
mogunosti ali prijete i mnoge zamke.
Mogunosti podrazumjevaju rezultate zdrave konkurencije, u kojoj uesnici na
tritu elektrine energije( a praktino to smo svi mi) imaju ansu da ostvare profit, u trci da
bude bolji uvodi nove tehnologije, istije procese transformiranja energije iz jednog oblika u
drugi, nova radna mjesta, nova zanimanja, pdsticaj za struku i nauku, obrazovanje, ekologiju,
itd. Nova poslovna filozofija se temelji na maksimiziranju profita a ne na minimiziranju
trokova. Tu injenicu znanstveno dokazanu i praktino provjerenu, u novim trinim
okolnostima rada energetskih sistema treba imati na umu.

Sa druge strane, vrebaju zamke, kao to su mogunosti vrlo visokih cijena elektrine
energije zbog nedovoljno i loe definiranih pravila funkcioniranja trita, nedvoljne
otvorenosti trita, ostajanja bez elektrine energije u svojoj kui bez obzira to ima svoje
energetske resurse, pogreni koraci ka ispunjenju vlastitih energetskih potreba, otpuanje
radnika, itd.Ono to bi trebalo uraditi, tretirajui dobre i loe strane liberalizacije
elektroprivrede, moe se svesti u etiri glavne take:
-

Obnovljivost
Ekoloka odgovornost
Socijalna odgovornost
Zakonitost

Monopol, u svim svojim formama, je oporezivanje marljivih, u korist indolentnih, ako nije i
samo pljakanje. (John Stuart Mill-Principi politike ekonomije, 1848)
SLAJDOVI:
Zato trite elektrine energije?
Trae ga proizvoai i potroai elektrine energije. Poinje 1973. god. - restrikcijom
OPEK-a, zbog poveanih trokova poslovanja, priguenih cijena,nema vie ulaganja u infrastrukturu,deficit u proizvodnji i prenosu. Nezavisni proizvoai el.energije poinjuda trae
nova trita apotroai trae nove snabdjevae el. energijom
U cilju onemoguavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u
potronji elektrine energije, omoguavanja treim stranama pristupa na distributivnu mreu,
zakonom o elektrinoj energiji se osigurava postepeno uvoenje trita elektrine energije, u
skladu sa aktima Dravne regulatorne komisije za elektrinu energiju. Postepeno uvoenje i
razvoj trita elektrine energije do potpune liberalizacije provodit e se u skladu sa
energetskom politikom i reformom energetskog sektora i provedbenim propisima, ukljuujui
i propise o organizaciji trita elektrine energije. Do potpune liberalizacije trita elektrine
energije elektroprivredne djelatnosti utvrene ovim zakonom obavljat e se u skladu sa
pravilima kojima se ureuju odnosi na tritu elektrine energije ili kao pruanje javnih
usluga. Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja elektrine energije za kvalificirane kupce i
snabdijevanje elektrinom energijom kvalificiranih kupaca, kao i proizvodnja elektrine
energije od strane nezavisnih proizvoaa radi prodaje na tritu, obavljaju se prema
pravilima kojima se ureuju trini odnosi u kojima elektroprivredni subjekti slobodno
dogovaraju koliinu, cijenu i uvjete isporuke elektrine energije, zakljuenjem kratkoronih i
dugoronih ugovora ili direktnim ueem na organiziranom tritu.
Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja elektrine enegije za nekvalificirane (tarifne)
kupce, distribucija elektrine energije i snabdijevanje elektrinom energijom nekvalificiranih
(tarifnih) kupaca, obavljaju se kao javne usluge. Radi ostvarenja ciljeva iz lana 8. ovog
zakona i reguliranja trita elektrine energije u Federaciji, ovim zakonom se osniva
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

2.Struktura trita elektrine energije

STRUKTURA TRITA ELEKTRINE ENERGIJE
G - kompanije za proizvodnju elektrine energije
T trgovci elektrine energije
B berza
PK prijenosna kompanija
NOS nezavisni operator sistema
SU ponuai sistemskih usluga
TO trini operator
M maloprodajne usluge
D distribucijski servis

TO

B
NO

T
SU

PK

Navedeni subjekti trita elektrine energije, mogu ili ne moraju biti sastavni dio odreenog
trinog modela. Naime, neki od ovih segmenata se pojavljuju zajedno, a neki od njih se
uope ne pojavljuju. Sve zavisi od drave, koja postavljajui pravila funkcioniranja trita,
definira i njegove subjekte. Ti subjekti su zadueni za sigurno funkcioniranje trita. Na
slijedeoj slici je dato nekoliko primjera modela trita elektrinne energije, za nekoliko
drava SAD, Norveke, te Alberte u Kanadi.
Postojee i nove strukture TEE mogu se iroko klasificirati na slijedei nain:

Strukture bez berze

Strukture bez TO
Strukture sa vezanim NOS/B
Strukture sa vezanimNOS/B/PK
Strukture sa odvojenim NOS i B

Svaka od navedenih struktura TEE je u visokom stupnju odreena opsegom odgovornosti i

autoriteta dodjeljenih od strane NOS-a.

3. Marginalni troak
Marginalni troak (kao termin) iz knjige

Slika 1. Trokovna kriva (funkcija) turbo-agregata

MT je troak koji generator ili elektrana pravi kada proizvodi dodatni MWh elektrine
energije. Ukoliko trokovna funkcija generatora nije konveksna, ve u jednoj radnoj taki pod
pravim uglom prelazi u pravac, onda se definiraju lijevi i desni marginalni troak u odnosu na
taku preloma trokovne funkcije. Tangenta na krivu trokova za odreenu izlaznu snagu
generatora, izraenu u MW, projeciranu na ordinatu, koja prikazuje trokove, odreuje ono to
se nazima MT. Po definiciji matematike to je prvi izvod trokovne funkcije (funkcije
varijabilnog troka) po realiziranoj snazi generatora.

MT =

d (VT )
dP

(esto se u inenjerskoj ekonomiji termin MT izjednaava sa inkrementalnim trokom to u

ovoj analizi ima opravdanje. Meutim u isto ekonomskoj teoriji ovi termini su razliiti).
Praktino MT se definira kao nagib trokovne krive od jedne do druge radne take. Primjer
odreivanja MT dat je na slici 2.

Slika2. Trokovna kriva turbo-agregata pripremljena za proraun MT

Slika 2.prikazuje odreivanje MT. Mala udaljenost izmeu dvije take du trokovne krive
moe se smatrati pravcem. Ti pravci prolaze kroz take odreene velikim tampani slovima
(od A do D) i predstavljaju take dodira tangenti na trokovnu krivu za date intervale
optereenja generatora. U prikazanom sluaju trokovna kriva izmeu taaka 2 i 3 odgovara
poveanju angairane snage generatora od 10 do 20 MW. Poveaje snage od 20 do 30 MW se
na trokovnoj krivoj nalazi izmeu taaka 3 i 4., itd. Poveanje na x-osi tj.poveanje
angairane snage generatora npr.od 10 do 20 MW uzrokuje poveanje trokova angairanja
(proizvodnje el.energije) od 11 do 13 eura. Nagib ovog dijela trokovne krive je omjer razlika
(13-11) i (20-10) to iznosi 0,2. Slijedei trokovnu krivu dalje npr.od 30 do 40 MW trokovi
se poveavaju od 17 eura do 22 eura. Nagib trokovne krive u ovo dijelu je omjer razlika (2217) i (40-30) tj.jednak je 0,5. Znai u jednom dijelu krive, prema definiciji, MT jednak je 0,2
eura/MWh odnosno za drugi dio krive jednak je 0,5 eura/MWh.
Uzimajui dobivene rezultate u obzir moe se nacrtati kriva promjene MT kao na slici 3.

Slika 3. Kriva promjene MT

MT su osnova zaa proraun optimalne raspodijele optereenja meu turbo-agregatima. Uvijet
za optimalnu raspodijelu optereenja meu turbo-agregatima (dakle minimalni trokovi
proizvodnje el.energije) jeste da marginalni trokovi svih turbo-agregata budu jednaki.
Inae u skladu sa definicijom MT nije definiran kod maksimalno ( nominalnog, nazivnog)
optereenja generatora.
Kada dio krive MT nije ravan za dati nivo angairanosti generatora ve postaje i zavrava kao
vertikalan, MT tada nije definisan. Tada se pribjegava, kako bi se zadrao koncept MT,
terminima lijevog i desnog MT. Desni MT je troak proizvodnje za jednu jedinicu proizvodnje
vie (npr.troak proizvodnje jo jednog kWh ili jednog MWh). Lijevi MT se definira kao
uteda u proizvodnji zbog manje proizvodnje jedne jedinice proizvoda (dakle uteda zbog
smanjenja proizvodnje el.energije npr.za 1 MWh). S tim u vezi se definira opseg MT koji
spaja vrijednosti desnog i lijevo MT.
Kod rada u trinoj ravnotei te ako MT nije definiran u jednoj taki trina cijena e biti
unutar opsega MT ime se onemoguava ispoljavanje snage na tritu (neoprevadano
poveanje cijene MWh). Metod odreivanja cijene sukladno MT esto se koristi u javnim
slubama i preduzeima s ciljem aksimiziranja ekonomskog napretka drutvene zajednice. U
realnosti preduzea koja cijenu svog proizvoda i/ili usluge formiraju na ovaj nain, te kod
kojih opada prosjeni ukupni troak sa razinom proizvodnje (i posljedino opada MT) mogu
doi u finansijski nezavidnu situaciju, jer ne mogu pokriti svoje stalne trokove. Metodom
MT cijene proizvoda se dre na minimumu reflektirajui samo trokove materijala i ulaznih
energenta (varijabilne trokove).
Marginalni troak na tritu elektrine energije iz knjige
Pojam marginalnog troka igra kljunu ulogu u ekonomskoj teoriji, kojom ona pokazuje da je
konkurentno trite efikasno. Kod TEE, praktina korist od MT obuhvata mogunost
odreivanja fer trine cijene MWh i identificiranje ispoljavanja snage na tritu nekog od
proizvoaa (ili trgovaca). MT u ekonomskoj literaturi se definira kao troak koji treba
napraviti proizvoa da bi ostvario poveanje proizvodnje za jedinicu proizvoda (npr. plus 1

MWh). S druge strane, definira se i marginalna uteda, ukoliko se smanji proizvodnja za

jedinicu proizvoda (npr. minus 1 MWh).
Ove dvije kategorije, MT i marginalna uteda su uglavnom iste za elektrane, mada za druge
vrste proizvoaa ne moraju biti iste (takoer, zavisi od trinih uvijeta, sopstvenog
projeciranja poslovnja itd.). MT ignorira fiksne i reijske trokove. Ukoliko se radi o
zatvorenoj zajednici potroaa i proizvoaa, onda se ST pokrivaju proizvoaima kroz
naknadne isplate njihovih trokova startanja, eventualnog praznog hoda (potreban kroz
razliite faze preraspodjele optereenja i ouvanja integriteta EES, odnosno TEE), i
dugoronih trokova (trokova pokrivanja postojeeg kapitala i buduih investicija).
Promjena MT je posljedica promjene VT, tj.troka nastalog poveanjem koritenja ulaznih
energenata (sirovina), ali i manjim dijelom veim angairanjem radne snage i potrebom veeg
broja odravanja postrojenja i aparata neophodih za proizvodnju.
MT se predstavlja tabelarno, grafiki ili preko trokovne funkcije. Grafiki predstavljen, MT
proizilazi iz trokovne krive kao na slici 4.

Slika 4. Grafiki prikaz trokovne krive i krive marginalnih trokova

Na slici 4. je predstavljena tipina trikovna kriva jednog elektrinog generatora. Za
konkurenciju na TEE, proizvoa (trgovac) podeava svoju proizvodnju (prodaju) na onu
koliinu kojom je njegov marginalni troak jednak trinoj cijeni proizvoda, odnosno trinoj
cijeni MWh. Zbog toga je kriva snabdijevanja proizvoaa identina njegovoj krivoj MT.
Do odreene radne take (najee taka odreena nazivnom snagom generatora) troak
proizvodnje kontinuirano raste. Zatim dolazi do preloma pravca, koji dalje opisuje trokove
proizvodnje sa visokim stupnjem promjene (velikim gradijentom) na vie. Sve do take
preloma trokovne krive, MT je bio predstavljen ravnim pravcem, ukazujui na konstantnu
vrijednost promjene trokova proizvodnje sa poveanjem proizvodnje od 1 MWh. U taki
preloma MT naglo skae sa jedne vrijednosti na znatno veu, i to za vrlo malu promjenu
proizvodnje (od 1 MWh,npr.). Kad bi trokovna kriva imala oblik kao na slici 5. MT bi postao
beskonano veliki i kao takav neupotrebljiv u procesu odreivanja trine cijene MWh.
Takoer, ukoliko bi pravac koji opisuje potranju za elektrinom energijom sjekao krivu

proizvodnje (snabdijevanja) na dijelu skoka s jedne vrijednosti MT na drugu, pitanje trine

cijene bi bilo upitno.

Slika 5. Primjer trokovne krive za koju kriva MT prelazi sa konane vrijednosti u

beskonanu vrijednost
Meutim i za to ima lijeka. Ako pogledamo sliku 6. vidjet emo da je lijevo od angairane
snage od 10 GW, nagib trokovne krive (njena derivacija) je 25 eura/MWh. Desno od 10 W
nagib trokovne krive je 35 eura/MWh. Matematska definicija derivacije (izvoda) prekida se u
taki koja je definirana proizvodnjom od 10W (taka prekida kontinuiteta), a kako je MT
upravo derivacija trokovne funkcije, onda se i kriva MT prekida u toj taki. Matematika dalje
definira dvije vrlo vane i korisne veliine: lijeva i desna derivacija, tj.u ovom sluaju lijevi
marinalni troak (MTL) i desni marginalni troak (MTD). Svakako da i druge take trokovne
krive imaju svoju lijevu i desnu derivaciju, ali zbog neprekinutosti funkcije njihove lijeve i
desne derivacije su jednake normalnoj derivaciji. Stoga na glatkim i neprekinuti dijelovima
trokovne krive MTL i MTD su jednaki meusobno i jednaki su stardandnom MT.
Zato se definira opseg marginalnog troka (MTO). MTO se definira kao opseg vrijednosti
izmeu MTL i MTD, ukljuujui i njih same. Ova definicija proizilazi iz injenice da MT ne
moe biti definiran u taki diskontinuiteta trokovne krive, ve se nalazi negdje izmeu take
koja odreuje utedu nastalu smanjenjem proizvodje za 1MWh i take koja odreuje
poveenje troka proizvodnje nastalog poveanjem proizvodnje za 1 MWh.

Slika 6. Lijevi i desni marginalni troak tj.opseg marginalnog troka

Ono to je vrlo karakteristino za konkurentsko trite, pa i za TEE, jeste injenica da je
djelovanjem naprijed navedena dva mehanizma, mehanizmi promjena cijena i proizvodnje,
dovode do ravnotenog stanja trita, kojim se ostvaruje optimalna proizvodnja. Dakle,
praktiki i bez posebnih primjena procedura optimizacije, dolazi do radnog stanja, odnosno
angairanosti pojedinih proizvoaa (elektrana), kojima su njihovi MT identini trinoj cijeni
MWh. Ovo implicira da svi proizvoai imaju jednake MT, a to predstavlja uvijet
optimalnog rada EES (to se moe lako dokazati primjenom Lagrangianove objektivne
funkcije)
Tako, tretirajui upravo predstavljene lijeve i desne MT, moe se rei da prizvodnja svakog
proizvoaa e biti na onom nivou kojim je trina cijena MWh unutar opsega svih MT.
Ukoliko bi cijena MWh bila vea od MT D proizvoa bi poveao svoju proizvodnju sve dotle
dok se njegov MTD u krajnoj liniji ne izjednai sa trinom cijenom MWh. Takoer, ukoliko
je trina cijena (TC) MWh ispod MTL proizvoa e smanjiti svoju proizvodnju sve dok se
cijena MWh u krajnjoj liniji ne izjednai sa njegovim MT L. Dakle u svakom sluaju moe se
rei da za konkurentsko trite vai sljedea relacija:
MTLTCMTD
Posmatrajui odnose TC te marginalnih trokova za cijelo TEE tj.cijeli EES moe se rei da
se TC nalazi izmeu sistemskog MTD, koji odgovara minimalom MTD svih elektrana u igri, i
sistemskog MTL, koji odgovara maksimalnom MTL svih elektrana u igri. Takoer ukoliko
samo jedan proizvoa ima dobro definiran MT tj.kod kojeg je MT D=MTL odnosno ovaj
proizvoa posjeduje kontinuiranu trokovnu krivu, onda cjelokupno TEE ima dobro
(normalno) definiran MT, kod kojeg su sistemski MTL i MTD jednaki.
Govorei o sistemskom MT i mogunosti da postoji dobro definiran MT na razini sistema,
onda je konkurentska cijena MWh (trina cijena) odreena marinalnim trokom agregatne
krive snabdijevanja ko na slici 7. Aregatna kriva snabdijevanja ili kako se jo naziva trina
kriva snabdijevanja odreuje se sabiranjem horizontalnih dijelova krivih snabdijevanja svakog

generatora (ili elektrane). Potrebno je da samo jedan generator ima kontinualnu krivu
sabdijevanja da bi cjelokupno trite imalo kontinualnu krivu snabdijevanja.

Slika 7. Horizontalno sabiranje pojedinanih krivi snabdijevanja u cilju nalaenja zajednike

trine krive snabdijevanja;ako je kriva snabdijevanja G1 kontinualna, onda je i kriv G1+G2
kontinualna
Dakle vaan zakljuak iz prethodne analize je da na konkurenstskom TEE trina cijena MWh
ne prelazi MT agregatne krive snabdijevanja (sistemske krive MT) te je odreena takom
njenog presijecnja sa pravcem potranje za elektrinom energijom (market clearing price)
Sa prezentacija
Trine cijene tano pokrivaju fiksne trokove. Ako marginalne cijene ne pokrivaju fiksne
trokove investitori nee raditi nove elektrane - to uzrokuje deficit energije-uzrokuje
poveenje trine cijene vee od marginalnog troka - ovo uzrokuje inicijativu za graenje
novih elektrana trina cijena se vraa na cijenu marginalnog troka.
Openito cijene jednake MT u prosjeku pokrivaju i fiksne trokove.
Monopol moe biti: prirodni i vjetaki, a antitrust mjere su oligopolija (mali broj
proizvoaa) i oligopsonija (mali broj potroaa)
Trokovi :
-varijabilni troak,
-stalni troak,
-ukupni troak
-prosjeni troak PT; to je ukupni troak UT podijeljen sa ukupnom proizvodnjom elektrine energije,
(eura/MWh)

Ponekada firme mogu obraunavati isti proizvod razliito za razliite kupce cjenovna
diskriminacija (ne bazira se na rasnoj ili spolnoj diskriminaciji, ve na elastinosti potranje
(potroaa) i u sutini nije loa)
Avioprevoznik avion leti iz A u B, i prosjeni troak leta po putniku je 100 NJ- da li bi
cijena mogla biti 50 NJ? MODA DA

Ako postoji prazno sjedite i ako nisam spreman da platim vie od 50 NJ, moda e
kompanija dozvoliti da letim za 50 NJ, ako eli da povea profit. Njezin profit e rasti ako
marginalni prihod (cijena koju u da platim 50 NJ) je vei od marginalnog troka
(poveanje troka zbog toga to su mi dozvolili da letim)
Koji je marg. troak da me imaju na letu? Troak se sastoji od manipulacije sa koferom ( 1
NJ), printanja moje karte (2 NJ), jela i pia u avionu (3 NJ). dakle, ako me uzmu u avion,
kompanija dodatno troi 6 NJ, tj. njezin troak se poveava za 6 NJ.
Ako nitko drugi ne eli da kupi moje sjedalo, i ja sam spreman da platim vie od 6 NJ da
letim, oni e poveati svoj profit prodajom karte od 50 NJ.
Uzmimo za primjer univerzitet postavlja se visoka kolarina kao znak dobrih uvjeta
studiranja i dobrih studenata dozvola upisa loih uenika koji su spremni da plate visoku
kolarinu ugrozila bi reputaciju UN, te dugorono smanjila njegov profit.
Moe li kola dobiti dovoljno kvalitetne studente spremne da plate postavljenu kolarinu u
broju da popuni slobodan broj mjesta? Treba li kola primati manje dobre uenike, iako su oni
spremni da plate visoku kolarinu? Ili treba li kola upisati izvrsne ake koji ne mogu platiti
kolarinu???????? Koji je marginalni troak upisivanja jednog studenta vie u kolu?
Na primjer, 9000 KM za sobu i kolarinu, 10 KM za koritenje biblioteke, i 5 KM osiguranje.
Dakle, MT upisa jednog studenta vie je 9015 KM. Ako UN ne moe nai dovoljno dobre
studente spremne da plate kolarinu, UN moe poveati svoj profit upisom studenata koji su
spremni da plate vie od 9015 KM
Ovaj sistem dobro radi, ako su ispunjeni odreeni uvjeti. Ako firma ima odreeni monopol u
odnosu na potroae, i potroai se razlikuju u spremnosti da neto plate, te potroai ne
skrivaju kojoj grupi potroaa pripadaju, onda firme idu na diskriminacijsku cijenu (cijene
razliite za razliite potroae). U tom sluaju, firma svoju politiku cijena temelji na MT
(firma moe prodavati neto i po cijeni nioj od prosjenog troka proizvodnje, sve dok ona
oslikava troak proizvodnje marginalne jedinice) i ide na elastinost postavljanja cijene
(cijene vie za one potroae koji su spremni da plate vie) ako firma zna da niste cjenovno
osjetljivi, oekujte da vam naplate vie (elektrina energija, telefoni, prijevoz, itd. )
Cijena jednaka marginalnom troku (varijabilna cijena)
Cijena postavljena prema MT postavlja se u odnosu na varijabilni troak proizvodnje (tj.
ignorira se fiksni troak i indirektni trokovi),
Cilj je da se postigne eljeni doprinos prema fiksnim trokovima i profitu, Taj doprinos po
jedinici proizvoda definira se kao prodajna cijena minus varijabilni trokovi. Ukupan doprinos
moe se raunati: doprinos po jedinici proizvoda x volumen prodaje,a rezultirajui profit je:
ukupan doprinos minus ukupan fiksni troak.
Taka pokria prodaje (broj jedinica proizvoda) rauna se: Ukupan fiksni troak / doprinos po
jedinici. Razmotrimo biznis sa sljedeim trokovima i veliinama prodaje za jedan produkt:

Fiksni trokovi:
Trokovi formiranja tvornice: 750.000 eura
Razvoj i istraivanje: 250.000 eura
Fiksni trokovi prodaje: 550000 eura
Administrativni i drugi indirektni trokovi: 325000 eura
Ukupno fiksni trokovi: 1.625.000 eura
Varijabilni trokovi:
Varijabilni troak po jedinici: 8 eura
Povienje:
Traeno povienje (%): 35%
Volumen prodaje (jedinica): 500.000

Cijene se postavljaju koritenjem principa odreivanja ciljanog doprinosa po jedinici

proizvoda. To reflektira: varijabilne trokove po jedinici, ukupne fiksne trokove, i ciljani
nivo profita (tj. doprinos minus fiksni trokovi)
Metod postavljanja cijene prema MT - ilustrirajmo koristei prije date podatke
Neka je prodajna cijena po jedinici 12 eura
Varijabilni troak po jedinici 8 eura,
Doprinos po jedinici je tako 4 eura

Koja je taka pokria (broj jedinica proizvoda)?

Ukupni fiksni trokovi su 1.625.000 eura
Da postignemo taku pokria potrebno je da prodamo najmanje 406.250 jedinica (svaka od
jedinice proizvoda nosi sa sobom 4 eura doprinosa); 1.625.000:4
Pogledajmo stvari malo drugaije, kao na primjer, koji treba biti volumen prodaje da bi
ostvarili profit od 250.000 eura?
Ukupni traeni doprinos=ukupni fiksni trokovi + traeni profit
Ukupni doprinos=1.625.000 + 250.000= 1.875.000 eura
Doprinos po jedinici = 4 eura
Traeni volumen prodaje=468.750 (1.875.000/4)

Zato je dobro koristiti formiranje cijene na temelju MT

-Dobro za kratko-rono odluivanje,
-Izbjegava proizvoljnu lokaciju fiksnih i indirektnih trokova,
-Fokusira se na biznis koji omoguava traeno postizanje take pokria

Zato nije dobro koristiti formiranje cijene na temelju MT

-Postoji rizik da postavljena cijena nee pokriti ukupne fiksne trokove dugorono,
-Poslovodstvo mora postaviti cijenu svog produkta da reflektira ukupni troak poslovanja,
-Moe biti teko podizanje cijene ako je doprinos po jedinici proizvoda postavljen suvie nisko

Dakle cijena postavljena prema MT je takva cijena proizvoda koja pokriva troak proizvodnje
ekstra (dodatne) jedinice proizvoda. Ovaj sistem postavljanja cijene esto se koristi kod javnih
usluga, gdje je cilj maksimiziranje ekonomskog napretka zemlje. U realnosti, moe proizai
deficit kod firmi kod kojih postoji opadanje prosjenog ukupnog troka (i kao posljedica toga
padanje MT), jer cijene postavljene prema MT, tada ne mogu pokriti fiksne trokove

5. INFRAMARGINALNA RENTA
Profit se definira kao prihod minus svi trokovi, ukljuujui i troak kapitala koji se ogleda
kroz vraanje rata kredita i plaanje premija osiguranja. Razlikuje se nekoliko pojmova za
profit:
Dugoroni profit to je ekonomski profit definiran kao pojam profita
Kratkoroni profit to je prihod umanjen za sve radne trokove (stalne i varijabilne)
ukljuujui trokove startanja i praznog hoda.
Inframarginalni prihod (ili renta) (IP): to je prihod umanjen za sve radne trokove koji
variraju sa razinom optereenja generatora. Tako, kratko-roni profit je jednak
inframarginalnom prihodu umanjenom za trokove startanja i praznog hoda. Inframarginalni
prihod zarauju sve one elektrane koje se nalaze u donjem dijelu dijagrama trajanja
optereenja.
Na dijagramu koliina- cijena to je prostor odreen tronom cijenom MWh i krive
snadbijevanja S (kriva ponude proizvoaa ili opskrbljivaa elektrinom energijom).

Na prethodnoj slici je dat primjer potranje za elektrinom energijom opisan pravcem

potranje D. Dva generatora obezbjeuju potranju punim kapacitetom. Trina cijena
elektrine energije odreena je takom presjecanja krive snabdijevnja S, tj. krive marginalnog
troka i pravca potranje D. Kriva MT u svom posljednjem segmentu ima beskonaan porast
to u matematikom smislu definiranja MT ini potekoe. U praktinom smislu ta
beskonana vrijednost MT ograniena je praktinom potranjom za elektrinom energijom i
ona je ovdje ograniena na 40 eura/MWh. Oba generatora (elektrane) su max angairani, te

trinom cijenom, odreenom presjecanjem dvije funkcije, prodaje i potranje, ostvaruju IP,
tj. prihod kao posljedicu zakupa njihovih max kapaciteta.

Na ovoj slici predstavljena je reducirana potranja za elektrinom energijom, data pravcem D.

Generator G2 ima viak kapaciteta, i vie za njega ne postoji mogunost ostvarenja IP. U
ovom sluaju, trina cijena elektrine energije je odreena MT G2. IP jedino ostvaruje G1
(sivo oznaena zona) jer varijabilni trokovi G jer varijabilni trokak G2 je vii od
varijabilnog troka G1. IP iznosi (P1xC)-VT1.
IP omoguava isplatu kapitalnih trokova generatorskih jedinica koje ne rade tako esto, te je
dovoljno visoka da pokrije ST generatora potrebnih za pokrivanje vrhova dijagrama
optereenja. IP omoguava pikerima (generatorima koji su angairani samo za pokrivanje
vrhova optereenja) ili generatorima spremne rezerve (generatori za djelovanje u kriznim
situacijama EES), da pokriju svoje stalne trokove. Kako se ovi generatori rijetko angairaju
neophodno je na odreeni nain pokriti njihove investicije. To se ini kroz visoke trine
cijene MWh u periodima njihovog angao se ini kroz visoke trine cijene MWh u periodima
njihovog angairanja a koje su odraz njihovih visokih MT.

Na prethodnoj slici je predstavljen sluaj ispada G2 i angairanja generatora spremne rezerve

GSR. rafiranom povrinom oznaen je IP za GSR koji predstavlja zaradu kojom moe GSR
pokriti svoje varijabilne trokove i to je jo vanije moe pokriti trokove kapitala odnosno
pokriti investicije uloene za gradnju ovakvog tipa proizvodnje, te druge komponente ST,
-funkcija profita, omoguava izraunavanje oekivanih kratkoronih profita. Ovakvo
ozraunavanje je od posebnog znaaja za generatore u vidu spremne rezerve ili
generatora koji pokrivaju vrhove optereenja, jer trokovi njihovog angairanja su
odreeni veliinom njihovog kapaciteta (njihova nazivna snaga) i prosjenim
optereenjem EES za koji se angauju

6. Sistemske usluge (pomoni servis)

Sistemske usluge predstavljaju usluge namijenjene potpori EES, koje su neophodne za njegov
pouzdan i siguran rad. Glavni dio sistemskih usluga ine resursi aktivne i reaktivne
snage/energije. Zavisno od prihvaene organizacije strukture sistemske usluge mogu biti
predmet trgovine u okviru berze ili sistem operatora ili kod oba subjekta. U oba sluaja,
sistemske usluge mogu se nuditi u vidu jedinstvenog paketa, ili u vidu razdvojenih
komponenti usluga. U nekim sluajevima, npr. u VB, operator prenosnog sistema obezbjeuje
sistemske usluge u kompletu i naplauje ga od korisnika usluge preko jedinstvene cijene.
etiri vrste sistemskih usluga mogu se obezbijediti putem samostalnog djelovanja sistem
operatora, i to : rezerva regulacije, rotirajua rezerva, spremna rezerva, i rezerva
energetskog debalansa. U sluaju da sistem operator ne moe pojedine vrste usluge sam
obezbijediti, kroz bilateralna ugovaranja, onda potrebe za uslugama zadovoljava kupovinom
na berzi. Sistem operator mora kupcima elektricne energije obezbijediti sistemske usluge,

ime kupci saniraju odstupanje svojih prije ustanovljenih dijagrama potronje, i ime sistem
operator prevazilazi nepredviene situacije unutar EES i TEE. Potrebne sistemske usluge
sistem operator moe, osigurati kroz sistem aukcije. Cijenu usluga plaaju potroai EE.
Osim navedenih 6 vrsta usluga, neke regulatorne komisije u skup pravila funkcioniranja
trzista EE uvode i segmente nadoknade gubitaka, tzv backup potpore. Sistemske usluge u
vidu nadoknade gubitaka, podrazumijevaju obavezu prenosne kompanije da u svom izvjetaju
raspodjele prenosnog kapaciteta prema pojedinim korisnicma uzme u obzir iprenosne gubitke,
koje nadoknauje elektrana a plaaju potroai.
U sluaju interkonekcije, tj. veza izmeu razliitih EES, sistemske usluge se podvode pod
pojam intersistemskih usluga ( npr. UCTE). Intersistemske usluge obuhvataju sve vidove
usluga spomenute ranije, te i druge vidove usluga propisane regulatornom komisijom
Razliiti vidovi sistemskih usluga prezentiranis u u tabeli :
Sistemske usluge prema FERC 888
Rezerva regulacije
Rotirajua rezerva
Spremna rezerva
Rezerva energetskog debalansa
Naponska potpora preko rezerve reaktivne
snage
Rezerva za preraspodjelu i upravljanje

Intersistemske usluge prema NERC-u

Rezerva u sluaju raspada EES-a
Rezerva za kompenzaciju gubitaka
Rezerva za dinamiku raspodjelu
Backup potpora
Rezerva za praenje promjene optereenja
EES-a

Kada se govori o nainu trgovanja sa sistemskim uslugama postoje dvije opcije: da se

istovremeno trguje sa baznom energetskom ponudom, ili odvojeno od nje.

7. Ugovori
Ugovori definiraju isporuku odreenog dobra, po ugovorenoj cijeni, na dogovorenoj lokaciji
te u odreenom vremenu u budunosti. Za ugovoreno dobro ne mora se vrsiti uplata novca
unaprijed. Ugovorena cijena se plaa u vremenskom periodu isporuke elektrine energije
(dobra).
Razlika izmeu ugovorene cijene i trine cijene elektrine energije u trenutku isporuke,
preddstavlja profit ili gubitak za nekog od vlasnika ugovora. Npr, ako je ugovorom definirana
cijena MWh od 35 eura, a trina cijena u trenutku regulacije 55 eura onda vlasnik ugovora
(kupac) pravi profit od 20 eura po MWh. Razina ovog profita definira vrijednost ugovora.
Druga ugovorna strana (onaj koji prodaje putem ovog ugovora) u ovom sluaju ne ostvaruje
ekstra profit.

Trina cijena MWh predstavlja cijenu u trenutku isporuke. Cijene ugovora su cijene MWh
koje se postavljaju danas za neku buduu isporuku. Kako se cijene MWh postavljene u
ugovoru mogu razlikovati od trinih cijena koje vae u trenutku realizacije ugovora,
postavlja se pitanje kako da se vrednuje ugovor. Razmotrimo na primjeni zlata. To je dobro
koje se moe skladititi po relativno niskim cijenama. Ako je ugovorom cijena zlata znatno
nia od tekue trine cijene ( koja vai u trenutku realizacije ugovora), prodavac je na
gubitnku a kupac na dobitku. Prodavac dobiva onoiko novca koliko je definirao ugovorom (u
ovom sluaju manje novca nego da je zlato prodao po tekuoj trinoj cijeni) a kupac zlato
deponuje u skladite (vrijednsot koja je plaena po ugovorenoj cijeni koja je nia od tekue
trine cijena zlata). Tu ukladitenu vrijednot kupac moe akrtivirati kada eli, sukladno
spostvenoj procjeni naina i trenutka djelovanja npr. kao predmet nekog novog ugovora ili u
nekim drugim vrstama transakcije, kao npr. kupovno sredstvo nafte, strane valute itd.
Kako stvari stoje sa MWh. Naime. kod elektroenergetskih postrojenja i energetskih
postrojenja generalno radi se o velikim uloenim sredstvima. Ukoliko ta sredstva ne bi
kontinuirano bila vraano, kroz njihovo angairanje na tritu elektrine enrgije, onda bi
investitori bili u problemu. Da bi smanjili ovu vrstu rizika, oni trae od svog predstavnika da
sa cijenama u ugovorima idu ispod oekivanih trinih cijena. Na taj nain obezbjeuje
kontinuirane kupce svoje robe. Takoer, posmatrajui stranu potroaa (kupaca) moe se rei
da je njihova elja da imaju osiguranu isporuku MWh po cijenama takoer odreenim
nainom inicijative investitora, ak i uz spremnost da plate odgovarajuu premiju za
sigurnost opskrbe.
PRIMJER 1:Uesnici TEE sa svojim ponudama prodaje i kupovine, te prihodom i isplatom
dati su u tabeli:
Uesnik TEE
Proizvoa ili potroa
Prihod ili isplata (eura)
(MWh)
G1
10
100
G2
5
50
G3
8
80
D1
-6
60
D2
-14
140
Znak + oznaava proizvodnju , znak oznaava potronju; cijena MWh po ugovoru je 10
eura; trina cijena MWh u periodu realizacije ugovora je 15 eura.
Neka D2 ima ugivor sa G3 o obezbjeenju snage od 8 MW. To znai da je G3 odgovoran za
snadbjevanje D2 od 8 MW, a preostalih 6 MW D2 e nai na tekuem tritu. Takoer, neka
G1 ima ugovor od 6MW sa D1. Rezultati rada TEE u kontekstu prihoda i profita prikazani su
u tabeli:
Uesnik
TEE

Neugovoren
a
proizvodnja
ili potronja
(MWh)

Ugovorena
proizvodnj
a
ili
potronja
(MWh)

Prihod i Prihod i Suma

Razlika
isplata
isplata
prihoda i prihoda i
prema
prema
isplata
isplata
ugovoru
tejuem
prema
(eura)
u
(eura)
tritu
ugovoru i odnosu na
(eura)
tekuem
ugovorene

G1
G2
G3
D1
D2

4
5
0
0
-6

6
0
8
-6
-8

60
0
80
60
80

60
75
0
0
90

tritu
(eura)
120
75
80
60
170

MWh
20
25
0
0
-30

Iz dobivenih rezultata zakjljuuje se da ugovori favoriziraju generatore (proizvodnju) kada je

god trina cijena MWh nia od ugovorene cijene, te titi potroae (kupce) kada je trina
cijena via od ugovorene cijene.
PRIMJER 2:U ovom primjeru procijenjuje se prihod TE kao funkcije isporeuke MWh. Uzima
s eu obzir instalirani kapaciteti Te od 800mW, koji e uvijek biti ponuen na tritu kada je
trina cijena jednaka ili via od njezinih radnih trokova. Takoer, pretpostavlja se da se
raspolae sa raspodjelom vjerovatnosti trine cijene, kao na slici sljedeoj:

Neto prihod (NP) TE je sluajna varijabla, data jednainom:

NP = max {(TC-RT),0}K + UK (UC - TC)
gdje su:
TC trina cijena (sluajna varijabla) (eura/MWh)
RT radni troak elektrane (pp 28 eura/MWh)
K instalirani kapacitet elektrane (MW)
UK ugovoreni kapacitet elektrane (MW)
UC vrijednost ugovora (eura/MWh) uzeto kaop rosjena trina cijena od 35 eura/MWh
Na sljedeoj slici prikazana je raspodjela vjerovatnosti profita za veliine ugovorenog
kapaciteta od 0 % do 100 % instaliranog kapaciteta. Zbg toga to je vrijednost ugovora jednka

aprosjenoj trinoj cijeni, prosjek profita u svim sluajevima je isti, samo to veliina
ugovorenog kapaciteta utie na njihvou varijabilnost.

Potpuno neugovoreni instalirani kapaciteti TEE (opcija 0 % ugovorenog kapaciteta) dopuza

elektrani veoma visok profit, ali u situacijama koje odgovaraju sunim periodima godine. NA
drugoj strani, TE moe imati u 45 do 64 napravljene simulacije (scenarija) 0 profita, jer je
trina cijena MWh ispod njezinih radnih trokova. Takoer, 100 % ugovoreni instalirani
kapacitet TE garantira odreeni nivo profita u svim sluajevima, sli u isto vrijeme, najvii
profit mnogo manj i od opcije 0 % ugovorenog kapaciteta. Drugim rijeima, ugovor reducira
maksimalni , a poveava minimalni profit.

OPCIJE UGOVORA
Ugovori predstavljaju saglasnost dvije strane o buduoj fiksiranoj isporuci MW i cijeni, za
definirani vremenski period i na oddreeno mjesto. Meutim, mnogo uesnici TEE
zadravaju odreeni stepen fleksibilnosti u odnosu na budue isporuke energije. U tm smislu,
opcijski ugovori dopuzaju uesnici ma TEE da odlue da li ugovorenu energiju isporuiti u
neko drugo vrijeme. Danas na TEE, egzistiraju dvije vrste opcijskih ugovora :
- opcija tipa poziva za realizaciju ugovora (call)
- opcija tipa stavljanja ugovora na raspolaganje (put)
Opcija ugovora tipa call stavlja kupca u privilegirani poloaj i daje pravo kupcu da kupi MWh
po ugovorenoj cijeni, u neko vrijeme u budunosti. Meutim, ova opcija ugovora ne

obavezuje kupca da mora kupiti ugovorene MWh. Cijena ove vrste ugovora je sastavljenja od
dva elementa :
- osnovne cijene to je cijena koja se plaa kada se ugovor realizira tj. kada kupac trai od
prodavca da mu isporui EE. ova cijena moe se razlikovati od tekue tripne cijene i obino
kupac trai isporuku kada je tekua trina cijena vea od ugovore osnovne cijene MWh.
- dodatne cijene to je cijena koju kupac plaa prodavcu za rezerviranu snagu a koja
reflektira moguu razliku cijene u periodu isporuke energije i tekue trine cijene.
Opcija ugovora tipa put stavlja prodavca u privilegirani poloaj. Naime, ova vrsta ugovora
daje fleksibilnost prodavcu (elektrani ili trgovcu) da proda ili ne proda svoje MWh po
ugovorenoj cijeni. Ukoliko je tekua trina cijena MWH via od one u ugovoru tipa put,
onda svakako da elektrana ne bi eljela aktivirati svoj ugovor, jer profitabilnije je da svoju
enrergiju proda na tekuem tritu na kojem je cijena MWh via od one koja je definirana
ugovorom. Meutim, uukoliko je trina cijena nia od one date ugovorom tipa put , onda
elektrana aktualizira svoj ugovor, ostvarujui profit na svojoj put opciji, jednak razlici
ugovorene cijene i tekue trine cijene MWh.
Uesnici TEE najee koriste kombinaciju call i put opcije ugovaranja, u cijenu smanjenja
rizika poslovanja. Neke od kombinacija opcijskih ugovora su dobro poznati instrumenti TEE :
- raireni tip ugovora (spread) ovo je kombinacija put i call opcije u jednom ugovoru, sa
ugovorenom cijenom pod put dijelom ugovora, obino niom od ugovorene cijene pod call
dijelom ugovora.
- obuhvatni tip ugovora (straddle) je kombinacija ugovora tipa call i put u istom ugovoru
gdje su cijena i duina vaenja ugovora iste za obje opcije. Ovaj tip ugovora gubi novac za
male promjene cijene MWh ali za velike promjene cijene MWh zarauje novac.
- ograniavajui tip ugovora slian predhodnom tipu ugovora izuzev da trgovac kupuje call i
put opcije u kojima su definirane razliite cijene MWh u vremenskom periodu njihove
realizacije. Opcija tipa call u trenutku kupovie ima cijenu MWh iznad trine cijene a opcija
tipa put imaju cijenu MWh u trenutku kupovine ispod trine cijene. Ovim tipom ugovora
titimo se od ekstremno visokih cijena MWh.
- zatvoreni tip ugovor (collar) obuhvata kupovinu i prodaju neke opcije ugovora.

8. Aukcije
Aukcija maksimizira stvarni ukupni dobitak ( i prodavca i kupca). Sistem aukcije minimizira
trokove proizvodnje, kod date potronje, i maksimizira vrijednost kupljenih kWh potroaa,
kod date proizvodnje elektrine energije. Osnovni cilj aukcije jeste da se da zamaha
konkurentnosti. 1996.-te godine William Vickrey je dobio Nobelovu nagradu iz oblasti
ekonomije, za svoj rad na problemu aukcije. Kada se govori o pravilima aukcije, treba
razmotriti sluaj dizajniranja TEE konkurentske strukture, te sluaj dizajniranja TEE
monopolistike strukture. Konkurentska struktura podrazumijeva vie malih ponuaa u
odnosu na trite, a ako su ponuai veliki u odnosu na trite tada je rije o monopolistikoj
strukturi.

Zato se primjenjuje sistem aukcije u mnogim tritima? Naime, trite koje radi na principu
plaeno-koliko-je-i-nueno, biti e efikasno samo onda ako kupac sa visokom ponudom ima
ili ostvaruje najveu korisnu (dobitnu) vrijednost kupljenog dobra (MWh), i ako prodavac sa
niskom ponudom ima najnie trokove proizvodnje.
Svi uesnici trita koji izlaze na trite sa ponudama prodaje i kupovine sa cijenama niim od
trine, obaviti e transakcije sa onim koji imaju cijene iznad trine cijene. Samim time
njihov neto dobitak e biti manji, a posljedino, i cjelokupna drutvena vrijednost biti e
manja. Ovakav nain obavljanja transakcija bio bi efikasan samo onda, ako bi prodavci i
kupci nudili da prodaju i kupe proizvod po cijenama koje su jednake njihovim stvarnim
trokovima (za prodavce) i vrijednostima (za kupce).
U cilju dizajniranja efikasnog trita, sistem aukcije se jo davno razvio, u osamnaestom
stoljeu. Naime, Sotheby je ustanovljen 1744. godine, a neto prije je Adam Smith dao
osnovne postavke ekonomije. Ali za aukcije se zna jo i mnogo ranije. Tako, babilonci su
koristili aukcije za svoja poljoprivredna dobra, 500 godina prije nove ere, a budisti su je
koristili u 17. stoljeu.
Sistem jednostrane aukcije moe se podijeliti u etiri tipa:
engleska aukcija: kupci poinju sa najniim cijenama ponuda za kupovinu. Zatim se korak
po korak cijene ponuda podiu. Najvia ponuda pobjeuje i pobjednik plaa poslednju
prihvaenu cijenu po ponudi za kupovinu.
Vickrey-eva aukcija (aukcija druge cijene): kupci isporuuju kovertirane ponude, a
pobjednik plaa cijenu dobra po cijeni najvie izgubljene ponude.
Holandska aukcija: aukcionar (onaj ko vodi aukciju) starta sa veoma visokom cijenom i
postepeno sniava cijenu. Prvi kupac koji prihvati ponuenu cijenu pobjeuje i plaa tu
cijenu.
Kovertirani sistem aukcije (aukcija prve cijene): kupci isporuuju kovertirane ponude, a
pobjednik je onaj koji je nudio najviu cijenu i on plaa MWh po toj cijeni koju je nudio.
Sva etiri tipa aukcije mogu se posmatrati i u obrnutom pravcu aukcije, kada govorimo o
prodaji proizvoda umjesto kupovine. Npr., kod engleske aukcije prodavci startaju sa
ponudama visoke cijene. Zatim postepeno smanjuju cijene sve dotle dok ima ponuda. Ona
ponuda koja ostaje sama na aukciji (najnia ponuda od svih prethodno datih) pobjeuje, a
prodavac prodaje po toj cijeni. Prema tome, sve reeno za aukcije kupovine, vai i za aukcije
prodaje, samo u suprotnom smjeru.
Postoje dva motiva za kupovinu: za vlastitu upotrebu ili za preprodaju. U prvom sluaju,
vrijednost kupljenog dobra je privatna vrijednost kupca, a u drugom sluaju, vrijednost dobra
je cijena za koju ono moe biti ponovno prodano.
Kljuni rezultat teorije aukcije je teorem ekvivalencije prihoda, koji kae da sva etiri tipa
aukcije e proizvesti isti prihod (istu korist) ako kupljeni proizvod nije za preprodaju, tj.

kupljena roba ima tkz. individualnu vrijednost. U sluaju da je kupljeni proizvod za

preprodaju, onda ostvareni prihod (ostvarena korist kupljenog dobra) je po rasporedu veliine
jednak nabrojanim vrstama aukcije, tj. najvii prihod se ostvaruje kod engleske aukcije.
Da bi pokazali koncept individualne vrijednosti, razmotrimo jedan primjer.
Prvo razmotriom aukciju druge cijene (Vickrey-eva aukcija). Tri kupca A, B i C ele da kupe
neku robu, gdje prvi nudi 100 eura, drugi 200 eura i trei 300 eura. Prema aukciji druge
cijene, uesnik C bi pobjedio, a robu bi platio po drugoj najvioj ponudi, tj. 200 eura. Zato bi
svaki od ovih kupaca nudio cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj individualnoj vrijednosti?
Ako bi C nudio nie, onda bi poveao anse da izgubi robu, ijom kupovinom bi ostvario
realnu individualnu vrijednost. Takvom poslovnom politikom bi izgubio, jer nekupljeni MWh
ne mogu odrati industrijsku proizvodnju (ili e morati ii na tekue trite gdje je tekua
trina cijena mnogo via od one koju je stvarno trebao nuditi na aukciji), i napraviti e
sopstvene gubitke.
Ako bi nudio vie, u cilju obezbjeenja sopstvene pobjede na aukciji, onda kupljena roba ne
bi odgovarala njezinoj stvarnoj vrijednosti, odnosno, opet bi bio na gubitku. Tako, sistem
aukcije tjera uesnike trita da nude po cijenama koje predstavljaju njihove stvarne
individualne vrijednosti (koristi). Ova analiza se takoer odnosi i na prodavce, koji treba da
nude po cijenama koje reflektiraju njihove stvarne trokove.
Sada razmotrimo aukciju prve cijene. Strategija nuenja zavisi od onoga to znamo o
ponudama konkurenata. Pretpostavimo da kupac C zna da e A nuditi kupovinu po cijeni od
100 eura, a kupac B kupovinu po cijeni od 200 eura. Ako kupac C nudi cijenu od 201 eura, on
e biti pobjednik i platiti e proizvod (MWh) po toj nuenoj cijeni. Ukoliko nudi nie od 200
eura, nee dobiti mogunost kupovine MWh u ovoj aukciji. U ovom sluaju plaa MWh za 1
euro skuplje u odnosu na sistem aukcije druge cijene, to naravno smanjuje profit koji je
mogao ostvariti sa kupljenim dobrom (elektrina energija). S druge strane, ovaj tip aukcije
nije afirmativan niti za prodavce (elektrane), a u konanici ne obezbjeuje drutvenu korisnost
proizvoda. Takoer, ovaj tip aukcije je kompliciran zbog toga to ponuai trebaju znati
raspodjelu vjerovatnosti nuenja drugih uesnika na tritu.
Uvoenje vjerovatnosti u koncipiranje sopstvene strategije, nosi sa sobom i odreeni stupanj
greke. Kako bi tu greku sveli na to je mogue manju mjeru, primjenjuju se razliiti
algoritmi iz teorije odluivanja i teorije vjerovatnosti. U svakom sluaju, oba primjera
pokazuju da samo istinito predstavljanje vrijednosti robe, tj. za kupce istinito predstavljanje
korisnosti robe, odnosno za prodavce istinito predstavljanje trokova proizvodnje, trite ini
efikasnim, a uesnike trita istinskim pobjednicima.
Iz gornja dva prezentirana primjera jasno je da Vickrey-eva aukcija za TEE je efikasnija i
jednostavnija. Tu e naime svi uesnici nuditi istinite (realne, prave) sopstvene korisnosti
proizvoda (kada govorimo o kupcima), odnosno marginalne trokove (kada govorimo o
prodavcima).

Ako se na aukciji prodaje vie MW-nih blokova snage, onda naravno, postoji i isti toliki broj
pobjednika (onih koji e prodati svoju energiju u svakom sluaju mada postoje sluajevi
kada netko od proizvoaa ne eli prodati svoju energiju, ekajui bolju cijenu ili traei neki
drugi vid svoga djelovanja na tritu). Ukoliko se aukcija odvija po principu druge cijene, svi
pobjednici su plaeni po priblino istoj cijeni, ali ukoliko se aukcija odvija po principu
kovertiranih ponuda (po principu prve cijene) onda svaki ponua dobiva onoliko koliko je i
nudio (naplati-kao-to-si-i-nudio tip aukcije).
Ekonomisti nazivaju kovertirani tip aukcije diskriminatorskim. Meutim, regulatorna
komisija Californije ukazuje na injenicu da ovaj tip aukcije rezultira u niim cijenama MWh.
Takoer, komisija svojom studijom pokazuje da sistem aukcije po principu plaeno-koliko-inueno, uzimajui u obzir teorem ekvivalentnog prihoda, ne dovodi u opasnost prihod
elektrana, odnosno, prosjena cijena MWh bi bila ista.