J.U.

MSŠ ”Hasan Kikić”

GRADAČAC

Zanimanje: Tehničar hidraulike I pneumatike

MATURSKI RAD

TEMA:
Energija vode i način iskorištenja

Ucenik : Profesor:

Hasanbašić Semir Omeragić Muhamed

1.0.Uvod

Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i

jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji
(neobnovljivim izvorima energije). Hidroenergija predstavlja 97 % energije
proizvedene svim obnovljivim izvorima. No, sama po sebi ta energija nije vrijedna,
već je potrebno energiju vode, tj njezinu potencijalnu energiju pretvoriti u oblik
koji čovjek može iskoristiti. To se događa u hidroelektranama. Hidroelektrane su
energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine
pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru
koristi za proizvodnju električne energije. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja
energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije
povećan za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama u istom je
razdoblju proizvodnja povećana gotovo sto puta, a udio 80 puta. Razlog tome su
ograničenja prilikom korištenja hidroenergije.

Slika 1.0 Svjetska proizvodnja energije

1
Hidroenergija, za razliku od ostalih načina iskorištavanja obnovljivih izvora
energije, nema problema s nedostatkom potrebne tehnologije već nedostatkom
potencijalnih lokacija. Ne može se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo
tekuće vode, a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se električna
struja ne može jeftino uskladištiti. Da bi se poništio utjecaj oscilacija vodostaja
grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno diže cijenu cijele elektrane, a i
diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina podzemnih voda ima
dosta utjecaja na prirodu: biljni i životinjski svijet, pa prema tome hidroenergija
nije sasvim bezopasna za okoliš. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita
od potresa, a u zadnje vrijeme i zaštita od terorističkog čina. Procjenjuje se da je
iskorišteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala. Većina
neiskorištenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, što je povoljno jer
se u njima očekuje znatan porast potrošnje energije. Najveći projekti, planirani ili
započeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru... Rastuća
potreba za energijom pri tome često preteže nad brigom o utjecajima na okoliš, a
dimenzije nekih zahvata nameću dojam da je njihovo izvođenje ne samo stvar
energije nego i prestiža.

1.1. Hidroelektrane
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smještaju, padu vodotoka,
načinu korištenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smještaju strojarnice,
ulozi u elektroenergetskom sustavu, snazi, itd.

1.2. Podjela prema načinu korištenja

Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane se
dijele na:

2
- akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se mogao
koristiti kada je potrebnije

- protočne, kod kojih se snaga vode iskorištava njenim dotokom

- reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije potreban
pomoću viška struje u sustavu crpi na veću visinu, odakle se pušta kada je
potrebnije.

1.3. Akumulacijske hidroelektrane

Potencijalna energija akumulacijskih hidroelektrana dolazi od akumulacijskog
jezera, koje ima branu, i kad je potrebno voda se dovodi do vodne turbine i
električnog generatora, da bi se proizvela električna energija. Snaga ovisi o visini
vodenog stupca, ili razlici visine površine vode u akumulacijskom jezeru i površini
vode u odvodnom traktu hidroturbine. Velika cijev koja vodi od akumulacijskog
jezera do vodne turbine naziva se tlačni cjevovod.

1.4. Protočne hidroelektrane

Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za
manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji.
Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje vodnih turbina.
Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali
utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku.

1.5.Reverzibilne hidroelektrane
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u
gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se odvija u satima u kojima nije vršno
opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima.

3
Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako
pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što
hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih
opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su
neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje
vršnih opterećenja potrošnje.

Slika 1.1. Pumpno-akumulaciona hidroelektrana

1.6. Podjela prema smještaju samih

postrojenja
Prema smještaju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku čiju energiju
iskorištavaju, hidroelektrane mogu biti:

- "klasične", na kopnenim vodotokovima: rijekama, potocima, kanalima i sl.

- na morske valove - na morske mijene: plimu i oseku

4
1.7. Hidroelektrane na plimu i oseku
Energija plime i oseke spada u oblik hidroenergije koja gibanje mora uzrokovano
morskim mijenama ili padom i porastom razine mora, koristi za transformaciju u
električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih
dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke
ima potencijal za stvaranje električne energije u određenim dijelovima svijeta,
odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Morske mijene su
predvidljivije od energije vjetra i solarne energije. Taj način proizvodnje električne
energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u
obnovljivim izvorima energije. Na pojedinim mjestima obale u zapadnoj
Francuskoj i u jugozapadnom dijelu Velike Britanije amplituda dostiže i više od 12
m. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje
se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.

1.8. Hidroelektrane na valove

Hidroelektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za proizvodnju

električne energije. Energija valova je obnovljivi izvor energije. To je energija
uzrokovana najvećim dijelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Snaga valova
se razlikuje od dnevnih mijena plime/oseke i stalnih cirkularnih oceanskih struja.
Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno
česti i dovoljne snage. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3
kW/m na Mediteranu do 90 kW/m na Sjevernom Atlantiku. Generiranje snage iz
valova trenutno nije široko primijenjena komercijalna tehnologija, iako su
postojali pokušaji njenog korištenja još od 1890.

5
2.0. Podjela prema padu vodotoka
Prema padu vodotoka, odnosno visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode
(klasične) hidroelektrane se mogu podijeliti na:

- niskotlačne

- srednjotlačne

- visokotlačne

2.1. Podjela prema načinu punjenja

akumulacijskog bazena

Prema načinu punjenja, odnosno veličini akumulacijskog bazena hidroelektrane

mogu biti:

- s dnevnom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni po noći, a prazni po

danu

- sa sezonskom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnog, a

prazni tijekom sušnog razdoblja godine

- s godišnjom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnih, a

prazni tijekom sušnih godina.

6
2.2. Podjela prema udaljenosti strojarnice
od brane
Prema udaljenosti strojarnice od brane hidroelektrane se dijele na:

- pribranske, čija je strojarnica smještena neposredno uz branu, najčešće podno

nje

- derivacijske, čija je strojarnica smještena podalje od brane.

2.3. Podjela prema smještaju strojarnice

Prema smještaju strojarnice hidroelektrane se dijele na:

- nadzemne, kod kojih je strojarnica smještena iznad razine tla

- podzemne, kod kojih je strojarnica smještena ispod razine tla

2.4. Podjela prema ulozi u

elektroenergetskom sustavu
Prema njihovoj ulozi u elektroenergetskom sustavu hidroelektrane se mogu
podijeliti na:

- temeljne, koje rade cijelo vrijeme ili većinu vremena

- vršne, koje se ukljuĉuju kada se za to pokaže potreba, npr. za pokrivanje vršne

potrošnje.

7
2.5. Podjela prema instaliranoj snazi
Prema instaliranoj snazi (uĉinku) hidroelektrane mogu biti:

- velike

- male

- mikro

- piko

Razlika između velikih i malih hidroelektrana, odnosno donji i gornji graniĉni iznosi
snage u cijelom svijetu pri tome nisu jednoznaĉno određeni pa se, na primjer,
mogu kretati od 5 kW (u Kini) do 30 MW (SAD-u), dok se kod nas malom smatra
HE snage između 50 i 5000 kW. Također valja reći da u nekim zemljama postoji i
dodatna podjela hidroelektrana malih snaga na mikro, mini i male hidroelektrane.

2.6. KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE I PADA

VODE

Da bi se sakupljača voda, gradi se akumulacijsko jezero koje ima svoj geometrijski

volumen vode. Volumen vode koji se može iskoristiti zove se korisni volumen.
Minimalno vrijeme potrebno da korisni volumen istječe, a da nema dotoka, zove
se vrijeme pražnjenja akumulacijskog jezera. Ako se to vrijeme kreće do 2 sata
onda se takva hidroelektrana zove protočna, od 2-400 sati – sa dnevnom
8
akumulacijom, više od 400 sati sa sezonskom akumulacijom. Razlika gornje
dotočne i donje dotočne razine vode se naziva statičkim padom (Hst) (Hd). Hg
(Hmax) – geodetska visina. Ukupni brutto pad Hb je statički pad uvećan za
kinetičku energiju ulazne mase vode i umanjen za kinetičku energiju vode na
izlazu:

H C 21 C 22
b=¿ H s + − [ m] ¿
2g 2g

Slika 1.2. Karakteristike akumulacije i pada vode

Netto pad (raspoloživi pad):

Hn = H b - ∆H [ m ]
∆H - gubitak u zahvatu, dovodu i tlačnom cjevovodu

9
2.7. ENERGETSKI PARAMETRI
HIDROENERGETSKIH POSTROJENJA
Razmotriti će se pad protoka vode:

Slika 1.3. Pad protoka vode

[
E= ( z 1−z 2 ) g+
p
+
2 ]
p1− p 2 c 21−c 22
p∗V

z 1−z 2 = H

p1= p2

c 1−c2

E=p∗h∗H∗V [ J ]

Specifična energija:
e=g∗H [ J /kg ]

Energija vodne turbine:

E=p∗g∗H∗V ∗❑ AGR [ J ]

10
2.8. OSNOVNI DIJELOVI HIDROENERGETSKIH
POSTROJENJA
Hidroenergetsko postrojenje koje služi za proizvodnju el. energije ima osnovne
dijelove:

- pregrada ili brana,

- zahvat vode,
- dovod vode,
- vodna komora,
- tlačni cjevovod,
- strojarnica,
- odvod vode.

Slika 1.4. Osnovni dijelovi hidroelektrane

11
2.8.1.Brana ili pregrada
Brana ili pregrada osnovni je dio hidrotehničkog sustava pa i cijelog postrojenja
HE (nerijetko se cijelo hidroenergetsko postrojenje jednostavno naziva ‘branom') i
ima trostruku ulogu:

-skretanje vode s prirodnog toka prema zahvatu

- povišenje razine vode kako bi se povećao pad

- ostvarenje akumulacije.

S obzirom na visinu, brane mogu biti visoke i niske, a s obzirom na izradu masivne
(npr. betonske) ili nasute (npr. zemljane, kamene). Niske se brane nazivaju i
pragovima, što je čest slučaj kod malih vodotokova, odnosno kod malih
hidroelektrana.

2.8.2. Zahvat vode

Zahvat vode prima i usmjerava vodu zadržanu u akumulaciji prema dovodu,
odnosno turbini. Može se izvesti na površini vode ili ispod nje. Kada je pregrada
niska i razina vode gotovo konstantna izvodi se na površini, dok se ispod površine i
to na najnižoj mogućoj razini izvodi u slučaju kada se razina vode tijekom godine
značajno mijenja. Prolaz vode kroz zahvat se regulira zapornicima.

2.8.3. Dovod vode

Dovod vode je dio hidrotehničkog sustava koji spaja zahvat s vodostanom,
odnosno s vodenom komorom. Ovisno o izgledu okolnog tla i pogonskim
zahtjevima, može biti:

- otvoren (kanal)

12
- zatvoren (tunel), koji može biti gravitacijski ili tlačni.

Gravitacijski tunel nije posve ispunjen vodom pa za promjenu protoka vode valja
regulirati zahvat, dok kod tlačnog tunela voda ispunjava cijeli poprečni presjek i za
promjenu protoka ne treba utjecati na zahvat. S gledišta elastičnosti pogona

(mogućnosti odgovaranja na promjene u elektroenergetskom sustavu) tlačni su

kanali povoljniji jer bolje mogu pratiti promjenu opterećenja.

2.8.4. Vodna komora

Vodostan ili vodena komora predstavlja zadnji dio dovoda, a služi za odgovaranje
na promjene opterećenja. Kada je dovod izveden kao gravitacijski tunel, mora
imati odgovarajući volumen kako se u njemu mogle pohraniti veće količine vode,
a kada je tunel tlačni, njegove dimenzije moraju biti takve da tlak u dovodu ne
poraste preko dopuštene granice ili da razina vode ne padne ispod visine ulaza u
tlačni cjevovod.

2.8.5. Tlačni cjevod

Tlačni cjevovod dovodi vodu od vodostana do turbina. Izrađuje se o čelika ili
betona (kod manjih padova), a prema smještaju može biti na površini ili u tunelu.
Na ulazu u njega obvezno se nalazi zaporni organ kojim se sprječava daljnje
protjecanje vode u slučaju pucanja cijevi. Ispred glavnog zapornog organa
redovito se postavlja i pomoćni, koji omogućava bilo kakve radove na glavnom
bez potrebe za pražnjenjem sustava. Obilazni cjevovod je smješten na početku
tlačnog i služi za njegovo postupno punjenje te za izjednačavanje tlaka ispred i iza
zapornog organa

13
2.8.6. Strojarnica
Strojarnica je građevina u kojoj su smještene turbine, vratila, generatori te svi
potrebni upravljački i razni pomoćni uređaji. Može biti izgrađena na otvorenom,
kao samostojeća zgrada ili ukopana, u tunelu.

2.8.7. Odvod vode

Odvod vode je završni dio hidrotehničkog sustava, a može biti izveden kao kanal ili
kao tunel. Služi za vraćanje vode iskorištene u turbini natrag u korito vodotoka ili
za dovod vode do zahvata sljedeće elektrane.

2.9. Vodne turbine

Vodene turbine ili hidroturbine predstavljaju središnji dio sustava jer služe za
pretvaranje kinetičke energije strujanja vode u mehaničku energiju vrtnje vratila
turbine, odnosno generatora. Ovisno o načinu prijenosa energije vodotoka na njih
turbine mogu biti:

- impulsne

- reakcijske koje mogu biti radijalne i aksijalne.

3.0. Vrste vodnih turbina

3.1. Peltonova turbina 

14
Peltonova turbina je vodna turbina koja se koristi za velike padove (preko
200 m) i manje protoke vode. Ona je među turbinama s najvećim stupnjem
iskorištenja. Izumio ju je Lester Allan Pelton 1878. Ona je glavni
predstavnik turbina slobodnog mlaza
ili akcijskih turbina. Geometrija lopatica tako je postavljena da se one
okreću s pola brzine mlaza vode, koriste skoro svu količinu gibanja mlaza
vode, koji napušta turbinu gotovo bez ikakve brzine. Ona nije potopljena u
vodi i lopatice se okreću u zraku. Maksimalna snaga može biti do 200 MW.

Slika1.5. Peltonova turbina sa dvije mlaznice

3.2 Francisova turbina

1848., amerikanac Francis, konstruirao je reakcijsku turbinu, tj. rotor joj se okreće
usred reakcijskog djelovanja vode. Grade se kao spiralne i otvorene turbine.
Spiralne se grade s tlačnom cjevovodom i primjenjuju se za veće padove (do
500m). Otvorene izvedbe primjenjuju se za manje padove vode (do 15m).
Uglavnom se primjenjuju za manje padove i veće količine vode.

15
 Slika 1.6. Francisova turbina

Pomoću zakretnih statorskih lopatica može se regulirati količina vode koja se

dovodi na rotorske lopatice, a time snaga i brzina vrtnje. Da bi se povećao pad, na
izlazu se ugrađuje aspirator u obliku difuzora. To je čelična ili betonska cijev koja
se proširuje i ulazi u donju razinu vode (teoretska visina je 10,33m, a praktički
8m). Koeficijent brzohodnosti iznosi 50- 550m, a korisnost 0,84 do 0,90.

3.3. Kaplanova turbina

16
1922. čeh Kaplan, konstruirao je za male padove i velike količine turbinu. Sastoji
se od statorske i rotorske lopatica, kućišta i aspiratora. Statorske lopatice se mogu
zakretati i time regulirati količinu vode na rotorskim lopaticama. Rotor je u obliku
brodskog propelera s 3-8 lopatica (zakretnih) i time prilagođavaju dovodu vode.

Slika 1.7. Kaplanova turbina

To je reakcijska turbina i upotrebljava se za padove 0,5-30m, koeficijent

brzohodnosti iznosi 400-1200m, a broj okretaja 500-1000 min-1. U cijevnim
turbinama spiralno kućište Kaplanove turbine je zamijenjeno cijevnim, kojima se
voda usmjerava prema sprovodnom kolu i rotorskim lopaticama. Turbina je
aksijalna i zajedno s generatorom u specijalnoj čahuri . Sa cijevnim turbinama su
se smanjile investicije u izgradnju strojarnice.

17
4.0. Hidroelektrane u svijetu
Prve hidroelektrane 1770-tih francuski inženjer Bernard Forest de Bélidor izdaje
knjigu Architecture Hydraulique, koja opisuje hidrauliĉne strojeve sa
horizontalnom i vertikalnom osi. Krajem 19. stoljeća, razvijeni su prvi elektriĉni
generatori, što je otvorilo mogućnost izgradnje prvih hidroelektrana. 1881. na
slapovima Niagare prva moderna hidrocentrala je poĉela proizvoditi elektriĉnu
struju, što oznaĉava veliku pobjedu Teslina sustava izmjeniĉne struje, koji, za
razliku od Edisonova, omogućava prijenos velikih koliĉina elektriĉne energije na
daljinu. 28. kolovoza 1895., pušten je u pogon prva hrvatska hidroelektrana
Jaruga, koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi.

4.1. Najveće hidroelektrane

Tri klanca (Kina)
Hidroelektrana Tri klanca je najveća hidroelektrana svijeta. 26 divovskih turbina
proizvodi 85 milijardi kilovatsati struje godišnje (približno 18 osrednjih nuklearki),
te je time zadovoljeno deset posto kineskih potreba. Obuzdala se treća najduža
rijeka svijeta (iza Amazone i Nila) i smanjile katastrofalne poplave u kojima je
samo u 20. stoljeću stradalo vise od pola milijuna ljudi. Visina brane je visoka 185 i
duga 2309 metara, na vrhu široka 18 metara, a uz dno 124 metra. Akumulacijom
je nastalo jezero dugo više od 600 kilometara. Povećat će se plovnost Yangtzea,
ĉista hidroenergija smanjit će uporabu najprljavijeg fosilnog goriva, ugljena,
olakšat će se slanje vode s juga na sušni srednji i sjeverni dio Kine.

18
 Slika 1.8. Tri klanca (turbina)

Hooverova brana (SAD)

Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća, ni u svijetu ni u Americi,
ali, sa svojih 17 generatora, proizvodi još uvijek energije koju bi, općenito
govoreći, dale dvije nuklearne elektrane – oko 2.078 MW. Akumulacijsko jezero
Lake Mead najveće je umjetno jezero u Sjedinjenim Državama, dugo 177 km,
maksimalne dubine 152 m, kapaciteta 35,200.000.000 kubiĉnih metara –
ekvivalent dvogodišnjeg prosjeĉnog protoka ĉitave rijeke Colorado.

Slika 1.9. Hoverova brana

19
5.0. Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina kao država bogata riječnim tokovima tj.
hidropotencijalom i velikim rezervama uglja, svoje energetske potrebe
zadovoljava upravo električnom energijom dobivenom
iz hidro i termoelektrana. Osim toga, izvoz električne energije predstavlja
značajnu stavku u vanjskotrgovinskom bilansu Bosne i Hercegovine.
U nastavku je dat spisak hidro i termoelektrana u BiH.

Instalisana Početak
Hidroelektrana Mjesto Rijeka
snaga (MW) rada

Hidroelektrana Bočac Bočac Vrbas 110 1981.

Hidroelektrana
Čapljina Trebišnjica 430 1979.
Čapljina

Hidroelektrana
Grabovica Neretva 114 1982.
Grabovica

Hidroelektrana
Jablanica Neretva 180 1955.
Jablanica

Hidroelektrana Jajce I Jajce Vrbas 60 1957.

Hidroelektrana Jajce
Jajce Vrbas 30 1954.
II

Hidroelektrana Mostarsko
Mostar 60 2010.
Mostarsko blato blato

20
 Instalisana Početak
Hidroelektrana Mjesto Rijeka
snaga (MW) rada

Hidroelektrana
Mostar Neretva 72 1987.
Mostar

Hidroelektrana Peć Tihaljina

Grude 15 2004.
Mlini (rijeka)

Hidroelektrana Rama Ravnica Neretva 160 1968.

Hidroelektrana
Potoci Neretva 210[1] 1981.
Salakovac

Hidroelektrana
Gorica Trebišnjica 176 1968.
Trebinje I

Hidroelektrana
Gorica Trebišnjica 16 1981.
Trebinje II

Hidroelektrana Kostela
Una 10,14 1954.
Slapovi na Uni kod Bihaća

Hidroelektrana 1989.
Višegrad Drina 315
Višegrad

Tabela 1.0. Hidroelektrane u Bosni I Hercegovini

21
6.0. Zaključak

U ovom završnom radu opisan je način na koji se energija vode pretvara u

električnu energiju u hidroelektranama. Izvršena je podjela hidroelektrana s
obzirom na razne faktore: prema smještaju, snazi, padu vodotoka, itd. Sve
to s ciljem opisa pojedinog dijela HE postrojenja. Navedeni su dijelovi HE
postrojenja od akumulacijskog bazena do strojarnice i difuzora, te opisana
njihova funkcija. No, glavni dio rada odnosi se na sam odabir dijelova HE
postrojenja, tj. njihovih karakteristika. Odabiru turbine, kao najvaţnijem
dijelu svake hidroelektrane, posvećena je najveća pozornost. Iz ovog rada
se moţe zaključiti da je pad vodotoka najvaţnija veličina prema kojoj se
biraju dijelovi HE postrojenja. Ovisno o padu vrši se odabir turbine.
Općenito, za male padove do 70 m koriste se aksijalne turbine. Radijalno-
aksijalne se koriste za srednje padove do pribliţno 600-700 m. Za one
najviše padove koristimo Peltonove impulsne turbine. S obzirom na pad
vodotoka, razinu donje vode i konstrukcijsku snagu HE u radu je opisana
procedura izračuna glavnih parametara HE postrojenja. Praktičan dio rada
odnosi se na stvaranje grafičkog korisničkog sučelja u Matlab-u. Bilo je
potrebno kreirati grafičko sučelje koje će na temelju zadanih podataka
izvršiti pravilan odabir turbine HE, te na temelju toga izračunati traţene
vrijednosti: protok, promjer turbine, brzina rotacije, broj polova generatora,
dozvoljena sisna visina, minimalna visina difuzora, teţina, osnovne
dimenzije turbine, itd. Kod odabira Peltonovih turbina prisutan je jedan
međukorak: odabir broja mlaznica. Nakon što smo odabrali najpovoljniju
varijantu (s obzirom na brzinu vrtnje turbine koja ne smije biti previsoka)
program računa osnovne parametre HE postrojenja. Zaključak je da se
stvarne i izračunate vrijednosti značajno razlikuju, zbog koeficijenata i
parametara koji se razlikuju od turbine do turbine, i od proizvođača do
proizvođača, a dobivaju se temeljem preliminarnih ispitivanja i istraživanja.

22
7.0. Literatura
[1] Z. Sever i dr., Hidroelektrane u Hrvatskoj, Elektroprojekt, Zagreb, 2000.

[2] Peter I.Kattan, MATLAB guide: an interactive approach, Springer, Berlin, 2007.

[3] B. Kraut, Strojarski priruĉnik, Ljubljana, 1997.

[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane [7]

http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/rijeka.aspx

[5] http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/orlovac.aspx

[6] Z. Ĉarija, Materijali s predavanja: Hidrauliĉki strojevi, Tehniĉki fakultet Rijeka, 2010.

7.1. POPIS SLIKA I TABLICA

Broj slike Naziv slike Stranica

Slika 1.0 Svjetska proizvodnja energije 1

Slika 1.1 Pumpno-akumulaciona hidroelektrana 4

Slika 1.2 Karakteristike akumulacije i pada vode 9

Slika 1.3. Pad protoka vode 10

Slika 1.4. Osnovni dijelovi hidroelektrane 11

Slika 1.5. Peltonova turbina sa dvije mlaznice 15

Slika 1.6. Francisova turbina 16

Slika 1.7. Kaplanova turbina 17

Slika 1.8. Tri klanca (turbina) 19

Slika 1.9. Hoverova brana 19

Tabela 1.0. Hidroelektrane u Bosni I Hercegovini 21

23
SADRŽAJ

1.0 UVOD 1

1.1. Hidroelektrane 2

-1.2. Podjela prema načinu korištenja 2

- 1.3. Akumulacijske hidroelektrane 3

-1.4. Protočne hidroelektrane 3

-1.5.Reverzibilne hidroelektrane 3

-1.6. Podjela prema smještaju samih postrojenja 4

- 1.7. Hidroelektrane na plimu i oseku 5

-1.8. Hidroelektrane na valove 5

2.0. Podjela prema padu vodotoka 6

2.1. Podjela prema načinu punjenja akumulacijskog bazena 6

2.2. Podjela prema udaljenosti strojarnice od brane 7

2.3. Podjela prema smještaju strojarnice 7

2.4. Podjela prema ulozi u elektroenergetskom sustavu 7

2.5. Podjela prema instaliranoj snazi 8

2.6. KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE I PADA VODE 8

2.7. ENERGETSKI PARAMETRI HIDROENERGETSKIH POSTROJENJA 10

2.8. OSNOVNI DIJELOVI HIDROENERGETSKIH POSTROJENJA 11

24
 -2.8.1.Brana ili pregrada 12

-2.8.2. Zahvat vode 12

-2.8.3. Dovod vode 12

-2.8.4. Vodna komora 13

-2.8.5. Tlačni cjevod 13

-2.8.6. Strojarnica 14

-2.8.7. Odvod vode 14

2.9. Vodne turbine 14

3.0 Vrste vodnih turbina 14

-3.1. Peltonova turbina 14

-3.2. Francisova turbina 15

-3.3. Kaplanova turbina 16

4.0. Hidroelektrane u svijetu 18

-4.1. Najveće hidroelektrane 18

5.0. Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini 20

6.0. Zaključak 22

7.0. Literatura 23

7.1. POPIS SLIKA I TABLICA 23

25
26
27
28