Hidroelektrane – osnovne karakteristike i tipovi

izvedbe
Dominik Marasović, email: dmaras00@fesb.hr

Siječanj 2020.

1. Uvod
Postrojenja u kojima se različiti oblici energije kao što su: nuklearna, kemijska, energija
Sunčeva zračenja, kinetička potencijalan i dr., preko jedne ili više energetskih transformacija
pretvaraju u električnu energiju, zovu se elektrane.

Osnovni zadatak elektrana je proizvesti potrebnu količinu električne energije u određenom

trenutku kada to potrošač zahtjeva. Zbog toga što se električna energija ne može pohraniti
osim u ograničenim količinama na način da se skladišti u akumulatorskim baterijama, čiji je
postupak relativno skup, proizvedena električna energija u svakom trenutku mora biti jednaka
potrošnji.

Elektrane u kojima se vrši pretvorba kinetičke ili potencijalne energije u električnu energiju
preko pogonskog stroja – turbine su: hidroelektrane, vjetroelektrane, elektrane morskih
valova i dr..

Hidroelektrane su značajan i siguran izvor električne energije u elektroenergetskom sustavu s

velikom mogućnošću prilagodbe potrebama sustava. Spadaju u obnovljive izvore električne
energije s mogućnošću točnog predviđanja buduće proizvodnje što omogućuje dobro
planiranje i optimizaciju proizvodnje električne energije u kombinaciji s drugim izvorima. 

Hidroelektrane su i višenamjenska postrojenja koja uz proizvodnju električne energije u

velikoj mjeri obavljaju i sljedeće funkcije: opskrba vodom, obrana od poplava, zaštita
zemljišta od erozije, navodnjavanje, odvodnja, promet. 

Glavni dijelovi HE su: hidrotehnički sustavi dobave i odvodnje vode, hidroagregat, generator,

sustav transformacije energije prema elektroenergetskom sustavu kao i svi prateći sustavi koji
osiguravaju siguran i pouzdan rad HE.
1
Iskorištavanje energije vode ekonomski je konkurentno proizvodnji energije iz nuklearnih i
fosilnih goriva, zbog toga je hidroelektrana danas jedna od najznačajnijih obnovljivih izvora
električne energije. Kada je jednom završena hidroelektrana, nije potreban dodatni novac za
gorivo, one ne stvaraju ni opasan otpada, te stvaraju gotovo zanemarivu količinu stakleničkih
plinova.

Slika 1. shema hidroelektrane

2
2. Podjele hidroelektrana

Prema načinu korištenja vode postoje:

 Protočne hidroelektrane – u njima se voda iskorištava kako i dotječe, nema
akumulacije, tj. skladištenja vode
 Akumulacijske hidroelektrane – u njima se dio vode akumulira, ta akumulirana energija
koristi se samo kada je to potrebno
 Reverzibilne hidroeletrane - Za vrijeme velike potrebe za energijom u mreži proizvode
energiju i šalju je u mrežu, a za vrijeme niske potražnje energije (noćni period)
pumpaju vodu u pomoćno jezero uzimajući energiju s mreže i pripremaju se za kasniji
rad.

Slika 2. protočna hidroelektrana

Protočne hidroelektrane su elektrane koje nemaju svoju akumulaciju ili imaju akumulaciju
koja se, pri radu hidroelektrane pri nominalnoj snazi, može isprazniti za manje od dva sata.
Protočne hidroelektrane direktno koriste kinetičku energiju vode za pokretanje turbina,
3
odnosno koriste prirodni protok vode. Raspoloživost protoka mijenja se ovisno o količini
padalina.

Kada je protok vode veći od predviđenog onda se višak vode prelijeva se preko brane i nema
koristi od njega, a kada je protok manji od predviđenog dolazi do smanjenja proizvodnje
električne energije. Ovakva vrsta hidroelektrana je najjednostavnija za izradu, ali uvelike
ovisi o trenutnom protoku vode. Imaju mali utjecaj na okolinu.

Slika 3. akumulacijska hidroelektrana

Akumulacijske hidroelektrane grade se na mjestima gdje teren omogućuje ekonomičnu

izgradnju akumulacijskog bazena ili umjetnog jezera, u kojem će se akumulirati višak vode
za vrijeme velikih padalina. U vrijeme suše, uzima se voda iz akumulacijskog bazena.

Potencijalna energija akumulacijskih hidroelektrana dolazi iz akumulacijskog jezera, gdje se

nalazi i brana, za vrijeme suše kada je razina vode niska potrebna voda se dovodi do vodne
4
turbine i generatora, kako bi se proizvela električna energija. Cijev koja vodi vodu od
akumulacijskog jezera do vodne turbine zove se tlačni cjevovod.

Slika 4. RHE Velebit

Reverzibilne hidroelektrane (eng.: pumped-storage plant), imaju dva skladišta vodene mase.
Gornja akumulacija - istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom
brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom
električne energije. Donja akumulacija - voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo,
donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.
U razdoblju niske potražnje električne energije voda se pumpa iz nižeg u viši spremnik vode.
U razdoblju više potražnje za električnom energijom voda se propušta, kroz turbinu natrag u
niži rezervoar i pritom se proizvodi električna struja.
Sustav može biti vrlo ekonomičan jer poravnava razlike u opterećenju mreže.

S obzirom na veličinu akumulacijskog bazena razlikujemo:

 Hidroelektrane s dnevnom akumulacijom – akumulacija se odvija tako da se preko noći

vrši punjenje, dok se pražnjenje odvija tijekom dana
 Hidroelektrane sa sezonskom ili godišnjom akumulacijom – punjenje se odvija u
kišnim danima, dok se pražnjenje vrši za vrijeme sušnih razdoblja godine
 Hidroelektrane višegodišnjom akumulacijom – akumulacija se vrši kao kod HE sa
sezonskom ili godišnjom akumulacijom

5
Prema smještaju strojarnice dijele se na:

 Pribranske
 Derivacijske

Pribranske hidroelektrane su one kojima je strojarnica smještena neposredno uz branu,

najčešće ispod nje. Strojarnice se mogu nalaziti unutar brane, ali moguća je izvedba da je
strojarnica smještena uz branu u posebnom prostoru. Pribranske hidroelektrane obično se
grade na većim rijekama gdje su manji padovi. Mogu biti srednjetlačne i visokotlačne.

Slika 5: Pribranska hidroelektrana

Kod derivacijske hidroelektrane strojarnica je dislocirana od brane, tj. od mjesta zahvata

vode, a voda se do strojarnice dovodi cjevovodima i kanalima. Derivacijske hidroelektrane
uglavnom imaju manje vodotoke i veće padove, te sadrže sve dijelove hidroelektrana. Dovod
i odvod mogu biti otvoreni ili pod pritiskom ovisno o konstrukciji. Prostorija u kojoj se nalazi
strojarnica može biti ukopana ili na otvorenom.

6
3. Dijelovi hidroelektrana
Razlikuju se sljedeći karakteristični dijelovi hidroelektrana:
 Brana ili pregrada,
 Zahvat,
 Dovod – kanal/tunel,
 Vodna komora ili vodostan,
 Tlačni cjevovod,
 Strojarnica
 Odvod vode.

Slika 6: Dijelovi hidroelektrane

Brane ili pregrade služe kako bi skrenule vodu s prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane
time se povisuje nivo vode i usporava protok. Brane služe i za regulaciju vodotoka i
akumulaciju vode.

7
Zahvat vode radi tako da vodu koja je akumulirana u jezeru odvede prema turbinama,
odnosno vodu uputi prema elektrani.

Dovod vode spaja zahvat vode s vodnom komorom. Može biti izveden kao kanal ili kao
tunel, ovisno o terenu i pogonskim zahtjevima. Tunel može biti izveden kao gravitacijski i
tlačni.

Vodna komora ima ulogu da kada dođe do porasta pritiska, koji nastaje kod naglog zatvaranja
turbine, ograniči na relativno nisku vrijednost. Vodna komora se gradi na mjestu gdje tunel
prelazi u tlačni cjevovod pod pritiskom. Zapremnina vodene komore mora biti dovoljno
velika da bi pri normalnoj brzini otvaranja turbine ne dođe do potpunog pražnjenja vodne
komore.

Tlačni cjevovod najčešće se izgrađuje od čeličnih limova, koristi se još i armirani beton, čelik
i dr.. Tlačni cjevovodi postavljaju se na površinu zemlje, u tunelu ili ukopani. Koristi se za
vođenje vode iz vodne komore do turbine. Na ulazu u cjevovod uvijek postoji zatvarač.

U strojarnici su smješteni turbine i generatori, te pomoćna oprema.

8
 Slika 7. Turbina hidroelektrane

4. Prednosti i nedostatci hidroelektrana

Prednosti:

 Smanjena emisija stakleničkih plinova

 Pomažu u zaštiti od poplava, ne zahtijevaju korištenje velikih površina.
 Sigurnija i pouzdanija opskrba električnom energijom, stupanj djelovanja do
90 %, mali pogonski troškovi
 Neovisna o cijeni i ponudi fosilnih goriva na tržištu
 Imaju predviđen dulji životni vijek nego elektrane na fosilna goriva
 Današnje, moderne, hidroelektrane zahtijevaju vrlo malen broj osoblja, zbog
velikog stupnja automatiziranosti

9
  Cijena investicije u izgradnju hidroelektrane se povrati u razdoblju do desetak
godina.

Nedostaci:

 Uništavanje ekosustava i gubitak zemlje

 Nanosi mulja
 Promjena okoliša
 Preseljenje ljudi
 Nesreće sa branama

5. Snaga dobivena u hidroelektranama

Ovisno o veličini hidroelektrane, odnosno volumnom protoku rijeke, snaga hidroelektrane se
izračunava pomoću formule:

P=q ρ g h k

Gdje je:
P-dobivena snaga struje i električna energija (električna snaga), W;
q-volumni protok vode, m3/s;
ρ-gustoća vode (uzima se približna vrijednost 1000 kg/m3);
g-ubrzanje sile teže(gravitacijske sile), 9.81 m/s2;
h-visina vodenog stupca, tj. dubina vodenog bazena;
k- koeficijent djelovanja hidroelektrane koji poprima vrijednosti između 0 i 1;
Koeficijent k ovisi isključivo o vrsti turbina ugrađenih u hidroelektrane. Što su turbine veće i
modernije koeficijent, k se približava vrijednosti 1
6. Zaključak

Hidroelektrane su energetska postrojenja koja energiju vodotoka pretvaraju u električnu

energiju preko vodnih turbogeneratora, odnosno potencijalna energija vode pretvara se u
električnu energiju.
Hidroelektrane prema načinu korištenja dijele se na: protočne i akumulacijske. U protočnim
hidroelektranama voda se iskorištava kako i dotječe, u njima ne postoji akumulacija, tj.
skladištenje vode. U akumulacijskim hidroelektranama dio se vode akumulira, a ta
akumulirana energija koristi se samo kada je to potrebno.
10
 S obzirom na smještaj strojarnice dijele se na pribranske i derivacijske. Pribranske
hidroelektrane su one kojima je strojarnica smještena neposredno uz branu, najčešće ispod
nje. Kod derivacijske hidroelektrane strojarnica je dislocirana od brane, tj. od mjesta zahvata
vode, a voda se do strojarnice dovodi cjevovodima i kanalima.

Električna energija predstavlja jedan od najčišćih oblika energije. Mogućnosti dobivanja

električne energije su raznovrsni. Najprihvatljiviji su načini dobivanja iz obnovljivih izvora
energije, kao što su hidroelektrane, vjetroelektrane te solarne elektrane. Od obnovljivih izvora
energije hidroelektrane su najraširenije. Njihov udio među obnovljivim izvorima energije je
oko 88%.

7. Reference

1. Osnove elektroenergetike II dio, Izv.prof. dr.sc. Ranko Goić, Doc. dr.sc. Damir Jakus, Split,
2016.
2. http://cink-hydro-energy.com/hr/protocne-turbine/
3. http://marjan.fesb.hr/~rgoic/oe/p2
4. https://sh.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana
5. https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-jug/rhe-velebit/1546

11
12