ELEKTRANE

Skripta za usmeni

Pitanja s odgovorima koja su se pojavljivala na usmenim
ispitima. Dodavati u skriptu sva nova pitanja koja se
pojavljuju.




1

1. Korisni oblici energije.

Korisna energija je potroaima potrebna u jednom od oblika: toplinska, mehanika,
rasvjetna ili kemijska energija.
Potroaima je istodobno potrebno dva ili vie korisnih oblika energije.
- Toplinska energija
Potroaima se dovodi vrelom vodom. Tada su potrebni izmjenjivai topline
kao to su radijatori. El. energija se u otporima i indukcijskim peima pretvara
u toplinsku energiju.
- Mehanika energija
Za opskrbu nepokretnih potroaa mehanikom energijom u obzir dolazi samo
elektrina energija (elektrini motori). Potrebna je i za transport (motori sa
unutranjim sagorijevanjem ili parni kotlovi sa parnim turbinama). Za
eljezniki i gradski promet dolazi u obzir i elektrina energija.
- Rasvjetna energija
Upotrebljava se jedino elektrina energija.
- Kemijska energija
Za redukcijske pei i za elektrolize, koje se temelje na kemijskim procesima,
potreban je ili koks ili elektrina energija.
2. Podjela nosilaca primarne enrgije s obzirom na oblik energije.

S obzirom na oblik energije, primarni oblici energije mogu se svrstati u nosioce:
- Kemijske energije
(drvo, treset, ugljen, sirova nafta, uljni kriljevci, prirodni plin, bituminozni
pijesak)
- Nuklearne energije
(uran, torij, laki atomi potrebni za fuziju)
- Toplinske energije
(vrui izvori, energija suhih stijena, toplinska energija mora)
- Energije zraenja
(sunevo zraenje)
- Kinetike energije
(vjetar)
- Potencijalne energije
(vodne snage, energija plime i oseke, energija valova)
3. Obnovljivi i neobnovljivi primarni oblici energije.
Primarni oblici energije mogu se podijeliti na dvije skupine. Na one koji se prirodno
obnavljaju i na one koji se prirodno ne obnavljaju.

- Obnovljivi primarni oblici energije
o Vodne snage
o Energija plime i oseke
o Energija vjetra
o Energija valova
o Toplina mora
o Energija sunca
- Neobnovljivi primarni oblici energije
o Fosilna goriva (ugljen, sirova nafta, prirodni plin)
2

o Zemljina unutranja toplina koja se pojavljuje na povrini (topli izvori)
o Toplina u zemljinoj unutranjosti
o Laki atomi potrebni za fuziju
4. to su konzervativni sustavi i navedi primjer otvorenog konzervativnog
sustava?
Konzervativni sustavi su sustavi u kojima se kinetika i potencijalna energija
pretvaraju u tehniki rad, pri emu se drugi energetski oblici ne pojavljuju.





Energetska bilanca za bilancnu
ljusku (granicu sustava, nema
gubitaka):

,12
=
12
=
2

1

,12
=

2
(
2
2

1
2
) +
(
2

1
)








5. Dajte skicu opeg otvorenog sustava s tokovima eksergije i anergije, te s
bilancnom jednadbom ako je poznato: i-ta dovedena eksergija, j-ta
odvedena eksergija i k-ti gubitak eksergije. Eksergijski stupanj
djelovanja

ENERGIJA = EKSERGIJA + ANERGIJA

Eksergija je onaj dio energije koji se moe pretvoriti u bilo koji drugi oblik energije.
Anergije je onaj dio energije koji se ne moe pretvoriti u eksergiju.
Eksergijski (tehniki) stupanj djelovanja je omjer dobivene i utroene eksergije. Za
njegovo odreivanje uvjek treba postaviti
energetsku bilancu na granici sustava.
U sluaju opeg otvorenog sustava prema
slici, vrijedi slijedee:

=1
=
,

=1
+
,

=1



3


=

6. Prikaite grafiku konstrukciju krivulje trajanja optereenja iz dnevnog
dijagrama optereenja.
7. Kako se definira trajanje maksimalnog godinjeg optereenja elektrane
tg,max? Skicirajte odreivanje tg,max u godinjoj krivulji trajanja
optereenja.


Trajanje koritenja maximalnog
optereenja (tg,max) je vrijeme
potrebno da se snagom Pg,max
proizvede energija Wg.

,
=

,


4

8. Ope energetske karakteristike elektrana: instalirana, maksimalna i
raspoloiva snaga.

- Instalirana snaga
o Osnovna karakteristika svake elektrane
o Aritmetika suma nazivnih snaga generatora
o Nazivna snaga elektrane
- Maksimalna snaga
o Najvea snaga koju elektrana kao cjelina moe proizvesti uz
pretpostavku da su svi njezini dijelovi sposobni za pogon
o Razlikujemo maksimalnu snagu na stezaljkama generatora i
maksimalnu snagu na pragu
- Raspoloiva snaga
o Najvea snaga koju elektrana moe proizvesti u nekom trenutku,
polazei od stvarnog stanja u elektrani, a uz pretpostavku da nema
ogranienja zbog proizvodnje Jalove snage
9. Pet zahtjeva za izgradnju i pogon elektrana.
- Dostatna
Opskrba elektrane primarnom energijom u svakom trenutku za itavu ivotnu
dob elektrane mora biti osigurana.
- Jeftina
Zahtjevaju se nii specifini trokovi postrojenja i primarne energije i visok
stupanj iskoritenja dovedene energije.
- Pouzdana
Visok stupanj raspoloivosti i laka odrivost pojedinih komponenata
postrojenja.
- Ne ugroava okoli
Zatita od pretjerane tehnike izgradnje, te isputanje estica, plinova,
otpadne topline i radioaktivnosti.
- Procesi koji tede primarnu energiju
Ograniene tehniki lako iskoristive energetske zalihe, politika gospodarenja
energijom.
10. Podjela hidroelektrana.

- Prema padu
o Niskotlane (pad do 25m)
o Srednjetlane (pad od 25m do 200m)
o Visokotlane (pad iznad 200m)
- Prema nainu koritenja vode
o Protone
o Akumulacijske
- Prema volumenu akumulacijskog bazena
o S dnevnom akumulacijom
o Sa sezonskom akumulacijom
o S godinjom akumulacijom
- Prema smjetaju strojarnice
o Pribranske (strojarnica smjetena neposredno uz branu)
5

o Derivacijske
- Posebne vrste
o Pumpno-akumulacijske
o Hidroelektrane na plimu i oseku
11. Skicirati prikljuak tlanog cjevovoda pomou zapornih organa. Koja dva
zaporna organa se koriste za spoj? Objasni funkciju pojedinog zapornog
organa.

Zaporni organ se nalazi na ulazu u cjevovod. Najvaniji je sigurnosni zaporni organ
koji ima zadatak automatski sprijeiti daljnje dotjecanje vode u cjevovod, u sluaju da
pukne cijev. Ispred sigurnosnog zapornog organa postavlja se pomoni zaporni organ
koji omoguuje pregled i popravke na sigurnosnom organu bez pranjenja dovodnog
tunela ili dovodnog kanala.
12. Energetska vrijednost akumulacijskog bazena.

Za energetska razmatranja od velike je vanosti korisni volumen akumulacijskog
bazena, jer samo on ima utjecaja na reguliranje protoka. Da bi se taj korisni volumen
karakterizirao s obzirom na hidroelektranu, uvodi se vrijeme trajanja pranjenja
akumulacijskog bazena. To je minimalno vrijeme potrebno da korisni volumen istjee
kroz turbine, uz pretpostavku da za to vrijeme nema dotoka u akumulaciju.
Energetskom vrijednou se karakterizira akumulacijski bazen. Pod tim pojmom se
podrazumijeva koliina elektrine energije koja bi se proizvela u promatranoj HE i u
svim nizvodnim HE kad bi se ispraznio korisni volumen bez dotoka u bazen i bez
gubitaka.
13. Efektivna snaga vodne turbine.

Pri prolasku vode kroz turbinu nastaju gubici, te turbina nije sposobna dati svu
raspoloivu snagu. Gubici se uzimaju u obzir stupnjem djelovanja turbine

koji se
dobiva umnokom hidraulikog, volumetrijskog i mehanikog stupnja djelovanja.

= 9.81

2
=
1

=



14. Akcijske i reakcijske turbine.

- Akcijske turbine (turbine slobodnog mlaza)
Tlak na ulazu u rotor jednak je kao i na njegovom izlazu. Jedini tip akcijske
turbine (ili turbine slobodnog mlaza) je Peltonova turbina, a ona se izvodi s
jednom i s vie mlaznica.
- Reakcijske turbine (pretlane turbine)
Tlak na ulazu u rotor vei je od onoga na njegovom izlazu. Tipovi reakcijskih
(ili pretlanih) turbina su Francisova (izvodi se s horizontalnom i vertikalnom
osovinom), Kaplanova (izvodi se samo sa vertikalnom osovinom) i propelerna.
15. Mogunosti prilagodbe akumulacijske HE optereenju.

Akumulacijske HE s tlanim dovodom mogu se prilagoditi promjenama optereenja
brzinom koja je jednaka brzini djelovanja regulatora turbine.
Da bi se postiglo poveanje optereenja u HE potrebno je bar toliko vremena koliko
treba da voda stigne od zahvata do turbine, jer kod HE s gravitacijskim dovodom
treba otvoriti i zaporne organe na ulazu. To vrijedi i za smanjenje optereenja.
Granicu poveanja optereenja u akumulacijskim HE predstavlja maksimalna snaga
(ona ovisi o raspoloivom padu u promatranom trenutku, a ne o dotoku u
akumulacijski bazen).
16. Brane i podjela brana.

Njihova je funkcija da skrenu vodu s njezinog prirodnog toka prema zahvatu HE, te da
povise razinu vode radi veeg pada i da akumuliraju vodu.
Dva su osnovna tipa brana niske i visoke. Visoke su brane one ija je visina, od
temelja do krune, vea od 15m, te brane vie od 10m, ali s krunom duom od 500m.
Sve ostale su niske brane.
Ovisno o materijalu od kojeg se grade, brane mogu biti masivne i nasute.
- Masivne (grade se od kamena ili armiranog betona)
o gravitacijske (odupiru se optereenju vode i drugih sila vlastitom
teinom)
o lune (zakrivljene ploe preko kojih se optereenje djeli na temelje,
dno i bokove)
o ralanjene (sastavljene su od stupova ili potpora na koje se
naslanjaju betonske ploe ili svodovi)
- Nasute (zemljane brane koje se grade od homogenog ili nehomogenog
materijala)
o Homogeni materijal laporita zemlja i pijesak sa 15-25% gline
o Nehomogeni materijal slojevi od gline do kamenog nasipa
17. Osnovne znaajke HE koje koriste plimu i oseku za sluaj dvostrukog
iskoritenja vode.

1

Radi produljenja trajanja pogona i da bi se bolje iskoristila energija plime i oseke,
elektrana se koristi i za vrijeme plime i za vrijeme oseke.
Takav pogon se postie sa jednim bazenom i turbinama koje mogu iskoritavati
strujanje vode u oba smjera.
U ovom sluaju se ne moe postii punjenje bazena do razine koja odgovara
maksimumu plime, jer bi tada trebalo ranije prestati sa pogonom turbina. Da bi se ta
mana dvostrukog koritenja smanjila, turbina se upotrebljava istodobno i kao agregat
za pumpanje, koji se aktivira kada razina mora i vode u bazenu postane jednaka.
18. Odreivanje srednjeg godinjeg iskoristivog protoka HE na osnovi
krivulje trajanja protoka.

Povrina ispod krivulje trajanja
protoka prikazuje volumen vode (V)
koji stoji na raspolaganju.
=

0


To znai da je iskoristivi volumen
vode:

0

Kada se poznaje iskoristivi
volumen, moe se odrediti i srednji
iskoristivi protok:

0
=

31,54 10
6
[
3
]

Vi je iskoristivi volumen u m
3
, a 31,5410
6
broj sekundi u godini.
19. Podjela termoelektrana.

Termoelektrane su postrojenja u kojima se toplina pretvara u mehaniku energiju
- Prema vrsti upotrebljenih strojeva
o Parne TE u kojima gorivo izgara u parnim kotlovima (pogonski stroj je
parna turbina)
o TE s plinskim turbinama (pogonski stroj plinska turbina)
o TE gdje nuklearni reaktor preuzima ulogu parnog kotla (pogonski stroj
je parna turbina)
o Geotermalne TE, para iz zemlje se neposredno ili posredno
upotrebljava za pogon turbine

Termoelektrane u kojima je pogonski stroj parna turbina djele se na:
- kondenzacijske (proizvode samo elektrinu energiju)
2

- TE za kombiniranu proizvodnju elektrine enrgije i pare (toplane i
industrijske TE - pored el. energije, proizvodi se i para (a posredno
vrela voda) koja se upotrebljava za tehnoloke procese i grijanje.
Kombinirana proizvodnja el. energije i pare moe se ostvariti i s
plinskim turbinama.
U parnim TE mogu se koristiti vrta, tekua i plinovita goriva
U TE s plinskim turbinama tekua i plinovita
U dizelskim TE samo tekua goriva
- S obzirom na hlaenje
- TE s protonim hlaenjem
- TE s povratnim hlaenjem
20. Gorivo za termoelektrane (parne kotlove).

Za parne kotlove upotrebljavaju se prirodna, oplemenjena ili umjetna goriva koja pri
normalnoj temperaturi mogu biti u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju.
- vrsta goriva
Najvanija vrsta goriva za parne kotlove su ugljen i lignit, a ponegdje se
upotrebljavaju treset, te industrijski i gradski otpad.
o Ugljen
Osnovni sastav svih ugljena je ista goriva tvar i suvine tvari. Za
parne se kotlove ugljen potpuno ne sui, nego samo do odreenog
postotka vlage. Postoje kameni i mrki ugljen, te lignit.
o Otpadna goriva
U posljednje se vrijeme sve ee koriste otpadne tvari (osobito
gradski otpad) kao gorivo za parne kotlove. Glavni su razlozi ekologija i
ekonomski faktor.
- Tekua goriva
Tekua prirodna goriva dobivaju se frakcijskom destilacijom zemnog ulja i iz
uljnih kriljevaca.
Tekua umjetna goriva dobivaju se preradom ugljena.
Teke frakcije dobivene destilacijom zemnog ulja, tj. ulja za loenje ili mazut
upotrebljavaju se kao osnovno gorivo u parnim kotlovima.
Za poetno loenje parnog kotla koriste se dizelska i ostala laka goriva.
- Plinovita goriva
Plin se lako dovodi plinovodom do parnog kotla, ima visoku ogrijevnu mo,
lako se stvara dobra mjeavina plina i zraka za izgaranje, plinski plamenici
vrlo su jednostavni, izgaranje je potpuno, temperature izgaranja su visoke.
Plinovito gorivo ne sadri suvine tvari i to ga ini idealnim gorivom za parne
kotlove.
Postoji mnogo umjetnih plinovitih goriva: plin visokih pei, koksni plin,
generatorski plin, vodeni plin...
3

21. Definicija ogrijevne moi goriva. Koja je razlika izmeu donje i gornje
ogrijevne moi goriva parnog kotla?
Za parne kotlove upotrebljava se prirodna oplemenjena ili umjetna goriva koja pri
normalnoj temperaturi mogu biti u vrstom tekuem ili plinovitom stanju. Sva se ta
goriva meusobno razlikuju prema ogrijevnoj moi i prema karakteristikama izgaranja.
Ogrijevna mo goriva je koliina topline koju daje jedinica mase ili volumena goriva
potpunim izgaranjem pod normalnim uvjetima. Za vrsta i tekua goriva izraava se u
J/kg a za plinovita u J/m
3


Ogrijevna mo puno ovisi o sastavu goriva i uvjetima izgaranja pa za istu vrstu goriva
moe varirati u irokim granicama.
Za goriva u parnih kotlova uvjek se rauna s donjom ogrijevnom moi goriva Hd.
Gornja ogrijevna mo goriva Hg je neto vea od donje jer ukljuuje i toplinu
osloboenu kondenzacijom vodene pare.

Najvanije karakteristike izgaranja goriva su: zapaljivost, brzina izgaranja,
temperatura, svjetlosna jakos plamena.
Nain izvedbe loita kotla ovisi o ogrijevnoj moi i karakteristikama izgaranja goriva,
pa se i konstrukcija kotla mora prilagoditi tim svojstvima.
22. etiri koraka sa gorivom u TE.

Za vrijeme izgaranja goriva u loitu parnog kotla, gorivo prolazi kroz 4 faze:
- Suenje
- Isplinjavanje
- Rasplinjavanje
- Izgaranje vrstog ugljika i plinovitih sastojaka

Nakon suenja, gorivo isplinjuje, te lako hlapljivi ugljikovodici prelaze u plinovito
stanje. Za rasplinjavanje i izgaranje vrstog ugljika mora se dovoditi dovoljna koliina
zraka. U zavrnoj fazi izgaraju plinovi nastali isplinjavanjem i rasplinjavanjem.
23. emu slue ureaji za ienje dimnih plinova (filtri) i koje etiri skupine
postoje?

Ureaji za ienje dimnih plinova rade na osnovi mehanikog odvajanja estica
pepela i balastnih tvari, tj. djelovanjem centrifugalne sile na estice pepela u dimnim
plinovima. etiri su skupine ureaja za ienje dimnih plinova:
- Mehaniki suhi filtri
- Mehaniki vlani filtri
- Elektrosuhi filtri
- Elektrovlani filtri
4

24. Izvedbe parnih kotlova.
Osnovna razlika u izvedbi parnih kotlova je u nainu prolaza plinova izgaranja kroz
kotao, tj. da li plinovi prolaze kroz cijev okruene vodom ili oko cijevi u kojima je voda.
Osnovne konstrukcije parnih kotlova:
- Plamenocijevni kotlovi (plinovi izgaranja struje kroz cijev oko kojih je voda)
- Vodocijevni kotlovi (plinovi izgaranja struje oko cijevi u kojima je voda)
- Kombinirani kotlovi (plinovi izgaranja struje djelom kroz plamene cijevi a
dijelom oko cijevi ispunjenih vodom)
25. Podjela parnih turbina.

U parnim turbinama pojavljuje se dvostruka energetska transformacija: transformacija
unutarnje energije pare u kinetiku energiju (energiju statora) i transformaciju energije
pare u mehaniku energiju (energiju rotora).
S obzirom na smjer strujanja pare imamo:
- Aksijalne turbine (para struji paralelno s osovinom)
- Radijalne turbine (para struji okomito na osovinu)
Za vee snage se porizvode samo aksijalne turbine.
Prema djelovanju rotora s obzirom na ekspanziju pare imamo:
- Akcijske turbine (turbine jednakog tlaka) (para ekspandira samo meu
lopaticama statora na obje strane okretnog kola tlak je jednak)
- Reakcijske turbine (para ekspandira i meu lopaticama statora i meu
lopaticama rotora vei tlak pred rotorom nego iza njega)
26. Podjela parnih turbina s obzirom na visinu tlaka na kraju ekspanzije.

- Kondenzacijske parne turbine
Da se postigne to vei pad entalpije izmeu stanja na ulazu u turbinu i stanja
na kraju ekspanzije, para se dovodi u kondenzator, u kojem se kondenzira
djelovanjem rashladne vode.
Zbog toga u kondenzatoru vlada vrlo mali tlak (i do 0,02 bara), koji ovisi o
temperaturi rashladne vode.
- Protutlane parne turbine
U protutlanoj turbini para ekspandira do tlaka znatno vieg od onoga u
kondenzatoru. Tad se para, koja je samo djelomino ekspandirala u turbini,
iskoritava za tehnoloke procese u industriji (grijanje, isparavanje, kuhanje,
suenje i sl.) ili za grijanje prostorija. Upotreba protutlane turbine opravdana
je samo ako ima potroaa koji mogu iskoristiti djelomino ekspandiranu paru.
27. Turbine sa stupnjevanjem tlaka i brzine.

S obzirom na sredstva s kojima se smanjuje broj okretaja izvode se turbine sa
stupnjevanjem tlaka, sa stupnjevanjem brzine i sa stupnjevanjem i brzine i
tlaka.
5

Pri stupnjevanju tlaka ukupna njegova promjena podjeli se u vie dijelova, a svakom
dijelu pada tlaka pripada po jedno statorsko i rotorsko kolo, koja se zajedno nazivaju
stupnjem turbine.
Turbina, prema tome, ima onoliko stupnjeva na koliko je podjeljen ukupni pad tlaka, to
su viestupanjske turbine. Svaki stupanj radi kao jednostupanjska turbina, pa je
brzina na kraju ekspanzije znatno manj, to omoguuje da se postigne povoljan
stupanj djelovanja uz znatno manju brzinu vrtnje.
Stupnjevanje tlaka se moe ostvariti i u akcijskim i reakcijskim turbinama.
Kad se eli postii stupnjevanje brzine, para ekspandira do konanog tlaka u
privodnom kolu, a kinetika se energija iskoritava u dva ili vie stupnjeva. U prvom
rotorskom kolu transformira se samo dio kinetike energije, pa ga para naputa
relativno velikom brzinom.
Da se omogui iskoritavanje preostale kinetike energije, para se dovodi meu
statorske lopatice drugog stupnja, koje skreu mlaz pare i dovode ga u odreenom
smjeru drugome lopatinom vijencu rotora. Taj se postupak ponavlja sve dok se
dovoljno ne iskoristi kinetika energija pare.
U praksi se izvode najvie etiri stupnja brzine (samo u akcijskim turbinama).
Akcijske turbine se mogu izvesti sa stupnjevanjem brzine i tlaka. Tada se ukupna
razlika tlaka podijeli na vie dijelova, a u svakom se provodi stupnjevanje brzine.



28. Pojednostavljena (s dvije cijevi) skica kondenzatora parne turbine.

6

29. Opis i shema elektrane s kombiniranim ciklusom i integriranom
plinifikacijom ugljena.

Ove elektrane mogu doi u obzir ako se ne raspolae prirodnim plinom. Integrirana
plinifikacija poveava sloenost sustava i smanjuje sveukupnu raspoloivost
elektrane, ali dozvoljava koritenje na nain prihvatljiv s gledita zatite okolia.
Primjena ovih elektrana ovisi o odnosu cijena ugljena i prirodnog plina.
30. Opis i shema elektrane s kombiniranim ciklusom loena prirodnim
plinom.

Ova elektrana ima najveu korisnost i najraireniji je tip. U komori izgaranja moe se
primjeniti samo prirodni plin, jer koritenje drugih goriva rezultira veim specifinim
potrokom topline. Najmanji su i investicijski trokovi.
31. Shematski prikaz procesa u kondenzacijskoj termoelektrani s 3 stupnja
zagrijavanja posredstvom povrinskih zagrijaa i uz vraanje
kondenzirane pare u krug kondenzata pare pumpanjem i prirodnim
putem.
7


























32. Nacrtati t-s i h-s dijagram termoelektrane.














8































1 2 T - zagrijavanje vode (proizvodnja topline)
2 - toka isparavanja
2 3 V - p,T=const. , isparavanje, dolazak suho-zasiene pare
3 4 T p dijabatska ekspanzija, V
4 5 p=const. T=const. kondenzacija V
5 1 p V - vraanje vode u kotao

s entropija
h entalpija
- protona masa
k kritina toka
x stanje radne tvari
x=0, voda ili mokra para
x=1, suha ili suho-zasiena para

2-3, pravci, izobara i izohora
Entropija (s) mjera za energiju kad nema promjene energije (topline), nema ni
promjene entropije (s=const.). To je mjera za snagu turbine. Kada je s=const., radi se
o adijabatskom procesu.
9

33. Nacrtati h-s dijagram za TE pri dovoenju topline i ekspanziji pare
(stupanj djelovanja kondenzacijske TE).
Termiki stupanj djelovanja

Teorijska korisna energija jednaka je hD-hE, gdje je hD entalpija pare na ulzau u
turbine, a hE entalpija na izlazu iz turbine. Dovedena je energija hD-hA, gdje je hA
entalpija vode na ulazu u kotao. Ako se u obzir uzme I enrgija potrebna za pumpanje
pojne vode, dobiva se da je omjer teorijske korisne i dovedene energije (termiki
stupanj djelovanja):

)
=

34. Grafiko odreivanje dovedene toplinske energije (Wd) iz dijagrama
optereenja P=f(t) i osnovne energetske karakteristike D=f(P).












10

35. Nuklearno gorivo.

Za nuklearnu proizvodnju topline u reaktoru etiri su komponente od posebnog
znaaja: gorivo, moderator, sredstvo za hlaenje i pogonska sredstva.
Toplinska energija dobiva se fisijom jezgara odgovarajuih goriva.
Kao gorivo koriste se uran U-235 i plutonij Pu-239. U reaktoru se samo izotop urana
U-235 raspada, dok mnogo ei U-238 ne.
Prirodi uran sadri samo 0,7% raspadljivog U-235, dok je 99,3% neraspadljiv U-238.
Veina tipova reaktora posebno tzv. lakovodni reaktori, zahtjevaju obogaen uran s 2-
4% U-235. To se prostie obradom prirodnog urana u specijalnim postrojenjima za
obogaivanje.
I Pu-239 se moe koristit kao gorivo a nastaje izmeu ostalog i ozraenjem U-238
neutronima odreene brzine.
Gorivo se preano u tablete ulae u cijevi od cirkonija koje se stavljaju u gorive
elemente. Veliki broj tih elemenata stvara jezgru reaktora.
36. Udarni presjek.

Prodor estica koje nose el. naboj (alfa-estice ili protoni) je slab zbog djelovanja
elektrostatikih sila izmeu estice i elektrona u atomu.
Neutroni nemaju el. naboj te mogu znatno lake prodirati kroz materiju i proi
relativno duge putove.
Na njihovo kretanje NE utjeu vanjska elektrina i magnetska polja, a utjecaj
gravitacijskog polja se moe zanemariti.
Omjer izmeu promjene jezgre i atoma iznosi od 10
-8
do 10
-12
, pa za kretanje
neutrona ima i vrlo mnogo slobodnog prostora.
Vjerojatnost da neki neutron na svom putu naie na neku jezgru je omjer povrine
jezgre i slobodne povrine (oko 10
-24
).
U stvarnosti je ta vjerojatnost viestruko vea zbog djelovanja jezgra koje se nalaze
na putu neutrona.
Takvu povrinu koja stvarno djeluje na neutron nazivamo udarni presjek.
Udarni presjek nije konstanta, jer ovisi o vrsti jezgre, energiji neutrona i o vrsti
reakcije izmeu neutrona i jezgre.
Jedan te isti neutron s jednom te istom
energijom (brzinom) ima razliite
vrijednosti udarnog presjeka ovisno o
tome o kojem je obliku nuklearne
reakcije izmeu neutrona i jezgre rije:
- Raspad pogoene jezgre
- Apsorpcija neutrona od strane
jezgre (bez raspada)
- Sraz neutrona i pogoene jezgre

S lijeve strane struji 0 neutrona po cm
2

i sekundi okomito na graninu povrinu.
Na toj povrini ima N atoma po cm
2
.
Jedan dio neutrona izazvat e u sudaru
11

s jezgrama atoma u graninom sloju nuklearnu reakciju (raspad jezgre). Udarni prejek
je dan relacijom:

=


0
[
2
]
udarni presjek
0 gustoa neutrona
N gustoa atoma
C broj pogoenih jezgara
37. Napiite izraze za faktor multiplikacije, reaktivnost reaktora, te na osnovi
tih veliina navedite uvjete za podkritinost, kritinost i nadkritinost
nuklearnog reaktora.

Faktor multiplikacije definiran je omjerom broja neutrona u dvije sukcesivne
generacije.
=

2

1

n2 broj neutrona u nekoj generaciji
n1 broj neutrona u prethodnoj generaciji

Za vrijeme stavljanja u pogon mora biti n2>n1 => k>1
Kada je dosegnut broj neutrona u jedinici vremena nuan za potrebnu snagu, mora
se odravati konstantan broj neutrona (n2=n1)(k=1).
Kada se eli obustaviti rad reaktora potrebno je stvoriti uvjete da iz generacije u
generaciju opada broj neutrona (n2<n1)(k<1).
12

S obzirom na to da se neutroni u reaktoru gube na dva naina (apsorpcijom u jezgri
reaktora i bijegom iz reaktora), definiraju se dva razliita faktora multiplikacije.
-

k (odnosi se na umnoavanje neutrona u reaktoru beskonanih dimenzija u

kojem nema bijega neutrona)
- k efektivni faktor multiplikacije (uzima u obzir i gubitak neutrona nastalog
bijegom neutrona iz reaktora konanih dimenzija)

=

k k
- vjerojatnost da e osloboeni neutroni ostat u reaktoru

Faktor multiplikacije definira stanje reaktora. Budui da je k vrlo blizu 1, upotrebljava
se viak faktora multiplikacije:

1 = A k k

Reaktivnost reaktora:

k
k
k
k
k
A ~
A
=

=
1


Razlikujemo 3 stanja reaktora koja su odreena vrijednostima faktora multiplikacije
njegova vika ili reaktivnou reaktora.

- Reaktor je potkritian kad je k<1, k<0, <0
- Reaktor je kritian kad je k=1, k=0, =0
- Reaktor je nadkritian kad je k>1, k>0, >0

Reaktor treba imati ugraenu reaktivnost (mora se izgraditi tako da ima stanovitu
pozitivnu reaktivnost).
38. Oplodni reaktor, principijalna shema i opis.

Ovim tipom reaktora postie se znatno
proirenje koritenja inae ogranienih koliina
urana.
Poveava se koritenje urana ak 60-orostruko.
Radi s brzim, neusporenim neutronima, te mu
nije potreban moderator.
Veliki dio U-238 djeovanjem brzih neutrona
pretvara se u Pu-239 koji se u termikim
reaktorima ponovno moe iskoristiti kao gorivo.
Ovaj proces oploivanja odvija se paralelno s
raspadom U-235 koji slui za proizvodnju topline. Tako se postie da se vie goriva
stvara nego to se potroi na izravnu proizvodnju topline.
U jezgrama oplodnih reaktora s brzim neutronima pojavljuje se znatna gustoa
snage, pa je potrebno kao rashlado sredstvo koristit tekui metal i to natrij.
13

39. Uloga i vrste moderatora kod nuklearnog reaktora.
Moderator ima funkciju usporavanja neutrona kako bi se pri fisiji dobio kontrolirani tok
lanane reakcije.
Novonastali neutroni su u stanju izazvati nove raspade jezgara samo pri malim
brzinama.
Kao moderator se koriste: voda, grafit, teka voda, organski spojevi i rastaljene soli.
40. Koritenje solarne energije.

Glavna primjena solarne energije (barem u blioj budunosti) bit e dobivanje topline
u niskotemperaturnom podruju (ispod 200
o
C) u svrhu grijanja.
Tako koritenje solarne energije ne predstavlja vei tehniki problem, jer ak i
uskladitenje topline za vrijeme kada ima sunca se da razmjerno lako rijeiti (iako je
skupo).
Solarna energija, povezana s toplinskom pumpom obeava alternativu za grijanje
stambenih kua.
Solarnom energijom se moe proizvoditi i elektrina energija i to na dva naina:
- Solarno-elektrina pretvorba (posredstvom solarnih elija)
- Solarno-termika pretvorba (posredstvom procesa voda vodena para)
Sunce zrai snagu od 60 MW/m
2
, a od toga na Zemlju dosee 1,37 kW/m
2
(solarna
konstanta). Stvarna snaga raspoloiva na Zemlji prostorno je i vremenski razliita.
41. Solarna elektrina pretvorba.

Pretvorba energije Sunca na solarno-elektrini nain odvija se uz pomo solarnih
elija.
Solarne elije se obino prave od monokristalnog ili polikristalnog silicija.
Sustav solarne elije slian je poluvodikoj diodi, samo to se solarne elije izvode s
velikom povrinom i s tim da svjetlost moe dospjeti u podruje PN spoja.
42. Solarna termika pretvorba.

Solarna enegija se pretvara u toplinsku, te se njome grije radni fluid koji zatim
pokree turbine i elektrine generatore.
Toplinska energija potrebna za rad takvih elektrana dobiva se fokusirajuim
kolektorima (sustavima zrcala tj. lea) jer se ravnim kolektorima ne mogu postii
dovoljno visoke temperature za proizvodnju pare.
Pregrijana vodena para koja je dobivena solarnom energijom uvodi se u turbinu i
nakon obavljenog rada se vraa u kondenzator. U konenzatoru se ona pretvara u
vodu predajui latentnu toplinu i zatim se kao voda vraa u ispariva gdje ciklus
poinje iznova.

Glavni
dijelovi
solarne
elektrane
14

vide su u blok shemi:


Zbog intermitentnosti (pojava koja se dogaa povremeno, tj. s prekidima) suneve
energije takve elektrane moraju imati dobro rjeeno toplinsko uskladitenje energije ili
pomoni izvor topline kad sunevog zraenja nema ili nije dovoljno.
Najpovoljniji bi bio tzv. hibridni sustav koji bi imao konvencionalni izvor topline i
relativno malen toplinski spremnik.
Dva su naina za dobivanje solarne topline potrebne za pogon takve elektrane:
- Sustav s rasporeenim kolektorima (DCS)
- Sustav sa sredinjim prijemom (CRS)
43. Suneva elektrana sa centralnim prijemnikom.
Pomou velikog broja heliostata sunevo zraenje izravno reflektira u prijemnik koji se
nalazi na vrhu visokog tornja.
Heliostati su ravna zrcala koja stalno prate Sunce i usmjeravaju njegovu energiju na
vrh tornja gdje se zagrijava odgovarajui fluid.
Tako dobivena toplinska energija koristi se za pogon termoelektrane.
Sustav je pogodan za velike snage, ali je dosta skup (cijena polja heliosata je otprilike
50% cijene ukupnog postrojenja).
Za elektrana snage 100MW, potrebno je oko 20 000 heliosata (svaki povrine 40m
2
)
poredanih na oko 3,5km
2
.
44. Suneva elektrana sa rasporeenim (parabolinim) kolektorima.









15

Pomou koncentrirajuih cilindrino-parabolinih zrcala rasporeenih na veoj
povrini skuplja se suneva energija i fokusira na apsorberske cijevi koje se nalaze u
arinoj liniji kolektora i kroz koje protjee fluid za prijenos topline.
Na taj nain se dobiva para za pokretanje turbine povezane s elektrinim
generatorom.
Ovaj sustav je pogodan za manje elektrane.
Njegove mane su: veliki broj zrcala koja moraju pratiti Sunce, kompliciran sustav
cijevi kroz koje tee fluid.
45. Konstrukcije konvertera vjetra.
Postrojenja s
horizontalnom osovinom
daju elektrinu snagu od
nekoliko MW, dok se
snaga postrojenja s
vertikalnom osovinom
kree u kW-nom
podruju.
U sluaju vertikalne
osovine potrebna je
pomona energija pri
zaletu.
Kod postrojenja veih
snaga kao generator u
obzir dolazi asinkroni, a
kod postrojenja manjih
snaga sinkroni sa
stalnim magnetima na
rotoru.



46. Problem nejednolinosti raspoloive snage kod koritenja energije
vjetra.
Kod koritenja energije vjetra postoji problem nejednolinosti raspoloive snage.
Oscilacije se mogu izjednaiti ukljuivanjem vjetroelektrana u EES ili akumuliranjem
njihove proizvedene energije.
Za akumuliranje proizvedene energije postoji vie mogunosti, pri emu uskladitenje
elektrine energije, koje je praktiki mogue samo uz pomo baterija, ima razmjerno
malu ulogu.
Izglednim se ini akumuliranje topline (u spremnicima pare ili vode) kao i u novije
vrijeme vodika, koji se moe proizvoditi energijom dobivenom iz regenerativnih izvora,
dakle i iz vjetroelektrana.
Mogue je jo kombiniranje vjetroelektrana i pumpno-akumulacijskih HE-a, gdje se
voda pumpa energijom vjetra u gornji akumulacijski bazen.
16

47. Shema geotermalne elektrane (hot-dry-rock metoda).
Izmjenjiva topline razdvaja dva
kruna toka:
- Geotermiki kruni tok (1)
- Kruni tok elektrane (2)
U oba kruna toka pumpama se
odrava cirkulacija.
Stupanj djelovanja ovakve
elektrane je vrlo nizak (5-10 %).
Za sada nije uspjelo izvoenje
ovakve geotermike elektrane za
tehniko koritenje.





48. Shema glavnog strujnog kruga za spoj elektrane s mreom
generatorskog i mreom vieg napona.
Mogue su dvije sheme spoja:
a. Shema s generatorskim sabirnicama
b. Shema u blok spoju



17

49. Spoj elektrana na mreu napona vieg od napona generatora.

50. Spoj elektrane s dvije mree razliitog napona (blok-spoj na napon
mree veeg optereenja).






51. Prikljuak vlastitog potroka na otcjep izmeu generatora i
transformatora.