ELEKTRIČNA ENERGIJA

- jedan od najvažnijih temelja današnjeg industrijskog društva

jedinstven proizvod zbog svoje neopipljivosti i promjenjivosti;
može se prenositi na velike udaljenosti; pretvorba električne
energije u druge oblike:
- najjednostavnija,
- najpouzdanija,
- najbrža,
- najčistija,
- najudobnija
- u ukupnosti često i najekonomičnija
Proizvodnja
Proizvodnja električne energije u elektranama (TE,
HE, TE-TO, PTE, NE, VE).
Prijenos
Prijenos električne energije putem elektroenergetske mreže
nazivnog napona 400, 220, 110 kV. Distribucija
Distribucija električne energije putem distribucijskih mreža nazivnog napona 0,4, 10, 20, 35, 110 kV.
Dovod električne energije do potrošača:
niskonaponske mreže ( do brojila ) električne
instalacije (u kući )
Temeljni pojmovi i definicije
-Električna instalacija - skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji,
predviđena za ispunjavanje određene namjene. -Izvor napajanja - transformatorska stanica, elektrana, akumulatorska
baterija ili agregat.
-Mali napon (ELV) - napon koji nazivno ne prelazi 50 V izmjenične
struje ili 120 V istosmjerne struje (bez valovitosti) i to bilo
međusobno između vodiča ili između vodiča i zemlje, što
obuhvaća SELV, PELV i FELV.
-Niski napon (LV) - napon koji nazivno ne prelazi 1000 V izmjenično ili
1500 V istosmjerno.
-Visoki napon (HV) - napon koji nazivno prelazi 1000 V izmjenično ili
1500 V istosmjerno.
Pet pravila sigurnosti - zaštitne mjere koje sadrže:
1. potpuno isključenje i odvajanje od napona;
2. sprječavanje ponovnog uključenja;
3. utvrđivanje beznaponskog stanja;
4. uzemljavanje i kratko spajanje;
5. ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom
ELEKTROTEHNIČKA REGULATIVA
Niskonaponske mreže - strujni krugovi od izvora struje do sabirnica, odnosno priključka za osigurač na kućnom priključnom
mjernom ormariću (KPMO) nazivnog napona do 1 kV. ( Niskonaponske mreže: područne (nadzemne) i gradske
(kabelske))

Električna instalacija - strujni krugovi poslije (gledajući u smjeru toka el. energije) sabirnica, odnosno osigurača u KPMO.

Proračun treba sadržavati: - određivanje snage trošila;

-određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova el. instalacije i cijele el. instalacije
- određivanje tipa presjeka vodova
- proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog napona
dodira i prenapona.
Sheme prikazuju električne uređaje pomoću simbola, skica, slika ili pojednostavljenih konstrukcijskih nacrta.
Principijelna shema –pojednostavljeno, najčešće jednopolno prikazivanje spojeva bez pomoćnih vodiča gdje se prikazuju
samo bitni dijelovi uređaja.
Strujna shema - prikazuje spojeve za osnovu toka struje sa svim dijelovima i vodičima.

GROMOBRANI I GROMOBRANSKE INSTALACIJE

Temeljni pojmovi i definicije:
Zemlja - izraz pod kojim razumijevamo, primjerice, spoj sa zemljom.
Tlo - izraz za vrstu tla kao tvar.
Referentna zemlja - područje zemljišta, a naročito njegova površina koja je od
uzemljivača toliko udaljena da između bilo kojih točaka toga
područja ne postoji potencijalne razlike.
Uzemljivači su vodljivi predmeti položeni u zemlju koji su sa zemljom u vodljivoj vezi (cijev, traka, ploča,
itd.).
Zemljovod (dozemni vod ) - vod koji spaja uzemljeni dio postrojenja s uzemljivačem bez obzira je li
položen nad zemljom ili izoliran u tlu.
Postrojenje za uzemljenje je skup međusobno vodljivo vezanih uzemljivača s njihovim dozemnim
vodovima i sabirnim dozemnim vodovima.
Uzemljiti znači povezati neku točku pogonskog strujnog kruga ili vodljivog dijela koji ne pripada
pogonskom krugu sa zemljom posredstvom uređaja za uzemljenje.
Specifični otpor tla A - električni otpor kocke tla duljine brida 1 m između dvije suprotne stranice
(m2/m = m).
Otpor rasprostiranja uzemljivača R´A - otpor tla između uzemljivača i referentne zemlje.
R´A je praktički djelatan otpor. Otpor rasprostiranja može biti stacionarni, udarni i valni.
Udarni i valni otpor interesantni su kod prenaponske zaštite.
Otpor uzemljenja – zbroj otpora rasprostiranja uzemljivača i otpora zemljovoda.
Ukupni otpor uzemljenja - otpor uzemljenja koji se može izmjeriti na jednom mjestu uzimajući u obzir
zajedničko djelovanje svih uzemljenja.
Pogonsko uzemljenje - uzemljenje aktivnih dijelova i uzemljenja nulvodiča.
Zaštitno uzemljenje - neposredan spoj kućišta s uzemljivačima ili uzemljenim dijelovima, kako bi se
postiglo iskapčanje prilikom kvara na izolaciji posredstvom prekostrujnih zaštitnih organa.

Dijelovi gromobranske instalacije:

• glavni prihvatni vod- nalazi se na krovu zgrade, odnosno na sljemenu i zubatima i sluţi za prihvaćanje direktnog udara munje
• odvodi - spojevi izmeĎu glavnog prihvatnog voda i uzemljivača koji idu rubom krova i okomito se spuštaju niz zid
• pomoćni vodovi- povezuju sve metalne dijelove na krovu i duţe dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom ili odvodima
uzemljivač - postavlja se oko zgrade na dubini oko 80 cm i razmaku od zgrade 2m koji povezuju cijevi za uzemljenje –
Trakasti – metalne trake u zemlji, traka najčešće od pocinčanog čelika, a rjeđe i od bakra
- Štapni - metalna šipka ili cijev okomito ukopana u zemlju
- Temeljni - metalni vodiči postavljeni u temelje objekta i preko velike površine betona dolaze u kontakt sa okolnom
zemljom
• mjerni spoj - spoj za odvajanje instalacije na krovu od uzemljivača zbog odreĎivanja otpora uzemljenja i provjere
instalacije

TROŠILA I POTROŠAČKA POSTROJENJA

Trošilo je pogonsko sredstvo koje pretvara električnu energiju u drugu neelektričnu energiju. Podjela trošila niskog napona
prema električnim karakteristikama:
 Prema nazivnom naponu trošila
 Prema vrsti struje - izmjenična - istosmjerna
 Prema broju faza - jednofazna - trofazna
 Prema frekvenciji  Prema struji pokretanja
 Prema priključnoj snazi - velike snage (preko 1000 W) - srednje snage (100 do 1000 W) - male snage (ispod 100
W).
Podjela trošila u potrošačkim postrojenjima:
 a) Prema vrsti energije u koju se pretvara električna energija: - rasvjetna - termička - motorna - ostala.
b) Prema potrošačkim postrojenjima u kojem se nalazi trošilo: - kućanstvo - industrija - javna rasvjeta –
poljoprivreda
c) Prema pokretnosti: - stalna – pokretna
d) Vrste pogona: - trajan pogon – pogon traje tako dugo dok se ne dostigne najviša dopuštena temperatura - isprekidani
pogon – uklapanje i isklapanje je u pauzama koje nisu dovoljne da se trošilo ohladi do temperature
okoline - kratkotrajan pogon – pogonsko vrijeme je tako kratko, a pauza tako duga da se nakon svakog
ciklusa trošilo ohladi na temperaturu okoline.
5.1. Potrošačka postrojenja niskog napona:

Potrošač - fizička ili pravna osoba, odnosno korisnik električne energije.

Potrošačko postrojenje - skup pogonskih sredstava u vlasništvu ili nadležnosti jednog potrošača (primjerice,
instalacija u stanu).
Karakteristike NN potrošačkog postrojenja:
- Nazivni priključni napon
- Broj faza
- Najveća potrebna snaga ili vršno opterećenje
- Instalirana snaga
- Potrebna električna energija
- Trajanje upotrebe instalirane snage ili vršnog opterećenja
- Vrsta pogona, sezonske oscilacije, krivulja opterećenja
- Osjetljivost na prekid opskrbe električnom energijom
- Perspektivne promjene vršnog opterećenja, potrebne energije i ostalih karakteristika.

Dobavljač električne energije mora osigurati potrošaču opskrbu električnom energijom odgovarajuće kvalitete,
uvažavajući karakteristike potrošačkog postrojenja. Pri tome dobavljač može postaviti neke uvjete putem
elektroenergetske suglasnosti.

Prema Europskom vijeću za regulaciju električne energije (CEER) temeljna obilježja kontinuirane isporuke električne
energije su:
• Tip prekida: planski ili neplanski;
• Trajanje svakog prekida: kratkotrajni ili dugi. (Prema Europskom standardu EN 50160 koji definira da su
kratkotrajni prekidi svi oni koji ne traju dulje od 3 minute, a svi ostali su dugotrajni); •
Naponska razina za vrijeme zastoja: nizak/srednji/visoki napon;
• Pokazatelj pouzdanosti: broj ili trajanje zastoja.

U Hrvatskoj elektroprivredi potrebno provesti:

• istraživanje glede šteta uzrokovane planiranim i neplaniranim zastojima;

• istraživanje glede kvalitete električne energije sukladno EN50160 te
• napraviti model ekonomskog valoriziranja šteta.

VODOVI I MREŽE NISKOG NAPONA

-Tehničkim propisima određeni standardni presjeci i najmanji dopušteni presjeci - osigurava se osnovna kvaliteta
voda.
-Standardni presjeci vodiča i njihov otpor pri istosmjernoj struji u /km u zavisnosti o temperaturi.

Grupa 1. Vodovi položeni u cijevi, uključivši i zaštitne vodiče, npr. P, P/F…

Grupa 2. Instalacijski vodovi koji nisu položeni u cijevima npr. PP, PP/R…
Grupa 3. Jednožilni vodovi položeni slobodno u zraku na međusobnom razmaku jednakom najmanje njihovom
promjeru. Jednožilni spojni vodovi u razvodnim ormarima.
Pad napona i gubitak snage
-Dopušteni pad napona - 3% od uvoda do posljednjeg trošila.
-Za jednofaznu izmjeničnu struju vrijedi:
-Za trofaznu izmjeničnu struju vrijedi:
-Kritična duljina vođenja nakon koje će vod biti opterećen ispod strujne opterećenosti:
-Gubitak snage - prvenstveno ekonomska (gospodarska) veličina.
Pokazuje koliki se dio proizvedene električne energije gubi u vodičima.

NADSTRUJNI ZAŠTITNI ORGANI

Osigurač - sklopni aparat koji služi kao zaštitni organ.

- namjerno oslabljeno mjesto u strujnom krugu na kojem se on prekida u slučaju strujnog preopteredenja.
- elementi instalacije koji štite ostale elemente od kratkih spojeva i preopteredenja. Prekid struje - nakon
dovoljno dugog protjecanja struje određene veličine. Najčešde izvedbe osigurača su: NH, D Osigurači prema području
primjene:
 instalacijski osigurači,
 visokoučinski osigurači i
 osigurači za zaštitu poluvodičkih elemenata.
Osnovne izvedbe osigurača:
 rastalni osigurači s topljivim umetkom i
 elektromagnetni tzv. automatski instalacijski prekidači.
Osigurači s topljivim umetkom samostalno prekidaju strujni krug rastaljivanjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem
električne struje. Kroz kvarcni pijesak su provučene olovna nit i nit za zatezanje obojene pločice kroz koju teče struja. Pri
protjecanju struje jače nego predviđene, tijekom određenog vremena, dolazi do taljenja topljivih vodiča čime se prekida
tok struje. Uslijed topljenja zatezne niti obojena pločica otpadne što signalizira pregorijevanje umetka.

Klasifikacija osigurača prema funkcionalnim i pogonskim razredima

Funkcionalne osobine niskonaponskih osigurača - prema karakteristici struja – vrijeme.

Funkcionalni razred - u kojem strujnom području rastalni uložak treba isklopiti. Funkcionalni
razred g: osigurači za opdu upotrebu.
Funkcionalni razred a: osigurači za pojedina područja

Pogonski razredi određeni slovom koje je simbol, odnosno skradenica pogonskog

sredstva koje štiti:
L - kabeli i vodovi
M - sklopni aparati R - poluvodiči
B - postrojenja u rudarstvu Prema ovoj klasifikaciji postojali bi osigurači s oznakama karakteristika:
gL - opda zaštita kabela i vodova aM - posebna zaštita sklopnih aparata.

Osigurači tipa D

Sastoji se od:
• Osnove
• Kape
• Topljivog umetka
• Kalibarskog prstena
Standardne nazivne struje su: 2,4,6,10,16,20,25,35,50,63,80,100,125,160,200 A.
Izrađuju se u sljededim izvedbama: - DIAZED za napone do 550 V i struje do 200A
 - NEOZED za napone do 400 V i struje do 100A Nazivna
struja osnove je 16,63,100 A.

Temeljni podaci osigurača:

• nazivni napon,
• nazivna struja uloška,
• granična struja isključenja i
• vremenska karakteristika djelovanja

-Na mjestu gdje rastalna nit pregori javlja se svjetlosni luk s visokom temperaturom, što bi moglo uzrokovati požar ili neke
druge štetne posljedice. Rastalna nit okružena kvarcnim pijeskom i sve zatvoreno u porculanski omotač. Okolni pijesak, dok
je hladan, hladi metalnu nit osigurača i sprječava njezino trenutno taljenje, međutim ako previše jaka struja potraje,
osigurač de ipak pregorjeti kad se zagrije i okolni pijesak.

-Rastalna nit osigurača ovisno o jakosti struje izrađuje se od različitih materijala. Srebro je pogodno za sve jakosti struje, ali
zbog cijene se koriste samo za osigurače ispod 5 A. Za struje od 5 do 30 A koristi se slitina olova i kositra u omjeru 2:1.
Aluminij se koristi za struje niskog napona i za spore osigurače. Slitine bakra i srebra u omjeru 1:1 se koriste za jake struje.
Nazivna jakost struje uvijek je ispisana na umetku osigurača, kao i na svim drugim vrstama osigurača. U kudanstvima se
najčešde koriste osigurači u rasponu između 16 i 63 A.

Tijelo osigurača - vedinom od keramike, stakla, plastike, fiberglasa i slično.

Kapa s navojem – ima zadadu držati topljivi umetak u elementu osigurača, služi i kao posrednik kod prijelaza struje sa
središnjeg kontakta elementa na kontaktni navoj elementa osigurača.

Kapa – izrađena od porculana i ima stakleni prozorčid kroz koji je moguda kontrola ispravnosti topljivog umetka bez
prekidanja strujnog kruga.

Kalibarski prsten - (kontaktni ili prisjedni vijak) se uvije u središnji kontakt elementa, pa je preko njega stalno pod naponom
bez obzira je li topljivi umetak rastaljen ili ne. Kontaktni vijak nije neophodan za ispravno funkcioniranje rastalnog osigurača,
no on ima važan zadatak da onemogudi umetanje topljivog umetka za jaču struju od one za koju je strujni krug predviđen i
izveden.
Kalibarski prsten se izrađuje od steatita u obliku plosnatog valjka koji s jedne strane ima kontaktni izdanak s navojem koji se
uvije u središnji kontakt elementa osigurača, a na suprotnom kraju ima okruglu udubinu u koju ulazi dulja metalna
kontaktna kapica topljivog umetka. Promjer udubine različit je za razne jakosti struja; promjer je vedi za vede jakosti struja.

Osigurači NH

- osigurači velike prekidne modi ili visokoučinski osigurači.

Prekidna moć ili nazivna rasklopna struja je najveća struja (efektivna vrijednost) koju osigurač pod određenim propisanim
uvjetima može isklopiti.

Niskonaponski visokoučinski osigurači se koriste na mjestima u električnom mreži gdje se očekuje velika snaga kratkog
spoja.

Namijenjeni su prekidanju velikih struja preopterećenja i kratkog spoja u niskonaponskim mrežama.

Izrađuju se za nazivne napone 500 V izmjenično i 600 V istosmjerne struje.

Visokoučinski osigurači se sastoje od:

  osnove (podnožje) s nožastim kontaktima,
 topljivog umetka (patrone),
 izolacijske ručke (zamjena topljivog umetka- može biti jednopolna ili tropolna) te
 indikatora pregaranja.
Osnova ili podnožje osigurača se sastoji od temeljne porculanske ili steatitne podloge i kontaktnih viljuški s priključnim
stezaljkama. Pomoću dva vijka priključi se na kutno ili željezo U profila i to sa stražnje strane ploče izrađene od željeznog
lima.

Osnova ili podnožje osigurača izrađuje se u nekoliko veličina, ona je određena nazivnom strujom osigurača.

Izrađuje se za struje od:

100 A, 160 A, 250 A, 320 A, 500 A i 800 A.

Patrona ili umetak osigurača ima valjkasto ili četverokutno keramičko tijelo u kojem se nalazi rastalna traka učvršćena za
nožaste kontakte.

Svaki od tih kontakata je pričvršćen na keramičko tijelo pomoću metalne kape.

Patrone se izrađuju za nazivne struje od 10 A do 800 A.

Izolacijska ručka se koristi za bezopasno stavljanje i vađenje topljivog umetka.

INSTALACIJSKI AUTOMATSKI PREKIDAČI

-Prikladni za ugradnju na ona mjesta u instalaciji

- gdje se javlja struja kratkog spoja do 6 kA.
- i gdje su pogonske prilike takve da često dolazi do preopteredenja i kratkih spojeva.

-Materijal i konstrukcija osiguravaju vrlo dobru zaštitu od direktnog dodira pri uključivanju i isključivanju osigurača (pod
uvjetom da su pravilno montirani). Primjenjuju se za :
• strujne krugove u domadinstvu,
• strujne krugove za rasvjetu i upravljanje,
• strujne krugove za uređaje (male motore).
-Danas se gotovo isključivo koriste u kućnim instalacijama, nekad visoka cijena danas eliminirana masovnom proizvodnjom
konkurentnih industrija i tehnološkim napretkom.

Instalacijski automatski prekidač ima ugrađene :

• termički bimetalni okidač za isklapanje kod dugotrajnih malih preopteredenja i
• elektromagnetski okidačem za kratkotrajna velika opteredenja (kratki spoj).

BIMETALNA TRAKA:

-se sastoji od dvaju traka različitih metala koji imaju različite temperaturne koeficijente i spojeni su zavarivanjem ili
zakovicama. Zbog razlike u temperaturnim koeficijentima pri zagrijavanju dolazi do izduženja, tj. bimetalna traka se savija.

-Struja teče preko kontakata na bimetalnu traku, a zatim na elektromagnet. Pri protjecanju prevelike struje bimetalna traka
se zagrijava i u jednom trenutku se savije i otkači ručicu koja drži kontakte.

-Dođe li do kratkog spoja, tada razdvajanje kontakata vrši elektromagnet. Pri kratkom spoju kroz osigurač poteče jako velika
struja, te elektromagnet jakom silom povuče kotvu koja otkači ručicu i prekida strujni krug. Nakon otklanjanja kvara
automatski prekidač vrada se u funkciju (uključuje) pomodu mehaničke ručice.
-Važna karakteristika je ispitna struja termičkog (bimetalnog) i elektromagnetskog okidača. Kod manjih ispitnih struja
termički okidač ne smije okinuti unutar vremena od jednog sata, dok kod vede struje mora okinuti u tom vremenu.

Elektromagnetni prekidač - mora trenutno okinuti kod navedene ispitne struje. Ovisno o proizvođaču automatskih
instalacijskih prekidača nazivne struje su standardizirane kao i kod rastalnih osigurača.

Prednost automatskih instalacijskih prekidača u odnosu na osigurače s rastalnom niti:

• Kod automatskih prekidača isključenje se može izvr šiti: elektromagnetski, toplinski (termički) i ručno.
• Pri kratkom spoju nije potrebno mijenjati umetak, već samo izvr šiti uključenje pomoću ručice.
• Automatski instalacijski prekidači su ekonomičniji u pogonu od rastalnih osigurača: oko 95% smetnji zbog kojih
osigurači reagiraju prolazne su i kratkotrajne (udarci struje pri pokretanju motora, pri ukapčanju grijaćih
tijela itd.). Kod rastalnih osigurača treba promijeniti rastalni uložak („krpanje “ se ne preporuča).
Automatski instalacijski prekidač se dizanjem ručice može ponovno uključiti čim je uzrok kvara uklonjen ili
popravljen.
• Automatski prekidači mogu se točnije regulirati i osjetljiviji su od rastalnih osigurača.
• Pružaju veću pogonsku sigurnost - reagiraju brzo i točno, time sprečavaju svako opasno zagrijavanje vodova i
onemogućuju ponovno trajno uključenje strujnog kruga dok se kvar ne otkloni.

-Iznimno su pogodni za osiguravanje trofaznih asinkronih motora – u slučaju kratkog spoja u jednoj od faza motora
ili spojnih vodova automatski prekidač zbog mehaničke povezanosti pomičnih kontakata svih triju faza istodobno
prekida priključak sve tri faze motora na mrežu.
• Kod rastalnih osigurača to nije slučaj, kod njih pregara samo jedan osigurač i motor nastavlja s radom, u dvije
faze. Motor dolazi u preopterećenje, te mu se namoti preostalih dvaju faza pregrijavaju, a postoji i
opasnost od kratkog spoja.
• Nedostatak automatskih prekidača je u tome što pri protjecanju velikih struja kratkog spoja može doći do
zavarivanja kontakata, tako da prekidač ne može izvršiti isključenje. Zbog toga se automatski instalacijski prekidač ne
koristi kao glavni prekidač na objektu.

Karakteristična područja prekidača:

• H za strujne krugove u domadinstvu

• L za strujne krugove rasvjete i upravljanja
• K za aparate s motorima
• G za rasvjetu i male motore.

PRIMJERI ZAŠTITE VODOVA I TROŠILA

Zaštita vodova
-Zaštita vodova sklopnim aparatima ostvaruje se tako da sklopni aparat, odnosno zaštitni organ isklopi vod
ukoliko struja u njemu prijeđe određeni iznos protječudi određeno vrijeme. Prema tomu dovoljno je da zaštitni organi za
zaštitu vodova imaju samo prekostrujni okidač.

Sklopni zaštitni aparat – zaštitni organ Namijenjen za zaštitu od kratkog spoja preopterećenja

Instalacijski osigurač Da Da
Osigurač velike prekidne moći Da Da
Instalacjiski automatski prekidač Da Da
Automatski prekidač velike prekidne moći Da Da
Sklopnik s bimetalnim okidačem Ne Da
Motorska zaštitna sklopka Ne Da
Teretna sklopka Ne Ne

ZAŠTITA TROŠILA
Trošilo koje u pogledu zaštite ima određene osobitosti jest elektromotor.

U vedini pogona elektromotor je potrebno zaštiti od:

- preopteredenja
- kratkog spoja
- preniskog pogonskog napona
- ispada faze.