PID

1. Osnovne karakteristike distributivne i prijenosne mreže

- Distribucijska mreža je dio elektroenergetske mreže koji preuzima električnu energiju iz

prijenosne mreže u transformatorskim stanicama VN/SN 110/35(30)(20)(10) kV, te služi za
distribuciju električne energije do krajnjih (srednjih i malih) potrošača.

- Karakteristike distribucijskih mreža su da su napajane iz jednog čvora, pretežno su

radijalne, te ih karakterizira veliki broj čvorova i grana . U slučaju distribucijske mreže odnos
R/X je velik u odnosu na prijenosne mreže (>1, uglavnom 0,9 – 3,5).

- Zadatak prijenosne mreže (kao i EES-a) je trajna opskrba kvalitetnom električnom

energijom. Prijenosnu mrežu u pravilu čine vodovi i postrojenja nazivnog napona 110 kV i
više (110, 220 i 400 kV).

- Prijenosne mreže karakterizira relativno mali broj čvorova (sabirnice i točke grananja
vodova), realativno mali broj grana mreže (vodovi, transformatori). Najčešće su to zamkaste
mreže sa malim brojem radijalnih vodova te kod kojih je omjer R/X mali (<1, uglavnom 0,3).

2. Naponske razine prijenosne mreže

- 110, 220 i 400 kV

3. Distributivne mreže, normirani naponi, odstupanje od dopuštenih vrijednosti

- Naponske razine koje spadaju u distribucijsku mrežu u Republici Hrvatskoj su: 35 kV, 30
kV, 20 kV, 10 kV i 0,4 kV.

- Distributivna mreža napaja se iz prijenosne mreže transformatorima VN/SN ali postoji i

mogućnost direktnog povezivanja elektrana na distributivnu mrežu (male elektrane).

- Distributivne mreže dijele se na:

- srednjenaponske mreže (u Hrvatskoj naponski nivoi 10 kV, 20 kV, 30 kV i 35 kV)

- niskonaponske (u Hrvatskoj naponski nivo 0.4 odnosno 0.38 kV)

- Za niski i srednji napon je odstupanje ± 10 %.

4. Moguće konfiguracije distributivnih mreža, prednosti i nedostaci, način pogona

Moguće konfiguracije su:

- zrakasta (z-mreža)

- prstenasta (p-mreža)

- mreže s potpornom točkom (t-mreže)

- linijska (l-mreža)

-kombinirane prstenaste i linijske mreže (pl-mreže)

- zamkasta (uzamčana)
ZRAKASTA MREŽA (z-mreža): svi srednjenaponski vodovi
izlaze radijalno iz TS i nisu međusobno povezani, te ne mogu
jedan drugome poslužiti kao rezerva. Ako dođe do prekida
napajanja jednog voda u slučaju kvara na istom, sve
niskonaponske mreže napajane preko tog voda ostaju bez
napona

PRSTENASTA MREŽA (p-mreža): Zrakasti izvodi spojeni su razdjelnom stanicom

(rasklopno mjesto); vodovi predstavljaju rezervu jedan drugome.

U normalnom pogonu, rasklopno mjesto je otvoreno, tako da mreža u stvari predstavlja

zrakastu mrežu. Ako dođe do kvara na nekoj dionici jednog od izvoda, ta dionica se isklapa s
obje strane, a rasklopno mjesto se zatvara, tako da se dio potrošača s jednog voda (oni iza
mjesta kvara) napaja preko drugog voda.

MREŽE S POTPORNOM TOČKOM (T-mreže, ili TP-mreže ako su ujedno i prstenaste):

Imaju izdvojeno rasklopno mjesto (potpornu točku), obično vezanu dvostrukim vodom za
pojnu TS, iz kojeg se onda napajaju vodovi koji mogu biti zrakasti ili prstenasti. Ovakvo
rješenje je obično ekonomski uvjetovano, odnosno primjenjuje se ako je cijena izgradnje
manja u odnosu na vođenje svih vodova iz trafostanice.
LINIJSKE MREŽE (L-mreže): Nastaju spajanjem zrakastih vodova koji izlaze iz dvije pojne
TS stanice. Normalni pogon obično podrazumijeva otvorena rasklopna mjesta. U slučaju
kvara na jednoj trafostanici ili vodu, vodovi se mogu napajati iz druge TS.

KOMBINIRANE PRSTENASTE I LINIJSKE MREŽE (PL-MREŽE): Nastaju od linijskih

mreža spajanjem dodatnim vodom u prsten. Na taj način osigurana je dvostruka rezerva,
jedna preko voda iz iste TS, a druga iz druge TS.

UZAMČANE MREŽE: Svi NN izvodi razdjelne stanice povezani su galvanski, a veze prema
mrežama susjednih razdjelnih stanica iskopčane su u redovitom pogonu. Naponske okolnosti
bolje, gubici manji u odnosu na prstenastu mrežu.

5. Izvedbe distributivnih vodova

Vodovi su dijelovi električne mreže koji povezuju postrojenja istog nazivnog napona u
susjednimtransformatorskim stanicama. Dijele se na:- nadzemne/zračne vodove
kabelske vodove.
6. Izvedbe uzemljenja mreža 35, 20, 10 kV

Danas je praktički cijela SN mreža 35 kV uzemljena preko malog otpora, a u toku je

uzemljenje mreže 10 kV preko malog otpora (tu su veći problemi s iznošenjem potencijala iz
postrojenja u naseljenim područjima)

Jedan od mogućih načina uzemljenja zvjezdišta mreže 35 kV (koja je uobičajena na području

Slavonije) dan je slikom:

7. Izvedbe uzemljenja mreža 400, 220, 110 kV

8. Nadomjesna shema voda i transformatora u distributivnoj mreži

9. Proračun pada napona i gubitka snage na distributivnom vodu

U praksi je uobičajeno, zbog malog faznog pomaka između napona pod padom napona
podrazumijeva samo radni dio, uzdužna komponenta pada napona ΔV, dok se poprečna
komponenta δ V zanemaruje.

Zanemarujemo i gubitke te vrijedi da je pad napona:

ΔV= ΔVp+ Δ
VQ

Gdje je: ΔVp – pad napona zbog djelatne snage

 Δ
VQ - pad napona zbog jalove snage

ΔV P⋅R+Q⋅x
Δv = =
Vn V 2
Relativni pad napona: n

10. Vod s kontinuiranim opterećenjem

Radijalna mreža s kontinuiranim opterećenjem duž voda.

11. Vod s kombiniranim opterećenjem

Duž voda spojena su različita opterećenja.

12. Dvostrano napajani vod

Moguće napajanje vodova iz dvije različite TS x/10(20)kV.

13. Ferantijev efekt

Ferrantijev efekt- je pojava da napon na kraju voda je veći od napona na početku voda. Do
tog efekta dolazi zbog toga što kapacitivne struje poprečnih grana proizvode negativni pad
napona na uzdužnim induktivitetima. Ovaj efekt je karakterističan za dug vod u praznom
hodu ali i u stanju slabe opterećenosti

14. Preplet nadzemnog voda

Različiti padovi napona u pojedinim fazama dovode u pogonu do izobličenja zvijezde napona
i do pogonskih poteškoća.Zbog toga se konstrukcijski osigurava električna simetrija vodova,
koji su geometrijski nesimetrični, cikličkom zamjenom položaja vodiča na stupu, odnosno tzv.
preplitanjem. Nesimetrične vodove simetriramo preplitanjem.

15. Uzemljivači u distributivnoj mreži, način polaganja uzemljivačke trake.

Uzemljivači stupova služe za uzemljenje čelično-rešetkastih stupova 35 kV voda. Uzemljivači

se obično izrađuju iz pocinčane čelične trake Fe/Zn (npr. presjeka 25 × 4 mm).
Oblici uzemljivača mogu biti:- prsten
- trokraka zvijezda
- prsten + trokraka zvijezda itd.
Uzemljivači se obično ukopavaju na dubinu:
- 0.5 m ako se teren ne obrađuje
-  0.8 m ako se teren obrađuje.
Uzemljivačka traka se polaže “na nož” radi boljeg odvođenja struje u zemlju.
Oko uzemljivačke trake treba dobro nabiti dobro vodljivu zemlju da bi otpor uzemljenja
uzemljivača bio što niži.

16. Kabelski vodovi, dijelovi kabela, konfiguracija s obzirom na način polaganja

Kabelski vodovi
Kabelski vodovi se mogu podijeliti na:- trožilne kabele
- jednožilne kabele.
Osnovni dijelovi kabela su: - fazni vodiči
- ekran vodiča
- ekran izolacije
- električna zaštita
- armatura
- izolacija
- vodljivi plašt.

Kabeli (bilo trožilni ili jednožilni) mogu se polagati u:- zemlju (podzemni kabeli)

- more (podmorski kabeli).
Podzemni kabeli se polažu u posebno iskopanom kabelskom kanalu. Polaganje kabela i
njegovo zatrpavanje mora biti pažljivo provedeno. Oblikuje se tzv. kabelska posteljica od
sitno zrnastog materijala (nula). Bitan je materijal koji dobro odvodi toplinu.

17. Kriteriji odabira kabela

- Mehanički – vanjski utjecaji (temperatura, vlaga i dr.), mjesto i način polaganja (potreba za
armaturom, jednožilni, trožilni, raspored kabela i dr.)
- Električni – (a) nazivni napon
(b) dozvoljena trajna pogonska struja
(c) s obzirom na termičku struju KS
(d) s obzirom na pad napona
- Ekonomski – cijena kabela, gubici snage i energije

18. Transformatori u distributivnoj mreži, tretman zvjezdišta

- Transformatori su u distributivnoj mreži redovito dvonamotni (osim transformatora 110/x)

- Distributivne trafostanice su one koje povezuju srednje naponsku i niskonaponsku mrežu
(SN/NN) ili dvije srednjenaponske mreže (SN/SN), a u širem smislu i one koje povezuju
visokonaponsku (prijenosnu) i srednjenaponsku distributivnu mrežu (VN/SN), dok se
distribucijski transformatori koriste za povezivanje naponskih nivoa u distribucijskoj mreži:
35(30)/10(20) kV, 35(30)/0.4 kV, 10(20)/0.4 kV

19. Karakteristike i vrste potrošača u distributivnoj mreži

Pod potrošačem električne energije podrazumijeva se grupa trošila (električnih uređaja) koji
su na odgovarajući način priključeni na prijenosnu ili distribucijsku mrežu, odakle uzimaju
potrebnu električnu energiju za svoj rad. Potrošač u širem smislu su npr. svi krajnji potrošači
u niskonaponskoj mreži koji se napajaju iz jedne trafostanice 10/0.4 kV.

Potrošači se razlikuju prema:

• načinu priključka na mrežu (trofazni, dvofazni, jednofazni priključak),

• naponskom nivou preko kojeg su priključeni na električnu mrežu:

- velepotrošači priključeni direktno na prijenosnu mrežu,

 - industrijski potrošači, uslužne ustanove i ostali veći potrošači priključeni na

srednjenaponsku mrežu (10,20,35 kV),

- niskonaponski potrošači (kućanstva, obrti, usluge, rasvjeta itd. 0.4 kV).

• tehničkim karakteristikama,

• tarifama (ugovorima) po kojima plaćaju energiju (radnu i jalovu), te snagu.

Potrošači u distributivnoj mreži mogu se podijeliti na:

A) Pojedinačne potrošače

B) Grupne potrošače

Pojedinačni potrošci mogu biti jednofazni ili trofazni:

- Nazivni podaci potrošača su: Pn – nazivna snaga

cos ϕ – faktor snage

Un – nazivni napon

- Grupni potrošač predstavlja potrošač u širem smislu, kao što je grupa kućanstva,
niskonaponski izvod, konzum TS 10/0.4 kV, TS 35/10 kV itd.

- Osnovne vrste pojedinačnih trošila su:

- termička trošila

- rasvjeta

- elektromotori

- elektronički pretvarači

20. Krivulja opterećenja

Dnevni dijagram opterećenja pojedinačnog ili grupe potrošača predstavlja kronološki

dijagram opterećenja (snage) u jednom danu. Najčešće se to odnosi na konzum jedne TS
X/X tj. jednog potrošačkog područja ili EES-a u cjelini.Primjer dnevnog dijagrama potrošnje
dan je na slici. Šrafirana površina ispod krivulje predstavlja ukupnu potrošenu energiju
tijekom dana i može se opisati izrazom:

21. Krivulja trajanja opterećenja

Krivulja trajanja opterećenja dobije se iz dnevnog dijagrama slaganjem snaga po veličini. Isto
se može napraviti za bilo koje vremensko razdoblje ako se uzme više dnevnih dijagrama
potrošnje.

Radi lakšeg korištenja u proračunima, krivulja trajanja opterećenja se obično aproksimira sa

većom ili manjom preciznošću. Jedna jednostavna varijanta dana je na slijedećoj slici

22. Kompenzacija reaktivne snage

Kompenzacija reaktivne snage može biti:

a) za pojedinačna trošila

b)grupna, tj. kompenzacija reaktivne snage dijela mreže odnosno kompenzacija

potrošnje reaktivne snage koju troši više potrošača u mreži, ali i sama mreža (gubici
reaktivne snage na vodovima, a posebno transformatorima)
 c) centralna

- Kondenzatorske baterije služe za kompenzaciju reaktivne snage i poboljšanje naponskih

prilika.
- Spajaju se paralelno na mrežu.
- U ovisnosti o konzumu razlikuje se:
a) pojedinačna kompenzacija, tj. kompenzacija jalove snage pojedinačnog trošila)
 b) grupna kompenzacija, tj. kompenzacija jalove snage grupe trošila

- Što se tiče mjesta ugradnje kondenzatorske baterije, najbolje/najdjelotvornije je ugraditi što

bliže trošilu koje uzima iz mreže reaktivnu snagu.

- Kondenzatorske baterije se ugrađuju u trafostanicama, i to češće na strani nižeg napona.

- Kompenzacijom reaktivne snage:

- smanjuju se troškovi za jalovu snagu pojedinačno kompenziranih potrošača

- poboljšavaju se naponske prilike u mreži (smanjuju se padovi napona u mreži),

- smanjuje se strujno opterećenje elemenata mreže,

- smanjuju se gubici snage u mreži.

23. Kvarovi u distributivnoj mreži, učestalost, proračun

 - Najčešći kvarovi u elektroenergetskim mrežama su kratki spojevi. U trofaznim mrežama

razlikujemo četiri vrste kratkih spojeva: tropolni (K3), jednopolni(K1), dvopolni (K2) i dvopolni
kratki spoj sa istovremenim spojem sa zemljom (K2Z).
- Proračun struja, snaga i napona kratkog spoja u praksi se koristi prvenstveno
- za potrebe projektiranja odnosno dimenzioniranja visokonaponskih mreža i
postrojenja,
- potrebe podešenja zaštite

24. Značenje oznaka N i PE

N- nuli vodič
PE- zaštitni vodič

25. TT, IT, TN-S, TN-C, TN-C-S sustavi

Prvo slovo označava uzemljenje transformatora:

- T-direktno uzemljeno,
- I-izolirano.
Drugo slovo označava način uzemljenja vodljivih dijelova potrošačkih uređaja:
- T-direktno uzemljenje na vlastiti uzemljivač
- N-uzemljenje preko nultog ili zaštitnog vodiča.
Dodatne oznake u TN mrežama odnose se na položaj nultog (N) i zaštitnog (PE) vodiča:
- S – nul vodič i zaštitni vodič u cijeloj mreži su odvojeni (pogonska struja ne teče kroz
zaštitni vodič),
- C – nul vodič i zaštitni vodič su izvedeni kao jedan vodič kroz kojeg teče pogonska
struja i struja u slučaju kvara.
TT
Osnovno obilježje - neutralna točka sustava uzemljena posredstvom jednog uzemljivača, a
kućišta trošila uzemljena preko drugih uzemljivača, električno neovisnih o uzemljenju
neutralne točke sustava.

IT
– svi aktivni vodiči izolirani su od zemlje ili su u jednoj točki spojeni sa zemljom preko velike
impedancije, kućišta trošila se uzemljuju.

TN-S
- u cijeloj mreži zaštitni vodič (PE) odvojen od neutralnog vodiča (N), pogonska struja ne teče
kroz zaštitni vodič.

TN-C
- u cijeloj mreži sjedinjen zaštitni i neutralni vodič u jedan PEN vodič.
TN-C-S
- u dijelu mreže PEN vodič ima funkciju zaštitnog i neutralnog vodiča, a u drugom dijelu
mreže (blizu trošila) od zadnje razdjelne ploče, zaštitni vodič odvojen od neutralnog vodiča.

26. Proračun opterećenja - faktor istovremenosti

Osnovni parametri koje treba poznavati kod potrošača je radna snaga i faktor snage (ili
jalova snaga) koju uzimaju iz mreže. U proračunima opterećenja i padova napona u mreži,
niskonaponski potrošači se uvijek modeliraju s određenim faktorom istovremenosti koji
definira vršno opterećenje grupe potrošača u odnosu na zbroj vršnih opterećenja
pojedinačnih potrošača.

27. Napon dodira i koraka

- Napon dodira (Ud) je razlika između potencijala uzemljivača i tla na mjestu gdje osoba stoji
dodirujući uzemljeni objekt
- Napon koraka (Uk) je jednak razlici potencijala u dvjema točkama međusobno udaljenim 1
mu radijalnom smjeru.

28. Izvedbe zaštita od preopterećenja i kratkog spoja u distributivnim mrežama

Niskonaponski izvodi štite se od preopterećenja i kratkog spoja,osiguračima/prekidačima koji

se postavljaju na početku svakog izvoda.
Zaštitni uređaji su:
a) topljivi osigurači sa vremenski zavisnom zaštitnom karakteristikom
- niskoučinski (obično do In=200A)

- visokoučinski (do In=2000A) 

b) prekidači sa vremenski zavisnom (bimetal) i vremenski nezavisnom zaštitnom
karakteristikom(elektromagnetski relej)
 - sa podesivom nazivnom strujom i strujom okidanja
- sa fiksnom nazivnom strujom i strujom okidanja (automatski osigurači)
c) prekidači (kao pod b), sa kontrolnim članom u nul vodiču (prekidanje u slučaju struje u nul
vodiču veće od podešene)

29. Obračun električne energije na primjeru kućanstva

- Osnovni parametri koje treba poznavati kod potrošača je radna snaga i faktor snage (ili
jalova snaga) koju uzimaju iz mreže. U proračunima opterećenja i padova napona u mreži,
niskonaponski potrošači se uvijek modeliraju s određenim faktorom istovremenosti koji
definira vršno opterećenje grupe potrošača u odnosu na zbroj vršnih opterećenja
pojedinačnih potrošača. Za planiranje potrošnje i opterećenja niskonaponskih izvoda i
trafostanica, obično se koriste odgovarajući normativi potrošnje, tj. vršne snage za
karakteristične grupe potrošača.

- Svako kućanstvo opisuju 2 parametra: Pinst - instalirana snaga kućanstva i f p- faktor

potražnje koji definira vršno opterećenje jednog kućanstva.

- Vršno opterećenje (snaga) jednog kućanstva iznosi: Pv 1= Pinst ∙ f p

- Vršno opterećenje općenito može dosta varirati od jednog do drugog kućanstva, a

prvenstveno ovisi o: standardu, lokaciji (grad/selo, klimatski uvjeti, raspoloživost ostalih
energenata) , posjedovanje limitatora, itd.

- Budući da vršno opterećenje grupe kućanstava ne nastupa istovremeno, ono se ne računa

kao aritmetički zbroj svih vršnih opterećenja. Pretpostavi li se da na promatranom izvodu
nalaze kućanstva približno jednakih karakteristika ( Pinst , f p), vršno opterećenje grupe
kućanstava računa se preko formule (Ruscova formula):

Pvn  Pv1 ( f   n  (1  f  )  n )
30. Tipovi i presjeci niskonaponskih vodiča (0,4 kV)