ENERGIJA MORA I OCEANA

KREŠIMIR BRALIĆ
 1. UVOD
 Hidroenergija (eng. water power, njem. Wasserkraft)-
energije vodenih tokova:
 kopnenih vodotokova (rijeka, potoka, kanala i sl)
 mora

 Danas poznate energije mora koje je moguće tehnološki

iskorištavati:
 energije valova, 80000 TWh (godišnji globalni resursi)
 energije plime i oseke (strujanje vode) 800 TWh
 energije plime i oseke (razlika nivoa) 300 TWh
 toplinska energija oceana 10000 TWh
 energija osmoze 2000 TWh

 Svjetska će nas mora i oceani možda jednog dana opskrbljivati

sa svom potrebnom energijom za život i rad
 2. ENERGIJA VALOVA
 Energija valova obnovljiv je izvor koji varira u vremenu
 Elektrane na valove - lokacije na kojoj su valovi dovoljno česti i
dovoljne snage
 Energija vala naglo opada s dubinom vala, te tako u dubini od 50
m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga
valova procjenjuje se na 2 x 109 kW, čemu odgovara snaga od
10 kW na 1 m valne linije.

Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala http://powerlab.fsb.hr/

 Prema lokaciji elektrane na valove mogu biti na otvorenom moru i
na morskoj obali

 na morskoj obali
 Ljuljajući uređaj

 na otvorenom moru
 Plutače
 Arhimedova valna ljuljačka (AWS)
 Morska zmija (Pelamis)
 McCabova crpka na valove
 Crijevna crpka
 Čuškaš (Flapper)
 3. ENERGIJA PLIME I OSEKE
 Potrebno je barem 5 metara visinske razlike između plime i
oseke uz to mora postojati mogućnost izgradnje pregrade tj.
brane,radi stvaranja akumulacijskog bazena
 Područja najvećih razlika plima i oseka:
 Zaljev Fundy, Kanada - 16 metara
 Zapadna obala Francuska – 12 metara
 Korištenje energije plime i oseke slično je korištenju energije
vodotoka rijeka, energija vode pokreće turbinu, koja pokreće
generator, i tako se proizvodi električna energija
 U Francuskoj je 1966. godine podignuta prva hidroelektrana na
plimu i oseku na svijetu
 La Rance - snage 240 MW, njena snaga je otprilike 1/5 snage
tipične nuklearne elektrane

 Sljedeća po snazi je elektrana Annapolis u Kanadi, snage 17 MW.

 U pogon je puštena nova kanadska hidroelektranu na morske mijene- u zaljevu
Fundy koja se sastoji od jedne turbine snage 1 MW.

 Prva korejska hidroelektrana na morske mijene izgrađena je u Uldolmoku, na

jugozapadu Koreje (projekt je započeo 2005. god.). U prvoj fazi elektrana će
imati snagu 1MW i proizvoditi 2,4GW h električne energije, dok će se u drugoj
fazi, do 2013. godine njezina snaga povećati na 90 MW.

 Francuska i Irska tvrtka započele su projekt izgradnje prve podmorske

hidroelektrane na morske mijene. Elektranu bi se trebalo činiti 4 - 10
podvodnih turbina ukupne snage 2 - 4 MW, a trebala bi se graditi na području
Paimpol-Bréhata u Francuskoj. Očekuje se da bi izgradnja trebala biti gotova do
2011. godine.

 Glavni problemi kod iskorištavanja energije plime i oseke su nestalnost dizanja i

spuštanja razine vode, mali broj mjesta pogodnih za iskorištavanje takvog
oblika energije i brane koje imaju negativan utjecaj na floru i faunu, jer su
prepreka za morske organizme koje oni ne mogu zaobići ili izbjeći.
 3. ENERGIJA STRUJANJA PLIME I OSEKE
 Elektrana na morske mjene (nekonvencionalne) sastoji se od:
 50 metara visokog toranja – služi kao stup na kojem je postrojenje
montirano
 “pogonska prostorija“ – sadrži kontrolni sustav
 priključak na mrežu – za prijenos električne energije
 hidraulički sustav – za podizanje i spuštanje postrojenja
 rotor – pričvršćen na toranj i čini srce postrojenja
duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti,
krila rotora se mogu rotirati za 180º
 tehnologija koja energiju crpi iz strujanja vode koje se stvara
pri morskim mijenama

 Seaflow
 Lynmouth, Devon
 “stoji” izravno u morskoj struji
 snage 300kW
 postavljen u svibnju 2003

 SeaGen
 u Strangford Lough
 snage 1,2 MW
 s radom započeo u travnju 2008.
4. TOPLINSKA ENERGIJA MORA
 Pretvorba toplinske energije oceana (eng. ocean thermal energy
conversion - OTEC) metoda je generiranja električne energije
kojom se iskorištava znatna temperaturna razlika između
površinskih i dubokih voda oceana, koje pokrivaju oko 70 %
površine Zemlje

 Prva ideja pretvorbe unutrašnje kaloričke energije - 1881.god., franc.

ing. Jacques D'Arsonval
 1930. god., prvo OTEC postrojenje na Kubi - 22 kW električne
energije pomoću niskotlačne turbine

 Neki od pogona građenih uz obalu Havaja:

 50 kW Mini OTEC – CC OTEC (1979)
 50 kW OC-OTEC (1993)
 250 kW CC OTEC (1999)
 210 kW OC-OTEC (1999)
 Razlika u temperaturama, nije u svakom dijelu zemaljske kugle ista, a
razlog je strujanje odnosno cirkulacija
 Da bi temperaturna razlika bila dovoljna, hladna se voda crpi i na
dubinama od 1000 m. OTEC postrojenja najbolje funkcioniraju kada je
razlika temperatura u spremnicima 20 stupnjeva, što je tipična razlika
temperature u tropskim područjima

Termohalinska cirkulacija (dubinski tok – tamna traka, površinski tok – svijetla traka)
 Postrojenja djelimo prema načinu izgradnje toplinskog stroja na:
a) zatvoreni ciklus

 Zatvoreni ciklus za pokretanje turbine koristi ekspanziju pare

(isparavanje) fluida niska vrelišta (najčešće amonijak), u toplinskom
spremniku, koja se nakon toga kondenzira u kondenzatoru (hladna voda
sa 1000 m dubine). Kondenzirani se fluid vraća u prvi spremnik gdje se
ciklus ponavlja
 b) otvoreni ciklus

 U otvorenom ciklusu niskotlačnu turbinu pokreće para u ekspanziji koja

je dobivena isparavanjem tople morske vode u potlačnom spremniku te
se na kraju kondenzira u kondenzatoru (spremniku koji hladi voda iz
dubine)
 c) hibridni (mješoviti) sustav

 U mješovitom ciklusu kombinirane su odlike otvorenog i zatvorenog

ciklusa. Topla morska voda ulazi u vakumski spremnik gdje isparava
(slično kao i u otvorenom ciklusu). Ta para uzrokuje isparavanje
amonijaka (radna tekućina zatvorenog ciklusa), a pare amonijaka
pokreću turbinu. Para se kondenzira u izmjenjivaču topline
 5. ENERGIJA OSMOZE

 1970-tih - američki profesor Sidney – prve ideje da se iskoriste

membrane za desalinizaciju za dobivanje električne energije –
osmotska energija
 Do 1996 god. nema ulaganja u razvoj tehnologije zbog niskih cijena
električne energije
 1997 god. znanstvenici Dr. Thor Thorsen i Dr. Torleif Holt na
SINTEF –u počeli su istraživati osmotsku energiju te potpisali
ugovor sa Statkraft-om, što je dovelo do razvijanja sve do današnjih
dana.
 proljeće 2008. – Statkraft gradi prvi prototip osmotske elektrane u
Toftu, jugozapadno od Osla
 Prototip se sastoji od membrana, cijevi, jedinica za čišćenje, izmjenjivača
tlakova i turbine
 Kada slana voda dođe u dodir sa slatkom vodom preko propusne
membrane prirodnim fenomenom koji se naziva osmoza slatka voda će
prelaziti na stranu slane vode kroz membranu, koja propušta samo
slatku i onemogućuje prolaz slane vode. To proizvodi tlak na strani
slane vode koji se može koristiti za pokretanje turbine i proizvodnju
električne energije. Tlak iznosi 120 bara što je jednako tlaku koji
proizvodi vodopad od 120 metara.
Prvi prototip osmotske
elektrane:
• 2000 m2 membrane
• učinkovitost do 1 W/m2
• kapacitet 2-4 kW - napajanje
kućanskih aparata
Ciljevi za budućnost:
• do 5 mil. m2 membrane
• učinkovitost do 5 W/m2
• kapacitet 25 MW (166 GWh )
napajanje 30000 kućanstava

 za elektranu od 25 MW trebalo bi 25 m3 slatke i 50 m3 slane vode

po sekundi
 osmotska energija bi mogla na svjetskoj razini prizvoditi 1600 -
1700 TWh godišnje, što je jednako 50 % trenutne proizvodnje
električne energije u EU
 najbolje uvjete za proizvodnju osmotske energije imaju Rusija,
Kanada, Skandinavske zemlje dok slični uvjeti postoje i u Južnoj
Americi i Africi
6. ZAKLJUČAK
2/3 Zemlje prekriveno je oceanima i morima izvorom energije s
izvanrednim potencijalom. Valovi, mijene, strujanja, osmoza,
obećavaju neograničenu raspoloživost električne struje. Elektrane ne
uzrokuju ekološke probleme kao što su globalno zatopljenje i
onečišćenje zraka.
Sadašnja tehnologija još uvijek nije dovoljno razvijena da bi omogućila
iskorištavanje energije u velikoj mjeri.
Problem tih elektrana je masivnost, povrat ulaganja, ali i ekološki
standardi jer izgradnja elektrane uvijek znači i zahvat u ekološku
ravnotežu postojeće prirode.
Većina obnovljivih izvora energije trenutno nije ekonomski konkurentna
fosilnim gorivima.
Tehnologija iskorištavanja energije mora kasni više od desetljeća za
ostalim tehnologijama.
IEC u suradnji s IEA-om daje poticaj proizvodnji struje iz razmjerno slabo
korištenog obnovljivog izvora: energije gibanja mora jer će se u
sljedećih 25 godina proizvodnja električne energije u svijetu
udvostručiti, a proizvodnja iz obnovljivh izvora povećati za 57%.
IZVORI

 www.wikipedia.hr
 www.gradimo.hr
 www.izvorienergije.com
 www.mojaenergija.hr
 www.business.hr
 www.statkraft.com/
 www.energysavers.gov
 www.energetika-net.hr/
 www.seageneration.co.uk/