PROJEKTIRANJE UNUTARNJE RASVJETE

Perica Ilak, mag. ing.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

Sadraj
1. Zahtjevi pri projektiranju rasvjete
1.

Norme

2. Osnovni koncepti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

3.

Prosjena rasvijetljenost,
Jednolikost,
Radne povrine
Kalkulacijske plohe
Ogranienje blijetanja
Minimalni faktor uzvrata boje i Boja svjetla
Faktor odravanja

DIALux

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

Bodovanje
Kriterij
Sloenost problema
Dokumentiranje modela
Potivanje normi
Dojam
Predloak IEEE
Samoocjena

Max bodovi
25
25
30
20
Obvezan
Obvezna
Ukupno

100

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.1. Zahtjevi pri projektiranju rasvjete

Namjena prostora odreuje jakost i tip rasvjete

Nivo rasvijetljenosti (Em) - u skladu s procesom pribliavanja

Europskoj uniji u podruju normizacije u Republici Hrvatskoj su
2008. godine prihvaene dvije europske norme iz podruja
rasvjete radnih mjesta:
HRN EN 12464-1 (radna mjesta u unutarnjim prostorima)
HRN EN 12464-2 (radna mjesta u vanjskim prostorima)
Norme propisuju:

Prosjenu rasvijetljenost,
Jednolikost,
Minimalni faktor uzvrata boje,
Ogranienje blijetanja,
Boja svjetla

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

Vizualni komfor
Ispravna rasvjeta omoguuje vizualni komfor (ugodnost) !
odgovarajui nivo rasvijetljenosti
ravnomjernost rasvijetljenosti
jednolika luminancija
ogranienje luminancije - izaziva umor
zadovoljavajui kontrast - potrebno je razlikovati objekt i njegovu pozadinu

ispravno usmjerenje rasvjete - osigurava 3D percepciju

ugodna sjenovitost - postie se kombinacijom difuzne i direktne rasvjete
odgovarajui faktor uzvrata boje
odgovarajua temperatura boje svjetlosti

atmosfera - mogue ju je stvoriti rasvjetom

efikasnost sustava rasvjete
smanjenje potronje elektrine energije
smanjeni trokovi odravanja rasvjetnog sustava

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-1:2008

Uredi i ustanove

HRN EN 12464-1:2008
Podvrsta aktivnosti

m,

UGRL,

Ra 2

(lx)

(-)

(-)

Evidentiranje, kopiranje, itd.

300

19

80

Pisanje, tipkanje, itanje, obrada podataka

500

19

80

Tehniko crtanje

750

16

80

CAD radne stanice

500

19

80

Prostorije za sjednice i sastanke

500

19

80

Prijavnica

300

22

80

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-1:2008

Uionice, sobe za rad s manjim skupinama
Uionice veernjih kola i za obrazovanje odraslih

kole

Predavaonica
kolska ploa
Pokazna ploa
Umjetnike uionice
Umjetnike uionice u umjetnikim kolama

300, 19, 80
Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
500, 19, 80
Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
500, 19, 80

Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
500, 19, 80
Sprijeiti ogledalne odraze
500, 19, 80
U predavaonicama 750 lx
500, 19, 80

750, 19, 90
TCP 5000 K

Tehnike crtaonice

750, 19, 80

Praktikumi i laboratoriji

500, 19, 80

Obrtnike uionice

300, 19, 80

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-1:2008

Uionice, sobe za rad s manjim skupinama

300, 19, 80

kole

Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
Nastavnike radionice

300, 19, 80

Glazbene uionice

300, 19, 80

Informatike uionice (upravljanje izbornicima)

300, 19, 80

Jezini laboratorij

300, 19, 80

Prostorije za pripremu i radionice

500, 22, 80

Ulazna predvorja

200, 22, 80

Komunikacijske povrine, hodnici

100, 25, 80

Stubita

150, 25, 80

Uenike zajednike prostorije i dvorane za skuptine

200, 22, 80

Nastavnike prostorije (kabineti, itd.)

300, 19, 80

Knjinica: police s knjigama

200, 19, 80

Knjinica: itaonice

500, 19, 80

Spremita nastavnih sredstava

100, 25, 80

Sportske i gimnastike dvorane, plivaki bazeni (opa uporaba)

300, 22, 80

kolske menze

200, 22, 80

Kuhinje

500, 22, 80

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-2:2008

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2. Osnovni koncepti
Norme propisuju:

Prosjenu rasvijetljenost,
Jednolikost,
Minimalni faktor uzvrata boje,
Ogranienje blijetanja,
Boja svjetla

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.1. Prosjena rasvijetljenost

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.1. Prosjena rasvijetljenost

2.1.1. Radna povrina
Norma definira, radnu povrinu kao prostor na kojem se
izvravaju vizualne radnje.

Radna povrina moe biti: horizontalna, vertikalna i nagnuta.

Neposredni okolni prostor je definiran kao pojas oko radne
povrine, najmanje 0.5 m irok.

Radna
povrina

Okolni prostor

0,5m

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.1. Prosjena rasvijetljenost

2.1.1. Radna povrina
Strop

Task Area

Surrounding Area

Boni zid

Pozadina

Polica

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.2. Jednolikost rasvijetljenosti

Task Area
Jednolikost

Uo = 0,7
Surrounding Area

Uo = 0,5

0,5m

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.2. Jednolikost rasvijetljenosti i razina

rasvjetljenosti

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

Tipian plan radnog prostora, okolnog prostora, zone cirkulacije radnika i
pozadinskog prostora (prostor koji esto ili povremeno nije okupiran).
Npr. call centar.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Kako ih kreirati kada je nepoznata veliina namjetaja

Povrine radnog prostora su povezane

povrine gdje se obavlja vizualna radnja,
mogu biti horizontalne, vertikalne ili
nagnute.

Prostor rada (svijetlo uta), prostor

korisnika (uta) ine radnu povrinu.

Budui veliina namjetaja prije

projektiranja nije poznata (1.6 m x 0.8 m),
preporuka je da se za radnu prostor uzme
1.8 m x 1.8 m (svjetlo uta) na visini od 0.75
m.

Proraun rasvijetljenosti se moe ignorirati

za 0.5 m irok pojas do zida (marginalni
pojas), ali samo ako se ne poklapa s radnim
prostorom.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.2. Kako ih kreirati kada je nepoznat raspored radnih podruja

Tada je cijela prostorija povrina radnog prostora minus marginalni pojas od

0.5 m do zida.
Visina radne povrine je 0.75 m. Jednolikost je 0.7 unutar radne povrine, a
okolne povrine 0.5 (ako je poznat priblian poloaj okolne povrine tada i nju
definiramo).

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Vertikalna rasvijetljenost (Vertikalne povrine)

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Vertikalna rasvijetljenost (Vertikalne povrine)
Police i ostale vertikalne povrine se
smatraju vertikalnim radnim
povrinama ako se na njima obavlja
visualan rad tijekom dueg vremenskog
perioda (npr. knjigovodstvo, izdavanje
ulaznica).
Ta vertikalna radna ploha poinje 0.5 m
od poda, a zavrava 2 m od poda.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Koridori (hodnici)

Koridori, prostorije u kojima se odvija

znaajno kretanje osoba.
Za koridori do 2.5 m, preporuka je da
centralna pruga (svjetlo uta) na podu
bude najmanje 1 m iroka te da za nju
vrijedi: Uo=0.40, Em=100 lx.
Zidovi: Ev > 50 lx i Uo=0.1.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Pojedinane industrijske radne povrine
Vizualne radnje na industrijskim mjestima
npr. (slika (1)-(3)) su raznovrsne i
pojedinano se adresiraju.
Neposredni okolni prostor svake od radnih
povrina je minimalno 0.5 m irok.
Meutim ipak se preporua da se instalira
generalna rasvjeta kako bi bilo dovoljno
rasvjete u podruju gledanja.
Tamo gdje je potrebna Em>500 lx npr.
(1)-(3) sa slike, pojedinana rasvjeta se
adresira.
(1)Podruje mjerenja i okretanja,
vertikalne i horizontalne povrine
(2) Podruje za prouavanje nacrta

(3)Podruje za alat i mjerenja

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Pojedinane industrijske radne povrine

Prouiti: Guide to DIN EN 12464-1 Lighting of work places Part 1: Indoor work places

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Ova metoda daje puno preciznije rezultate rasvijetljenosti, i moe se koristiti za proraun
rasvijetljenosti u proizvoljnoj toki. Pogotovo je pogodna kod prorauna raunalom, budui da
se prostor moe podijeliti u proizvoljno veliki broj toaka, u kojim se prorauna rasvijetljenost u
toki, a zatim se prosjena rasvijetljenost rauna kao aritmetika sredina svih rasvijetljenosti.
n

E Ei

Zbraja se doprinos svih izvora u prostoru, kao i refleksija.

i 1

Rasvijetljenost u svakoj plohi ima vertikalnu i horizontalnu komponentu (koja se ee koristi).

Horizontalna rasvijetljenost u toki

EH

cos3
2

hp

Vertikalna rasvijetljenost u toki

EV

I
h 2p

cos 2 sin

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

U proraunu unutarnje rasvjete rauna se direktna i indirektna komponenta rasvjete

(uz ogranien broj iteracija), kao i utjecaj namjetaja na refleksiju svjetla.

Ako je omjer udaljenosti toke P i najvee dimenzije svjetiljke vei od 5, svjetiljka se

aproksimira tokastim izvorom svjetla.

Dialux kalkulacijska mrea

Kalkulacijska mrea kojom se rauna prosjena rasvijetljenost i jednolikost ovisi o

veliini i obliku promatrane povrine (radna povrina, okolna povrina, pozadinski
prostor itd.).

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Panju treba posvetiti geometriji u prostoru rasvjetnih tijela, izokandelnim

dijagramima rasvjetnih tijela itd.
Izokandelni dijagram

EH

3
cos

hp

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Reflektirana svjetlost je uzeta u obzir u Dialux
proraunu, kao reflektirana difuzna svjetlost.

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici
Kada se neka povrina priprijei na putu svjetlosti, svjetlost se moe
reflektirati ili refraktirati kroz povrinu u materijal
Kada svjetlost prodre u materijal ona se moe: transmitirati, absorbirati ili
difundirati ili neka od kombinacije tog troje.

Ova pravila vrijede za cijeli EM spektar, meutim dalje e se analizirati samo

svjetlost

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici

Vrste refleksije:
Zrcalna (spekularna), refleksija na glatkoj povrini, reflektirane zrake su paralelne.

Difuzna, refleksija na hrapavoj povrini, mat povrina, reflektirane zrake nisu

paralelne.

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici

Vrste refleksije:
Tokasta, kada su kutevi reflekitranh zraka otrpilike jednake kutu upadne
zrake. Tokasto reektirana svjetlost reektira se primarno u smjeru koji je
odreden kutom upada. Intenzitet je oznaen duljinom duljina strelica.

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici

Savreno difuzne (Lambertove povrine)

( fotona/(scm2sr) = >
W/cm2sr => lm/cm2sr)

The observer at angle to the normal will be seeing

the scene through the same aperture of
area dA0 and the area element dA will subtend a
(solid) angle of d0 cos().

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Osnovni koncepti u optici

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Zidovi i stropovi
EN 12464-1 ravnomjerna luminancija ostvaruje se odabirom
primjerenog faktor refleksije materijala.
Za difuzne povrine preporuen faktor refleksije je:
Stropovi: 0.7 do 0.9
Zidovi: 0.5 do 0.8
Podovi: 0.2 do 0.4

(Lambertov zakon)

EN 12464-1 odreuje i odravanu rasvjetljenost Em:

Zidovi: Em =75 lx, Uo > 0.10
Stropovi: Em = 50 lx, Uo > 0.10

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Zidovi i stropovi

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Zidovi i stropovi
Rasvjetljenost (lx)

Luminancija (cd/m2)

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Cilindrina rasvijetljenost

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Kalkulacijska mrea

2.41. Cilindrina rasvjetljenost

The cylindrical illuminance (Ez) is the average of all vertical light on an imaginary cylinder.

(Dialux) Cylindrical illuminance s the average value for vertical illuminance beamed from all directions around a
single point (on a vertical axis).

Shadow effect = modelling effect is the ratio between cylindrical and horizontal illuminance (Eh). A rough
assessment of the relationship between diffuse light and directional light. (preporuka 0.3 do 0.6).

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Paziti da su svjetiljke tako rasporeene da se njihova svjetlost
preklapa na visini radne plohe. to odabrati prikladnu visinu
(poloaj) svjetiljke i ispravan izokandelni dijagram.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Mjerne toke kalkulacijske plohe moraju biti odabrane tako da
se njihov raspored ne podudara s rasporedom svjetiljki.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Broj mjernih toaka na kalkulacijskoj mrei

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

Direktno blijetanje

Indirektno blijetanje

Pri izboru i pozicioniranju svjetiljaka treba voditi rauna o blijetanju.

Neodgovarajua pozicija moe proizvesti direktno ili indirektno blijetanje, to ometa
gledanje.

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. UGR
UGR Unified Glare Rating
Pojednostavljena metoda ocjene bljetanja

UGR faktor - kontrast izmeu svetiljke i pozadine

Veliina prostora
Prosjena sjajnost
svjetiljaka
Sjajnost pozadine
Pozicija i smjer gledanja
promatraa

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. UGR
UGR se rauna prema sljedeoj
formuli:

0,25 L2
UGR 8 log
p2
L
b

Lb = sjajnost pozadine (cd/m2)

L = sjajnost svjetiljke u smjeru
promatraa (cd/m2)
= prostorni promatraa (sr)
p = Guth indeks
a
Najvia vrijednost dobivena za sve
mogue kombinacije promatraa i
svjetiljke uzima se kao UGR indeks
prostorije (obino izmeu 10 bez
blijetanja i 30 naglaeno psiholoko
blijetanje).

Jednolikost rasvijetljenosti
Jednolikost rasvijetljenosti je omjer minimalne i prosjene
vrijednosti rasvijetljenosti (Emin/Eav).
Potrebno je osigurati to jednolikiju rasvijetljenost radne
plohe, pri emu za radnu plohu ovaj omjer ne bi smio biti
manji od 0,7, a za okoli ne manji od 0,5.

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment) stari limiti

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
OSRAM 4008321380258 GIGANTE II 250 W NSI+S / Luminance Diagram

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
Luminaire: OSRAM 4008321380258 GIGANTE II 250 W NSI+S
Lamps: 1 x HQI-E 250W/N/SI

Gamma

C 0

0.0

50887

5.0

48897

10.0

46302

15.0

47771

20.0

55220

25.0

67289

30.0

83353

35.0

97293

40.0

95847

45.0

78972

50.0

60157

55.0

33589

60.0

16017

65.0

7737

70.0

3595

75.0

1714

80.0

0.00

85.0 0.00

OSRAM 4008321380258 GIGANTE II 250 W NSI+S / Luminance Diagram

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

Gamma
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0
55.0
60.0
65.0
70.0
75.0
80.0
85.0

C 0
9654
9674
9739
9906
10128
10419
10765
11241
11871
12601
13595
14906
16596
19025
22572
28391
39745
73672

C 15
9654
9668
9706
9831
10010
10236
10511
10885
11395
11983
12806
13882
15268
17270
20196
25030
34692
63801

C 30
9654
9662
9673
9756
9892
10053
10258
10528
10919
11366
12016
12858
13941
15514
17820
21669
29639
53930

C 45
9654
9657
9641
9681
9775
9869
10005
10172
10444
10748
11227
11833
12613
13758
15444
18308
24585
44059

C 60 C 75
9654 9654
9661 9664
9623 9606
9630 9578
9669 9563
9684 9499
9721 9436
9788 9403
9898 9353
10003 9259
10209 9191
10453 9073
10728 8844
11153 8549
11886 8327
13355 8402
17236 9887
29876 15693

C 90
9654
9668
9588
9527
9458
9314
9152
9019
8808
8514
8173
7693
6959
5945
4769
3449
2538
1510

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
OSRAM 4050300482194 FLASH PRESTIGE 158, 58 W

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
Gamma
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0
55.0
60.0
65.0
70.0
75.0
80.0
85.0

C 0
7097
7315
7608
8258
8390
7542
6500
5990
5165
4147
2893
995
44
29
12
0.00
0.00
0.00

C 15
7097
7294
7552
8143
8410
7748
6741
6032
5335
4377
3241
1523
377
200
86
12
0.00
0.00

C 30
7097
7274
7495
8028
8430
7955
6982
6074
5505
4606
3589
2050
710
372
159
23
0.00
0.00

C 45
7097
7243
7421
7718
7990
7840
7333
6673
5965
4990
3861
2472
885
212
100
27
5.81
0.00

C 60
7097
7211
7346
7408
7550
7724
7685
7273
6424
5374
4132
2894
1061
52
41
31
12
0.00

C 75
7097
7173
7232
7227
7245
7258
7159
6847
6269
5502
4520
2831
601
52
41
31
17
0.00

C 90
7097
7134
7119
7047
6939
6792
6632
6421
6113
5630
4907
2767
141
52
41
31
23
0.00

Areas of application
Commerce
Industry
Computer screen workplaces

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.6. Minimalni faktor uzvrata boje i temperatura boje

Odreeno normama
Izvori svjetla s faktotom uzvrata boje Ra manjim od 80
ne bi se trebale razmatrati u prostorima gdje ljudi
borave due periode vremena.
Temepratura boje ovisi o estetiti i onome to se
smatra prirodnim okruenjem. Ovisi o razini rasvjete.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.6. Minimalni faktor uzvrata boje i temperatura boje

Kruithof-ova krivulja pokazuje koje vrijednosti
rasvijetljenosti su udobne pri odreenim
temperaturama boja. Openito, via
temperatura boje trai i viu rasvijetljenost.

neudobno
udobno

neudobno

Kruithof-ova krivulja

Temperaturom svjetla postavljamo atmosferu

rasvjetnog sustava. Tako se npr. za intimniju
atmosferu preporua koritenje toplijih
temperatura boja, to i bolje odgovara
manjim nivoima rasvijetljenosti.
Ovisno o tipu radnog zadatka koji se obavlja,
potrebno je odabrati i izvore svjetla s
odgovarajuim faktorom uzvrata boje.
Posebna se panja posveuje ergonomiji na
radnom mjestu postizanju udobne rasvjete.
Ovdje posebnu ulogu imaju elektronike
predspojne naprave, koje osiguravaju mirno
svjetlo bez treperenja i stroboskopskog efekta
na 50 Hz, budui da rade na frekvencijama
od 20-30 kHz. Takoer omoguuju i dodatnu
udobnost koritenjem regulacije svjetlosnog
toka.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.7. Faktor odravanja

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.7. Faktor odravanja

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

arulja sa arnom niti

Izokandelni dijagrami

PAR56 reflektor NSP

Ozrcaljeni vrh balona

SPOTLIGHT reflektor R80

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

arulja sa arnom niti

Izokandelni dijagrami

OSRAM DECOST AR TIT AN Reflektorlampe 50 W 12 V 46870 WFL

Lichtstrke in cd/klm

180
210

3000

150

2000
240

120

Niskonaponska halogena arulja

s dikroikim odsijaem

1000

270

90

300

60

330

30
0

OSRAM

Izokandelni dijagram za 12V/50W halogenu arulju

s odsijaem, snopa 38
Niskonaponska halogena arulja

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Osnovni koncepti u optici

2.2. Refrakcija (Snellov zakon)

Kada svjetlost prelazi iz jednog materijala u drugi (npr.

iz zraka u staklo), ona refraktira - mijenja smjer i brzinu.

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Osnovni koncepti u optici

2.2. Refrakcija (Snellov zakon)

n1 = the refractive index of medium 1

n2 = the refractive index of medium 2
1 = the incident angle of the light ray
1 = the reflected angle
2 = the refracted angle

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.4. Osnovni koncepti u optici

2.2. Refrakcija (Snellov zakon)

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

Dialux

Radiosty method = radiosity methods only account for paths which

leave a light source and are reflected diffusely some number of
times (possibly zero) before hitting the eye.
Ray tracer = rendering methods that use Monte Carlo
algorithms (such as path tracing), which handle all types of light
paths.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

DIALux
Alat:
http://www.dial.de/DIAL/en/dialux/download.html
Upute:
http://www.dial.de/DIAL/en/dialux/manuals.html