REZIME Infracrvena tehnologija nala je svoje mjesto u industriji za osiguranje i odravanje kvalitete neophodne na dananjem globalnom tritu. Primjenjuje se i u medicini, astronomiji, graevinarstvu, znanstvenoj djelatnosti, u odravanju kao novi alat za odravanje po stanju. U okviru zatite od poara, termografski se sustavi koriste za otkrivanje latentnih poara, pronalaenje osoba u objektu zahvaenom poarom, kod testiranja elemenata na otpornost od poara. Koristi za i pri nadzoru objekata i prostora, prometa, zagaenja okolia. U zgradarstvu je njezina primjena kod ispitivanja kvalitete izolacije objekta, utvrivanje mjesta s poveanom vlagom. Termografskim snimanjem zgrada, te kasnijom strunom interpretacijom mogue je locirati nedostatke konstrukcije i usmjeriti zahvate na rekonstrukciji prema optimalnom poboljanju energetske efikasnosti sustava zgrade (energetske iskaznice zgrada). Posebno je naglaena primjena IC termografije kasnije pri odravanju i koritenju objekta. Pri zatiti lokaliteta kulturne batine IC tehnologija vri kontrolu bez razaranja.
Kljune rijei: infracrvena (IC) termografija, IC ureaj (IC kamera), termovizija, temperatura, emisivnost, IC zraenje, elektromagnetski (EM) valovi
1. O EMU SE ZAPRAVO RADI ?!
IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na povrini tijela. Temelji se na mjerenju intenziteta infracrvenog zraenja s povrine promatranog tijela. Da bi se temperatura na daljinu uope mogla mjeriti, potrebna je neka informacija o toj temperaturi. Ta informacija sadrana je u fizikom zakonu prema kojemu sva tijela odailju energiju: W = f ( , T ) , gdje je koeficijent sposobnosti odailjanja (emisije) i ovisi o kemijskom sastavu materijala, a T je temperatura u K. Iz ovog zakona je vidljivo, s obzirom da 0K odgovara temperaturi od 273,3 C (apsolutnoj nuli), da na toj temperaturi nema zraenja energije. No ovakve niske temperature nalaze se u dalekom svemiru i moe se rei da sve to nas okruuje odailje energiju u obliku topline. Poznato je i da sva tijela iznad temperature apsolutne nule zrae, ovisno o kretanju svojih molekula kao posljedicom djelovanja temperature, to zraenje je vee ili manje. Naravno niti svi materijali ne zrae istim intenzitetom. Znane su tone ovisnosti koliko energije zrae pojedini materijali ovisno o svojoj temperaturi. Odailjanje te energije dogaa se u obliku elektromagnetskih valova i to je dobro poznata pojava s obzirom da elektromagnetske valove koristimo u ivotu u raznim 328 oblicima. Dakle, nositelj energije je elektromagnetski val valne duljine od 2 m do 13 m. Iste takve valove, ali valne duljine od 0.4m do 0.75m mi vidimo kao optiku svjetlost, dok nam valna duljina odreuje boju. Da valne duljine zamjeujemo i u infra spektru bili bismo zaslijepljeni - energijom, jer sva tijela odailju energiju. I sada je jasno da je uloga IC kamere da nam prenese sliku iz oku nevidljivog podruja u vidljivu sliku. Elektronikim putem stvara se termika slika promatranog objekta u realnom vremenu pri IC ureaju - kameri, a tu se jedan dio spektra elektromagnetskih valova oku nevidljiv (onaj od 2 m do 13 m) koji sadri velik broj informacija o promatranom, premjeta u oku vidljivo podruje (ono od 0,4 m do 0,75 m). Tako dobivenu sliku mogue je analizirati kao emitiranu toplinsku energiju objekta, snagu zraenja prispjelu na detektor IC kamere, a uz primjenu poznatih zakonitosti fizike. Za ovu tehniku mjerenja znani su i nazivi IC radiometrija u medicini ili termovizija za kvalitativna praenja. Jednostavno, IC mjerenja moemo podijeliti i u dvije grupe: kvalitativna i kvantitativna. Za prva je vano da registriramo i uoimo, za druga da precizno mjerimo. Dakle s jedne strane imamo zahtjeve na preciznu i dobru vidljivost (optiku) u IC spektru EM valova (vojska, policija, vatrogastvo, slube spaavanja), a s druge pak strane zahtjevi su za preciznim i umjerenim instrumentom koji je u stanju registrirati temperaturne promjene u tisuinkama stupnja kelvina (K) odnosno celzijusa (C), doznaenih i reflektiranih od objekta ka detektoru IC kamere. Za otkrie infracrvenog (IC) zraenja zasluan je fiziar Sir William Herschel (1738.-1822.). On je godine 1800-te ve bio poznat po svom otkriu planeta Urana, koji je bio prvi planet otkriven pomou teleskopa. Herschel je zapazio kako svijetlo koje prolazi kroz razliito obojene filtere razliito zagrijava stvari, pa je odluio napraviti eksperiment kako bi testirao svoje zapaanje. Upotrijebio je prizmu da razlui bijelu svijetlost u boje spektra.
Termometar je stavio na jednu od razluenih boja spektra, dok su ostali termometri bili bez utjecaja svjetla. Oni su mu sluili kao kontroleri eksperimenta. Mjereno u jednakim vremenskim intervalima primjetio je da su dobivene vrijednosti sve vee kako ide prema crvenoj svijetlosti, npr. zelena svjetlost inila je termometar toplijim nego plava svjetlost, uta svjetlost inila je termometar toplijim nego zelena svjetlost, dok je crvena svjetlost uinila termometar najtoplijim. Zainteresiran tim rezultatom odluio je postaviti termometar izvan razluenog spektra odmah uz crvenu boju. Postavljeni termometar postigao je maximalnu vrijednost, a Herschel je zakljuio da postoji jo neko zraenje izvan oku vidljivog spektra, kojemu su priroda i svojstva jednake svjetlosti, nazvao ga infracrveno zraenje.
2. INFRACRVENO ZRAENJE Infracrveno (IC) zraenje dio je elektromagnetskog (EM) spektra i poinje ispod vidljivog dijela spektra, a protee se do preko 200 m, kada IC zraenje prelazi u mikrovalno podruje koje je gornji nivo radio valova. Za praktinu primjenu u termografiji IC spektar je prihvatljiv u podruju 2m do 13 m. Za vrijednosti ispod 2m, pa do gornje granice oku vidljivog podruja, kaemo da ulaze u blisko infracrveno podruje (NIR - near infrared), podruje u kojem postoje posebni NIR IC ureaji i koriste se za medicinsku i farmaceutsku dijagnostiku, dijagnostiku hrane i agrokemijsku kontrolu kvalitete, te pri istraivanju izgaranja. 329 Slika prikazuje primjenu spektra elektromagnetskih valova sa naglaskom na nama korisno podruje za infracrvena mjerenja (IR). Kada bi govorili o stupnju informacija koje nam ono daje i donosi, onda bi jednostavno mogli kazati da se tu nalazi izuzetno velik broj korisnih podataka, ali naim oima nedostupnih.
Kao to vrijedi za vidljivi dio spektra, i IC zraenje se pokorava osnovnim zakonima koji vrijede za elektromagnetsko zraenje. Ono se razlikuje samo po valnoj duljini i frekvenciji. Kako IC zraenje nije vidljivo, za praktinu primjenu mora se pretvoriti u neki drugi oblik energije: elektrinu, mehaniku ili kemijsku. Ta pretvorba odvija se dakle u tim posebnim IC ureajima uz upotrijebu detektora koji pak ukljuuju termoparove, termometre, bolometre, fotografske ploe ili fotoelije. Za korisnika je svakako primjena od primarnog interesa, a nain konverzije je sporedan. Danas proizvedeni ureaji za detekciju IC zraenja svrstavaju se u dvije kategorije: one za mjerenje temperature (radiometrija) i one za snimanje raspodjele temperature na povrini objekata (termografija).
3. UREAJI ZA DETEKCIJU IC ZRAENJA (IC KAMERE) Primjena infracrvenog zraenja, tkzv. infracrvena tehnika poela se znaajnije razvijati tek u drugom svjetskom ratu. Posebno se razvila primjena u vojne svrhe, za snimanje terena iz aviona ili umjetnih satelita, te za industrijsku kontrolu. Od sredine 60-ih godina postoje na komercijalnom tritu razni tipovi kamera. Poetni tipovi kamera bili su vrlo spori, dok se dananji tipovi kamera kvalitetom slike mogu izjednaiti sa TV-om. Svi tipovi kamera koriste tkzv. optomehaniko skeniranje, te se zovu jo i IC skeneri (u poetku su bili skeneri dio IC sistema, kao i dio za pohranu slike, raunalo ili procesor). Dananje kamere ujedinjuju sve funkcije u sebi. U drugoj polovici 80-ih javljaju se za razliku od ranijih tipova koji imaju samo jedan detektor i gdje se slika stvara mehaniki, tkzv. kamere koje koriste vie detektora. Naime slika sa objektom prenosi se preko optike na matricu detektora koja se sastoji od stotinu linija, a svaka linija od stotinu detektorskih elemenata koji pokrivaju itavu povrinu na koju se projecira slika. Takav tip detektora zove se FPA (Focal Plane Array). To stvaranje slike mehaniki, tkzv. tehnologijom rotirajuih prizmi, zahtijevalo je posebno hlaenje ureaja tekuim duikom to je ograniavalo dodatnu mobilnost ureaja, pa se IC kamere upotrebljavaju laboratorijski. Tek daljnji razvoj tehnologije hlaenja detektora omoguio je da i IC kamere budu pokretne poput klasine video kamere i polako uu i u komercijalnu primjenu, prvotno u sustave odravanja elektroenergetskih postrojenja.
10nm 100nm 1m 10m 100m 1mm 10mm 100mm 1m 10m 100m 1km X-Valovi UV Vidljivo IR Mikrovalovi Radiovalovi NIR 2m 13m 330
Pioniri IC snimanja 1958-1963 Dananja IC kamera firme FLIR (kompanije AGA i Bofors)
IC kamera uzima u obzir koeficijent emisije, udaljenost objekta, temperaturu okoline, te sve te podatke obrauje u svom procesoru i kao rezultat daje tonu temperaturu povrine mjerenog objekta. Znai, primjena infracrvene termografija mogua je tamo gdje se na temelju temperaturne razlike prema referentnom uzorku moe napraviti analiza mjerenoga. To znai pak da nije dovoljno samo snimiti objekt IC kamerom, ve je potrebno i snimljeno analizirati posebnom PC opremom i programskom aplikacijom te izradi protokol IC snimanja.
4. ODRAVANJE UZ PRIMJENU IC UREAJA Za svakog korisnika IC termografije, snimka se obraduje raunalom posebnom programskom aplikacijom za analizu IC zapisa, a zavrno se izdaje Protokol - Izvjee (ili nalaz - atest) snimljenog sa naznakom defekta i preporukom sanacije. Upravo je definiranje i prepoznavanje graninih vrijednosti otkrivenih nepravilnosti predmet izuavanja i poznavanja pojedine grane djelatnosti i svakako zahtijeva strune analize koje se stjeu kroz obvezno kolovanje termografista i naravno iskustvo u raznim radnim uvjetima. Kao bezkontaktna temperaturna mjerna metoda infracrvena termografija omoguuje korisniku otkrivanje raznolikih potencijalnih greaka i to bez potrebe prekida procesa proizvodnje i trokova koji su povezani tim prekidom! Pojava zagrijavanja u mnogim sluajevima ukazuje na stanje kvara. Termografskim se ureajima mogu vrlo dobro pratiti stanja elemenata za prijenos elektrine energije, rashladnih postrojenja, transformatorskih stanica, kao i same proizvodnje elektrine energije. Jednako tako moe se pratiti stanje izolacije, mree cjevovoda u procesnoj industriji, vrelovoda u toplinarstvu, kvalitete obloga pei za taljenje, rotacijskih pei u cementnoj industriji, stanje leajeva na strojevima. U okviru zatite od poara, termografski se sustavi koriste za otkrivanje latentnih poara, pronalaenja osoba u objektu zahvaenom poarom, ispitivanja elemenata na otpornost od poara. Nadalje, IC termografija se koristi za nadzor objekata, prostora, prometa i zagaenja okolia. U zgradarstvu se primjenjuje kod ispitivanja kvalitete izolacije objekta, utvrivanja mjesta s poveanom vlagom, itd. Primjenjuje se i u medicini, znanstveno-istraivakom radu iz podruja provoenja topline, mehanike fluida, kontrole bez razaranja zatite kulturne batine. Primjenu ove tehnologije u vojne svrhe nije potrebno naglaavati.
4.1. IC termografija pri kontroli elektroenergetskih (ee) postrojenja Pomou primjene IC termografske tehnike i IC ureaja mogue je kako je spomenuto za normalnog pogonskog stanja, bez ostvarivanja kontakta s objektom kojeg se ispituje, otkrivanje povienog zagrijavanja elektrikih i mehanikih komponenti, ime se sprjeavaju ozbiljni kvarovi odnosno ukazuje se na lou ili neodgovarajuu toplinsku izolaciju. Na taj nain smanjuje se broj neplaniranih ispada pogona. Izravni uinci oituju se u ubrzanju postupka dijagnosticiranja kvara i provjeri poduzetih zahvata, utedi energije, zatiti kapitalne opreme, kao i smanjenju premija osiguranja (za sada u EU). Maksimaliziranjem raspoloivosti opreme, uz potvrdu njene pouzdanosti, ali i ukazujui na mogua kritina 331 mjesta, poveava se i ukupno vrijeme rada, odnosno proizvodnje. Ispitivanje elektrine opreme najee ukazuje na probleme uzrokovane odnosima struje i napona. Openito, "toplo mjesto" u elektrinom strujnom krugu pojavljuje se kao posljedica npr. nedovoljno pritegnutog, oksidiranog ili korodiranog spoja, ali i nepravilnog rada samog aparata. Zato i IC termografija nalazi primjenu u podrujima kao: proizvodnja el. opreme, preventivno odravanje postrojenja (u proizvodnji el. energije, u prijenosu i distribuciji, u industriji i transportu). Stanje ee opreme na kojoj je uoeno poveanje temperature (prema novoj klasifikaciji) moe se po Joule-ovom zakonu procijeniti temeljem kriterija prema poznatoj referentnoj i korektnoj temperaturi, gledano pod istim radnim uvjetima, i uzimanjem u obzir dobivene temperaturne razlike izraene kroz delta t : Delta T preko 30C ili ako je apsolutna temperatura preko 80C .. .. Klasa 'A' Zahtjeva HITNU intervenciju ! Delta T od 5C do 30C ................................................................. .. Klasa 'B' Zahtjeva intervenciju kod prvog zaustavljanja pogona ! Delta T do 5C .............................................................................. .. Klasa 'C' Zahtijeva praenje stanja i planiranje skore intervencije !
Ova klasifikacija stanja el. opreme uraena je prema "itc"-u (Infrared Training Center). Da bi se odredilo nazivno povienje temperature kod optereenja koja su manja od 100% - tnog, koristimo dakle za izraun Jouleov zakon, to je takoer predmet spomenutog kolovanja termografista. Preporua se za kontrolu i inspekciju ee postrojenja uvoenje tzv. "ciklusa odravanja" pomou IC praenja stanja el. opreme, a koji se moe prilagoditi gotovo svakoj industrijskoj sredini. Tako se npr. mogu dobiti podaci: o tipovima popravaka, o broju komponenti koje su zamijenjene, o potrebnom broju rezervnih dijelova, o ostalim vanostima za pogonsku spremnost postrojenja. Mogue je izvriti ocjenu efikasnosti uraenih popravaka kao i njihovog periodikog praenja, a koje ima za cilj smanjenje kvarova, posebno onih najteih. Ovako generirani podaci omoguavaju povratnu vezu koja je nuna u stvaranju efikasnog sustava odravanja postrojenja. To je upravo pravi razlog uvoenja preventivnih pregleda metodom IC termografije. Daljnjom detaljnom analizom, koliko opada broj godinjih kvarova s brojem godinjih kontrola IC termografijom, doli bi do izuzetnih rezultata: ako je godinji broj kvarova nekog energetskog postrojenja 100, onda ve kod primjene jedne IC termografije on iznosi 85, kod dvije primjene godinje to je 45, a kod tri IC termografije godinje (znai svaka etiri mjeseca) pada na fantastinih 28! Naveden je dijagram kako bi to grafiki mogli prikazati: Nekoliko primjera IC termografijom registriranih nepravilnosti ee postrojenja:
Izlaz 10kV iz TS na dalekovod Dosjed VN osiguraa u RO pri VN dijelu TS 332
Dosjed osiguraa u RO pri NN dijelu TS Spoj VN kabla na 10kV strani transformatora
4.2. IC termografska kontrola gubitaka toplinske energije Pomou IC opreme mogue je na daljinu mjeriti temperaturu objekta, vidjeti gdje nastaju gubici toplinske energije iz zgrada, procesnih postrojenja i slino, toplovodnih ili parovodnih cijevnih instalacija i elemenata (podzemnih i nadzemnih), kontrolirati poare. Pojava zagrijavanja u mnogim sluajevima ukazuje na greke. Termografskim se ureajima vrlo dobro mogu pratiti stanja izolacije, mree cjevovoda u procesnoj industriji, vrelovoda u toplinarstvu pri distribuciji tople vode i pare, kontrolirati izmjenjivae topline i kotlove, kvalitetu obloga pei. Pri kontroli podzemnih instalacija mree vrelovodnih cijevi (raznih presjeka) u gradskoj distribuciji od toplane do toplinskih stanica u stambenim objektima, IC termografija zauzima sve znaajniju ulogu. Uz pomo IC kamere mogue je pratiti podzemnu instalaciju cijevi i na osnovu raunalne IC analize, te usporedbe sa izvedbenom tehnikom dokumentacijom, vrlo precizno odrediti mjesto defekta - propusta, odnosno mjesto otvaranja (podzemne vrelovodne instalacije nalaze se na dubini od 0.80m i do vie od 2.00m). Ponekad dokumentacija nije potrebna jer je puknue cijevi toliko da se nepravilno grije vea povrina iznad defekta. Vano je pri ovakvom praenju paziti na "vanjske utjecaje" koji mogu toliko "iskriviti" IC sliku da dovedu do krivih rezultata interpretacije (npr. utjecaj sunevih zraka na mjerenu povrinu, prije parkirano vozilo na trasi prolaza cijevi vidljivo je vise sati, drvee uz trasu, okolne kanalizacijske cijevi i propusti kanalizacije, refleksije uline rasvjete, vlanost povrine, utjecaj vjetra i dr.). Zato pri zavrnoj analizi IC zapisa i pri kreiranju protokola za toplinske podzemne mree snimane u raznim godinjim dobima, danju ili nou, o "vanjskim utjecajima" i njihovoj emisiji treba posebno voditi rauna. Ponekad je potrebno koristiti i druge metode dijagnostike, npr. prisluni ureaj poznat i pod nazivom echo-sonder, i usporediti dobivene rezultate. Naravno zbog hitnosti takovih intervencija neophodno je dobro poznavanje svih moguih metoda, a posebno IC tehnike. Kako je ovo nova metoda praenja stanja vrelovodnih podzemnih instalacija neophodno je snimiti "poetno stanje" za kontinuirano praenje i uredno aurirati svaku promjenu (zahvat pri otklonu kvara). Tako se mogu registrirati podaci o kvaliteti izolacije, pa ak i definirati gubici. Samo praenje mogue je organizirati na vie naina. Za napomenu je da se najbolji rezultati postiu snimanjem iz zraka! Nekoliko primjera IC termografijom registriranih nepravilnosti:
Propust magistralnog podzemnog Pogled iz helikoptera na propust Propust instalacije ispod Vrelovoda magistralnog vrelovoda tram. tranica 333 4.3. IC termografija u zgradarstvu IC mjerenjem fasadne izolacije zgrade dolazi se do podataka o kvaliteti toplinske izolacije, a time i do spoznaje o utedi energije. Mjeri se postojanje "toplih mjesta", mjesta rasipanja energije. Kod mjerenja propusta krovne izolacije trae se podruja vlaenja. Ovdje pak treba paziti pri izdavanju zavrne analize jer se propusti javljaju na jednome mjestu, a stvarno "curenje" se dogaa sasvim na drugome mjestu. Zato je obvezna tehnika dokumentacija objekta za ispravno tumaenje snimljenog, ili pak veliko iskustvo termografista. Infracrvena termografija je dakle izuzetno korisna metoda za vizualizaciju toplinskih gubitaka kroz elemente konstrukcije kod istraivanja i unapreivanja energetske efikasnosti zgrada. Pomou termografskih snimaka elemenata graevne konstrukcije mogue je u njima, neagresivnom metodom prepoznati nedostatke vezane uz toplinske karakteristike. Sposobnost termografskog ureaja (IC kamere) da brzo i efikasno registrira male razlike temperature ine ga pogodnim za odreivanje diskontinuiteta temperaturne razdiobe na povrini graevinske opne. Termografskim snimanjem zgrada, te kasnijom strunom interpretacijom mogue je locirati nedostatke konstrukcije i usmjeriti zahvate na rekonstrukciji prema optimalnom poboljanju energetske efikasnosti sustava zgrade. Od 01. listopada 2007. u Republici Hrvatskoj stupio je na snagu Zakon o prostornom ureenju i gradnji koji prihvaa IC termografska mjerenja u graevinarstvu kao metodu pri analizi energetske uinkovitosti objekata (pronalaenje toplinskih mostova ovojnice objekta, propusta pri izolaciji objekta), a kao mjerna metoda bez razaranja omoguuje i pronalaenje mjesta propustnosti hidroizolacije i vlaenja u prostor. Pri odravanju i koritenju objekata ukazuje se na mjesta nepravilnosti, propusta ili puknua poloenih instalacija: podnih, zidnih, stropnih ! A od 31. oujka ove godine, u svrhu energetske uinkovitosti objekata, Republika Hrvatska poela je sa primjenom regulative o energetskoj certifikaciji zgrada i izdavanju energetskih iskaznica u zgradarstvu za sve javne objekte povrine vee od 1000 m 2 , te za sve objekte koji su predmet prodaje, najma ili leasinga. IC termografija ukljuena je kao metoda u energetske preglede ! Nekoliko primjera IC termografijom registriranih nepravilnosti u zgradarstvu
Loa izvedba izolacije, dolazi Loa izolacija vrata, do kondenzacije i vlaenja veliki gubici toplinske energije
Nema izolacije proeljnih povrina, veliki gubici topline
334
Kameni svod oko prozora ukazuje na nekadanji kolni ulaz (proelje kompletno ureeno i restaurirano zgrada Opine Varadin, ali se zbog razliitih materijala IC nazire ugraeni nekoliko stotina godina stari kamen)
4.4. IC termografija za detekciju propusnosti plina i plinskih instalacija Primjenom najnovije tehnologije za detekciju propusnosti plina i plinskih instalacija, kako nadzemnih tako i podzemnih, mogua je detekcija vie vrsta plinova, to ovisi o ugraenom IC detektoru u samu kameru i o njegovoj selektivnoj karakteristici u IC podruju elektromagnetskih valova. Ta tehnoloka novost zove se GasFindIR kamera i dolazi od prvog svjetskog proizvoaa IC ureaja firme FLIR.
5. ZAKLJUAK esto je teko procijeniti velike gubitke nastale oteenjem ureaja i postrojenja u radu, npr. zbog prekida el. energije ili pregrijavanja motora u procesu proizvodnje, velike gubitke toplinske energije zbog npr. nepoznatog propusta podzemne vrelovodne instalacije ili pak zbog loe izvedene toplinske izolacije u zgradarstvu, odnosno njenog propusta. Takoer je prilino teko kvantitativno izmjeriti dobitke od pravovremenog programa preventivnog odravanja. No kada se predaju tehniki izvjetaji o neplaniranom prekidu procesa proizvodnje, mimo planiranog i kalkuliranog redovnog odravanja, dolazi se do velikih iznosa. Poznato je da broj kvarova, pogotovo u procesnoj industriji, predstavlja jako velike trokove pa su i utede koje se postiu uvoenjem i primjenom IC termografije izuzetno velike. Uz redovitu i svakako ispravnu primjenu pri odravanju, IC termografija maximalno e se zatititi ureaje i njihovu ispravnost, otkriti finese potencijalnih kvarova i uvijek omoguiti popravak u najpovoljnijem trenutku za korisnika. Sigurno je da e se redovitim uvoenjem i primjenom IC termografije pojavljivati i sve vie aplikacija i mogunosti njene primjene kao bezkontaktne mjerne metode i metode ispitivanja bez razaranja, a uvoenjem tkzv. ciklusa odravanja IC praenjem stanja opreme, koje se moe prilagoditi gotovo svakoj industrijskoj sredini, ostvarit e se povratna veza izmeu odravanja i planiranja tog odravanja koja je nuna u stvaranju uinkovitog sustava odravanja postrojenja. No treba znati da e se paralelno sa uvoenjem IC termografije u sustav redovnog odravanja pojaviti potreba za kolovanim termografskim kadrom i da je neophodna kvalitetna organizacija i pristup toj izobrazbi prema vaeim i propisanim pravilima i normama. U Republici Hrvatskoj osnovana je 2005. g. Udruga za infracrvenu termografiju (HUICT) koja je 2008. g. primljena u punopravno lanstvo EU nacionalnih udruga i koja vodi evidenciju ovlatenja termografista i sudjeluje u provedbi kolovanja na meunarodnoj razini, osnovanom pri Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Koritena dokumentacija i IC slike KOSTELGRAD-a. Fotografije kamere od firme FLIR Systems. Objavljeno i na internet stranicama: http://www.kostelgrad.hr http://www.huict.hr