Analiza Prijelaznog Povratnog Napona Na Prekidaču Prilikom Prekidanje Iks Bliskog Ks-A

PRIJELAZNE POJAVE i
ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST u EESu
Prof.dr.sc. Ivo Uglei, dipl.ing.

Doc.dr.sc. Viktor Milardi, dipl.ing.
Mr.sc. Milivoj Mandi, dipl.ing.
Boidar Filipovi-Gri, dipl.ing.
http://www.fer.hr/predmet/ppekues
1
1
ANALIZA PRIJELAZNOG POVRATNOG
NAPONA NA PREKIDAU PRI
PREKIDANJU STRUJE BLISKOG KRATKOG
SPOJA
2
1
Povratni napon definicije i pojmovi
Povratni napon (PN) je napon koji se javlja na stezaljkama sklopnog
aparata neposredno nakon gaenja elektrinog luka.
Slika 1. Povratni napon
1 di (t )
C
u A (t ) = i (t ) dt = E m i (t ) R + L
dt

t

u A (t ) = Em 1 e cos 0t

gdje je:
=2L/R vremenska konstanta strujnog kruga (s),
0=1 LC kruna frekvencija (Hz),
1
Em tjemena vrijednost napona izvora (V). 3
-Prijelazni povratni napon (PPN) je povratni napon u vremenskom

intervalu (od nekoliko milisekundi nakon gaenja elektrinog luka) u
kojem ima izrazito prijelazni karakter.
-Poetni prijelazni povratni napon (PPPN) je povratni napon u
vremenskom intervalu od nekoliko mikrosekundi nakon gaenja
elektrinog luka.
-Strmina (ili brzina porasta) povratnog napona je omjer izmeu prve
amplitude povratnog napona i vremena potrebnog za postizanje te
amplitude:
du U
s A = A = tg m
dt tm
gdje je:
Um maksimalna vrijednost poratnog napona (V),

tm vrijeme od trenutka gaenja luka pa sve do pojave napona Um (s).
4
1
-Faktor amplitude povratnog napona je omjer izmeu maksimalne
vrijednosti povratnog napona i tjemene vrijednosti napona mree:
Um
K=
Em
Slika 2. Prikaz ispitnog povratnog napona dvoparametarskom (a) i

etveroparametarskom (b) krivuljom 5
1
Oblik povratnog napona ovisi o strujnom krugu. U nekim sluajevima,

praktiki u sustavima s nazivnim naponom 100 kV, povratni napon je
karakteriziran poetnom velikom strminom porasta, a kasnije malom.
U takvom sluaju ispitni povratni napon definira se etveroparametarskom

krivuljom (slika 2. b).
U ostalim sluajevima, praktiki u sustavima s nazivnim naponom <100

kV, ispitni povratni napon definira se dvoparametarskom krivuljom (slika
2. a).
Da bi uzeli u obzir i usporavanje poetne strmine prijelaznog povratnog

napona (PPN), uzrokovano lokalnim kapacitetima na strani izvora, uvodi
se i linija kanjenja.
Pri tome se zahtijeva da anvelopa ispitnog povratnog napona ne smije biti

ispod etveroparametarske (odnosno dvoparametarske) krivulje, te da
anvelopa ispitnog povrtnog napona smije samo jedanput proi kroz liniju
kanjenja, ali ju ne smije presjei. 1
6
Poetni dio povratnog napona, nazvan jo i poetni prijelazni povratni
napon (PPPN), uzrokovan je poetnom oscilacijom male amplitude zbog
refleksije od prvog veeg diskontinuiteta na sabirnicama.
Po svom karakteru vrlo je slian povratnom naponu kod bliskog kratkog

spoja, samo to je amplituda prvog naponskog vrha puno manja, ali je zato
strmina vea.
Poetni prijelazni napon definira se krivuljom prikazanom na slici:
7
1
Slika 3. Poetni prijelazni povratni napon
Prekidanje izmjenine struje
Jedna od osnovnih zadaa prekidaa je odvajanje dijela mree u kvaru,

kao na primjer voda.
Slika 4. Odvajanje dijela mree u kvaru prekidaem
Sustav zatite aktivira prekida. Kontakti se odvajaju i stvara se elektrini

luk. Kod prikladnih uvjeta prekida prekida u nul-toki struje.
Mrea reagira na prekidanje struje pojavom prijelaznih oscilacija tzv.

prijelaznim povratnim naponom na stezaljkama prekidaa.
Ako je prijelazni povratni napon koji se pojavi na prekidau nakon

prekidanja struje previsok, prekida ne uspijeva definitivno prekinuti
struju, odnosno dolazi do pojave elektrinog luka.
8
1
Kod modernih visokonaponskih prekidaa razlikujemo dva tipa kvarova
razliitih svojstava. Ako je odmah nakon nultoke struje strmina
prijelaznog povratnog napona du/dt (tzv. poetni dio prijelaznog povratnog
napona) vea od neke kritine vrijednosti, kanal luka koji je gotovo nestao
ponovo se uspostavlja Jouleovim gubicima. Ovaj period kontroliran
energetskom ravnoteom naziva se reim termikog proboja.
Slika 5. Ispitni oscilogrami SF6 prekidaa pri struji od 72 kA: a) uspjeno prekidanje
struje i b) termiki proboj
Slika prikazuje ispitne oscilograme za SF6 prekida, pri struji od 72 kA.
Strmina prijelaznog povratnog napona nakon nultoke struje je oko 2
kV/mikros. Otprilike 2 mikros nakon nultoke struje (u drugom sluaju)
napon odstupa od krivulje prijelaznog povratnog napona, mijenjajui se
prema naponu luka unutar vremenskog intervala od nekoliko 1
9
mikrosekundi.
Nakon uspjenog termikog prekidanja prijelazni povratni napon moe
dosei takvu tjemenu vrijednost Uc da nastupi proboj izmeu kontakata
prekidaa. Ta se pojava naziva dielektriki proboj izmeu kontakata
prekidaa.
Slika 6. Ispitni oscilogrami SF6 prekidaa pri struji od 50 kA: a) uspjeno prekidanje
struje i b) dielektriki proboj blizu tjemene vrijednosti povratnog napona
Lijevi oscilogram prikazuje uspjeno prekidanje, dok desni oscilogram

prikazuje pojavu dielektrikog proboja blizu tjemene vrijednosti napona.
Tipina znaajka ovog kvara je toliko brzi slom napona da se ne moe
razluiti na oscilogramu.
10
1
Postojanje ova dva osnovna reima kvara, svakog sa svojim svojstvima,

ima vane posljedice na podruje primjene prekidaa.
Od raznih vrsta moguih mjesta kvarova i stanja u mrei, od interesa su

samo oni kvarovi koji uzrokuju najvea naprezanja obzirom na strminu
prijelaznog povratnog napona (du/dt) i visinu povratnog napona (Uc) te na
veliinu struje kratkog spoja I.
Iskustvo pokazuje da je za veliinu tjemene vrijednosti povratnog napona,

tj. za reim dielektrikog proboja, kritian kvar na stezaljkama prekidaa.
Za reim termikog proboja kritian je kvar koji se javlja na vodu na nekoj
udaljenosti od prekidaa.
Najvea naprezanja javljaju se u sluaju relativno kratkih vodova duljine

nekoliko kilometara. Stoga se ovaj kvar naziva kilometriki kvar ili ee
bliski kratki spoj.
11
1
Openito, elektrini luk u prekidau moe utjecati na prijelazni povratni

napon svojim naponom luka i rezidualnom strujom.
S namjerom da se mree jedinstveno opiu uvodi se pojam idealnog

prekidaa koji prekida struju bez napona luka i rezidualne struje.
Povratni napon stvoren ovakvim idealnim prekidaem naziva se prirodni

prijelazni povratni napon.
Kod modernih prekidaa, osobito SF6 prekidaa, znaajniji utjecaj

prekidaa (elektrinog luka) na prijelazni povratni napon promatra se
samo u specijalnim sluajevima, kao to je reim poetnog dijela
prijelaznog povratnog napona.
12
1
Odreivanje prijelaznog povratnog napona ukljuuje prethodno

rjeavanje sljedeih problema:
Odreivanje struje kratkog spoja I, tj. struje koju prekida mora prekinuti.
Odabir prikladnog modela za raunanje prijelaznog povratnog napona

transformiranjem mree.
Model treba uzeti u obzir prikladnu topologiju mree i parametre, uvjete

prekidanja kvara i kvara.
Ukoliko sa analizira kvar blizu generatora, pri odreivanju struje

prekidaa treba uzeti u obzir i opadajue istosmjerne i izmjenine
komponente struje kratkog spoja.
13
1
Bliski kratki spoj
Pod pojmom bliski kratki spoj podrazumijeva se kratki spoj nastao na
odreenoj udaljenosti (obino nekoliko kilometara) od prekidaa. Iako se
radi o manjem iznosu struje, u odnosu na struju koju prekida prekida u
sluaju sabirnikog kratkog spoja, moe se dogoditi da prekida ne uspije
prekinuti tu struju. Razlog tome lei prvenstveno u velikoj strmini povratnog
napona.
Na slici 7. prikazana je nadomjesna shema koja sadri prekida, sinkroni
generator i mjesto kratkog spoja na dalekovodu udaljeno od prekidaa
nekoliko kilometara.
Slika 7. Bliski kratki spoj 14

1
Bliski kratki spoj
Na slici 7. a) prikazan je fazni napon kao funkcija duljine voda za vrijeme

kratkog spoja, neposredno prije otvaranja prekidaa.
S lijeve strane prekidaa napon je jednak nazivnom naponu generatora, na

mjestu kratkog spoja je jednak nuli, a na prekidau je jednak produktu
struje kratkog spoja i reaktancije voda od prekidaa do mjesta kratkog
spoja, IkX.
U trenutku prekidanja struje t=0, raspada se sustav na dva dijela koji, za

vrijeme tako nastale prijelazne pojave, titraju razliitim frekvencijama.
Napon lijeve stezaljke prekidaa Ug raste prema vrijednosti napona izvora

titrajui pri tome frekvencijom izvora.
Napon desne stezaljke Uv prekidaa pada na nulu titrajui pri tome puno
viom frekvencijom koju diktiraju parametri voda Rv, Lv i Cv. Na otvorenom
prekidau javlja se povratni napon:
u A (t ) = u g (t ) uv (t )
15
1
Bliski kratki spoj
Da bismo odredili izraz za povratni napon, strujni krug sa slike 7.
nadomjestit emo nadomjesnom shemom prema slici 8.
Slika 8. Nadomjesna shema za odreivanje povratnog napona kod bliskog kratkog spoja
Prijelazna pojava napona ug odreuje se iz uvjeta ravnotee za titrajni krug

Rg, Lg i Cg na isti nain kao i kod sabirnikog kratkog spoja.
Pri tome se polazi od injenice da je poetna vrijednost napona ug(Ug0) u

trenutku t=0, odreena poetnom vrijednou napona voda Uv0 i naponom
gaenja luka UA0:
U g 0 = U v 0 + U A0 (5.1)
16
1
Bliski kratki spoj
Poetnu vrijednost napona voda Uv0 moemo odrediti iz uvjeta koji vladaju
na vodu neposredno prije prekidanja struje kratkog spoja iK, dakle za t0.
iK (t ) = 2 I K sin t (5.2)
diK (t )
uv (t ) Lv = Lv 2 I K cos t (5.3)
dt
gdje je:
Lv induktivitet voda,
Lv=Xv reaktancija voda,
Xl=Xv/l jedinina reaktancija voda,
l duljina voda.
Za t=0 slijedi:
U v0 = X ll 2 I K (5.4)
Za ug vrijedi sljedei izraz:
t
u g (t ) = Em (Em + U A0 U v 0 ) sin g t + cos g t e (5.5)

g
17
1
Bliski kratki spoj
Kruna frekvencija g i koeficijent priguenja , odreuju se iz sljedeih izraza:
1 R
g = g (5.6)
Lg C g 2 Lg
Napon na strani voda, uv(t) ima pilasti oblik, a posljedica je refleksije

naponskih putnih valova na vodu.
Naponski putni valovi nastaju tako da se u trenutku prekidanja struje

osloboeni naboj voda raspada na dva jednaka dijela (s pilastom
razdiobom potencijala du voda) koji se kreu po vodu u suprotnim
smjerovima brzinom v=310e8 m/s.
Na otvorenom kraju voda putni val se reflektira s istim predznakom, a na

kratkospojenom kraju voda s obrnutim predznakom. Trajanje periode
pilastog napona iznosi Tv=(4l)/v, a njegova frekvencija fv=v/(4l).
18
1
Bliski kratki spoj
to se tie naprezanja prekidaa kod prekidanja bliskog kratkog spoja

presudnu ulogu ima upravo strmina napona na strani voda.
Prva amplituda povratnog napona UA podudara se vremenski s prvim

maksimumom napona na strani voda uv, koji se pojavljuje u trenutku
TA=(2l)/v.
Frekvencija prijelazne komponente napona ug mnogo je nia od

frekvencije prijelazne komponente napona uv, pa se krivulju ug(t) u
intervalu 0-Ta moe nadomjestiti vodoravnim pravcem:
u g (TA ) U g 0 = U v 0 U A0 (5.9)
Zanemarimo li poetno priguenje napona uv, prva tjemena vrijednost

pilastog napona iznosi:
uv (TA ) U v 0 (5.10)
19
1
Bliski kratki spoj
Prva amplituda povratnog napona, ako jo zanemarimo i napon gaenja
luka UA0, odreuje se iz (5.1), (5.9), (5.10), i iznosi:
U A 2U v 0 = 2lX l 2 I K (5.11)
Strmina poetnog dijela povratnog napona rauna se iz izraza:
UA
sA = vX l 2 I K (5.12)
TA
20
1
Bliski kratki spoj
Slika 9. Povratni napon za sluaj bliskog kratkog spoja

21
1
Bliski kratki spoj
Ako se brzina irenja putnih valova i valna impedancija izraze preko
konstanti voda:
1 L1
v= , Zv =
L1C1 C1
Izraz za strminu poprima oblik:
s A Z v 2 I K
Kritina udaljenost za bliski kratki spoj moe se odrediti iz relacije:
E IP IK
lkrit =
X vIP IK
gdje je:
E efektivna vrijednost faznog napona (V),
Xv reaktancija voda (),
IP prekidna struja (A),
IK struja kratkog spoja (A). 1
22
Bliski kratki spoj
U praksi je pilasti oblik prijelaznog povratnog napona u odreenoj

mjeri deformiran zbog postojanja dodatnih kapaciteta na stezaljkama
prekidaa (npr. kapaciteta naponskih i strujnih transformatora i sl.), a
isto tako je i vrh oscilacija lagano zaobljen.
IEC norma 60056/1987 propisuje metodu konstrukcije krivulje ispitnog

prijelaznog povratnog napona za bliski kratki spoj, slijedea slika.
23
1
Bliski kratki spoj
Konstrukcija krivulje PPN-a za bliski kratki spoj
Nazivni podaci prekidaa:

U nazivni linijski napon (kV),
IP nazivna prekidna mo (kA),
f nazivna frekvencija (Hz). 24
1
Bliski kratki spoj
Struja bliskog kratkog spoja (90% ili 75%):

% IP
IL = (kA)
100
Maksimalna vrijednost napona izvora:
2
Um = U (kV )
3
Napon na stezaljki prekidaa ''2'' u trenutku prekidanja struje:
IL
u0 = U m 1 (kV )
IP
25
1
Bliski kratki spoj
Prvi vrh pilastog napona:
u L* = 1.6u0 ( kV )
Vrijeme potrebno za postizanje napona uL*:
uL*
tL = ( s)
0.2 I L
Napon na stezaljkama prekidaa ''1'' u trenutku tL:
U m u0
*
u =
S ( tL + tdL td ) (kV )
t1
t1, t2, td odreuju se iz tablice IVc IEC 56, a tdL=0,2 s za nazivni
napon 170 kV, odnosno 0,5 s za nazivni napon 245 kV.
26
1
Bliski kratki spoj
Maksimum napona na stezaljki prekidaa ''1'':
IL
um = U m 1 + 0.4 (kV )
IP
Prvi maksimum prijelaznog povratnog napona:
uT = u L* + uS* ( kV )
Duljina voda do mjesta kratkog spoja:
0.3t L
l= (km)
2
27
1
MODELI ELEKTRINOG LUKA U SF6
PREKIDAIMA
28
1
Fizikalne karakteristike elektrinog luka
Isklapanjem sklopke kroz koju protjee struja, pojavit e se elektrini luk
meu kontaktima sklopke. U trenutku rastavljanja kontakata ugrije se
njihov metal toliko da dolazi do taljenja i isparavanja radi vrlo velike
gustoe struje ne dodirnoj plohi neposredno prije rastavljanja.
Prostor meu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa ona

nastavlja protjecati i pored toga to su se kontakti rastavili. Vodljivost
meu kontaktima raste radi termoionizacije, to je posljedica visokih
temperatura.
Uslijed visoke temperature dolazi do kaotinog kretanja molekula u plinu,

a uslijed sudara do oslobaanja novih elektrona, te su mogue pojave
fotoionizacije. Raste broj elektrona pa je plin sve vie ioniziran. Molekule
plina raspadaju se na ione i elektrone, a njihova ionizacija, a s tim i
vodljivost, naglo rastu s porastom temperature.
Visoke temperature vladaju u jezgri luka, iji je presjek proporcionalan s

jainom struje, dok se temperature naglo smanjuju s udaljavanjem od
jezgre.
29
1
Fizikalne karakteristike elektrinog luka
Temperature u jezgri luka dostiu i do 20000 K. Tako se velike
temperature postiu uslijed prisilnog strujanja zraka koje uzrokuje
smanjenje promjera luka, a time i veu gustou struje koja uzrokuje veliku
temperaturu jezgre luka.
Napon koji vlada meu kontaktima tjera struju kroz vodljivi stupac plinova
i metalnih para, u kojemu se zbog elektrinog polja elektroni velikom
brzinom kreu prema anodi, a ioni prema katodi. Pri tome se mogu u
prostoru luka pojaviti novi nosioci naboja radi udarne ionizacije i radi
termike emisije elektrona.
ul
il
Karakteristika napon-struja elektrinog luka 30
1
Gaenje elektrinog luka
Gaenje luka kompliciran je proces na koji utjeu elektrike, magnetske,

termodinamike i kemijske pojave. Za gaenje luka potrebno je:
1. vrlo brzo poveati razmak meu kontaktima, kako bi se im prije

postigla udaljenost na kojoj e se luk ugasiti i koja e biti dovoljna da se
sprijei njegovo ponovno paljenje;
2. smanjiti presjek luka, kako bi se poveao njegov pad napona;
3. osigurati intenzivno odvoenje topline.
Gaenje izmjenine struje olakano je injenicom da napon mree i

struja luka nakon svake polovine periode prolaze kroz vrijednost nula.
U trenutku kad struja prolazi kroz vrijednost nula gasi se luk, koji e se
ponovno upaliti ako je napon potreban za ponovno paljenje luka manji od
napona mree, odnosno ako je napon mree dovoljan da savlada
elektrinu vrstou razmaka meu kontaktima.
31
1
Kako se struja luka pribliava nuli ona postaje lagano izobliena u

odnosu na pravi sinus zbog utjecaja napona luka i zbog toga se luk gasi
malo prije prirodnog prolaza struje kroz nulu.
Pad vrijednosti struje na nulu popraen je otrim porastom napona luka

ija se vrna vrijednost naziva napon gaenja luka. Kada vrna vrijednost
napona gaenja postigne trenutnu vrijednost napona mree, struja se
luka vie ne moe odrati, kao ni to ne moe naglo potei struja u
suprotnom smjeru.
Kod svakog prolaska struje kroz nulu postoji konaan vremenski period u
kojem ne moe tei struja. Tijekom tog perioda staza luka se djelomino
deionizira zbog gubitka topline i zbog toga vrijednost elektrinog polja
koja je potrebna za ponovno paljenje luka raste. To znai da je napon
potreban za paljenje luka vei od napona gaenja luka.
32
1
i v
i
vs
vt
Promjena napona i struje luka, vs oznaava napon gaenja, a vt napon paljenja

luka
Nakon paljenja, napon luka postie relativno konstantnu vrijednost koja ima
znaajno niu vrijednost od vrne. Mogue je odrediti ponaanje prekidaa
iz karakteristike prikazane na slici.
Promatrajui vrhove krivulje napona luka. Velik i otar vrh karakteristike

napona ukazuje da prekida radi adekvatno, ali ako vrhovi postanu
zaobljeni i smanji im se vrijednost, znai da je prekida dosegao svoj limit,
te da vee struje nee moi prekinuti. 33
1
v v l il
v
il
D C
A B
C v l
ta
tb td t a t b t d t a t b t
A B A
C
B
D
Promjena struje (i l ) i napona (v l ) luka te napona mree (v ) prije

konanog gaenja luka za strujni krug s djelatnim otporom
Na slici je prikazano je gaenje luka u strujnom krugu u kojem postoji

samo djelatni otpor. Struja luka il i napon mree v su u fazi. Napon luka vl
u fazi je sa strujom. Struja e tei sve dok je napon luka manji od napona 1
34
mree.
Smanjenjem struje raste napon luka pa u trenutku ta, to odgovara toki A,
dolazi do izjednaenja napona luka i napona mree, pa i do gaenja luka.
Radi daljnjeg poveanja razmaka kontakata i hlaenja prostora meu

kontaktima poveava se elektrina vrstoa. To poveanje prikazano je
pravcem kroz toke A i B. Toka C simetrina je s obzirom na os apscisa s
tokom B, a pravac kroz toke C i D simetrian je s pravcem kroz toke A i
B. U trenutku td, kad elektrina vrstoa (pravac kroz C i D) meu kontaktima
postane jednaka naponu mree ponovo se pali luk, struja raste, a napon
luka vl pada.
Struja luka slijedi napon mree, pa se opadanjem napona smanjuje i struja,

to dovodi do poveanja napona luka. U trenutku ta ponovo dolazi do
gaenja luka i do ponavljanja opisane pojave.
Produljenjem luka zbog poveanja razmaka meu kontaktima bre raste

elektrina vrstoa meu kontaktima, pa e se luk konano ugasiti u trenutku
ta, kad elektrina vrstoa postane tolika da napon mree nee biti dovoljan
da ponovo uspostavi luk meu kontaktima sklopke.
35
1
Za gaenje luka potrebno je, osim intenzivnog hlaenja, i to bre
produljenje luka, a to se postie to brim pomakom kontakata.
Brzina pomaka treba da bude vea to je vei prekidni napon i to je

vei nazivni napon sklopke.
Brzina pomaka ograniena je tromou pominog kontakta, ali se

brzina poveanja razmaka meu kontaktima moe postii viestrukim
prekidanjem, pri emu se prekidna mjesta spajaju u seriju.
Na taj nain brzina produljenja luka postaje onoliko puta vea od brzine
pomaka kontakata, koliko ima prekidnih mjesta.
Maksimalna rasklopna mo sklopke s viestrukim prekidanjem postie

se samo onda ako se prekidni napon jednoliko podijeli meu sva
kontaktna mjesta. To se postie postavljanjem kapaciteta ili
visokoomskih djelatnih otpora paralelno prekidnim mjestima.
36
1
Karakteristike plina SF6
SF6 je plin koji je kemijski vrlo stabilan, nije zapaljiv, korozivan niti
otrovan, nema boje ni mirisa. Ima molarnu masu 146.06 i smatra se
jednim od najteih poznatih plinova. Na sobnoj temperaturi i tlaku nalazi
se u plinovitom stanju.
U tekue ga je stanje, koje je pogodno za njegovo spremanje, mogue

dovesti kompresijom. S druge strane prelazak iz plinovitog u tekue
stanje nije dozvoljeno unutar prekidaa jer ono izaziva ubrzan gubitak
dielektrinih svojstava, a time i smanjenje izolacijske snage.
Minimalna temperatura koja je obino propisana za vanjsku upotrebu je

-25C, a maksimalni tlak koji se moe koristiti pri temperaturi 20C iznosi
19 bara. Ova ogranienja nadomjeta nadmona dielektrina vrstoa
koju ima SF6.
SF6 ima nekoliko puta veu dielektrinu vrstou od zraka, a pri tlaku od
19 bara njegova je dielektrina vrstoa ekvivalentna onoj koju ima
izolacijsko ulje.
37
1
Visoka elektrina
vodljivost
Dobra elektrina
izolacija
Vrlo dobra
elektrina izolacija
Jezgra luka
Temperatura u elektrinom luku u ovisnosti o udaljenosti od sredita luka
Razlog zato se SF6 koristi kao medij u visokonaponskim prekidaima nije

samo njegova dobra dielektrina vrstoa, nego i njegove odline
karakteristike pri kontroli i gaenju luka. Da bi se razumio utjecaj SF6 na
gaenje luka potrebno je poznavati karakteristike tog plina pri
temperaturama i do 20000 K jer se tolike temperature mogu javiti u jezgri 1
38
luka.
Na takvim se temperaturama SF6 raspada na velik broj fragmenata, tako
da plin koji je na sobnoj temperaturi bio inertan, sada je sastavljen od
iona koji su kemijski vrlo reaktivni.
Stoga se materijal od kojeg je nainjena komora za gaenje luka mora

biti paljivo izabran. Takoer je potrebna visoka istoa plina SF6. Mnogi
od fragmenata na koje se SF6 raspada su otrovni i predmet su
istraivanja.
Meutim, upravo je formiranje tih kemijski reaktivnih i otrovnih spojeva

ono to doprinosi dobroj kontroli luka, njegovom gaenju i obnavljanju
dielektrine vrstoe. Ioni koji nastaju raspadanjem SF6 hvataju elektrone
i grade negativne ione i time se poveava dielektrina vrstoa.
Osim to ima karakteristike koje omoguavaju brzo obnavljanje

dielektrine vrstoe pri gaenju luka, SF6 ima i karakteristike koje su
pogodne za kontrolu luka koji nastaje prilikom isklapanja velikih struja.
Naime njegova se vodljivost moe usporediti onom koje imaju pare bakra
na temperaturama iznad 8000 K.
39
1
Naravno, na niim temperaturama SF6 ima znatno manju vodljivost. Ovo

svojstvo dobrog voenja struje pri visokim temperaturama znatno
smanjuje disipaciju snage u prekidau, otprilike za 20% u odnosu na
zrane prekidae pri strujama od nekoliko desetaka kiloampera.
Gubici snage nastaju i zraenjem. Jedan dio tog zraenja biva apsorbiran
od strane medija, a dio u potpunosti napusti okolinu luka. Taj dio na kraju
apsorbiraju stjenke komore za prekidanje luka koje u ekstremnim
sluajevima mogu biti oteene. Dio zraenja koje apsorbira medij,
zagrijava taj plin do odreene temperature.
Da bi se predoilo koliko se snage disipira zraenjem naveden je primjer

da luk nastao prekidanjem struje iznosa 100 kA koji gori u zraku koji je
oneien parama bakra u velikom postotku, emitira 10 MW snage u
stjenke komore pa stoga moe prouzroiti znatna oteenja. Upravo je ta
vrsta zraenja manja kod primjene SF6 nego kod zraka za istu struju, pa
su i manja oteenja komore.
40
1
Prekidanje struje u SF6
Elektrini luk je samostalno izbijanje kojeg karakterizira mali pad

napona i sposobnost voenja velikih struja te se ponaa kao nelinearni
otpornik.
To samostalno izbijanje sastoji se od plazme u ioniziranom plinu.

Plazma ima izuzetno zagrijanu jezgru koja je okruena plinom nie
temperature. Veinu struje luka vodi najvrui dio jezgre luka zbog toga
to porast temperature rezultira veom vodljivou.
Luk uvijek nastoji odrati termiku ravnoteu pa se njegova temperatura

mijenja sa promjenom amplitude struje koju vodi. Meutim kada je
postignuta potpuna ionizacija, daljnji porast amplitude struje ne uzrokuje
porast temperature luka.
Kako se vrijednost izmjenine struje pribliava nuli tako opada i

temperatura luka i napokon ionizirano podruje u kojem je gorio luk
poinje gubiti svoju vodljivost.
41
1
Sposobnost odvoenja topline funkcija je temperature i za SF6 je
prikazana slikom.
4
3.5
2.5
1.5
0.5
0
0 2 4 6 8 10 12 14
Termika vodljivost plina SF6
Vrna vrijednost termike vodljivosti nastupa pri temperaturi oko 2000 K,

to odgovara temperaturi luka blizu prirodnog prolaska struje luka kroz
vrijednost nula. Ba tada je potrebno vrlo brzo hlaenje luka da bi se on u
to kraem vremenu potpuno ugasio. SF6 je vrlo efikasan kao medij jer on
ba na temperaturi od oko 2000 K ima veliku sposobnost odvoenja
topline luka i malu elektrinu vodljivost. 42
1
Na drugom kraju spektra termika se vodljivost plina SF6 na razlikuje

previe od vodljivosti ostalih plinova.
Dakle, glavna razlika izmeu prekidanja struje u SF6 i u zraku je

temperatura pri kojoj termika vodljivost ima svoj maksimum. Ta
temperatura za zrak iznosi oko 6000 K , a za SF6 oko 2000 K.
Ova razlika ukazuje da je SF6 sposoban za efikasnije hlaenje luka pri

niim temperaturama pa moe i podnijeti vee sklopne prenapone.
43
1
SF6 prekidai
prekidna
komora
1 1 kompresijski
cilindar
pokretni
kontakt
2
sapnice za
gaenje luka
potporni
izolator
6 sklopna
motka
7 1. Prekidna komora
2. Potporni izolator
sklop kuita
3. Potporna konstrukcija prigona
5 4. Pogonski mehanizam hidrauliki
5. Prekidna opruga pogon
6. Nadzor plina SF6
3 7. Indikator poloaja
4
postolje
prekidaa
44
1
Visokonaponski SF6 prekida tip ABB - HPL B2 (362-550 kV) Presjek polnog stupa
Model elektrinog luka u SF6 prekidaima
Prikaz prekidaa kao idealne sklopke (pri uklapanju i isklapanju)

U prvoj aproksimaciji prekida se moe nadomjestiti beskonanim otporom
(isklopljeni prekida) i otporom nula (uklopljeni prekida), koji se mijenja iz
jedne vrijednosti u drugu u jednom vremenskom koraku, u sluaju
uklapanja ili u trenutku prolaska struje kroz nulu u sluaju isklapanja.
- Rezanje struje pri nekoj vrijednosti (npr. 5 A). Vrijednost struje rezanja
ovisi o karakteristikama prekidaa i tereta. Ovaj model se koristi pri
isklapanju malih induktivnih struja, kod kojih se radi o ''hladnom'' luku.
- Visokofrekvencijske strujne karakteristike prekidaa. Ukoliko je

vrijednost dI/dt previsoka, moe se desiti da se prekida ne moe
prekinuti struju.
- Vjerojatnost ponovnog paljenja. (Mogua je i jednostavna usporedba

vrijednosti napona na prekidau i karakteristike proboja u ovisnosti o
vremenu i obliku napona).
45
1
Model elektrinog luka u SF6 prekidaima
Postoje dvije osnovne skupine modela elektrinog luka:

- modeli crne kutije (blackbox models)
- fizikalni modeli.
Blackbox modeli opisuju elektrini luk kao element strujnog kruga ija se
elektrina vodljivost mijenja sa strujom i naponom.
Fizikalni modeli nastoje podrobno obuhvatiti sve fizikalne procese koji se

zbivaju za vrijeme gorenja elektrinog luka.
Blackbox modeli predstavljaju matematike formule za vremensku

promjenu vodljivosti elektrinog luka (ovisnosti o struji luka, naponu luka i
nekoliko konstantnih i/ili vremenski ovisnih parametara koji pokazuju
karakteristike luka).
Glavni cilj blackbox modela je opisivanje meudjelovanja elektrinog luka

i odgovarajueg strujnog kruga tijekom prekidnog procesa.
46
1
Elektrini luk u prekidaima
Veina danas primjenjivanih modela bazira se na diferencijalnoj jednadbi

prvog reda koja u poopenom obliku glasi:
1 dg 1 u i
= 1
g dt T ( i , g ) P ( i , g )
gdje je:
g elektrina vodljivost luka;
u napon luka;
i struja luka;
P,T parametri blackbox modela - konstante.
Razliiti blackbox modeli razlikuju se po tipu funkcijske ovisnosti

parametara i po nainu na koji se oni odreuju.
Osnovni opis ponaanja elektrinog luka uz pomo blackbox modela

predloili su jo 1939. godine A. M. Cassie i 1943. godine O. Mayr, i na
tim osnovama baziraju se praktiki svi dananji modeli.
47
1
Cassiev model
Cassie je pretpostavio luni stupac s konstantnom temperaturom, gustoom

struje i jakou polja (gradijentom luka) te gubicima koji se odvode po
jedinici volumena konvekcijom (volumno hlaenje).
Do promjene vodljivosti luka dolazi zbog promjene poprenog presjeka luka.
Uvodi dva konstantna parametra: stacionarnu jakost elektrinog polja lunog

stupca (gradijent polja) E0, i vremensku konstantu luka T0, koja predstavlja
toplinsku inerciju luka.

1 dg 1 u
2

= 1
g dt T0 U 0

Parametri luka su T0, U0 = E0/d.
48
1
Mayerov model
Mayrov model razvijen je za sluaj kada je dominantna promjena

temperature, a veliina i oblik stupca luka su konstantni.
Pretpostavlja povrinsko hlaenje luka (odvoenje topline provoenjem).
Odnos izmeu temperature i elektrine vodljivosti je aproksimiran

linearizacijom unutar nekoliko podruja, to ponovno dovodi do izraza koji
sadri dva konstantna parametra: snagu hlaenja P0, i vremensku
konstantu luka T0.
1 dg 1 u i
= 1
g dt T0 P0
Parametri luka su T0, P0.
49
1
Mayerov model
Cassiev model bolje opisuje elektrini luk u podruju koje odgovara velikim
strujama, budui da je u tom podruju napon luka praktiki konstantan.
Mayrov model bolje odgovara za opisivanje luka pri prolasku struje kroz
nulu.
Vremenski parametar T0 predstavlja vremensku konstantu za promjene

vodljivosti luka, dok P0 i U0 opisuju iznos energije odvedene hlaenjem iz
luka i mogu se interpretirati preko statike UI karakteristike.
Oba modela Cassiev i Mayrov daju kvalitativni opis ponaanja elektrinog

luka, ali se ne mogu koristiti za kvantitativne opise.
50
1
Kombinacija Cassievog i Mayerovog model
Prva modifikacija koristi Cassieve i Mayrove jednadbe u njihovom izvornom
obliku, koje su primijenjene na ograniene intervale prekidnog procesa.
Ovaj pristup zasniva se na razmatranju valjanosti izvornih jednadbi u

razliitim vremenskim intervalima.
Browne je nainio model koji kombinira dvije jednadbe koristei Cassievu

jednadbu u podruju prije prolaska struje kroz nulu i Mayrovu jednadbu u
intervalu nakon prolaska struje kroz nulu.
Frost je koristio kombinaciju Cassieve i Mayrove jednadbe s dodatnom

izmjenom Cassieve jednadbe kako bi se opisao luk nakon ponovnog
termikog proboja.
51
1
Schwartzov model
Schwartzov model se danas najee koristi u praksi.
1 dg 1 u i
= 1
g dt T ( g ) P( g )
Schwarz je pretpostavio da su parametri P i T funkcije vodljivosti luka g.
Model se koristi ili u opem obliku bez specifikacija funkcijski ovisnih

parametara P, T ili u obliku s odreenim analitikim funkcijama P(g),
T(g):
T (g ) = A g
P( g ) = B g
U gornjim jednadbama A, B, , su konstante.
52
1
Schwartzov model
Analitike funkcije P(g) i T(g) pokazuju vrlo dobro slaganje s

eksperimentalno odreenim funkcijama.
One su takoer teoretski dobivene ili iz ope jednadbe 6.1. ili iz sloenijih
fizikalnih modela.
Poimanje parametara P i T kao funkcija g (ili i) daje jednadbe koje dovoljno

tono mogu opisati rezultate dobivene mjerenjima.
Upravo zbog toga Schwartzov model se danas gotovo ekskluzivno koristi u

praksi za proraune ponaanja luka u visokonaponskim prekidaima.
53
1
Modeliranje luka
Osnovna funkcija prekidaa - isklapanje struje, moe biti opisana kao

promjena stanja prekidaa iz vodljivog u izolaciono stanje na
odreenom naponskom nivou.
Prije samog prekidanja struje izmeu kontakata prekidaa tee struja

(kvara) kroz stupac elektrinog luka. Uslijed otpora luka, ta struja
uzrokuje razliku napona izmeu kontakata prekidaa, tj. napon luka.
Luk se ponaa kao nelinearni otpor.
Stoga, napon luka i struja luka istodobno prolaze kroz nulu u istom
vremenskom koraku. Ukoliko je hlaenje luka dostatno, u trenutku
kada struja prolazi kroz nulu, prekida moe prekinuti struju, jer je
snaga luka takoer nula.
Tokom prekidanja struje, otpor luka raste od praktiki nule pa do

gotovo beskonanog iznosa u samo nekoliko mikrosekundi.
54
1
Modeliranje luka
Prekidanje luka
Neposredno nakon prekidanja struje se izmeu kontakata prekidaa javlja
povratni napon. Kako vrua smjesa plinova u prekidnoj komori ne moe u
istom trenu prijei u izolaciono stanje, otpor e jo neko vrijeme imati
konanu vrijednost i mala struja e i dalje tei, tzv. struja nakon gaenja luka
(engl. post-arc current). 55
1
Modeliranje luka
Ukoliko su u vremenu neposredno nakon prolaska struje kroz nulu
(manje od 1 ms) gubici energije u luku stalno vei od unesene energije u
preostali luni stupac, doi e do gaenja luka bez obzira to tee jo
neka mala struja nakon gaenja luka.
U trenutku prolaska struje kroz nulu snaga luka je nula, jer je i povratni
napon jednak nuli.
Nakon prolaska struje kroz nulu preskoni napon (restriking voltage) vrlo
brzo raste do povratnog napona (recovery voltage), pa se tako poveava
i unesena snaga tj. energija, te ukoliko nadmai iznos gubitaka energije u
luku doi e do ponovnog paljenja luka koje e se nastaviti kroz jednu
poluperiodu.
Kako se u trenutku gaenja luka uvijek javlja i tzv. struja nakon gaenja
luka, jer izmeu kontakata prekidaa postoji jo uvijek otpor s nekom
konanom vrijednou, visoko-frekvencijski preskoni naponi su obino
ipak prigueni, tako da ne dolazi do izrazitih vrijednosti prenapona.
56
1
Modeliranje luka
Modeli luka (crne kutije) daju matematiki opis elektrinih osobina luka.
Ove vrste modela ne opisuju u potpunosti sve fizikalne procese u
prekidau, ali opisuju elektrino ponaanje prekidaa.
Izmjerene vrijednosti napona i struja, tj. njihovi grafiki prikazi se koriste

za dobivanje parametara u diferencijalnim jednadbama, koje opisuju
nelinearni otpor elektrinog luka za pojedino mjerenje.
Blackbox modeli pokrivaju termiku fazu prekidnog procesa, a njeno

trajanje ovisi o samom prekidnom procesu i o vrsti medija za gaenje.
Blackbox modeli najee se koriste kod prorauna prekidanja bliskog

kratkog spoja i sklapanja malih induktivnih struja.
57
1
Modeliranje luka
a) bliski kratki spoj b) male induktivne struje

Termika faza prekidanja ti za prekidanje bliskog kratkog spoja i sklapanje malih induktivnih struja
Tipine vrijednosti veliina karakteristinih za termiku fazu prekidnog procesa u sluaju prekidanja
bliskog kratkog spoja
Pneumatski SF6
Trajanje termike faze prekidanja 25 s 5 s
Iznos struje prije prolaska kroz nulu 500 A 100 A
Vrna vrijednost struje nakon gaenja luka 20 A 2A
Iznos napona nakon prolaska struje kroz nulu 40 kV 20 kV
Dane vrijednosti su tipine i mogu varirati ovisno o brojnim faktorima, npr.

razliitim kritinim duljinama voda kod prekidanja bliskog kratkog spoja ili
1
razliitom broju prekidnih komora po polu. 58
Model SF6 prekidaa
Glavne metode koje se koriste za prekidanje velikih struja u SF6

prekidaima su tzv. dvostruko-tlana metoda i impulsna metoda.
Ostale metode koriste ili termiki efekt jednog dijela luka da generira
dovoljno plina pod tlakom, koji e proizvesti strujanje plina preko drugog
dijela luka unutar odvojene komore ili na slobodnom prekidanju struja
tereta u mirnoj SF6 atmosferi pod umjerenim tlakom.
Ove zadnje navedene metode se meutim koriste samo u

eksperimentalnim prototipovima prekidaa niske prekidne moi ili u
drugom sluaju za VN rastavljae.
Luk je modeliran kao nelinearni otpor. Ulazna vrijednost je napon izmeu

kontakata prekidaa.
59
1
Model SF6 prekidaa
Model elektrinog luka je usporeen s testnim krugom sa slike.
Model luka
Testni krug (60 Hz) i model luka, snaga hlaenja luka: P0 = 4 MW i = 0.68; vremenska
konstanta luka: = 1.5 s i = 0.17.
Dobivene vrijednosti se izrazito dobro podudaraju sa referentnim

modelima iz literature, koji takoer koriste Schwarz/Avdonin model
elektrinog luka, koji je dan slijedeom jednadbom:
1 dg d ln g 1 u i
= = 1
g dt dt 0g P
0 g

Testni krug u kojem prekida prekida struju kvara je odabran to
jednostavnije kako bi se uklonili nepoeljni utjecaji. S obzirom da je
vremenska konstanta funkcija vodljivosti, a u trenutku prolaska kroz
nulu iznosi 0,4 s, iz toga se dobiju parametri luka dani u opisu slike. 1
60
Model SF6 prekidaa
50 0,2
*10 3
0,1
28
0,0
6
-0,1
-16
-0,2
-38
-0,3
-60 -0,4
0 3 6 9 12 *10 -3 15 8,12 8,17 8,22 8,27 8,32 8,37 *10 -3 8,42
(f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) c:XX0002- v :XX0002- (f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) c:XX0002-
Struja (crveno) i napon luka (zeleno) Struja nakon prolaska kroz nulu; razvijeni model
Imax = 38.66 kA u studiji Imax = -0.35 A
Testiranje modela elektrinog luka razvijenog u EMTP-u
61
1
Model SF6 prekidaa
Na sljedeim slikama prikazani su napon, otpor i struja luka nakon prolaska kroz nulu.
0.00
[A]
[A]
-0.05
-0.10
-0.15
-0.20
-0.25
-0.30
-0.35
8.1479 8.1487 8.1495 8.1504 [s]
8.1512 [ms] 8.1520
Struja nakon prolaska kroz nulu - detalj: Struja nakon prolaska kroz nulu - detalj:
razvijeni model u studiji Imax =-0.35 A usporedba sa referentnim modelima
3500
[V] [V ]
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
7.5 7.6 7.7 7.8 7.9 8.0 8.1 [ms] 8.2 [s ]
(f ile delf i.pl4; x-v ar t) v :XX0011-
Napon luka: razvijeni model
v :XX0011- v :XX0011- Napon luka: usporedba sa referentnim modelima
62
1
Model SF6 prekidaa
3500
[V] [V ]
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
8.138 8.140 8.142 8.144 8.146 [ms] 8.148
[s]
Napon luka detalj: razvijeni model Umax = Napon luka detalj: usporedba sa referentnim
3442 V modelima
100 3500
*10 6
3000
80
2500
60
2000
1500
40
1000
20
500
0 0
0 5 10 15 20 25 *10 -3 30 8,120 8,125 8,130 8,135 8,140 8,145 *10 -3 8,150
(f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) m:RB (f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) m:RB
63
1
Otpor luka u [] Otpor luka u [] detalj
Model SF6 prekidaa
Izraunate struje nakon gaenja luka, tjemene vrijednosti napona i otpor
luka s vremenom su prikazani na prethodnim slikama.
Prva slika u nizu daje grafiki prikaz izraunatih vrijednosti, a zatim je

dana usporedba s vrijednostima dobivenim s 3 razliita modela u istom
testnom primjeru navedenim u literaturi.
U literaturi se navode slijedei modeli: EMTP96 zasnovan na metodi

analize vorova s nepromjenjivim vremenskim korakom, XTrans
zasnovan na diferencijalnoj jednadbi i promjenjivom vremenskom
koraku, te MATLAB Simulink/PSB/AMB baziran na varijablama stanja s
viestrukim koracima prorauna.
U modelu EMTP96 se luk aktivira samo tokom kratkog vremena prije

prolaska kroz nulu. To rezultira u razliitim vrijednostima napona.
U naem modelu luk je aktivan cijelo vrijeme, dakle i u podruju velikih

struja, te nema razlike u oscilogramima.
64
1
Model SF6 prekidaa
U nekim sluajevima luk koji nije prikljuen cijelo vrijeme moe dovesti do
razliitih interakcija izmeu mree i luka, te do krivih rjeenja ili
neprekidanja strujnog kruga.
Sa slika je jasno vidljivo da sva 4 modela daju podudarne rezultate.
Korak prorauna je bio 10 ns. Odabir ispravnog vremenskog koraka je

vrlo bitan, npr. ukoliko se odabere 10 puta vei vremenski korak luk se
nee ugasiti i diferencijalna jednadba e dati kriva rjeenja.
Poetni otpor luka iznosio je 0.0001 .
Otvaranje kontakata prekidaa poelo je u trenutku t=0 ms u

maksimumu napona faze A.
65
1
Model SF6 prekidaa
Porast otpora od 10 do 3500 traje kod prekidaa SF6 otprilike 0.018
ms. Moe se zakljuiti da se razvijeni model luka dobro podudara sa
modelima iz literature.
Schwarz/Avdonin model elektrinog luka, koji je dan slijedeom

jednadbom:
1 dg d ln g 1 u i
= =

1
g dt dt 0 g P0 g
Ta diferencijalna jednadba moe se uspjeno rijeiti ako se promatra
dovoljno mali vremenski interval t u kojemu su P i T konstantni.
Diferencijalna jednadba rijeena je numeriki Eulerovom metodom za

diferencijalne jednadbe prvog reda. Rjeenje diferencijalne jednadbe:
i 2
t

g (t + t ) = g (t ) +
g (t ) 1 e (g)

P0 g (t )
66
1
Model SF6 prekidaa
U MODELS dijelu ATP-a koji omoguava izradu novih modela napisan
je program koji numeriki rjeava Schwarz/Avdonin-ovu jednadbu luka
(konstante: P0 = 4 MW, = 0.68, = 1.5 s, = 0.17):
MODEL schwarz/avdonin
INPUT U1, U2 Ulazni podaci (napon na prekudau)
OUTPUT RB Izlazni podatak (otpor luka)
VAR I, RB2, RB, G, G2, TAU, contr Varijable u proraunu
INIT
contr:=0.
RB:=0.0001 Poetni otpor luka
ENDINIT
EXEC
I:=(U1-U2)/RB
IF (contr=0) THEN
IF (ABS(I)>1.E-12) THEN
G:=(1./RB)
TAU:=(1.5E-6*(G**0.17)) Proraun - (zapis
G2:=((I**2.)/(4000000.*(G**0.68))-G)*(1.-1./EXP(timestep/TAU)) Schwarz/Avdoninove jednadbe)
RB2:=(1./ABS(G+G2))
RB:=RB2
IF (RB>1.E8) THEN contr:=1
ENDIF
ENDIF
ENDIF
IF (contr=1) THEN RB:=1.E8
ENDIF
ENDEXEC
ENDMODEL 67
1
PRORAUN PRIJELAZNOG POVRATNOG
NAPONA PRI BLISKOM KRATKOM SPOJU
U 400 KV TS MELINA
68
1
Jednopolna shema 400 kV postrojenja TS Melina
69
1
Podaci o 400 kV postrojenju TS Melina
Postrojenje 400 kV izvedeno je kao vanjsko, sa dvostrukim glavnim
sabirnicama. Sabirnice su izvedene iz cijevi E-AlMgSi (glavne i
pomone sabirnice - 220x8 mm, spojno polje glavnih sabirnica
100x8 mm).
Rasklopno postrojenje 400 kV je izvedeno s dvostrukim sustavom

glavnih i sustavom pomonih sabirnica, a obuhvaa osam aktivnih
polja:
- 3 vodna polja (Divaa, Tumbri i RHE Velebit);

- 2 transformatorska polja (ATR1, ATR2);
- spojno polje glavnih sabirnica;
- mjerno polje glavnih sabirnica;
- mjerno polje pomonih sabirnica.
70
1
U 400 kV postrojenju promatrat e se oblik prijelaznog povratnog
napona na prekidau pri bliskom kratkom spoju u vodnom polju Melina
Divaa.
U tom polju javlja se najvei iznos struje kratkog spoja.
U simulacijama su elementi dalekovodnog polja

modelirani koncentriranim kapacitetima:
Strujni mjerni transformator APU 420: 680 pF.
Kapacitivni naponski mjerni transformator VCU

420: 4400 pF.
Induktivni naponski mjerni transformator VPU

420: 550 pF.
Rastavlja CBe 420-I-20: 200 pF.
71
1
Za istraivanje utjecaja VF prigunice na oblik prijelaznog napona sa
strane voda nije uzeta u razmatranje VF prigunica koja je ugraena u DV
polje (1 mH) zbog nepoznavanja vrijednosti njenih prilagodnih elemenata.
Za model VF prigunice koriteni su podaci koji su poznati za VF

prigunicu od 0.11 mH. Na slici je prikazan model VF prigunice koji je
koriten u proraunima.
C2
L1
L3 C3 R3
Model VF prigunice
Iznosi parametara VF prigunice: L1=0.11 mH, C2=4630 pF, R3=300 ,
L3=0.45 mH, C3=1120 pF.
VF prigunica se nalazi u fazi A i B. 72
1
Dalekovod je modeliran trofazno pomou nadomjesne PI-sheme, pri
emu se zadaju otpor R (/m), induktivitet L (mH/m) i kapacitet C
(F/m) voda i njegova duljina.
Modeliranje spojnih vodova u vodnom polju Melina Divaa:
Vodii:Al/e 2490/110 mm2
Vanjski polumjer vodia: Rv=15.925 mm.

elina jezgra: 19 vodia promjera 2.73 mm.
Unutarnji polumjer vodia: Ru=2.52.73=6.825 mm.
Srednji omski otpor pri 20 C: 0.0592 /km.
Razmak izmeu vodia: 40 cm.
Prosjena visina vodia iznad tla: 7.34 m.
73
1
Cijevi E-AlMgSi - 100x8 mm
Vanjski polumjer: Rv=50 mm.

Unutarnji polumjer: Ru=42 mm.
Duljina: l=18 m.
Razmak izmeu faza: 8.2 m.
Visina sabirnica iznad zemlje: 7.76 m.
Povrina presjeka sabirnice: Ss=(Rv2-Ru2)=2312 mm2.
Srednji omski otpor (pri 20 C) za vodie presjeka Sv=499.83 mm2 (E-
AlMgSi): 0.067 /km.
Srednji omski otpor (pri 20 C) za glavne sabirnice je tada:
Sv/Ss0.067=0.014485 /km.
Podaci su uneseni u LCC model u ATP-Draw-u u kojem se izraunava

induktivitet sabirnica i spojnih vodova, njihov kapacitet prema zemlji i
kapaciteti izmeu pojedinih faza. Koriten je Jmarti frekvencijski ovisan
model.
Za specifini otpor tla je usvojena vrijednost od =300 m.

74
1
NADOMJESNI EKVIVALENTI MREE
Nadomjesni ekvivalent mree se koristi za nadomjetanje dijela mree

koji se ne razmatra u proraunu, a neki uobiajeni modeli su:
- impedancija kratkog spoja,

- valna impedancija,
- impedancija kratkog spoja u paraleli sa valnom impedancijom.
Kod prorauna u TS Melina usvojen je prvi nain modeliranja

nadomjesne mree, tj. ona se nadomjeta pomou impedancije kratkog
spoja.
Ekvivalentne impedancije 400 kV mree su odreene iz struja

jednopolnog kratkog spoja, uzimajui u obzir omjere tj. doprinose iz
pojedinih vodnih polja.
75
1
Struje kratkog spoja u 400 kV TS Melina:
TROPOLNI KRATKI SPOJ JEDNOPOLNI KRATKI SPOJ

NAZIV UDIO
CVORISTA IZ KAPA TAU IKUD IK3'' IB IZ 3I0
1 MELINA
H-VELEBI 2.00 38.2 5937/-85.2 2099/-85.2 1747/-80.4 137/ 62.5 1537/-74.2 p
TUMBRI 2.00 36.3 10341/-85.0 3656/-85.0 2999/-81.9 241/ 88.0 2526/-80.0 p
DIVACA 2.00 38.0 12257/-85.2 4333/-85.2 3572/-81.1 289/ 74.1 3056/-76.5 p
MELI220A 2.00 61.2 5832/-87.0 2062/-87.0 2132/-87.5 322/256.3 2757/268.7 p
MELI220A 2.00 60.7 5690/-87.0 2012/-87.0 2103/-87.6 336/257.1 2757/268.7 p

UKUPNO 2.00 42.1 40052/-85.7 14161/-85.7 12535/-83.4 0/257.1 12535/-83.4
Izraunati parametri vodova:

l (km) Ik1(kA) Ik3(kA) Zd(
) Z0(
) Rd(
) Ld(mH) Cd(F) R0(
) L0(mH) C0(F)
Melina
1.75 2.09 121.03 196.08
178.8 10.13 383.90 2.00 52.50 601.40 1.32
-80.4 -85.2 85.2 74.5
Velebit
Melina
2.99 3.66 69.48 115.60
127.5 6.0559 220.30 1.43 23.694 360.10 0.94
-81.9 -85.0 85.0 78.17
Tumbri
Melina
3.57 4.33 58.63 96.76
66.5 4.91 186.00 0.73 23.20 299.00 0.49
-81.1 -85.2 85.2 76.13
Divaa
Melina
2.13 2.06 123.20 111.09
220 kV - 6.4477 391.6 - 2.6968 353.5 -
-87.5 -87.0 87.0 88.61
TR1
Melina
2.10 2.01 126.26 109.92
220 kV - 6.6079 401.4 - 1.9593 349.8 -
-87.6 -87.0 87.0 88.98
TR2
76
1
Jednopolni kratki spoj
Za proraun jednopolnog kratkog spoja koriste se sljedei izrazi:
c Un 3
I k''1 = a)
Z(1) + Z (2) + Z (0)
c Un 3
I k''1 = b)
2 Z(1) + Z (0)
Ik1 subtranzijentna struja jednopolnog kratkog spoja (kA),
Un nazivni napon (kV),
Z(1) impedancija direktnog sustava (),
Z(2) impedancija inverznog sustava (),
Z(0) impedancija nultog sustava ().
U sluaju da kratki spoj nije simetrian (tropolni kratak spoj), za proraun

subtranzijentne struje Ik1'' se koristi metoda simetrinih komponenti. Izraz
b) se koristi za sluaj kvara daleko od generatora, kada se pouzdano
moe usvojiti da su ukupne impedancije direktnog sustava (Z(1)) i
inverznog sustava (Z(2)) jednake. 1
77
I
RHE Veleb it
I
I
TS Tumb ri TS Divaca
Trafo 1 Jednopolni kratki spoj
Trafo 2
Tropolni model 400 kV TS Melina za provjeru tonosti nadomjesnih ekvivalenata mree pri
jednopolnom kratkom spoju
3000 5000
[A] [A]
2000
3000
1000
1000
0
-1000
-1000
-3000
-2000
-5000
-3000
-4000 -7000
0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 [s] 0,5 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 [s] 0,5
(f ile Noname.pl4; x-v ar t) c:X0007C-X0001C (f ile Noname.pl4; x-v ar t) c:X0004C-X0001C
Udio struje jednopolnog kratkog spoja iz RHE Udio struje jednopolnog kratkog spoja iz TS
Velebit: Ic=2.51 kA; Icef=1.78 kA Tumbri: Ic=4.35 kA; Icef=3.07 kA 78
1
4000 3000
[A] [A]
1500
2000
0
0
-1500
-2000
-3000
-4000
-4500
-6000 -6000
0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 [s] 0,5 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 [s] 0,5
(f ile Noname.pl4; x-v ar t) c:X0009C-X0001C (f ile Noname.pl4; x-v ar t) c:X0011C-X0001C
Udio struje jednopolnog kratkog spoja sa 220 kV Udio struje jednopolnog kratkog spoja sa 220 kV
strane transformatora 1: Ic=3.04 kA; Icef= 2.15 kA strane transformatora 2: Ic=2.99 kA; Icef=2.11 kA
6000
[A]
3000
-3000
-6000
-9000
0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 [s] 0,5
(f ile Noname.pl4; x-v ar t) c:X0005C-X0001C
Udio struje jednopolnog kratkog spoja iz TS 1

79
Divaa: Ic=5.16 kA; Icef=3.65 kA
VF prigunica L1
RHE Velebit Cnt

Prekidac
LCC LCC LCC LCC
LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC UI
I VF prigunica L2 I
V V
TS Tumbri TS Divaca
Glavne sabirnice
I APU-420 VCU-420 VPU-420 Jednopolni kratki spoj
I
Trafo 1
Trafo 2
Tropolni model 400 kV vodnog polja Melina Divaa za proraun prijelaznog

povratnog napona pri jednopolnom bliskom kratkom spoju
20 15
[kA]
[kA]
15
10
10
5
5
0
0
-5
-5
-10
-15 -10
-20
0 5 10 15 20 25 30 35 [ms] 40 -15
(f ile melinabliskiKS6.pl4; x-v ar t) c:XX0011-X0001A
0 5 10 15 20 25 30 35 [ms] 40
factors: 1 -1
offsets: 0,00E+00 0,00E+00 (f ile melinabliskiKS6.pl4; x-v ar t) c:X0020A-X0021A
Ukupna struja jednopolnog kratkog spoja u fazi A Struja jednopolnog kratkog spoja kroz prekida u fazi A 801
Imax=17.60 kA, Ief= 12.45 kA Imax=12.4 kA, Ief= 8.7681 kA
Propisani oblik prijelaznog povratnog napona za 400 kV prekida
to je kvar blie prekidau, vea je poetna strmina povratnog napona sa

strane voda zbog vee struje kvara, a smanjuje se njegova amplituda
zbog kraeg vremena koje je potrebno reflektiranom valu da doe do
prekidaa.
Da bi 400 kV prekida nazivne kratkospojne prekidne moi 40 kAeff,

kakav je ugraen u TS Melina, zadovoljio u uvjetima bliskog kratkog
spoja prema IEC preporukama, on treba moi prekinuti struju bliskog
kratkog spoja od 36 kA, ako je u ciklusu L90 (pri struji jednakoj 90%
nazivne kratkospojne prekidne moi prekidaa) podvrgnut prijelaznom
povratnom naponu koji je propisan po IEC-u i ija strmina iznosi oko 7.2
kV/s.
Ovu strminu mogue je izraunati analitikim izrazima prema IEC-u.

Modelirano je kompletno vodno polje, a nadomjesnim ekvivalentom
mree odreena je u postrojenju struja kratkog spoja od 40 kA.
81
1
Napravljeni su prorauni kratkog spoja na razliitim udaljenostima od TS

Melina kako bi se utvrdila strmina poetnog prijelaznog povratnog
napona sa strane voda pri struji od 36 kA, kao i ''kritina udaljenost''
mjesta kvara od postrojenja koja odgovara ciklusu L90 za ispitivanje 400
kV prekidaa kratkospojne prekidne moi 40 kAeff.
Odreena je i udaljenost mjesta kvara pri kojoj se javlja najvea strmina

prijelaznog povratnog napona sa strane voda.
VF prigunica L1
Model luka
DV Melina - Divaca
LCC LCC LCC LCC
I
VF prigunica L2
V V
Prekidac

APU-420 VCU-420 VPU-420
I
Tropolni model 400 kV vodnog polja Melina Divaa za odreivanje kritine udaljenosti voda
koja odgovara ciklusu L90 82
1
U obzir je uzet model elektrinog luka u prekidau.
Provedeno je ukupno 12 simulacija jednopolnog bliskog kratkog spoja u

fazi A na razliitim udaljenostima od postrojenja.
Kratki spoj nastaje u trenutku t=0 s napon u fazi A maksimalan.
83
1
Jednopolni kratki spoj faze A na udaljenosti 8000 m od postrojenja u trenutku t=0 s
25 100
*10 3
*10 3
0
20
-100
15
-200
-300
10
-400
5
-500
0 -600
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 28,41 28,45 28,49 28,53 28,57 28,61 *10 -3 28,65
(f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) c:X0005A-X0004A (f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) v :X0005A-X0004A
Struja jednopolnog kratkog spoja kroz prekida u Prva strmina prijelaznog povratnog napona na
fazi A Imax=23.21 kA, Ief=16.41 kA prekidau u fazi A: Us=570.20 kV, ts=141 s,
strmina S=4.0439 kV/s
300 600
*10 3
*10 3
200
400
100
200
0
-100 0
-200
-200
-300
-400
-400
-500 -600
27,5 28,0 28,5 29,0 29,5 30,0 30,5 *10 -3 31,0 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70
(f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) v :X0005A v :X0004A (f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) v :X0005A-X0004A
Komponenta prijelaznog povratnog napona sa Prijelazni povratni napon na prekidau u fazi A

strane voda (zeleno): Us=483.20 kV, ts=133 s, Umax=-590.03 kV
strmina S=3.6331 kV/s i sa strane mree 1
84
(crveno)
40 50
*10 3
*10 3
35
-40
30
25
-130
20
-220
15
10
-310
5
0 -400
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 27,73 27,75 27,76 27,78 27,80 27,81 *10 -3 27,83
300 500
*10 3
*10 3
200
280
100
0
60
-100
-160
-200
-300
-380
-400
-500 -600
27,5 28,0 28,5 29,0 29,5 30,0 *10 -3 30,5 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

strmina S=5.3237 kV/s i sa strane mree
(crveno) 85
1
50 20
*10 3 *10 3
40 -32
30 -84
20 -136
10 -188
0 -240
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 27,28 27,29 27,30 27,31 27,32 27,33 *10 -3 27,34
200 500
*10 3 *10 3
100
280
0
60
-100
-160
-200
-380
-300
-400 -600
27,2 27,3 27,4 27,5 27,6 27,7 *10 -3 27,8 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

(crveno)
86
1
60 20
*10 3 *10 3
0
50
-20
40
-40
30
-60
20
-80
10
-100
0 -120
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,97 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,00
200 500
*10 3
*10 3
375
100
250
0
125
-100 0
-125
-200
-250
-300
-375
-400 -500
26,9 27,0 27,1 27,2 27,3 *10 -3 27,4 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

(crveno) 87
1
60 5,0
*10 3
*10 3
2,5
50
0,0
40
-2,5
30 -5,0
-7,5
20
-10,0
10
-12,5
0 -15,0
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,63 26,63 26,64 26,64 26,64 26,64 *10 -3 26,64
fazi A Imax=55.98 kA, Ief=39.58 kA prekidau u fazi A: Us=15.95 kV, ts=6 s, strmina
S=2.6587 kV/s
100 400
*10 3 *10 3
250
0
100
-100
-50
-200
-200
-300
-350
-400 -500
26,627 26,665 26,703 26,741 26,779 26,817 *10 -3 26,855 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

(crveno) 88
1
Rezultati prorauna (prema IEC-u)
Rezultati prorauna (odreivanje kritine udaljenosti kvara za L90 ciklus prema IEC-u):
Poetna strmina Tjemena Strmina
prijelaznog Efektivna vrijednost prijelaznog
Udaljenost od
povratnog napona vrijednost struje prijelaznog povratnog napona
stanice do mjesta
na prekidau kratkog spoja [kA] povratnog napona sa strane voda
kvara [m]
[kV/s] na prekidau [kV] [kV/s]
100 2.6587 39.58 -421.80 2.2788
500 4.7431 37.95 -444.95 4.5902
1000 5.8085 36.00 -473.24 5.5810
1500 6.0484 34.10 -491.92 5.7567
1650 6.0880 33.55 -499.37 5.7802
2000 6.2610 32.34 -515.20 6.0702
3000 6.0086 29.17 -525.34 5.6759
3500 5.8534 27.75 -534.59 5.4613
4000 5.3322 26.44 -525.75 5.3237
6000 5.0982 22.10 -584.93 4.7173
8000 4.0529 18.87 -585.35 4.3918
10000 4.0439 16.41 -590.03 3.6331
89
1
Strmina poetnog prijelaznog povratnog

6,07
6
napona sa strane voda [kV/s] 5,76 5,68
5,58 5,78
5,32
5,46
5
4,72
4,59 4,39
4
3,63
2,28
2
0 2000 4000 6000 8000 10000
Udaljenost mjesta kvara od stanice TS Melina [m]
Strmina poetnog prijelaznog povratnog napona sa strane voda u ovisnosti o udaljenosti

mjesta kvara od stanice
90
1
Strmina poetnog prijelaznog povratnog

6,26
6,05 6,01
napona na prekidau [kV/s]
6 6,09 5,85
5,81
5,33
5,10
5
4,74
4,05 4,04
4
3
2,66
2
0 2000 4000 6000 8000 10000
Strmina poetnog prijelaznog povratnog napona na prekidau u ovisnosti o udaljenosti

91
1
Efektivna vrijednost struje kratkog spoja 45
40 39,58
37,95 36,00
35 34,10
32,34
33,55
30 29,17
[kA]
26,44
27,75
25
22,10
20 18,87
16,41
15
10
0 2000 4000 6000 8000 10000
Efektivna vrijednost struje u ovisnosti o udaljenosti mjesta kvara od stanice
92
1
Tjemena vrijednost prijelaznog povratnog -420 -421,80

-440
-444,95
-460
napona na prekidau [kV]
-473,24
-480
-491,92 -499,37
-500
-520 -515,20 -525,34

-535,75
-540 -534,59
-560
-580 -584,93 -585,35 -590,03
-600
0 2000 4000 6000 8000 10000
Tjemena vrijednost prijelaznog povratnog napona na prekidau u ovisnosti o

udaljenosti mjesta kvara od stanice
93
1
Pri struji bliskog kratkog spoja u iznosu od 36 kA strmina poetnog
prijelaznog napona sa strane voda iznosi 5.5810 kV/s ako kvar nastane
na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m od TS Melina.
Strmina poetnog prijelaznog napona na prekidau u tom sluaju iznosi

5.8085 kV/s.
Najvea strmina prijelaznog povratnog napona sa strane voda u iznosu

od 6.0702 kV/s javlja se ako se kvar dogodi na odaljenosti 2000 m od
stanice (pri struji kratkog spoja od 32.34 kA).
Ako se udaljenost mjesta kvara od stanice poveava na iznose vee od

2000 m, strmina prijelaznog povratnog napona pada, a smanjuje se i
iznos struje kratkog spoja.
Isto tako za sve udaljenosti manje od 2000 m strmina se smanjuje, a

struja kratkog spoja raste.
94
1
Proraun prijelaznog povratnog napona u stvarnom pogonskom stanju
Proveden je proraun stvarnog prijelaznog povratnog napona pri bliskom

kratkom spoju u dalekovodnom polju Melina Divaa.
Modeliran je dio postrojenja iza prekidaa prema stanici: glavne

sabirnice, potporni izolatori, ostala vodna i transformatorska polja
(pretpostavljeno je potpuno uklopno stanje postrojenja).
VF prigunica L1
RHE Veleb it Cnt

Prekidac
LCC LCC LCC LCC
I LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC LCC VF prigunica L2
V V
TS Tumb ri
Glavne sabirnice
I
Jednopoln
APU-420 VCU-420 VPU-420
I
Trafo 1
Trafo 2
Tropolni model 400 kV vodnog polja Melina Divaa za proraun prijelaznog povratnog
napona pri jednopolnom bliskom kratkom spoju
95
1
10 50
*10 3 *10 3
8 0
6 -50
4 -100
2 -150
0 -200
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 29,58 29,62 29,66 29,69 29,73 29,77 *10 -3 29,81
300 500
*10 3 *10 3
300
100
100
-100
-100
-300
-300
-500
-500
-700 -700
28 29 30 31 32 33 34 *10 -3 35 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

96
(crveno)
12 20
*10 3 *10 3
10 5
8 -10
6 -25
4 -40
2 -55
0 -70
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 29,638 29,653 29,668 29,683 29,698 29,713 *10 -3 29,728
100 500
*10 3
*10 3
0
300
-100
100
-200
-300 -100
-400
-300
-500
-500
-600
-700 -700
29,2 29,6 30,0 30,4 30,8 31,2 *10 -3 31,6 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

97
1
(crveno)
15 10
*10 3
*10 3
5
12
0
-5
9
-10
6
-15
-20
3
-25
0 -30
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 29,67 29,67 29,68 29,69 29,69 29,70 *10 -3 29,71
200 500
*10 3 *10 3
50
240
-100
-20
-250
-280
-400
-540
-550
-700 -800
29,2 29,6 30,0 30,4 30,8 31,2 *10 -3 31,6 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

98
1
(crveno)
15 10
*10 3 *10 3
12 5
9 0
6 -5
3 -10
0 -15
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 29,679 29,683 29,686 29,689 29,693 29,696 *10 -3 29,699
200 500
*10 3 *10 3
50
240
-100
-20
-250
-280
-400
-540
-550
-700 -800
28,5 29,0 29,5 30,0 30,5 31,0 31,5 *10 -3 32,0 0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70

99
(crveno)
Rezultati prorauna za stvarno pogonsko stanje
2,0
Strmina poetnog prijelaznog povratnog napona sa

1,9
1,8
1,6943
1,7
strane voda [kV/s]

1,6005
1,6
1,5448
1,5 1,5427 1,4812
1,4
1,3418
1,3
1,2
1,1 1,1117
1,0
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000
Strmina poetnog prijelaznog povratnog napona sa strane voda u ovisnosti o udaljenosti

1
100
2,0
Strmina poetnog prijelaznog povratnog napona na

1,9
1,8 1,7618
1,7
1,6284
prekidau [kV/s]
1,5857
1,6
1,4997 1,5936
1,5
1,4 1,3620
1,3
1,2 1,2300
1,1
1,0
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000
Strmina poetnog prijelaznog povratnog napona na prekidau u ovisnosti o udaljenosti

1
101
10,0
Efektivna vrijednost struje kratkog spoja [kA] 9,5
9,0 8,92
8,55
8,5 8,76
8,43 8,15
8,0
7,99
7,5
6,97
7,0
6,5
6,0
5,5
5,0
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000
Efektivna vrijednost struje u ovisnosti o udaljenosti mjesta kvara od stanice

1
102
Rezultati prorauna bliskog kratkog spoja u stvarnom pogonskom stanju:
Poetna strmina Tjemena vrijednost Poetna strmina
Efektivna vrijednost
prijelaznog povratnog prijelaznog povratnog prijelaznog povratnog
Udaljenost od stanice struje kratkog spoja
napona na prekidau napona na prekidau napona sa strane
do mjesta kvara [m] [kA]
[kV/s] [kV] voda [kV/s]
500 1.2300 8.92 -703.06 1.1117
1000 1.3620 8.76 -703.54 1.3418
1650 1.4997 8.55 -702.27 1.5448
2000 1.7618 8.43 -699.90 1.6943
3000 1.6284 8.15 -698.03 1.6005
3500 1.5936 7.99 -702.72 1.5427
8000 1.5857 6.97 -692.83 1.4812
U stvarnom pogonskom stanju pri bliskom kratkom spoju na ''kritinoj'' udaljenosti od

1000 m (pri struji 8.76 kAeff), sa strane voda se javlja poetni prijelazni povratni
napon strmine 1.3418 kV/s, a na prekidau ta strmina iznosi 1.3620 kV/s.
Provedene simulacije za razliite udaljenosti mjesta kratkog spoja od postrojenja

pokazuju da se maksimalna strmina poetnog prijelaznog napona od 1.6943 kV/s
sa strane voda javlja pri struji od 8.43 kAeff, na udaljenosti 2000 m.
Na prekidau se u tom sluaju javlja maksimalna strmina prijelaznog povratnog

napona od 1.7618 kV/s. 1
103
Utjecaj udaljenosti kapacitivnog naponskog mjernog transformatora na strminu PPPN-a
Kapacitet primara kapacitivnog naponskog mjernog transformatora (4400

pF) predstavlja najznaajniji kapacitet u dalekovodnom polju Melina
Divaa i svakako je interesantno istraiti utjecaj njegove udaljenosti od
prekidaa na oblik prijelaznog povratnog napona sa strane voda i na
prekidau.
U stvarnosti je naponski mjerni transformator VCU-420 udaljen oko 37 m

od prekidaa.
Utjecaj je analiziran u uvjetima velikih struja kratkog spoja (40 kAeff u

postrojenju).
U tu svrhu analiziran je kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m

struja kratkog spoja 36 kAeff.
1
104
Analiziran je kratki spoj pri za sljedee sluajeve:
a) Udaljenost kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od

prekidaa = 37 m.
b) Udaljenost kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od

prekidaa = 30 m.
c) Udaljenost kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od

prekidaa = 20 m.
d) Udaljenost kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od

prekidaa = 10 m.
1
105
a) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff (udaljenost
kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od prekidaa = 37 m).
200 60
*10 3 *10 3
100 40
0 20
-100 0
-200 -20
-300 -40
-400 -60
26,9 27,0 27,1 27,2 27,3 *10 -3 27,4 26,96 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,01
(f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) v :X0005A v :X0004A (f ile melinabliskiKS8.pl4; x-v ar t) v :X0004A
Komponenta prijelaznog povratnog napona sa Poetna strmina prijelaznog povratnog napona sa

strane voda (zeleno) i sa strane mree (crveno) strane voda Us=111.62 kV, ts=20 s, strmina
S=5.5810 kV/s
500 20
*10 3 *10 3
375 0
250
-20
125
-40
0
-60
-125
-80
-250
-375 -100
-500 -120
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,97 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,00
(f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) v :X0005A-X0004A (f ile melinabliskiKS7.pl4; x-v ar t) v :X0005A-X0004A
Prijelazni povratni napon na prekidau u fazi A Poetna strmina prijelaznog povratnog napona na
Umax=-473.24 kV prekidau u fazi A: Us=116.17 kV, ts=20 s,
strmina S=5.8085 kV/s 1
106
b) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff (udaljenost
100 60
*10 3 *10 3
0 40
-100 20
-200 0
-300 -20
-400 -40
-500 -60
26,5 27,0 27,5 28,0 28,5 *10 -3 29,0 26,96 26,97 26,97 26,98 26,99 27,00 *10 -3 27,00

S=5.6237 kV/s
400 20
*10 3 *10 3
0
250
-20
100
-40
-50
-60
-200
-80
-350
-100
-500 -120
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,96 26,97 26,97 26,98 26,99 27,00 *10 -3 27,01
107
c) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff (udaljenost
200 60
*10 3 *10 3
100
40
0
20
-100
0
-200
-20
-300
-40
-400
-500 -60
26,8 27,2 27,6 28,0 28,4 28,8 *10 -3 29,2 26,97 26,98 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,00

S=5.6293 kV/s
400 20
*10 3
*10 3
0
250
-20
100
-40
-50 -60
-80
-200
-100
-350
-120
-500 -140
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,97 26,98 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,01
108
d) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff (udaljenost
200 60
*10 3 *10 3
100
40
0
20
-100
0
-200
-20
-300
-40
-400
-500 -60
26,8 27,2 27,6 28,0 28,4 *10 -3 28,8 26,972 26,977 26,982 26,988 26,993 26,999 *10 -3 27,004

S=5.6262 kV/s
400 20
*10 3
*10 3
0
250
-20
100
-40
-50 -60
-80
-200
-100
-350
-120
-500 -140
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,97 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,01
109
Utjecaj udaljenosti kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od

prekidaa na strminu prijelaznog povratnog napona:
Udaljenost od Strmina prijelaznog Strmina prijelaznog

kapacitivnog mjernog povratnog napona na povratnog napona sa
transformatora do prekidau strane voda
prekidaa [kV/s] [kV/s]
[m]
37 5.8085 5.5810
30 5.5743 5.6237
20 5.5747 5.6293
10 5.8494 5.6262
Iz rezultata prorauna vidljivo je da se strmina prijelaznog povratnog napona
na prekidau smanjuje sa smanjenjem udaljenosti izmeu prekidaa i
kapacitivnog naponskog mjernog transformatora.
Na udaljenosti od 30 m strmina prijelaznog povratnog napona na prekidau

1
je minimalna, a daljnjim smanjenjem udaljenosti strmina se poveava. 110
6,0

5,9
5,8494
5,8085
prekidau [kV/s] 5,8
5,7
5,6 5,5747 5,5743
5,5
10 15 20 25 30 35
Udaljenost kapacitivnog naponskog mjernog transformatora do
prekidaa [m]
Utjecaj kapaciteta udaljenosti kapacitivnog naponskog mjernog transformatora od prekidaa

na strminu prijelaznog povratnog napona na prekidau
1
111
Utjecaj kondenzatora ugraenih paralelno prekidnim elementima prekidaa na strminu PPPN-a
Moderni SF6 prekidai opremljeni su kondenzatorima koji su ugraeni

paralelno prekidnim elementima u cilju ravnomjerne raspodjele napona te
poveanja prekidne moi prekidaa u uvjetima bliskog kratkog spoja.
Kondenzatori direktno utjeu na smanjenje poetne strmine prijelaznog

povratnog napona na prekidau. Da bi se sagledao utjecaj kapaciteta
kondenzatora koji su postavljeni paralelno prekidnim elementima
prekidaa analizirana su dva sluaja:
1. Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36

kAeff.
2. Kratki spoj na udaljenosti od 2000 m struja kratkog spoja 32.34 kAeff.
Za svaki od ovih sluajeva analizirane su sljedee varijante:
a) Prekida bez dodatnih kondenzatora na prekidnim elementima.

b) Prekida sa kondenzatorom kapaciteta 2000 pF.
c) Prekida sa kondenzatorom kapaciteta 10000 pF.
d) Prekida sa kondenzatorom kapaciteta 20000 pF. 1
112
1. a) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff - prekida
bez dodatnih kondenzatora na prekidnim elementima.
200 60
*10 3 *10 3
100 40
0 20
-100 0
-200 -20
-300 -40
-400 -60
26,9 27,0 27,1 27,2 27,3 *10 -3 27,4 26,96 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,01

S=5.5810 kV/s
500 20
*10 3 *10 3
375 0
250
-20
125
-40
0
-60
-125
-80
-250
-375 -100
-500 -120
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,97 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,00
113
1. b) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff - prekida
sa kondenzatorom kapaciteta 2000 pF koji je paralelno postavljen prekidnim elementima.
100 60
*10 3 *10 3
0 40
-100 20
-200 0
-300 -20
-400 -40
-500 -60
26,5 27,0 27,5 28,0 28,5 29,0 29,5 30,0 *10 -3 30,5 26,96 26,97 26,98 26,98 26,99 26,99 *10 -3 27,00

S=5.1044 kV/s
400 20
*10 3 *10 3
0
250
-20
100
-40
-50
-60
-200
-80
-350
-100
-500 -120
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,97 26,97 26,98 26,99 26,99 27,00 *10 -3 27,01
Umax=-471.14 kV prekidau u fazi A: Us=117.29 kV,
ts=22 s, strmina S=5.3313 kV/s 1
114
1. c) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff -

prekida sa kondenzatorom kapaciteta 10000 pF koji je paralelno postavljen prekidnim
elementima.
100 60
*10 3 *10 3
0 40
-100 20
-200 0
-300 -20
-400 -40
-500 -60
26,5 27,0 27,5 28,0 28,5 29,0 29,5 30,0 *10 -3 30,5 26,97 26,97 26,98 26,99 27,00 27,01 *10 -3 27,01

S=4.1796 kV/s
400 30
*10 3
*10 3
10
250
-10
100
-30
-50 -50
-70
-200
-90
-350
-110
-500 -130
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,95 26,96 26,98 26,99 27,00 27,01 *10 -3 27,02
115
1. d) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff -

elementima.
150 60
*10 3
*10 3
75
40
20
-75
-150 0
-225
-20
-300
-40
-375
-450 -60
26,5 27,0 27,5 28,0 28,5 29,0 *10 -3 29,5 26,96 26,97 26,98 26,99 27,00 27,01 *10 -3 27,02

S=3.4880 kV/s
400 20
*10 3
*10 3
0
250
-20
100
-40
-50 -60
-80
-200
-100
-350
-120
-500 -140
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 26,96 26,97 26,98 26,99 27,00 27,02 *10 -3 27,03
Umax=-441.30 kV prekidau u fazi A: Us= 121.39 kV,
116
Utjecaj kapaciteta kondenzatora ugraenih paralelno prekidnim

elementima prekidaa na strminu prijelaznog povratnog napona sluaj 1.:
kratki spoj na udaljenosti 1000 m struja kratkog spoja 36 kAeff :
Strmina poetnog Strmina poetnog

Tjemena vrijednost
prijelaznog prijelaznog
Kapacitet prijelaznog
povratnog napona povratnog napona sa
kondenzatora povratnog napona
na prekidau strane voda
[pF] na prekidau [kV]
[kV/s] [kV/s]
0 5.8085 5.5810 -473.24
2000 5.3313 5.1044 -471.14
10000 4.2781 4.1796 -470.62
20000 3.5703 3.4880 -441.30
1
117
6,0
5,8085

5,5
5,3313
prekidau [kV/s] 5,0
4,5
4,2781
4,0
3,5703
3,5
3,0
0 5000 10000 15000 20000
Kapacitet kondenzatora [pF]
Utjecaj kapaciteta kondenzatora ugraenih paralelno prekidnim elementima prekidaa na

strminu prijelaznog povratnog napona na prekidau - sluaj 1.: kratki spoj na udaljenosti
1000 m
1
118
6,0

5,5810
5,5
5,1044
strane voda [kV/s] 5,0
4,5
4,1796
4,0
3,4880
3,5
3,0
0 5000 10000 15000 20000

strminu prijelaznog povratnog napona sa strane voda - sluaj 1.: kratki spoj na udaljenosti
1000 m
1
119
2. a) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 2000 m struja kratkog spoja 32.34 kAeff -
prekida bez dodatnih kondenzatora na prekidnim elementima.
200 120
*10 3 *10 3
100 80
0 40
-100 0
-200 -40
-300 -80
-400 -120
27,2 27,3 27,4 27,5 27,6 27,7 *10 -3 27,8 27,28 27,29 27,29 27,30 27,31 27,32 *10 -3 27,33

S=6.0702 kV/s
500 20
*10 3 *10 3
280 -32
60 -84
-160 -136
-380 -188
-600 -240
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 27,28 27,29 27,30 27,31 27,32 27,33 *10 -3 27,34
Prijelazni povratni napon na prekidau u fazi A Prva strmina prijelaznog povratnog napona na
120
2. b) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 2000 m struja kratkog spoja 32.34 kAeff -
elementima.
200 120
*10 3 *10 3
100
80
0
40
-100
0
-200
-40
-300
-80
-400
-500 -120
27,0 27,4 27,8 28,2 28,6 *10 -3 29,0 27,27 27,28 27,29 27,30 27,31 27,32 *10 -3 27,33

S=5.7254 kV/s
500 50
*10 3 *10 3
0
280
-50
60
-100
-160
-150
-380
-200
-600 -250
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 27,28 27,29 27,30 27,31 27,32 27,33 *10 -3 27,34
121
2. c) Kratki spoj na ''kritinoj'' udaljenosti od 2000 m struja kratkog spoja 32.34 kAeff -
elementima.
200 120
*10 3 *10 3
100
80
0
40
-100
0
-200
-40
-300
-80
-400
-500 -120
27,0 27,5 28,0 28,5 29,0 29,5 *10 -3 30,0 27,28 27,29 27,30 27,31 27,32 27,33 *10 -3 27,34

S=4.6337 kV/s
500 20
*10 3 *10 3
-20
280
-60
60
-100
-160
-140
-380
-180
-600 -220
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 27,27 27,29 27,30 27,31 27,33 27,34 *10 -3 27,35
122
2. d) Kratki spoj na udaljenosti 2000 m struja kratkog spoja 32.34 kAeff - prekida sa
kondenzatorom iznosa 20000 pF koji je paralelno postavljen prekidnim elementima.
200 120
*10 3 *10 3
100
80
0
40
-100
0
-200
-40
-300
-80
-400
-500 -120
27 28 29 30 31 *10 -3 32 27,266 27,281 27,296 27,312 27,327 27,342 *10 -3 27,357

S=4.0202 kV/s
500 20
*10 3 *10 3
280 -32
60 -84
-160 -136
-380 -188
-600 -240
0 10 20 30 40 50 60 *10 -3 70 27,23 27,25 27,28 27,30 27,32 27,35 *10 -3 27,37
123
Iz rezultata prorauna vidi se da ugraeni kondenzator smanjuje

strminu prijelaznog povratnog napona, to uvelike poveava prekidnu
mo prekidaa i pomae prekidau prilikom prekidanja bliskog kratkog
spoja.
Utjecaj kapaciteta kondenzatora ugraenih paralelno prekidnim

elementima prekidaa na strminu prijelaznog povratnog napona sluaj
2.: kratki spoj na udaljenosti 2000 m struja kratkog spoja 32.34 kAeff :
Strmina poetnog
Strmina poetnog Tjemena vrijednost
prijelaznog povratnog
Kapacitet prijelaznog povratnog prijelaznog povratnog
napona sa strane
kondenzatora napona na prekidau napona na prekidau
voda
[pF] [kV/s] [kV]
[kV/s]
0 6.2610 6.0702 -515.20
2000 5.9456 5.7254 -511.41
10000 4.9304 4.6337 -515.30
20000 4.1456 4.0202 -509.63
1
124
7,0

6,5
6,2610
6,0 5,9456
prekidau [kV/s]
5,5
5,0 4,9456
4,5
4,1456
4,0
3,5
3,0
0 5000 10000 15000 20000

strminu prijelaznog povratnog napona na prekidau - sluaj 2.: kratki spoj na udaljenosti
2000 m
1
125
7,0

6,5
6,0702
6,0
strane voda [kV/s] 5,7254
5,5
5,0
4,6337
4,5
4,0202
4,0
3,5
3,0
0 5000 10000 15000 20000

strminu prijelaznog povratnog napona sa strane voda - sluaj 2.: kratki spoj na udaljenosti
2000 m
1
126

Analiza Prijelaznog Povratnog Napona Na Prekidaču Prilikom Prekidanje Iks Bliskog Ks-A

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Analiza Prijelaznog Povratnog Napona Na Prekidaču Prilikom Prekidanje Iks Bliskog Ks-A

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIJELAZNE POJAVE i

Prof.dr.sc. Ivo Uglei, dipl.ing.

Slika 1. Povratni napon

-Prijelazni povratni napon (PPN) je povratni napon u vremenskom

Um maksimalna vrijednost poratnog napona (V),

Slika 2. Prikaz ispitnog povratnog napona dvoparametarskom (a) i

Oblik povratnog napona ovisi o strujnom krugu. U nekim sluajevima,

U takvom sluaju ispitni povratni napon definira se etveroparametarskom

U ostalim sluajevima, praktiki u sustavima s nazivnim naponom <100

Da bi uzeli u obzir i usporavanje poetne strmine prijelaznog povratnog

Pri tome se zahtijeva da anvelopa ispitnog povratnog napona ne smije biti

Po svom karakteru vrlo je slian povratnom naponu kod bliskog kratkog

Poetni prijelazni napon definira se krivuljom prikazanom na slici:

Jedna od osnovnih zadaa prekidaa je odvajanje dijela mree u kvaru,

Slika 4. Odvajanje dijela mree u kvaru prekidaem

Sustav zatite aktivira prekida. Kontakti se odvajaju i stvara se elektrini

Mrea reagira na prekidanje struje pojavom prijelaznih oscilacija tzv.

Ako je prijelazni povratni napon koji se pojavi na prekidau nakon

Lijevi oscilogram prikazuje uspjeno prekidanje, dok desni oscilogram

Postojanje ova dva osnovna reima kvara, svakog sa svojim svojstvima,

Od raznih vrsta moguih mjesta kvarova i stanja u mrei, od interesa su

Iskustvo pokazuje da je za veliinu tjemene vrijednosti povratnog napona,

Najvea naprezanja javljaju se u sluaju relativno kratkih vodova duljine

Openito, elektrini luk u prekidau moe utjecati na prijelazni povratni

S namjerom da se mree jedinstveno opiu uvodi se pojam idealnog

Povratni napon stvoren ovakvim idealnim prekidaem naziva se prirodni

Kod modernih prekidaa, osobito SF6 prekidaa, znaajniji utjecaj

Odreivanje prijelaznog povratnog napona ukljuuje prethodno

Odabir prikladnog modela za raunanje prijelaznog povratnog napona

Model treba uzeti u obzir prikladnu topologiju mree i parametre, uvjete

Ukoliko sa analizira kvar blizu generatora, pri odreivanju struje

Slika 7. Bliski kratki spoj 14

Na slici 7. a) prikazan je fazni napon kao funkcija duljine voda za vrijeme

S lijeve strane prekidaa napon je jednak nazivnom naponu generatora, na

U trenutku prekidanja struje t=0, raspada se sustav na dva dijela koji, za

Napon lijeve stezaljke prekidaa Ug raste prema vrijednosti napona izvora

Prijelazna pojava napona ug odreuje se iz uvjeta ravnotee za titrajni krug

Pri tome se polazi od injenice da je poetna vrijednost napona ug(Ug0) u

Napon na strani voda, uv(t) ima pilasti oblik, a posljedica je refleksije

Naponski putni valovi nastaju tako da se u trenutku prekidanja struje

Na otvorenom kraju voda putni val se reflektira s istim predznakom, a na

to se tie naprezanja prekidaa kod prekidanja bliskog kratkog spoja

Prva amplituda povratnog napona UA podudara se vremenski s prvim

Frekvencija prijelazne komponente napona ug mnogo je nia od

Zanemarimo li poetno priguenje napona uv, prva tjemena vrijednost

Strmina poetnog dijela povratnog napona rauna se iz izraza:

Slika 9. Povratni napon za sluaj bliskog kratkog spoja

U praksi je pilasti oblik prijelaznog povratnog napona u odreenoj

IEC norma 60056/1987 propisuje metodu konstrukcije krivulje ispitnog

Konstrukcija krivulje PPN-a za bliski kratki spoj

Nazivni podaci prekidaa:

Struja bliskog kratkog spoja (90% ili 75%):

Prvi vrh pilastog napona:

Vrijeme potrebno za postizanje napona uL*:

Maksimum napona na stezaljki prekidaa ''1'':

Duljina voda do mjesta kratkog spoja:

Prostor meu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa ona

Uslijed visoke temperature dolazi do kaotinog kretanja molekula u plinu,

Visoke temperature vladaju u jezgri luka, iji je presjek proporcionalan s

Gaenje luka kompliciran je proces na koji utjeu elektrike, magnetske,

1. vrlo brzo poveati razmak meu kontaktima, kako bi se im prije

2. smanjiti presjek luka, kako bi se poveao njegov pad napona;

3. osigurati intenzivno odvoenje topline.

Gaenje izmjenine struje olakano je injenicom da napon mree i