1.

- ,

1 5.
- , , .
- !" # $, %
, %
& . " % , %
' !". " ' % ,
& !". (
, )

' .
- * & !"+
,
,
,
,
, ( )
, (
)
, ( )
, I (, )
, K
, ( nr
)
, r
, O r
, O
- %
.
- % ,
& .
- '
, -./0 .
! !" !"1 # !"$ # !"5 # 1 # % # 5
- & r
10%,
. O a .
-
.
- 1 !"
' 1 . !
+ 5 # 1! # 15 # $! # %!
- '()*+ 1 !"
(, * .
! !" + 5- 1!-.
- 2 . / ,
& 3. 2 %, &,
' 3,
% 3 %.
2.
- EE a
a x x ,
a x .
- 3 110kV na
, a , , ,
ar ar r
.
- K a:
,
,
,
, r (%)
, O r
, K
,
, r
,
,
- 0 2"
-// V 200 V. ( %
% ,
-//45 V .//45 V.
- 0 %
.
- 3 . !


- 2" 3
& 3 &.
: a a
an r. ! 2" %+
!"1 # !"$ # !"5 # 1"! # %"!
: a P: 3 6
- 0 1 % .
- 0 2" '
, %.
- H a : .
x , r
nu. x ,
r , nvh nv,
n r v .
3. 3n
- 2. & ' %.
- K m, r
n n.
- K n m m
n x , n an
.
- A a a,
a n. a
n, u x. Y
x , m n
n m
n . Y x , 6 ,
n h h
uv 90 .
- K a n, a
n . a
a. K
a n ,
a 3 a.
- K H, a a, ar
n 90
. a a n
m,
. O u x ux .
- 3 ' '
' +
- Yaa a n a
aa.
- 1
.
- a
n .
- a a a
x ,
r .
- %
. ,
' .
' % .
4. 3m
- Oa x x .
: nv v,
u v
m m v r
r r.
- H u r :
6 Er
6 H
6 E
6
6
6 M
- H v r :
6
6
6 P r
6 O
6 Oa
6
6 Mx
- H v nv v r :
6 H
6
- 4 +
6 a
6 B a
6 Ona (an )
6 r ( ,a a" ,a ")
5. H
- & # '%
, % , 3
. ' '
& ' %.
- & # % -
% , ' .
' ,
% %.
&, "
5
7 & 5
K a, a r
a a, a .
Ha x x
vr v u u.
7 & 5 *
, ,
3 %,
.
7 5 8
. 9 '
, %. 2

% .
- 63 #
. * %,
%.
, . :
1, .
, &
'% .
: , 1,
,
1. (
/ 3
1.
- 0 # '
. %
1% .
- 6 # 1 1 %
. . *
, 1 " "
" 3 5
6. 3m x
- & # . ;
" "

5
- 63 # . ;&
1 1 . ( & 1
&
, .
- 6 # 1 &
,
' 1 ,
' . ;
, ,
% #, $
. " % ' &+ <
%.
- 2 1 # P
aa . Han aa
a .
- &7 ' & 7.+ # 2 1
, '% .
, =/ >/ &
, & % . 2 %
, ', . 2
'% , . 0 &7 #
2 &7 /5 &
. " / &7
. . 5 &
. / &7 5
" 1 " .
. 5 7/ &7
/ 5 &
&75 &7 8"
99 8 8
" &7"
" "
" 8 5
7. 3m rx
- a rx
m. O x x a, x
x a, x x a, a
n
- H -, an r
, 6
.
-
-,
rr a r, a a
r . Ha a .
- [ a
, x rax
x
.
- A r rr Yy!"
5
- Hra x rax x
xar a a x
.
- Y a x , a
6. m r
n r n 6 .
- O ,
(Bx) m, n m,
m, m.
- O r hu , r
ru.
- 3 anx v
m.
- 3 ax x a
m
m.
- 3 r ra v
.
- :7;4<= %
% . &
%% ' & %
.
- Ha r a.
- K x aa a a rr
n a.
- Oa Bxa . O a
a aa a. I
a r a r
. [ a ar n
a, an x aa. O
n r.
- H r 1-2 , a
a 8-12 .
- H na , na
x x a.
- 2 3 .
&
. 3% 1
, % ,
1.
- ' %
. & ',
, !"- '%. 2&
& ', %%
.
- 2 15 Mr
r ra . 3
r ,
a .
[r n, a ,
ax r, n
r.
- '+ .
" & ,
, &
% . *
, 3 , '%.
&
, 1 .
- H x ra r
. H , ,
a r a x r a n
.
- 2
, , '% .
: % ,
, .
- a r a a
n a [B .
- 6 "! ,
' .
utorak, 12. veljae 2008.
ZASTITA ELEKTRICNIH POSTROJENJA
osnovni zadatak = otkrivanje i odstranjivanje poremecaja
poremecaj
kvar
smetnja
kvar = znacajnija odstupanja od normalnih pogonskih prilika ( izazivaju ostecenja )
smetnja = odstupanja od normalnih pogonskih prilika ( kratkotrajno ne izazivaju
ostecenja, ali dugotrajno da )
( npr. preopterecenja, nesimetricno opterecenje, ... )
Osnovni element zastitnih relejnih uredaja je RELEJ.
RELEJ = uredaj koji trajno kontrolira odredenu elektricnu ili mehanicku velicinu, te kod
unaprijed odredene vrijednosti izaziva naglu promjenu u jednom ili vise signalnih ili
komandnih strujnih krugova.
Kontrolirane elektricne velicine:
struja, napon, snaga, otpor, frekvencija
Kontrolirane neelektricne velicine:
temperatura, tlak, brzina strujanja, broj okretaja, ...
Objavio/la admin u 06:01 Nema komentara:
ponedjeljak, 1. pro!"n#a 200.
RELEJNA ZASTITA
1. UVODNI DIO
1.1 ULOGA RELEJNE ZATITE
Automatski zatitni ure aji elektroenergetskih postrojenja obuhvataju ure aje u postrojenjima za proizvodnju,
prenos i distribuciju elektri ne energije koji imaju zadatak da upozore na nenormalne reime rada pojedinih
elemenata elektroenergetskih sistema, a u slu aju pojave neizbjenih kvarova svojim djelovanjem brzo isklju e
ote eni elemenat i na taj na in smanje razaranje i negativan uticaj kvara na rad elektroenergetskog sistema.
Elektri na energija predstavlja osnovni vid energije i preduslov razvoja privrede svake zemlje. S ciljem da se
obezbjede dovoljne koli ine kvalitetne elektri ne energije potroa ima svih kategorija, potrebno je izgraditi
mnoge hidro, termo ili nuklearne elektrane, povezati ih hiljadama kilometara visokonaponskih dalekovoda s
potroa kim podru jima i putem transformatorskih stanica i distributivne mree srednjeg i niskog napona dovesti
energiju svakom potroa u. S ciljem da se obezbjedi neprekinutost u napajanju i proizvodnji elektri ne energije
uz to je mogu e manje trokove, elektrane, prenosna mrea i transformatorske stanice povezuju se u jedinstven
elektroenergetski sistem, kako unutar manjih regija tako i unutar drava pa i izme u vie drava. Savremen
razvoj drutva, indusrije i privrede uopte baziran je na elektri noj energiji. Osnovni zahtjev, pored dovoljnih
koli ina raspoloive energije i kvalitetnog napona, je neprekinutost u napajanju. U savremenoj industriji i
kratkotrajni prekidi u napajanju mogu izazvati dugotrajne zastoje u proizvodnji i velike materijalne tete.
Uprkos ispravnom projektovanju i dimenzionisanju izolacije i ostalih parametara elektroenergeskog sistema, kao
i paljive izgradnje i redovnog odravanja, u pogonu se mora ra unati sa mogu no u pojave kvara na prakti no
svakom elementu sistema. Izolacija ure aja u postrojenjima ne moe se iz ekonomskih razloga dimenzionisati
tako da izdri ogromna elektri na naprezanja koja mogu da se ponekad pojave, npr. prilikom atmosferskih
pranjenja i direktnog udarca groma. Zbog mehani kih, termi kih i hemijskih uticaja izolacija je izloena
starenju, tako da vremenom gubi svoja svojstva i moe da se probije kod naprezanja koja su neznatno ve a od
normalnih.
Osim navedenog, postoji niz uticaja koji mogu da dovedu do kvara, kao to su, na primer, greke u materijalima
od kojih su gra eni ure aji, premotenje izolacije dalekovoda granjem ili drugim predmetima koja prilikom oluja
nanese vjetar, prljanje povrine izolacije zbog jakih aerozaga enja, pucanje uadi dalekovoda ili konzolnih
nosa a kod stubova zbog pretjerano velikih dodatih tereta snijega ili leda, ruenje stubova dalekovoda prilikom
velikih oluja, klizanje terena ili poplave, ote enje kablova prilikom zemljanih radova, premotenje izolacije
zbog ulaska ptica ili ivotinja u postrojenje, pogrene manipulacije u postrojenjima itd.
Pojave kvarova na izolaciji u ve ini slu ajeva izazivaju kratki spoj koji predstavlja naj e i i najopasniji oblik
kvara, sa svim njegovim neugodnim posljedicama:
- jako razaranje na mjestu kvara zbog djelovanja elektri nog luka s velikim strujama kratkog spoja (i do 50 KA);
- izraziti padovi napona na velikom podru ju koji ometaju normalan rad potroa a ili izazivaju njihovo ispadanje
iz pogona;
- mehani ko i termi ko naprezanje neote enog dijela sistema kroz koji teku velike struje kratkog spoja;
- negativan uticaj na stabilnost rada povezanog elektroenergetsog sistema.
Osim kvarova u pogonu se javljaju i opasna stanja za rad pojedinih elemenata sistema koja bi dovela do kvara
ukoliko se pravovremeno ne bi preduzele potrebne mjere. Takva opasna pogonska stanja npr.
- nenormalno visoki naponi koji napreu i ugroavaju izolaciju ure aja;
- preniski naponi koji oteavaju ili potpuno onemogu avaju normalan rad potroa a;
- prevelike struje zbog preoptere enja ili kvarova u sistemu hla enja i u vezi s tim previsoke temperature
elemenata elektroenergetskog sistema;
- nesimetri na optere enja generatora, prevelik broj obrtaja itd.
Prema tome zadatak relejne zatite elektroenergetskih postrojenja je da trajno nadzire karakteristi ne elektri ne
ili druge veli ine (npr. struju, napon, temperaturu i sl.) ti enog objekta i da u slu aju kvara ili opasnog
pogonskog stanja automatski preduzme sve potrebne mjere da se kvar izbjegne ili da se svedu na minimum
njegove posljedice ako se ve pojavio, kao i da o tome obavijesti pogonsko osoblje.
S obzirom na veliku vrijednost ti enih objekata, kao i na zna aj normalnog snabdjevanja potroa a elektri nom
energijom, relejna zatita ima vrlo vanu ulogu u pogonu elektroenergetskih sistema kao dio automatike
elektroenergetskih postrojenja za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri ne energije.
1.2. ZATITNI RELEJNI URE AJI
Osnovni element zatitnih relejnih ure aja je relej. To je ure aj koji trajno kontrolie odre enu elektri nu ili
mehani ku veli inu, te kod unaprijed odre ene vrijednosti izaziva naglu promjenu u jednom ili vie signalnih ili
komandnih strujnih krugova. Prema svom sastavu, relej se moe prikazati kao ure aj koji ima:
- mjerni (pogonski ili motorni) sistem, koji je priklju en na kontrolisanu veli inu i njene promjene u
odgovaraju em obliku prenosi na sistem za pore enje. Kod elektromehani kih releja elektri ne veli ine se
transformiu u mehani ku silu ili zakretni momenat, dok se kod stati kih releja pretvaraju u odgovaraju i
elektri ni oblik ( npr. ispravljena struja ili napon odre enog nivoa) koji se prenosi na lan za pore enje;
- sistem za pore enje poredi prilago enu kontrolisanu veli inu sa podeenom. Kad kontrolisana veli ina premai
podeenu, dolazi do aktiviranja izvrnog lana;
- izvrni lan svojim aktiviranjem izaziva trenutnu ili, nakon izvjesnog vremenskog zatezanja, naglu promjenu u
komandnim i signalnim krugovima ( davaje naloga za isklju enje prekida a, zaustavljanje turbine, aktiviranje
alarma i sl. ).
Postoji vie na ina klasifikacije zatitnih releja. Prema principu djelovanja ( izvedbi mjernog lana ), releji se
djele na:
- elektromagnetski releji: djeluju na principu djelovanja magnetskog toka kalema, kroz koji proti e struja, na
feromagnetski dio ( pomi nu kotvu );
- indukcioni releji: djeluju na osnovu me usobnog djelovanja naizmjeni nih magnetskih tokova kalemova kroz
koje proti e struja i struja indukovanih od ovih tokova u obrtnom aluminijskom ili bakrenom bubnji u;
- elektrodinami ki releji: djeluju na osnovu uzajamnog djelovanja magnetskih tokova pomi nog i nepom nog
kalema kroz koji proti e struja;
- magnetnoelektri ni (galvanometarski) releji: djeluju na osnovu uzajamnog djelovanja magnetskog toka kalema
kroz koji proti e struja i toka permanentnog magneta;
- termi ki releji: djeluju na osnovu savijanja bimetalne trake, istezanja materijala ili drugih pojava vezanih uz
promjenu temperature;
- stati ki releji sa poluprovodnicima ili beskontaktnim elementima: djeluju na osnovu komparacije ili druge vrste
obrade elektri nih signala;
- mikroprocesorski bazirani zatitni releji.
Prema vrsti kontrolisane veli ine, razlikuju se:
- strujni releji: djeluju kad struja premai podeenu vrijednost (prekostrujni) ili opadne ispod podeene
vrijednosti (podstrujni);
- naponski releji: djeluju kad napon premai (nadnaponski) ili padne ispod podeene vrijednosti (podnaponski);
- u inski releji: djeluju na smjer snage (usmjereni relej) ili na iznos (releji snage);
- otporni releji: djeluju kad otpor ti enog objekta padne ispod podeene vrijednosti;
- frekventni releji: djeluju na porast frekvencije iznad podeene (nadfrekventni) ili na opadanje frekvencije
(podfrekventni);
- termi ki releji: djeluju kad temperatura ti enog objekta poraste iznad podeene vrijednosti;
- mehani ki releji: djeluju kad mehani ka kontrolisana veli ina (pritisak, broj obrtaja, brzina strujanja, promjena
zazora i sl.) premai ili padne ispod podeene vrijednosti.
Prema na inu priklju ivanja releja na kontrolisanu veli inu, releji se djele na primarne i sekundarne.
- primarni releji se priklju uju direktno na puni iznos kontrolisane veli ine;
- sekundarni releji se priklju uju na redukovane sekundarne struje i napone preko mjernih transformatora ili
odgovaraju ih pretvara a.
Posebnu grupu ine vremenski i pomo ni releji. Oni ne djeluju na pojedine elektri ne ili mehani ke veli ine koje
se javljaju kod kvarova, nego slue u pomo ne svrhe:
- vremenski releji imaju zadatak da uspore djelovanje trenutnog zatitnog releja kad je to potrebno zbog
postizanja selektivnosti ili izbjegavanja nepotrebnog djelovanja kod kratkotrajnih i neopasnih porasta
kontrolisane veli ine;
- pomo ni releji upotrebljavaju se za poja anje slabih impulsa koje daju precizni zatitni releji, koji su u stanju
da direktno djeluju na izvrenje potrebnih naloga, za istovremeno komandovanje sa vie nezavisnih elektri nih
krugova, za potrebe signalizacije i za druge pomo ne svrhe.
Pod sistemom zatite podrazumjevaju se zatitni relejni ure aji i svi ostali prate i ure aji od kojih zavisi
ispravno djelovanje i izvrenje svih potrebnih radnji u slu aju pojave kvara ili opasnog pogonskog stanja. Takav
sisten prikazan je na slici 1.1.
Brzina djelovanja zatite je vrlo vana prilikom izdvajanja iz sistema objekata na kojima su se pojavili kratki
spojevi. Vrlo brzim isklju enjem kratkog spoja smanjuje se ili se potpuno izbjegava razaranje na mjestu kvara.
Osjetljivost je vrlo vana karakteristika zatitnih ure aja. Oni treba da budu dovoljno osjetljivi da bi sa
sigurno u djelovali prilikom pojave kvara u osnovnoj i rezervnoj zoni ti enja, i to i kod najnepovoljnijih
uslova.
Osjetljivost zatite se obi no izraava koeficijentom osjetljivosti definisanim npr. kod prekostrujne zatite, kao:
Da bi se postiglo sigurno djelovanje zatite i u najnepovoljnijem slu aju, koeficijent osjetljivosti treba da je ve i
od 1,4-1,8.
Potrebna osjetljivost zatite postie se:
- odgovaraju im podeavanjem zatitnih ure aja kako bi mogli djelovati i kod minimalnih vrijednosti
kontrolisane veli ine;
- primjenom specijalnih zatita osjetljivih na odre enu vrstu kvara (zatite priklju ene na nultu ili inverznu
komponentu struje ili napona);
- primjenom osjetljivih zatita sa strogo ograni enom zonom djelovanja na ti eni objekat (npr. diferencijalne
zatite);
- primjenom mjernih metoda koje obuhvataju karakteristi ne parametre koji se razlikuju u normalnom pogonu i
kod kvarova (npr. koritenje faznog poloaja kontrolisane veli ine umjesto njene amplitude).
Sigurnost u radu i pouzdanost djelovanja
Zatajenje zatite u slu aju kvara na ti enom objektu moe imati katastrofalne posljedice za objekat (npr.
potpuno unitenje) i velike investicione tete. Sekundarne tete (nemogu nost proizvodnje energije ili
nemogu nost snabdjevanja ve ih potroa kih centara) mogu da budu jo ve e.
Nepotrebno djelovanje zatite je tako e vrlo neugodno jer izaziva ispade iz pogona elemenata sistema i moe
izazvati djelimi ne ili potpune raspade sistema i s tim povezane posljedice za rad potroa a.
Postizanje sigurnog rada zatitnih ure aja zavisi od kvaliteta releja i ostalih elemenata zatitnog sistema, kao i
u estanost i kvalitet odravanja. Karakteristi an pokazatelj je intezitet ispada iz normalnog pogona ? kao srednji
broj otkaza u jedinici vremena (obi no 1 godina):
gdje je:
n - broj releja koji rade pod sli nim uslovima;
T - ukupan broj godina rada releja;
x - broj ispada odnosno zakazivanja.
Srednje vrijeme izme u dvije greke Tr pokazuje kvalitet releja, odnosno vremenski period koji se moe
o ekivati izme u dvije greke. Moemo ga definisati i kao vrijeme raspoloivosti releja:
ili
Koeficijent raspoloivosti pokazuje odnos vremena raspoloivosti prema ukupnom vremenu:
gdje je: To - vrijeme otkaza ure aja, tj. vrijeme kroz koje ure aj nije u ispravnom stanju.
Vrijeme To jednako je vremenu do pronolaenja kvara na ure aju i vremenu potrebnom za njegovo otklanjanje.
Koeficijent raspoloivosti moe se, prema tome, definisati kao:
a koeficijent neraspoloivosti (otkaza) kao:
Na slici 1.3 je prikazan karakteristi an dijagram ?=f(t) za relejne ure aje. Karakteristi an je relativno velik ? na
samom po etku eksploatacije zbog pove ane mogu nosti skrivenih greaka u elementima releja. Ovaj period
moe se izbje i umjetnim starenjem kod proizvo a a ili korisnika opreme. Period normalne eksploatacije
karakteristi an je zbog relativno malog ?. Na kraju dolazi do pove anja ? zbog starosti i istroenosti ure aja.
2. ZATITNI RELEJI
Prema mjermoj veli ini na koju reaguju, zatitni releji se djele na:
strujne, naponske, u inske, otporne, frekventne, termi ke i mehani ke. Posebnu grupu ine pomo ni i vremenski
releji.
2.1 STRUJNI RELEJI
Zatitni ure aji koji djeluju na pove anje struje najrasprostranjeniji su, jer je ve ina kvarova u
elektroenergetskim postrojenjima pra ena porastom struje. To su:
- primarni prekostrujni okida i;
- prekostrujni sekundarni releji (nadstrujni, maksimalni strujni releji);
- diferencijalni strujni releji;
- releji simetri nih komponentistruje (nulte i inverzne komponente).
Primarni okida i djeluju mehani kim putem na isklju enje prekida a kad primarna struja koja proti e kroz
njihov namotaj, pre e podeenu vrijednost. Prednost upotrebe primarnih okida a je u jednostavnom rjeenju
zatite. Poto je okida ura en direktno na prekida u, nisu potrebni dodatni ure aji ni izvori pomo nog napona.
Zatita je sigurna i pogodnim izborom podeavanjem mogu se posti i eljene karekteristike djelovanja.
Nedostatak rjeenja sa primarnim okida ima je u tome to se primarni okida nalazi na prekida u i pod punim je
naponom za vrijeme pogona. Zbog toga je podeavanje, ispitivanje ili zamjena okida a mogu a samo kad se
prekida isklju i i dovede u beznaponsko stanje. S druge strane, okida i moraju biti vrlo robusne izvedbe da bi
izdrali velika mehani ka naprezanja kod kratkih spojeva i da bi bili u stanju da isklju e mehanizam prekida a.
To ima za posljedicu malu ta nost djelovanja. Dalji nedostatak je to je za ispitivanje potrebna glomazna
aparatura, koja je u stanju da proizvede struje reda nekoliko hiljada ampera.
Zbog navedenih prednosti i nedostataka, primarni okida i nailaze na primjenu kao zatita od preoptere enja i
kratkih spojeva na transformatorima i dalekovodima srednjih napona i u industrijskim postrojenjima, i to na
mjestima gdje se ne postavljaju veliki zahtjevi u pogledu preciznosti i osjetljivosti djelovanja i gdje zbog ostalih
potreba ne postoji pomo ni izvor za napajanje zatite (aku-baterija). Izvode se obi no kao primarni okida i sa
dodatnim vremenskim mehanizmima za postizanje strujno nezavisne karakteristeke, odnosno termi kim ili
indukcionim sistemima za postizanje strujno zavisne karakteristike. Pored toga, postoji i lan za trenutno
djelovanje kod bliskih kratkih spojeva kad se pojavljuju i vrlo velike struje kvara.
Prekostrujni sekundarni releji su nali mnogo iru primjenu u zatiti elektroenergetskih postrojenja gdje se
zahtjevaju ta ni, osjetljivi i sigurni releji. Za razliku od primarnih, priklju uju se na sekundarnu stranu strujnih
transformatora, a prilikom djelovanja zatvaraju svoje kontakte i na taj na in elektri nim putem izvravaju
potrebne radnje (isklju enje prekida a, signalizacija kvara i sl.). Poto su priklju eni na redukovane vrijednosti
struje, nisu izloeni velikim termi kim ili mehani kim naprezanjima, to omogu ava preciznu izvedbu koja
zadovoljava zahtjeve u pogledu ta nosti, osjetljivosti i brzine djelovanja. Osim toga, sekundarni releji mogu se
ispitivati, podeavati ili zamjenjivati i kod normalnog pogona ti enog objekta, jer su postavljeni odvojeno od
prekida a i ne nalaze se pod naponom. Kao nedostatak mogla bi se navesti potreba za pomo nim izvorom
napona i instalacijom za priklju ak releja na mjerne transformatore i izvravanje naloga koje daju zatitni
ure aji.
Prekostrujni releji su naj e e primjenjivani releji u zatitnoj tehnici. Upotrebljavaju se za zatitu generatora,
transformatora, motora, i vodova od nedozvoljeno visokih struja preoptere enja i kratkih spojeva. Prema
vremenskoj karakteristici, djele se na: trenutne prekostrujne releje, releje sa strujno nezavisnom vremenskom
karakteristikom i na releje sa strujno zavisnom karakteristikom.
Trenutni prekostrujni releji djeluju bez vremenskog zatezanja djelovanja im struja premai na skali podeenu
vrijednost. U elektromehani koj izvedbi izvode se naj e e kao elektromagnetni releji sa zakretnom kotvom
Vana karakteristika prekostrujnih releja je tzv. omjer otputanja definisan kao:
gdje je: Ipr - minimalna vrijednost struje kod koje relej privu e kotvu i zatvori kontakte;
Ipov - maksimalna struja kod koje otpusti kotva pobu enog releja pri smanjivanju struje.
Kvalitetni prekostrujni releji treba da imaju omjer otputanja to blii jedinici.
Trenutni prekostrujni releji rijetko se primjenjuju kao samostalna zatita. Mogu da slue kao brza zatita u
slu aju bliskih kratkih spojeva, kad su struje vrlo velike. Uglavnom se koriste kao elementi ostalih zatitnih
ure aja.
Prekostrujni releji sa strujno nezavisnom karakteristikom (maksimalni strujno nezavisni releji) prora uju kad
struja premai podeenu vrijednost, a na isklju enje djeluju tek nakon isteka podeenog vremenskog zatezanja
djelovanja. Vrijeme djelovanja ne zavisi od iznosa struje koja te e kroz relej. Prekostrujni releji sa strujno
nezavisnom karakteristikom izvode se kao kombinacija trenutnih prekostrujnih releja u dvije ili sve tri faze i
zajedni kog lana za vremensko zatezanje djelovanja.
Prekostrujni releji sa strujno zavisnom karakteristikom se pobu uju kad struja premai podeenu vrijednost, a
djeluju na isklju enje i (ili) signalizaciju nakon vremenskog zatezanja koje je zavisno od struje koja prolazi kroz
namotaje releja. Vrijeme djelovanja releja sa strujno zavisnom karakteristikom definisano je kao:
gdje je:
tdj - vrijeme djelovanja releja kod vrijednosti G kontrolisane veli ine;
Gb - bazna (nominalna) vrijednost kontrolisane veli ine;
K, @ - koeficijenti.
U zavisnosti da li vrijeme djelovanja vie ili manje zavisi od struje, ovi releji se djele na:
- releji sa normalno zavisnom vremenskom karakteristikom
- releji sa vrlo zavisnom vremenskom karakteristikom
- releji sa ekstremno zavisnom vremenskom karakteristikom
- releji sa kombinovanom karakteristikom.
Releji sa normalno zavisno karakteristikom se upotrebljavaju mnogo u angloameri kim zamljama za zatitu
radijalnih vodova sa mnogo podstanica.
Releji sa vrlo zavisnom vremenskom karakteristikom se upotrebljavaju za zatitu vodova na kojima struja kvara
naglo opada sa udaljavanjem mjesta kvara od izvora napajanja. Releji sa ekstremno zavisnom vremenskom
karakteristikom se koriste za zatitu distributivnih odvoda izvrgnutih jakim strujama uklju enja pojedinih grupa
potroa a (friideri, bojleri, pumpe i sl.), jer omogu avaju relativno dugo vrijeme djelovanja prilikom udaraca, a
vrlo brzo djelovanje prilikom velikih struja kratkog spoja.
Naro ito efikasna zatita se moe posti i sa kombinovanom karakteristikom. Kod struja neto ve ih od podeene
relej ima izrazito zavisnu karakteristiku. Kod neto ve ih struja karakteristika prelazi u strujno nezavisnu, tj. relej
djeluje sa podeenim vremenom t2. U slu aju bliskih kratkih spojeva relej djeluje trenutno. Ovakvim relejima
mogu se uspjeno tititi vodovi, transformatori i potroa i od preoptere enja i struja kratkih spojeva.
Termi ki prekostrujni releji se izvode naj e e pomo u termi kog sistema s bimetalima. To su trake razli itog
oblika sastavljene od dva metala sa razli itim temperaturnim koeficijentom rastezanja. Prilikom porasta
temperature takva traka se savija na stranu sa manjim koeficijentom.
Diferencijalni strujni releji
Diferencijalni strujni releji djeluju na razliku struja koje ulaze i izlaze iz ti enog objekta. Princip djelovanja
prikazan je na slici 2.14. Kod normalnih optere enja ili vanjskih kratkih spojeva jednake su primarne struje I1 i
I2 koje ulaze u ti eni objekat i izlaze iz njega. Uz jednake strujne odnose strujnih transformatora i zanemarene
greke jednake su i sekundarne struje i1 i i2. Kroz relej 3 te e razlika struja. Ako su struje jednake po iznosu i po
faznom poloaju, razlika im je jednaka nuli i kroz relej i kod vanjskih kratkih spojeva ne te e struja. U slu aju
kvara na ti enom objektu struje teku sa obje strane ili samo sa jedne, prema mjestu kvara, razlika struja nije vie
jednaka nuli, relej 3 zatvara kontakt i djeluje na isklju enje prekida a.
Prilikom zatite transformatora prilike su komplikovanije jer su nominalne struje ispred i iza ti enog
transformatora razli ite. S druge strane, standardizovane su nominalne struje strujnih transformatora tako da je u
ve ini slu ajeva nemogu e prilago avanje strujnih transformatora prenosnom odnosu u inskog transformatora.
Zbog toga su potrebni me utransformatori za prilago avanje sekundarnih struja transformatora i po iznosu i po
faznom poloaju. Ovi me utransformatori unose pogreku tako da se i u normalnom pogonu mogu javiti
izvjesne diferencijalne struje. Struje neravnotee izazvane gornjim razlozima mogle bi dovesti do nepotrebnog
djelovanja zatite kod kratkih spojeva van ti enog objekta kad kroz njega teku struje mnogostruko ve e od
nominalne.
Podeavanje proradne struje releja iznad struja neravnotee dovelo bi do grube zatite, nedovoljno osjetljive na
mininalne struje kvara.
Zbog toga se u diferencijalnoj grani primjenjuju umjesto obi nih prekostrujnih releja tzv. procentni releji ili
ravnoteni releji. Proradna struja takvog releja zavisi od struje koja te e kroz ti eni objekat.
Diferencijalni releji slue kao brza, selektivna i vrlo osjetljiva zatita generatora, transformatora,
visokonaponskih motora, kratkih vodova i kablova, te kao zatita sabirnica postrojenja. U slu aju transformatora
potrebno je imati elemente za spre avanje nepotrebnog djelovanja kod velikih struja magne enja izazvanih
uklju ivanjem transformatora i porastom primarnog napona mree na koju je transformator priklju en. Zona
djelovanja diferencijalnih releja je strogo ograni ena strujnim transformatorima ispred i iza ti enog objekta.
Zbog toga zatita djeluje trenutno, tj. nije potrebno vremensko stepenovanje da bi se postigla selektivnost kao to
je bio slu aj kod prekostrujne zatite.
2.2 NAPONSKI RELEJI
Naponski releji djeluju kad napon na koji su priklju eni odstupi od odre ene, unaprijed podeene vrijednosti. U
zavisnosti da li djeluju kod povienja ili snienja napona, dijele se na nadnaponske i podnaponske releje.
Nadnaponski releji
Nadnaponski (prenaponski, maksimalni naponski) releji djeluju kada napon na koji su preklju eni premai
podeenu vrijednost. Upotrebljavaju se kao zatita od nadozvoljenog povienja napona, kao i elementi sloenijih
zatitnih ure aja. Naponski releji su ustvari strujni releji, jer djeluju na pove anje struje kroz namotaj releja.
Poto se priklju uju paralelno naponu, a ne u seriji kao prekostrujni releji, potrebno je da im je otpor to ve i.
Prema tome, to su u stvari strujni releji s velikim brojem zavoja tanke ice. Ako proradna struja takvog releja
iznosi Ipr, a relej ima impedansu ZN, proradni napon iznosi:
Podnaponski releji
Podnaponski releji djeluju kad napon nestane ili opadne ispod podeene vrijednosti. Upotrebljavaju se za zatitu
motornih i drugih pogona osjetljivih na smanjenje ili nestanak napona.
Naponski i podnaponski releji izvode se kao elektromagnetski releji, zatim kao indukcioni releji sa zakretnim
diskom, a u kombinaciji s ispravlja ima primjenjuju se i galvanometarski releji sa zakretnom kotvom.
Vremenski usporeno djelovanje moe se posti i primjenom dodatnih vremenskih releja. Naponski nezavisna
vremenska karakteristika jednostavno se postie primjenom dodatnih vremenskih releja. Naponski zavisna
vremenska karakteristika jednostavno se postie primjenom indukcionih releja sa zakretnim diskom ili
primjenom priguenih galvanometarskih releja.
Naponski releji izvode se kao jednopolni, dvopolni, ili tropolni, u zavisnosti da li treba da nadziru jedan, dva ili
sva tri linijska ili fazna napona. Priklju uju se na naponske mjerne transformatore i to direktno ili putem filtera
nulte ili inverzne komponente napona.
2.3. U INSKI RELEJI
U inski releji imaju vanu ulogu u tehnici relejne zatite. Koriste se preteno kao releji smjera (usmjereni releji,
releji s mjerenjem faznog poloaja), a manje kao releji snage. Zadatak usmjerenih releja je da djeluju kad
kontrolisana snaga promjeni smjer (ili ima odre eni fazni poloaj), dok releji snage treba da djeluju kad snaga
premai podeenu vrijednost.
Elektromehani ke izvedbe u inskih releja imaju pogonski sistem koji razvija zakretni moment zavisan od snage,
a koji se uopteno moe izraziti jedna inom:
gdje je:
Mr - rezultuju i momenat koji djeluje na pomi ni sistem releja;
ur,ir - sekundarni napon i struja priklju eni na relej;
Ar - fazni pomak izme u struje i napona priklju enih na relej;
@ - tzv. unutranji ugao releja;
k - konstanta odre ena konstrukcijom releja.
Indukcioni u inski releji su se izvodili prije sa indukcionim mjernim sistemom sa zakretnim diskom. Nedostatak
ovih sistema je nemogu nost postizanja brzog djelovanja zbog inercije diska. Zbog toga se takvi releji koriste
tamo gdje je poeljno vremensko kanjenje djelovanja. Brzi indukcioni releji izvode se sa cilindri nim rotorom.
Karakteristike releja snage
Osnovni parametri koji karakteriu releje smjera snage su:
- karakteristi an ugao @ (unutranji ugao) releja, kao ugao izme u mjernih veli ina koje napajaju relej,
karakteristi an za djelovanje releja. Kod elektromehani kih releja to je ugao maksimalne osjetljivosti releja;
- ugao spoja B, kao ugao izme u napona koji odgovara struji priklju enoj na relej i napona stvarno priklju enog
na relej;
- ugaona greka, kao greka izme u deklarisanih i stvarno izmjerenih vrijednosti;
- osjetljivost: minimalna vrijednost jedne ulazne veli ine kod koje relej djeluje pri emu druga veli ina ima
referentnu vrijednost;
- efektivna vrijednost ulaznih mjernih veli ina: obi no 5 ili 1 A i ili 100 V.
2.4. DISTANTNI DALJINSKI RELEJI
Zbog razvoja elektri nih mrea sloenog oblika i zbog potrebe to breg eliminisanja kratkih spojeva, ve davno
se pojavila potreba za zatitom koja e djelovati to bre to je mjesto kvara blie mjestu ugradnje releja. Kao
kriterijum za djelovanje zatite uzima se struja i napon. to je struja kvara ve a i to je napon nii, to relej treba
da djeluje bre. Vrijeme djelovanja takvog releja moe se izraziti kao:
Poto odnos U/I predstavlja otpor ili impedansu, ovakvi releji nazivaju se i otporni ili impedantni releji. Napon
na mjestu ugradnje zatite kod tropolnog kratkog spoja, jednak je padu napona na impedansi voda:
Uvrtavanjem u izraz za tdj i stavljanjem kZ1 = K1 dobija se:
tdj = K1L
gdje je L udaljenost od mjesta ugradnje releja do mjesta kvara, a Z1 jedini ni otpor dalekovoda.
Prema tome, vrijeme djelovanja zatite proporcionalno je udaljenosti ili distanci od mjesta ugradnje releja do
mjesta kvara zbog ega se ovi releji nazivaju i distantni ili daljinski releji.
Distantni releji su sloeni zatitni ure aji. Sastoje se od vie lanova: pobudni, usmjerni, mjerni, vremenski,
izvrni i pomo ni lanovi.
Pobudni lan P stavlja u pokret rad zatite u slu aju pojave kvara i time priklju uje mjerni i usmjerni lan na
potrebne struje i napone. U srednjenaponskim mreama primjenjuju se prekostrujni, a u mreama viih napona
podimpedatni pobudni lanovi. lan smjera S ili usmjerni lan nadzire smjer snage kratkog spoja. Ako ona te e
od sabirnica prema ti enom vodu, on omogu ava djelovanje zatite, dok u suprotnom smjeru blokira.
Mjerni lan M, prilju en na struju i napon, mjeri otpor petlje, odnosno udaljenost od mjesta kvara do mjesta
ugradnje releja. Ako se kvar nalazi unutar predvi ene zone, izmjereni otpor je manji od podeenog, relej zatvara
kontakt i daje nalog izvrnom lanu koji djeluje na isklju enje prekida a.
Vremenski lan T omogu ava vremensko stepenovanje djelovanja zatite u zavisnosti od udaljenosti mjesta
kvara.
Izvrni lan ima zadatak da, u slu aju potrebe, a na nalog mjernog ili vremenskog lana, izvri potrebna
isklju enja i aktivira signalne ure aje.
Pomo ni lanovi slue za razli ite pomo ne svrhe, kao: signalizacija djelovanja, spre avanje pogrenih
djelovanja, automatsko ponovno uklju enje, ispitivanje releja u pogonu itd.
Relej se priklju uje na naponske i strujne mjerne transformatore ti enog voda (sl. 2.52). Kod kratkog spoja kroz
strujne namotaje releja te e struja, a napon na releju opadne na vrijednost odre enu strujom kvara i udaljeno u
mjesta kvara. Prevelika struja izazove pobudu pobudnog lana P. On zatvara kontakt i produava plus pol
pomo nog izvora struje na pomi ni kontakt usmjernog lana S.
Ovaj je priklju en na struju i napon. Ako snaga kratkog spoja te e od sabirnica u ti eni vod, pomo ni kontakt
otklanja se u desno, produava plus pol na kontakt mjernog lana M i istovremeno aktivira vremenski lan releja
T. Mjerni lan je priklju en na sekundarnu struju, a preko prekida a kojim upravlja vremenski lan na
odgovaraju i otcjep dodatnog naponskog me utransformatora MT. U po etnom poloaju prekida je u poloaju
I i napon na releju je najve i. Ako mjerni lan utvrdi da se kvar nalazi u prvoj zoni on zatvara svoj kontakt i
pobu uje izvrni lan I, koji zatvaranjem svojih kontakata djeluje na isklju enje prekida a.
Ako se kvar nalazi u drugoj zoni, izmjereni otpor je ve i od proradnog otpora mjernog lana i on ne e zatvoriti
kontakt. Nakon isteka podeenog vremenskog zatezanja vremenski lan priklju i naponski namotaj na otcjep II s
manjim naponom, to prividno smanjuje mjerni otpor. Zbog toga dolazi do djelovanja mjernog lana i aktiviranja
izvrnog.
Ako se kvar nalazi u tre oj zoni, mjerni lan ne prora uje na punom naponu ni na otcjepu II. Nakon isteka
podeenog vremena vremenski lan prebacuje prekida u poloaj III zbog ega mjereni otpor jo vie prividno
opadne i dolazi u zonu djelovanja mjernog lana.
2.5. FREKVENTNI RELEJI
Frekventni releji djeluju kad frekvencija napona na koji su priklju eni opadne ispod ili naraste iznad podeene
vrijednosti. Upotrebljavaju se za frekventno rastere enje elektroenergetskih sistema kod manjka aktivne snage
izvora pra enog opadanjem frekvencije. Kod odre ene frekvencije ovi releji mogu da automatski isklju uju
potroa e koji nisu jako osjetljivi na prekide u snabdjevanju elektri nom energijom. Kod jo ve eg pada
frekvencije mogu da isklju e i druge grupe potroa a. Na taj na in spre ava se dalje opadanje frekvencije i
raspad sistema do kojeg bi dolo u slu aju da sistem nije bio pravovremeno rastere en.
Releji djeluju tako da im je mjerni lan rezonantno podeen na odre enu frekvenciju. Kad frekvencija napona na
koji je relej priklju en odstupi od nominalne i do e u podru je podeene, relej prora uje i zatvara kontakt. U
zavisnosti od izvedbe mjernog lana releji mogu biti releji sa mehani kom rezonansom, releji sa elektri nom
rezonansom i stati ki frekventni releji.
2.6. VREMENSKI RELEJI
Vremenski releji nisu u pravom smislu zatitni releji jer kod kvarova ne djeluju samostalno i jer im vrijeme
djelovanja ne zavisi od elektri nih veli ina koje se javljaju kod kvarova. Ono je odre eno podeavanjem releja.
Zadatak vremenskih releja je da uspore djelovanje brzih zatitnih releja kad je to potrebno s obzirom na
postizanje selektivnosti djelovanja ili kad se eli sprije iti nepotrebno djelovanje zatitnih releja kod
kratkotrajnih i neopasnih prelaznih pojava.
U zavisnosti od na ina na koji se postie vremensko zatezanje dijele se na:
- releji sa satnim mehanizmima
- releji sa malim sinhronizovanim motor i ima
- releji sa elektromehani kim ko enjem
- bimetalni vremenski releji
- releji sa RC kolima
- stati ki vremenski releji
2.7. STATI KI ZATITNI RELEJI
Svi razmotreni elektromehani ki releji pretvarali su kontrolisanu elektri nu veli inu u privla nu mehani ku silu
ili obrtni moment, koji je upore ivan sa protumomentom opruge, trenja i drugih vrsta ko enja. Kad je
proizvedeni pogonski moment ili sila postala ve a od protumomenta, relej je prora ivao i zatvarao kontakte i na
taj na in djelovao na potrebna isklju enja i signalizacije.
Pored svojih prednosti i mehani ke usavrenosti, elektromehani ki releji imaju i niz nedostataka:
- pokretni djelovi (kotve releja) imaju relativno veliku tromost, to se negativno odraava na brzinu rada;
- protumomenti releja imaju za posljedicu smanjenu osjetljivost releja;
- sigurnost djelovanja moe biti ugroena zbog postojanja pokretnih djelova ako do e do pove anog trenja u
leajevima, korozije i sl. ;
- kontakti su kod djelovanja izloeni luku i mehani kom troenju, to ograni ava ivotno trajanje, moe dovesti
u pitanje ispravan rad releja i zahtjeva periodi ne revizije;
- vlastita potronja elektromehani kih releja je znatna, to zahtjeva odgovaraju u snagu mjernih transformatora;
- dimenzije i teina zatitnih releja s elektromehani kim relejima su znatne.
Pojavom poluprovodnika, a naro ito razvojem i pojavom tranzistora, stvorene su nove mogu nosti za primjenu
elektronike u tehnici relejne zatite. Primjena poluprovodnika i drugih stati kih elemenata za sintezu zatitnih
ure aja ima niz prednosti u odnosu na elektromehani ke releje:
- osjetljivost i ta nost mogu biti neuporedivo ve i nego kod elektromehani kih konstrukcija i ograni eni su
prakti no samo ekonomskim razlozima;
- brzina djelovanja, zbog nepostojanja pokretnih djelova i tromosti, moe biti znatno ve a. Dok su prakti no svi
elektromehani ki releji djelovali na bazi integracije jedne ili vie perioda, stati ki releji mogu reagovati i na
trenutne vrijednosti;
- zbog nepostojanja kontakata i pokretnih djelova izloenih troenju, ivotno trajanje ure aja i mogu broj
djelovanja prakti no su neograni eni;
- stati ki ure aji su neosjetljivi na vanjske uticaje, kao: vibracije, vlaga, praina, agresivna atmosfera i sl., jer se
elementi mogu zatiti zalijevanjem u vjeta ke mase i na drugi na in;
- mala vlastita potronja i nizak energetski nivo omogu avaju realizaciju daleko elasti nijih i kompleksnijih
zatitnih sistema s odre enom logikom djelovanja, kao i prenos mjernih kriterijuma i naloga na daljinu;
- modularnom gradnjom stati kih releja mogu se znatno smanjiti dimenzije i teina sloenijih zatita.
Kao nedostatak stati kih zatita mogao bi se navesti njihov malen energetski nivo, to zahtjeva upotrebu poja ala
i izlaznih elektromehani kih pomo nih releja za izvravanje upravlja kih funkcija. Zbog niskog energetskog
nivoa, potrebne su i posebne mjere za zatitu osjetljivih stati kih komponenata od proboja ili lanih djelovanja
zbog vanjskih elektrostati kih ili elektromagnetskih uticaja, koji mogu biti znatni u visokonaponskom
postrojenju.
3. ZATITA GENERATORA
3.1 KVAROVI I NENORMALNA STANJA U POGONU GENERATORA
Izolacija generatora izvrgnuta je u pogonu raznim naprezanjima i uticajima. Na nju djeluju mehani ka
naprezanja zbog centrifugalnih sila, dinami ka sila kratkih spojeva, zbog vibracija, dilatacija kod grijanja i
hla enja i sl. Izolacija je izloena i termi kim i hemijskim uticajima zbog kojih ona postepeno stari i gubi svoja
svojstva. Zbog ovih uticaja moe do i do proboja izolacije generatora. Prema vrsti i mjestu kvara razlikuju se:
- kratki spoj u statorskom namotaju
- zemljospoj statorskog namotaja
- spojevi me u zavojima jedne faze statorskog namotaja
- zemljospojevi pobudnog namotaja
- spojevi me u zavojima pobudnog namotaja
Prilikom raznih kvarova i poreme aja u mrei koju generator napaja mogu se pojaviti takvi pogonski uslovi koji
sami po sebi ne predstavljaju kvar u generatoru, ali koji dovode do vedozvoljeno visokih termi kih, elektri nih
ili mehani kih naprezanja generatora ili pogonske turbine. Ukoliko se ne bi pravovremeno preduzele potrebne
mjere da se takvo opasno pogonsko stanje ukloni, moglo bi do i do teeg ote enja i pojave kvara na generatoru.
Nenormalna pogonska stanja opasna za rad generatora su:
- preveliko strujno optere enje generatora zbog preoptere enja radnom ili jalovom snagom
- prevelika struja kod kratkih spojeva u mrei koju napaja generator
- previsok napon generatora
- nesimetri no optere enje
- rad generatora u motornom podru ju
- asinhroni rad generatora
- prevelik broj obrtaja
- nedozvoljeno zagrijavanje.
3.1 ZATITA OD KRATKIH SPOJEVA IZME U STATORSKIH NAMOTAJA
Me ufazni kratki spoj moe nastati izme u provodnika razli itih faza ili kod proboja izolacije pojedinih faza na
glavama namotaja. Na sl. 3.1. prikazan je tok struja kod dvopolnog kratkog spoja izme u namotaja u fazama R i
S. Kroz mjesto kvara te e struja Ikg koju proizvodi sam generator i struja Ikm koja dolazi iz mree. Kod
tropolnog kratkog spoja na stezaljkama generatora on daje struju:
Kod dvopolnog kratkog spoja struja kvara jednaka je:
a kod jednopolnog kratkog spoja:
uz uslov da je zvjezdite generatora direktno uzemljeno, to se izvodi vrlo rijetko.
Poto se reaktansa generatora mijenja s vremenom, to e se i iznos struje kratkog spoja mijenjati od svoje
maksimalne vrijednosti (udarna struja kratkog spoja ) do vrijednosti trajne struje kratkog spoja.
Iznos struje kratkog spoja koja dolazi iz mree Ikm zavisi od broja generatora koji rade paralelno i od otpora
izme u njih i mjesta kvara.
Ako se kvar desi u generatoru na udaljenosti @ od zvijezdita (sl. 3.2), elektromotorna sila koja izaziva vlastitu
struju kratkog spoja iznosi @Ef. Reaktansa generatora, me utim, opada priblino sa kvadratom broja zavoja, a,
prema tome, i s kvadratom @ tako da se orijentaciona vrijednost struje kratkog spoja moe uzeti:
Ova proporcionalnost vai do umjereno malih udaljenosti @ kada po inju da znatno uti u prelazni otpori na
mjestu kvara. Zbog toga struja ne e rasti s pribliavanjem mjestu kvara zvjezditu po krivoj 1. koja zanemaruje
prelazni otpor, nego e u blizini zvjezdita opadati prema krivoj 2.
Ako se uzme u obzir da su nominalne struje dananjih generatora vrlo velike (reda 5-15 KA i vie) i da je struja
kratkog spoja kod kvara u generatoru znatno ve a od nominalne vidi se da kroz mjesto kvara teku ogromne
struje kratkog spoja. Zbog nastalog elektri nog luka, na mjestu kvara nastaje jako razaranje namotaja i okolnog
eljeza. Naro ito teke posljedice imali bi kvarovi kod kojih bi dolo do izgaranja aktivnog eljeza, jer bi to
zahtjevalo izradu novog statora generatora. Zbog toga se postavlja zahtjev da se generator u slu aju pojave
unutranjeg kratkog spoja to je mogu e bre odvoji od mree, razbudi i zaustavi.
Zbog malih struja kvara u slu aju kratkog spoja preko prelaznog otpora u blizini zvjezdita ne moe se koristiti
prekostrujna zatita.
Kao efikasna zatita od unutranjeg kratkog spoja upotrebljava se stabilizovana diferencijalna zatita.
Diferencijalni releji priklju uju se na strujne transformatore u zvjezditu i ispred generatora. Podeavaju se na
minimalnu proradnu struju reda 10 do 20% nominalne struje, to osigurava dovoljnu osjetljivost kod svih vrsta
kratkih spojeva. Pretjerano visoka zahtjevana osjetljivost releja (npr. 5%In ) zahtjeva savreno prilago avanje
strujnih transformatora i krije u sebi opasnost od nepotrebnog djelovanja kod kratkog spoja u mrei.
Ako generator ima otcjep za napajanje vlastite potronje, izvedba diferencijalne zatite je neto komplikovanija
jer treba da obuhvati i struju koja odlazi na napajanje sopstvene potronje.
Kod kratkog spoja u postrojenju vlastite potronje struja na otcjepu se bitno pove ava i dovodila bi do
nepotrebnog djelovanja osjetljive diferencijalne zatite generatora. Zbog toga se primjenjuje rjeenje prema sl.
3.4. Generator se titi posebnom diferencijalnom zatitom. Diferencijalni relej za zatitu bloka priklju en je tako
da kroz diferencijalni namotaj te e razlika struje koju proizvodi generator ig i sume struja koja te e u mreu i
postrojenje vlastite potronje, tj. struja:
U ovom slu aju su potrebni me utransformatori za prilago avanje sekundarnih struja po iznosu i po fazi. Zbog
istih magnetskih uslova rada, poeljno je da strujni transformatori u zvjezditu i na otcjepu vlastite potronje
imaju isti prenosni odnos (p2 = p3).
U slu aju da strujni transformatori ne zadovoljavaju zahtjevima za priklju ak osjetljive diferencijalne zatite
zbog zasi enja strujnih transformatora strujama jednosmjerne komponente, moe se primjeniti visokoimpedantna
diferencijalna zatita. U diferencijalnom krugu umjesto niskoomskog strujnog namotaja priklju en je
visokoomski naponski namotaj ili dodatni otpornik. To u normalnom pogonu i kod vanjskih kratkih spojeva ne
smeta jer struja cirkulie kroz oba strujna transformatora tako da sekundari transformatora nisu optere eni
visokoomski.
Kod kvara u ti enoj zoni razlika struja trebala bi da pote e kroz naponski namotaj velikog otpora to uzrokuje
porast sekundarnog napona. Da ne bi dolo pri tome do ote enja izolacije strujnih transformatora ili releja,
paralelno namotaju ugra uju se nelinearni otpornik.
Osnovni zahtjev za diferencijalnu zatitu generatora je velika brzina djelovanja (15-40 ms), pored zahtjeva za
dovoljnom osjetljivo u zatite (15-20% In). U slu aju kvara diferencijalna zatita djeluje na isklju enje
generatorskog prekida a, na brzo demagne enje generatora, na zaustavljanje turbine i aktiviranje signalno-
alarmnih ure aja.
Kod djelovanja ove zatite generator se ne smije ponovo pustiti u pogon dok se ne izvri pregled i ne ispita da li
je izolacija generatora ispravna, odnosno dok se ne utvrdi uzrok eventualnog nepotrebnog djelovanja zatite.
3.2 ZATITA OD ZEMLJOSPOJA STATORSKOG NAMOTAJA
Proboj izolacije statorskog namotaja prema uzemljenim djelovima, odnosno aktivnom eljezu statora dosta je
est kvar u pogonu generatora. Do proboja dolazi zbog mehani kog ote enja izolacije kod izrade, montae ili
remonta generatora, zbog mehani kih naprezanja i ote enja izazvanih vibracijama namotaja ili statorskih
limova, zbog starenja izolacije i prekomjernog naprezanja atmosferskim ili pogonskim prenaponima.
Na sl. 3.5 prikazan je generator s izolovanim zvjezditem i sa zemljospojem na udaljenosti @ od zvjezdita.
Zemljospojna struja moe se zatvarati samo preko kapaciteta C generatora i priklju ene mree prema zemlji.
Prije proboja na mjestu kvara bio je napon @Uf. Kod proboja napon pada na nulu, a zvijezdite generatora dobije
napon - @Uf prema zemlji. Metodom simetri nih komponenata moe se ovaj napon rastaviti na direktnu,
inverznu (koja je u ovom slu aju jednaka nuli) i na nultu komponentu, koja je jednaka Uo = - @Uf. Na sl. 3.5
tako e su prikazani naponi i struje u slu aju zemljospoja. Zbog kapacitivnog otpora, struje prednja e naponima
za 90o. Poto je impedansa statorskog namotaja generatora zanemarivo mala u odnosu na kapacitivne nulte
otpore, moe se uzeti da su struje u pojedinim fazama:
Nulta komponenta struje je jednaka u sve tri faze i iznosi:
Struje koje teku kroz pojedine faze jednake su:
Kroz mjesto kvara te e suma svih struja:
Struja kvara je direktno propocionalna kapacitetu i udaljenosti mjesta kvara od zvjezdita generatora. Ako je @
=1, tj. kod zemljospoja na stezaljkama generatora, struja je maksimalna, zvjezdite ima puni fazni napon prema
zemlji, a napon zdravih faza ima vrijednost linijskog napona. Kod zemljospoja u zvjezditu generatora (@ =0)
nema nikakvih promjena u naponima, jedino je zvjezdite kruto uzemljeno i u slu aju zemljospoja na namotaju
pojavljuju se velike struje jednopolnog kratkog spoja.
Kapacitet C1 sadri u sebi kapacitet generatorskog namotaja, spojnih vodova od generatora do transformatora.
Ako je zvjezdite generatora uzemljeno preko radnog otpora R struja IZ e biti:
to je ve i kapacitet namotaja i objekata priklju enih na generator to e i kapacitivna struja zemljospoja biti
ve a. to je manji otpor preko kojeg je uzemljeno zvjezdite struja je ve a i ako bi otpor bio sasvim malen,
zemljospoj prelazi u jednopolni kratki spoj.
Kod ve ine zemalja zvjezdita generatora su izolovana ili uzemljena preko visokih vrijednosti otpora tako da se
struje zemljospoja dre u granicama relativno neopasnim za generator. Mnogobrojna ispitivanja pokazuju da su
struje reda 3-5 A neopasne i kod dueg trajanja. Struje reda 10-20 A moe generator izdrati kratko vrijeme bez
posljedica za eljezo statora. Ove struje mogu, me utim, dovesti do ote enja zbog jakog lokalnog zagrijavanja i
eventualnog tinjanja izolacije, to moe dovesti do spoja me u susjednim zavojcima i s tim povezanim velikim
strujama kratkog spoja. Kod struja reda 50 A dolazi brzo do topljenja eljeza statora tako da je potrebno vrlo
brzo isklju enje i demagne enje generatora. Kao kriterijum za djelovanje zatite moe se uzeti pojava napona
zvjezdita -@Uf i (ili) pojava struje zemljospoja. Releji priklju eni na ovaj napon ili struju (naponski ili strujni
releji) ili na obje veli ine (vatmetarski releji) mogu sigurno i selektivno utvrditi pojavu zemljospoja i
pravovremeno djelovati na isklju enje generatora. Za izvedbu zatite mjerodavan je na in priklju ka generatora
na mreu. Kod generatora u blok-spoju sa transformatorom generatorska strana je galvanski odvojena od mree
tako da je rjeenje zatite jednostavno. Zatita se izvodi prema sl. 3.7. pomo u naponskog releja priklju enog na
napon zvjezdita generatora prema zemlji (ili napon otvorenog trougla naponskih transformatora) ili pomo u
strujnih releja kroz koje te e struja zemljospoja.
Zatita djeluje u slu aju zemljospoja u statorskom namotaju (K1), na spojnim elementima izme u generatora i
transformatora (K2) i na primarnoj strani transformatora (K3). Na sl. 3.7. su prikazane dvije varijante zatite.
Punom linijom prikazan je naponski relej priklju en na naponski transformator prenosnog odnosa pu u
zvjezditu generatora. Kod zemljospoja pojavljuje se napon - @Uf prema zemlji i relej djeluje preko vremenskog
lana na isklju enje, demagne enje i zaustavljanje agregata. Crtkano je prikazana druga varijanta kontrole
napona nulte komponente. Relej je priklju en na otvoreni trokut zemljospojnog transformatora prenosnog
odnosa pu. Ovaj napon je u normalnom pogonu priblino jednak nuli, a kod zemljospoja je proporcionalan
naponu zvjezdita generatora. Osjetljivost zemljospojne zatite ograni ena je uticajem zemljospojeva u mrei
vieg napona. Zbog postojanja kapaciteta izme u primarnog i sekundarnog namotaja transformatora, i
zemljospojevi u mrei vieg napona izazivaju pojavu napona nulte komponente u zvjezditu generatora, to
moe izazvati nepotrebno djelovanje zatite. Na sl. 3.8. prikazani su ovi kapaciteti i ekvivalentna ema ovog
spoja. Ako je zvjezdite generatora izolovano, a zvjezdite transformatora ima zbog zemljospoja napon Uo
prema zemlji, napon zvjezdita generatora Uo iznosi:
Kod mrea sa izolovanim zvjezditem napon Uo jednak je faznom naponu mree. Ako je zvjezdite mree
uzemljeno direktno, napon Uo mijenja se du namotaja od nule do punog iznosa. Za prakti ne prora une moe
se uzeti da je srednja vrijednost napona 0,5 Uf mree.
Ako je zvjezdite generatora uzemljino preko otpora R, struja kroz kapacitet Co iznosi:
a napon Uo:
Prema tome, napon zvjezdita generatora uzrokovan zemljospojevima u mrei vieg napona iznosi:
Na napon Uo, a i na osjetljivost zatite, moe se uticati odgovaraju im dimenzionisanjem otpora R i pove anjem
kapaciteta C1. Pri tome treba imati na umu da se smanjivanjem R pove ava struja zemljospoja.
Ako postoji otcjep za napajanje vlastite potronje na generatorskom naponu vezan galvanski s razvodom vlastite
potronje (odnosno preko prigunice), pojavljuje se problem selektivnosti djelovanja zatite. Zatita ne bi trebala
da djeluje na isklju enje generatora kod zemljospojeva u razvodu vlastite potronje koji su relativno esti. Na sl.
3.10. prikazana su dva na ina za postizanje selektivnosti djelovanja zatite. U slu aju a) upotrebljen je
diferencijalni spoj obuhvatnih transformatora u zvjezditu generatora i na kablovskom odvodu. Kod zemljospoja
u postrojenju vlastite potronje struja te e kroz oba obuhvatna transformatora tako da je struja kroz diferencijalni
relej jednaka nuli. U slu aju b) za blokiranje djelovanja zatite kod kvarova u postrojenju vlastite potronje
upotrebljen je vat-metarski relej priklju en na struju zemljospoja i napon zvjezdita. Pri tome se zemljospojna
struja moe dobiti ili sumarnim spojem tri strujna transformatora ili obuhvatnim transformatorom.
U slu aju zemljospoja na generatorskoj strani zatita isklju uje generator, a kod zemljospoja u postrojenju za
napajanje vlastite potronje vri se isklju enje prekida a otcjepa i automatsko prebacivanje napajanja vlastite
potronje na zdravu sekciju.
3.3 ZATITA OD SPOJA ME U ZAVOJIMA STATORSKOG NAMOTAJA
Do kratkog spoja me u zavojima iste faze moe do i zbog proboja izolacije zavojaka koji lee u istom lijebu ili
izme u zavoja koji se ukrtaju na glavi namotaja. Dva zemljospoja na razli itim mjestima iste faze tako e
predstavljaju ovu vrstu kvara. I zemljospoj sa relativno malim strujama moe dovesti do izgaranja i proboja
izolacije me u zavojima.
Kod ovog kvara pojavljuje se u ote enoj fazi kratko spojeni namotaj sa vie ili manje zavojaka. Magnetsko
polje statora indukuje u tom zavoju struju, koja uz male prelazne otpore moe dosti i vrlo visoke vrijednosti,
tako da moe do i do razaranja toga dijela namotaja i do ote enja aktivnog eljeza statora.
Ako se posmatra generator odvojen od mree i pobu en, struja kvara zatvara se samo unutar kratko spojenih
zavojaka tako da je ne moe obuhvatiti ni prekostrujna ni diferencijalna zatita. Ako je generator priklju en na
mreu, onda se mjesto kvara napaja i iz mree. Generator s kratko spojenim zavojima u jednoj fazi moe se
posmatrati kao transformator s mnogo zavoja u zdravim fazama i s malim brojem zavoja koji su kratko spojeni.
U tome omjeru bi e i struje tako da i ovom slu aju ne moe djelovati prekostrujna zatita iako u kratko spojenom
namotaju teku velike struje. Ni diferencijalna zatita ne djeluje, jer su struje koje dolaze iz mree raspore ene
tako da je diferencijalna struja jednaka nuli.
Kao kriterijum za djelovanje zatite moe se uzeti nesimetrija proizvedenih napona generatora. Zbog izvjesnog
broja kratko spojenih zavoja, deformie se trougao proizvedenih napona tako da nul-ta ka ne lei vie u teitu
naponskog trougla, tj. pojavljuje se izvjesna nulta komponenta napona. Ukoliko se na vjeta ki na in stvori
zvjezdite koje lei ta no u teitu naponskog trougla, dobije se razlika potencijala izme u tog zvjezdita i
zvjezdita generatora. Ova razlika potencijala ili struja izjedna enja izme u ova dva zvjezdita moe se uzeti kao
kriterij za djelovanje naponskog ili strujnog releja. Na sl. 3.12. prikazan je princip djelovanja zatite.
Vjeta ko zvjezdite s fiksiranom nul-ta kom postignuto je pomo u 3 primarna dvopolna izolovana naponska
transformatora sa sekundarnim spojem u otvoreni trougao. Ovo zvjezdite spojeno je sa zvjezditem generatora
direktno ili preko strujnog transformatora na koji je priklju en relej. U normalnom pogonu oba zvjezdita su na
istom potencijalu. Kod spoja me u zavojima javlja se razlika potencijala izme u oba zvjezdita i izme u njih
pote e struja zavisna o otporima generatora i mree i broju kratko spojenih zavoja. Ona izaziva proradu
prekostrujnog releja (slu aj a) ili osjetljivog naponskog releja priklju enog paralelno otporniku R (slu aj b).
Poto kroz spojni vod normalno teku struje tre eg harmonika, releji se priklju uju preko filtera koji proputa
samo struje od 50 Hz. Kod generatora ve ih snaga i viih napona namotaj se izvodi sa dvije paralelne grane po
fazi. Sa sigurno u se moe tvrditi da se spoj me u zavojima ne e pojaviti istovremeno u obje paralelne grane, i
to sa istim brojem kratko spojenih zavoja. Zatita se prema tome, moe izvesti jednostavno, prema sl. 3.13.,
spojem u osmicu strujnih transformatora i priklju kom osjetljivog releja na razliku struja. Nominalna struja
strujnih transformatora jednaka je polovini nominalne struje generatora, odnosno polovini nominalne struje
strujnih transformatora ispred generatora.
Da bi se izbjeglo eventualno nepotrebno djelovanje zatite zbog izvjesnih nesimetrija u izvedbi paralelnih grana,
zbog nagle promjene magnetskog polja ili prelaznih procesa, zatita se moe stabilizovati strujom optere enja i
kombinovati sa uzdunom diferencijalnom zatitom generatora. Na sl. 3.14. prikazan je ovaj spoj za jednu fazu.
Spojevi me u zavojima iste faze mogu se o ekivati kod generatora s namotajem sa vie provodnika po lijebu.
Poto se veliki generatori izvode sa tapnim namotajem, do spoja me u zavojima moglo bi do i na glavama
namotaja, to je malo vjerovatno. Zbog toga se ova zatita primjenjuje rijetko na generatorima s jednostrukim
namotajem. Ako je namotaj izveden sa dvije paralelne grane, zatita se redovno primjenjuje. Ovakav oblik
zatite naziva se i popre na diferencijalna zatita generatora, za razliku od klasi ne uzdune diferencijalne
zatite. Poto se kod spoja me u zavojima radi o ozbiljnom kvaru, zatita mora da djeluje brzo (0,1-0,5 s) i da
isklju i generatorski prekida , aktivira demagne enje, zaustavljanje agregata i signalno-alarmne ure aje.
3.4 ZATITA OD ZEMLJOSPOJA U POBUDNOM NAMOTAJU
Pojava zemljospoja u pobudnom namotaju je relativno est kvar u pogonu generatora. Rotorski namotaji
sinhronih generatora izvrgnuti su u pogonu jakim centrifugalnim silama i silama zbog toplotne dilatacije
namotaja. Do zemljospoja moe do i zbog proboja ote ene ili ostarjele izolacije rotorskog namotaja ili zbog
ote enja, proboja ili one i enja izolacije kliznih prstenova i spojnih vodova.
Zemljospoj u jednoj ta ki ne predstavlja kvar opasan po generator, jer kroz mjesto kvara ne te e struja niti
pojava uti e na rad generatora. Prema tome, generator bi mogao ostati u pogonu bez tetnih posljedica. Postoji,
me utim, opasnost da do e do jo jednog zemljospoja. Time bi dolo do kratkog spajanja izvjesnog broja
zavojaka rotorskog namotaja. To bi imalo za posljedicu pojavu velikih struja i neravnomjerno zagrijavanje i
razaranje rotora to bi kod turbogeneratora s relativno dugim rotorima moglo dovesti do krivljenja i s tim u vezi
do vibracija ili struganja rotora od stator. Osim toga, kratkim spajanjem izvjesnog broja zavoja naruava se
simetrija proizvedenog magnetskog toka, to ima za posljedicu pojavu neravnotee radijalnih sila koje uzrokuju
jake vibracije cijelog agregata. Ove vibracije pove avaju se s pove anjem pobude i nestaju kad se generator
razbudi, za razliku od vibracija izazvanih krivljenjem rotora koje ne zavise o pobudi.
Da bi se sprije ile posljedice pojave drugog zemljospoja, ve ina zemalja upotrebljava zatitu koja signalizira
pojavu prvog zemljospoja. Prema pogonskim mogu nostima, takav generator se isklju uje iz pogona to je
mogu e prije da bi se utvrdio uzrok pojave zemljospoja. Signalizacija zemljospoja se izvodi na jednostavan
na in, a zatita od dvostrukog zemljospoja je komplikovana i ima vie nedostataka.
Na sl. 3.16. prikazan je princip djelovanja ove zatite koji se do sada koristio kod generatora srednjih snaga sa
jednosmjernim budilicama. Preko odgovaraju eg djelitelja napona D, kondenzatora C i releja R pobudni krug
generatora priklju uje se na jednu stezaljku transformatora sekundarnog napona reda 40-50 V. Drugi pol
transformatora je uzemljen.
Ako je izolacija pobudnog kruga dobra, kroz relej te e samo mala kapacitivna struja zbog kapaciteta pobudnog
namotaja Cu prema zemlji. Ako se pojavi smanjenje ili proboj izolacije, zatvara se strujni krug, kroz relej pote e
struja i on djeluje na signalizaciju. Kao releji primjenjuju se vrlo osjetljivi magnetoelektri ni, indukcioni ili
stati ki releji.
Nedostatak ove izvedbe je to kroz kondenzator C i kapacitet pobudnog namotaja Cu prema zemlji te e trajno
izvjesna struja koja bi kod neto ve ih iznosa mogla tetno djelovati na leaj generatora kroz koji se zatvara.
Osim toga, zatita moe da ne djeluje ako nestane pomo nog napona na transformatoru. Postojanje kapaciteta
Cu, osim toga, smanjuje osjetljivost zatite.
Na sl. 3.17. prikazana je varijanta kojom se izbjegavaju kapacitivne struje. Napon pomo nog izvora se ispravlja
preko mosnog spoja ispravlja a. Pozitivan pol spojen je na zemlju, a negativan preko releja i otpornika na
pozitivan pol pobudnog sistema. Zatita djeluje na smanjenje izolacionog otpora na bilo kojem mjestu namotaja.
Djeluje i ako nestane napon pomo nog izvora, a zemljospoj se nalazi samo malo udaljen od pozitivne stezaljke
pobudnog sistema. Kao relej primjenjuje se osjetljivi jednosmjerni relej.
Kod velikih generatora i primjene tiristorskih pobudnih sistema postoje teko e s izvedbom dovoljno osjetljive
zatite. Relativno veliki kapaciteti pobudnih sistema prema zemlji i sadraj viih harmonika u pobudnom naponu
zahtjevaju da zatita ne bude suvie osjetljiva. S druge strane, bila bi poeljna signalizacija ve kod malog
snienja izolacionog otpora, dok bi kod jakih snienja izolacionog otpora zatita djelovala na isklju enje.
Da bi se obuhvatili i visokoomski zemljospojevi, primjenjuju se na velikim generatorima niskofrekventni izvori
naizmjeni nog ili pravougaonog napona priklju eni preko odgovaraju ih filtera na pobudni krug generatora i
kontrolisani specijalnim stati kim ure ajima.
3.5 ZATITA OD SPOJEVA ME U ZAVOJIMA POBUDNOG NAMOTAJA GENETORA
Zbog jakih mehani kih naprezanja kojima je izloen namotaj rotora, naro ito kod estih obustava i uputanja
generatora, moe do i do ote enja izolacije me u zavojima na jednom ili vie polova. To ima za posljedicu
smanjenje aktivnih amperzavojaka na rotoru. Ovo ima za posljedicu nesimetriju magnetskih tokova pojedinih
polova i s tim povezanu pojavu radijalne sile koja uzrokuje pove anje vibracija generatora. Osim toga za
postizanje istog magnetskog toka potrebna je ve a pobudna struja. Spojevi me u zavojima mogu prouzrokovati i
nejednoli no zagrijavanje rotora, to moe dovesti do krivljenja osovine rotora turbogeneratora. Vibracije
izazvane krivljenjem osovine razlikuju se od vibracija izazvanih nesimetri nim magne enjem po tome to
posljednje nastaju kad se generator razbudi, a pove avaju se s pove anjem pobude.
U pogonu ne moe do i do nagle pojave spoja izme u ve eg broja zavoja istog pola, nego se taj proces odvija
sporo. Zbog toga, a i zbog komlikovanosti izvedbe eventualne zatite, ne primjenjuje se posebna zatita za ovu
vrstu kvarova. Spojevi me u zavojima otkrivaju se periodi nim mjerenjem vibracija generatora i snimanjem
karakteristika kratkog spoja i pobudne karakteristike. Primje uju se u normalnom pogonu generatora po tome to
se kod normalne pobudne struje dobije manja prividna snaga generatora.
3.6 PROTUPOARNA ZATITA GENERATORA
Mogu nost pojave vatre u generatoru su danas vrlo male, jer se izolacija danas izvodi od slabo gorivih
materijala. Relejna zatita od unutranjih kvarova generatora je vrlo osjetljiva i djeluje vrlo brzo tako da je
razvijanje vatre teko mogu e. Veliki generatori hlade se danas vodonikom to onemogu ava gorenje jer nema
kiseonika. Da bi se ipak sprije ilo eventualno razvijanje vatre, pored velikih generatora, naro ito u podzemnim
elektranama, postavljaju se boce sa kompresovanim CO2. U slu aju pojave vatre u generatoru otvaraju se ventili
za putanje CO2 u krug hla enja generatora. Aktiviranje moe da se vri automatski pomo u raznih izvedbi
detektora vatre ili ru no. Postoje i izvedbe predvi ene za gaenje generatora vodom.
3.7 ZATITA OD PREOPTERE ENJA GENERATORA
Preoptere enje generatora javlja se kod ispada iz pogona pojedinih generatora ili kompletnih elektrana, koje
paralelno napajaju zajedni ko potroa ko podru je, ili kod ispada prenosnih vodova. U oba slu aja moe se
desiti da potroa i zahtjevaju ve u aktivnu i reaktivnu snagu nego to je instalisana snaga generatora tako da
dolazi do njihovog preoptere enja.
Mogu nost preoptere enja generatora aktivnom snagom je vrlo mala jer je ograni ena maksimalnom snagom
koju moe proizvesti turbina. Mogu e preoptere enje reaktivnom snagom je znatno ve e. Ono zavisi o
maksimalno mogu oj pobudi generatora. Zbog potreba brze regulacije napona i pove anja stabilnosti sistema,
pobudni djelovi savremenih generatora su znatno predimenzionisani u odnosu na nominalnu snagu tako da je
kod niskog napona na sabirnicama elektrane i maksimalne pobude mogu e znatno preoptere enje generatora.
Uzimaju i u obzir radnu i jalovu komponentu struje, mogu a su preoptere enja reda 1,6 puta nominalne struje
generatora. Vrijeme za koje e se namotaj preoptere enog generatora zagrijati do maksimalno dozvoljene
temperature zavisi od konstruktivnih karakteristika generatora, njegovog prethodnog optere enja i od inteziteta
preoptere enja. Zbog dosta velikog toplotnog kapaciteta generatora kod polaganog zagrijavanja strujama
preoptere enja, ne postavlja se zahtjev za brzim isklju enjem generatora iz pogona, jer bi se to negativno
odrazilo na rad sistema u kojem ve ionako postoji manjak snage. Zatitni releji trebali bi da isklju e generator
neto prije nego to namotaj dostigne maksimalno dozvoljenu temperaturu. U tu svrhu najpogodniji su termi ki
prekostrujni releji koji preslikavaju zagrijavanje generatora i isklju uju ga iz pogona sa vremenskim zatezanjem
zavisnim od iznosa struje. Kod izbora termi kih releja treba imati na umu da vremenska konstanta zagrijavanja
releja treba da bude to sli nija vremenskoj konstanti zagrijavanja ti enog generatora. Zbog toga je najbolje da
proizvo a generatora predloi termi ku zatitu. Orijentaciono se moe uzeti termi ka konstanta 25 do 30 min
kod normalno hla enih generatora, a 15 do 30 min kod generatora hla enih vodonikom ili forsirano na neki
drugi na in. Kod vrlo velikih generatora s naro ito efikasnim sistemima hla enja ona moe da se kre e od 5 do
15 min. Vremenska konstanta je ve a kod ve ih snaga i manjeg broja obrtaja, a smanjuje se sa efikasno u
sistema za hla enje.
Poto je optere enje simetri no, dovoljno je da se termi ki relej priklju i na strujne transformatore u jednoj fazi.
Djeluje na signalizaciju i isklju enje generatorskog prekida a. Poeljna je signalizacija im nastupi
preoptere enje, a isklju enje nakon potrebnog vremenskog zatezanja termi kog releja.
lan za signalizaciju podeava se na struju neto viu od nominalne i treba da djeluje sa vremenskim zatezanjem
ve im od vremena djelovanja dalekovodnih zatita kako ne bi dolazilo do nepotrebnih signalizacija kod kvarova
u mrei.
3.8 ZATITA OD STRUJA KRATKIH SPOJEVA U MREI
U slu aju pojave kratkog spoja na sabirnicama elektrane ili u napajanoj mrei generator proizvodi struju kratkog
spoja, koja moe biti znatno ve a od struje preoptere enja. Ukoliko zataje dalekovodne zatite kod kvara u mrei
ili ako se pojavi kratki spoj na sabirnicama, potrebno je brzo isklju enje generatora. Da bi se omogu ilo
selektivno djelovanje stepenovanjem zatitnih ure aja u mrei, vremensko zatezanje djelovanja treba da je za
vremenski stepen iznad vremena djelovanja dalekovodnih zatita na sabirnicama elektrane. Ovo vrijeme iznosi 2
do 4 s.
Prekostrujni releji sa strujno nezavisnom karakteristikom priklju uju se kao na sl. 3.19 na strujne transformatore
u zvjezditu generatora. Na taj na in zatita predstavlja i rezervnu zatitu za slu aj kvara u generatoru i zatajenja
osnovnih zatita. Proradna struja zatite u slu aju da postoji termi ka zatita od preoptere enja podeava se
prema izrazu:
gdje je:
Ip max - maksimalna struja preoptere enja kod koje ne elimo da zatita isklju i generator
ks - koficijent sigurnosti (1,05-1,1)
a - omjer otputanja releja
pi - prenosni odnos strujnih transformatora
ksp - koeficijent spoja (jednak jedinici kod spoja strujnih transformatora u zvijezdu)
Da bi zatita predstavljala rezervu za slu aj zatajenja dalekovodnih zatita, proradna struja treba da je manja od
minimalne struje kratkog spoja na kraju rezervne zone ti enja. Prema ovom uslovu, proradna struja treba da je:
Ik min je minimalna vrijednost struje kratkog spoja (dvopolno ili jednopolni kratki spoj). Koeficijent osjetljivosti
kos treba da je ve i od 1,5 kod kvara na kraju osnovne zone ti enja (sabirnice) i ve i od 1,2 kod kvara na kraju
rezervne zone.
Problem ispravnog podeenja zatite pojavljuje se ako su na sabirnice elektrane priklju eni vrlo dugi vodovi.
Ako se proradna struja podesi suvie nisko, postoji opasnost da zatita djeluje nepotrebno kod preoptere enja, a
ako se podesi visoko, postoji opasnost da zatita ne djeluje kod minimalnih struja kvara i zatajenja dalekovodnih
zatita.
Da bi se sprije ilo nepotrebno djelovanje kod preoptere enja ako je proradna struja podeena nisko, moe se
primjeniti prekostrujna zatita s podnaponskim relejem, prema sl. 3. 20.
U slu aju normalnog napona zatita ne moe da djeluje iako se pobudi prekostrujni relej, jer je + pol prekinut na
kontaktima podnaponskog releja. Tek kod kratkog spoja u mrei izvri se deblokiranje zatite otputanjem
kontakata podnaponskih releja. Proradni napon ovih releja podeava se prema:
gdje je:
Up min - minimalni pogonski napon koji se pojavljuje kod preoptere enja i loih naponskih prilika
a - omjer otputanja releja
ks - koeficijent sigurnosti
Koeficijent osjetljivosti s obzirom na podnaponske releje je:
gdje je:
Uk max - maksimalni napon na mjestu ugradnje zatite kod kratkog spoja na kraju predvi ene zone dje
lovanja zatite.
Prekostrujna zatita predstavlja i rezervnu zatitu u slu aju kvarova u generatoru i blokovskom transformatoru i
zatajenja diferencijalne zatite. Nedovoljna osjetljivost prekostrujne zatite kod kvarova na kraju dugih
dalekovoda kao i veliko vremensko zatezanje djelovanja doveli su do primjene brzih distantnih releja kao zatite
od struja vanjskih kratkih spojeva. Naj e i priklju ak i podeenje distantne zatite prikazani su na sl. 3.21.
Distantni relej napaja se strujom iz strujnih transformatora u zvjezditu generatora. Na taj na in obezbje eno je
usmjereno djelovanje kod kvara u generatoru, transformatoru i mrei. Naponski krugovi zatite napajaju se iz
naponskih mjernih transformatora na generatorskom naponu. Kod dvopolnih i eventualno tropolnih kratkih
spojeva u generatoru na spojevima generator - transformator i u transformatoru dolazi do sloma napona i zatita
djeluje u osnovnom stepenu (25-40 ms). Na taj na in obezbje ena je brza rezervna zatita diferencijalnoj zatiti.
Na sl. 3.22. prikazana su struje i naponi kod tropolnog kratkog spoja. Ozna eni otpori voda Zv i transformatora
ZT odnose se na generatorski nominalni napon.
Da bi mjerni lan mjerio otpor transformatora i voda, potrebno je da bude priklju en na fazni napon i
odgovaraju u faznu struju.
Struje i naponi na generatorskoj strani kod dvopolnog kratkog spoja izme u faza S i T prikazani su na sl. 3.23.
Struja u fazama R i S na primarnoj strani prenosi se na sve tri faze na generatorskoj strani. Da bi se i u ovom
slu aju vrilo ispravno mjerenje, potrebno je da se pobudi relej u fazi kroz koju proti e dvostruka struja i da
mjerni lan bude priklju en na fazni napon te struje.
U pogledu ta nosti mjerenja prilike su mnogo nepovoljnije u slu aju jednopolnog kratkog spoja u mrei.
Blokovski transformator moe biti direktno uzemljen; uzemljenje moe biti izvedeno preko otpora za
ograni enje struje jednopolnog kratkog spoja ili zvjezdite moe biti izolovano, a uzemljenje neutralne ta ke
mree ostvaruje se na nekom od transformatora u mrei. Na sl. 3.24. prikazani su ovi slu ajevi odvojeno.
Na primjeru a) prikazana je struja koju proizvodi generator i koja se zatvara preko uzemljenog zvjezdita
blokovskog transformatora. Na slici b) prikazan je tok struje I2 koja dolazi od drugih generatora u mrei i
zatvara se preko blokovskog transformatora s uzemljenim zvjezditem. Na primeru c) prikazan je tok struja koje
proizvodi generator, a koje se zatvaraju preko uzemljenih zvjezdita transformatora u mrei.
Napon U na primarnoj strani transformatora jednak je padu napona na otporima:
Generatorski napon jednak je naponu prenesenom s primarne strane, uve an za pad napona u otporu
transformatora, tj.:
Struja koja te e kroz generator je:
Da bi mjereni otpor bio jednak ZT +ZV, potrebno je u mjerni napon uvesti korekciju koja e eliminisati uticaj
pada napona na otporu za uzemljenje zvjezdita, tj.:
Da bi nazivnik izraza Zmj/Imj bio jednak , potrebno je uvesti i korekciju za struju, tj.
Da bi nazivnik izraza Zmj/Imj bio jednak , bilo bi potrebno naponskim krugovima dodati korigovani napon i
korigovanu struju . Ovo je mogu e pomo u naponskog transformatora spojenog izme u zvjezdita blokovskog
transformatora i zemlje i pomo u strujnog transformatora u krugu uzemljenja zvjezdita kroz koje upravo proti e
struja . Ova struja te e i u sumarnom krugu triju strujnih transformatora na strani vieg napona blokovskog
transformatora.
3.9 ZATITA OD PREVISOKOG NAPONA
Pove anje napona iznad nominalnog ima za posljedicu pove ano naprezanje izolacije generatora i ure aja
priklju enih na napon generatora. Osim toga, dolo bi do nedozvoljeno visokih napona u postrojenju i mrei koju
napaja generator.
Do prevelikih napona na generatoru moe do i zbog prenapona, koji u obliku prenaponskih talasa atmosferskog
ili pogonskog porjekla dolaze iz mree ili zbog povienja napona kojega proizvodi sam generator.
Opasnostima od prenapona koji dolaze iz mree izloeni su najvie generatori priklju eni direktno na sabirnice
sa kojih se mrea napaja. Kao zatita takvih generatora slue odvodnici prenapona priklju eni na dolazne
vodove, na generatorske sabirnice i zvjezditu generatora. Kod blok-spoja generator-transformator naprezanja od
prenapona koji dolaze iz mree preuzima na sebe mnogo otporniji transformator. Prenaponi se na generatorsku
stranu mogu prenjeti preko kapaciteta izme u primara i sekundara transformatora ili induktivnim putem.
Kapacitivno preneseni prenaponi mogu se drati dovoljno malenim ako je kapacitet generatorske strane znatno
ve i od kapaciteta transformatora, kao i odgovaraju im dimenzionisanjem otpornika u zvjezditu generatora.
Induktivno preneseni naponi preko namotaja transformatora spojenog kao Yd pojavljuju se na generatorskoj
strani kao me ufazni prenaponi. Njih priguuje zasi enje statora, a mogu se primjeniti specijalni odvodnici
prenapona u Y spoju.
Do povienja napona kojega proizvodi sam generator moe do i kad on ne radi paralelno s ostalim generatorima
u mrei. Ako npr. do e do ispada generatora iz pogona prilikom njegovog punog optere enja, ukupna prvobitna
struja magne enja postaje struja magne enja praznog hoda i napon se povisi na 130-140% nominalnog napona.
Prilikom naglog rastere enja dolazi, me utim, i do pove anja broja obrtaja, jer se sva raspoloiva energija troi
na ubrzavanje. S pove anim brojem obrtaja raste i napon generatora, i to u zavisnosti od izvedbe pobudnog
sistema generatora sa tre im ili etvrtim stepenom (ne uzimaju i u obzir zasi enje kod viih napona) ako su
glavni i pomo ni pobudni sistemi na istoj osovini.
Da bi se napon i broj obrtaja generatora drao u normalnim granicama, generatori su opremljeni automatskom
regulacijom napona, a turbine automatskom regulacijom broja obrtaja. Ispravni regulatori napona mogu savladati
poraste napona koji se nalaze u njihovom regulacionom podru ju. Ako je zbog pove anog broja obrtaja napon
jo uvijek previsok, regulator uklju uje sav regulacioni opseg, a napon i dalje raste. Kod parnih turbina postoji,
pored regulatora broja obrtaja, i brzi zaporni ventil koji sigurno djeluje na zatvaranje pare ako broj obrtaja
premai 108-110% nominalnog. Kod hidrogeneratora, zbog velike kineti ke energije vodenih masa, regulator
broja obrtaja ne smije suvie naglo zatvoriti dovod vode tako da se i uz ispravan regulator moe pojaviti
prolazno pove anje broja obrtaja
Do pove anja napona moe do i i zbog pojave samopobude generatora u slu aju kad generator ostaje sam da
napaja duge i neoptere ene dalekovode znatnog kapaciteta. Da bi se generatori zatitili od takvih povienja
napona, primjenjuje se nadnaponska zatita, obavezno na hidrogeneratorima, a preporu ljivo je i na
turbogeneratorima.
Principijelna ema nadnaponske zatite generatora prikazana je na sl. 3.26.
Nadnaponski relej priklju uje se na generatorski napon preko naponskog mjernog transformatora i to na one faze
na koje nije priklju en regulator napona. Da zatita ne bi djelovala na prolazna pove anja napona, koje je u
stanju da savlada regulacija, nadnaponski relej moe imati naponski zavisnu karakteristiku ili se mogu uzeti
dodatni vremenski releji (0,1-0,5 s kod velikog povienja napona, 1-5 s kod manjih povienja napona).
Proradni napon nadnaponskog releja odre uje se iz uslova da zatita ne djeluje nepotrebno kod maksimalnog
pogonskog napona, tj.:
gdje je:
ks - koeficijent sigurnosti (1,1-1,15);
Umax pog - maksimalni pogonski napon koji se javlja u normalnom pogonu ili kratkovremeno, a kod kojega ne
elimo djelovanje zatite;
pu - prenosni odnos naponskog mjernog transformatora.
Vremensko zatezanje djelovanja zatite treba da je ve e od vremena djelovanja regulatora napona i snage kod
naglog rastere enja generatora.
Nadnaponska zatita treba da djeluje na demagne enje generatora, zatvaranje predturbinskog zatvara a i
aktiviranje signalno-alarmnih ure aja. Osim toga, djeluje i na isklju enje generatorskog prekida a.
3.10 ZATITA OD NESIMETRI NOG OPTERE ENJA GENERATORA
Do nesimerti nog optere enja moe do i iz vie razloga. Ve i u normalnom pogonu pojedine kategorije
potroa a nesimetri no optere uju mreu na koju su priklju eni (npr. elektrolu ne pe i u metalurgiji, elektri na
vu a). Snaga ovih potroa a mala je u odnosu na snagu generatora koji paralelno napajaju sistem tako da se na
generatorima ne mogu pojaviti opasne nesimetrije.
Kod nesimetri nih kratkih spojeva ove nesimetrije su neuporedivo ve e, jer generatori proizvode znatnu
nesimetri nu struju kratkog spoja. Ovakva jaka nesimetri na optere enja isklju uju dovoljno brzo dalekovodne
zatite od kratkih spojeva. U slu aju zatajenja dalekovodnih zatita generator isklju uje prekostrujna zatita.
Dugotrajnija nesimetri na optere enja mogu se pojaviti kod prekida jednog voda kojim se prenosi energija iz
elektrane ako takav prekid nije pra en padom voda na zemlju. Sli ne prilike mogu nastati i ako dobro ne uklju i
jedan pol rastavlja a na dalekovodnom polju. I primjenom tehnike automatskog ponovnog uklju enja
dalekovoda javlja se u periodu beznaponske pauze nesimetrija.
Na sl.3.27 prikazan je slu aj nesimetri nog optere enja generatora kod dvopolnog kratkog spoja ili kod prekida
faze T.
Rastavljanjem na simetri ne komponente dobije se da je struja direktne i inverzne komponente jednaka:
Ako je generator spojen kao na slici preko transformatora grupe Yd5, struje na generatorskoj strani su:
Prilike kod jednopolnog kratkog spoja u mrei, prikazane su na sl. 3.28. Kad bi generator bio direktno priklju en
na mreu, struja bi tekla samo kroz fazu R, a ako je spojen preko transformatora struja se dijeli na faze R i T
generatora. Iznosi struja pojedinih simetri nih komponenata prikazani su na slici 3.28. Prema tome, kod
nesimetri nog optere enja u svim slu ajevima pojavljuje se inverzan sistem struja. On proizvodi inverzno obrtno
magnetsko polje koje rotira sinhronom brzinom u obrnutom smjeru od rotora. Ovo inverzno polje indukuje u
prigunom namotaju i masi rotora struje dvostruke frekvencije koje zbog dodatnog zagrijavanja mogu da izazovu
nedozvoljeno visoka zagrijavanja i ote enja rotora.
Dozvoljena vrijednost inverzne komponente struje Ii odre ena je toplotom koju ova struja proizvodi u rotoru.
Odnos inverzne struje i dozvoljenog trajanja dat je izrazom:
[s]
Zatita se izvodi pomo u strujnih releja priklju enih preko filtera inverzne komponente struje. Da bi se sprije ilo
nepotrebno djelovanje zatite kod nesimetri nih kratkih spojeva u mrei, potrebno je da djeluje s vremenskim
zatezanjem.
3.11 ZATITA OD POVRATNE SNAGE
Ako iz bilo kog razloga nestane dovod pogonske energije turbini, ona prestaje da daje pogonsku snagu
generatoru. Sinhroni generator prelazi u motorni reim i kao sinhroni motor pogoni turbinu uzimaju i za to
potrebnu snagu iz mree. Kod djelovanja brzog turbinskog zatvara a zbog raznih kvarova u turbinskom ili
kotlovskom postrojenju dolazi naj e e do takvog pogonskog stanja.
Ovakvo pogonsko stanje nije opasno za generator. Ono moe izazvati ote enje turbine. Poto u turbinu ne
dolazi svjea para, gubici trenja i ventilacije u njoj se troe na zagrijavanje preostale pare tako da se temperatura
lopatica moe popeti na nedozvoljeno visoke vrijednosti. To moe imati za posljedicu njihovo krivljenje,
struganje rotorskih o statorske lopatice i teak kvar cijele turbine.
Zbog toga se postavlja zahtjev da se generator opremi zatitom koja bi ga u ovakvim slu ajevima odvojila od
mree. Kao kriterijum za djelovanje zatite uzima se snaga koju generator uzima iz mree. Ova snaga iznosi oko
2-4% nominalne snage generatora. Prema tome, za zatitu se moe, prema sl. 3.29., primjeniti vat-metarski relej
dovoljne osjetljivosti. U slu aju povratne snage djeluje na isklju enje generatorskog prekida a.
Da ne bi dolazilo do nepotrebnog djelovanja zatite kod kratkotrajnih pojava povratne snage, djelovanje releja
treba da je usporeno oko 3-15 s.
Djelovanje vat-metarskog releja moe se usloviti i poloajem brzog zapornog ventila turbine. Ako je on
zatvoren, to je redovito slu aj kod kvara u turbinskom postrojenju, zatita moe da djeluje brzo (1-5 s). Ako
zaporni ventil nije zatvoren, tj. povratna snaga je posljedica djelovanja sistema regulacije, djelovanje zatite
zatee se 5-15 s i vie.
3.12 ZATITA OD ASINHRONOG RADA GENERATORA
Generator radi u asinhronom reimu sa mreom na koju je priklju en ako mu nestane pobude ili ako iz bilo kojeg
razloga ispadne iz sinhronizma.
Do podpobude generatora moe do i zbog prekida pobudnog kruga, ispada pobudnog prekida a, kvara
automatskog regulatora napona, itd.
Kod nestanka pobude nestaje sinhronizaciona sila, tj. ostaje samo moment reakcije definisan kao:
gdje je: U - napon, a Xd i Xq uzduna, odnosno popre na reaktansa generatora.
Ako je generator u trenutku gubitka pobude optere en aktivnom snagom tako da je pogonski momenat turbine
ve i od momenta reakcije, generator ispada iz sinhronizma, pove ava mu se broj obrtaja i prelazi u reim rada
asinhronog generatora. Pove anje broja obrtaja zavisi od izvedbe i karakteristike generatora. Kod generatora s
izraenim polovima asinhroni protumoment nije velik tako da se ravnotea pojavljuje pri klizanju rotora reda 3-
5%. Turboagregati razvijaju vrlo jak asinhroni protumomen tako da se ravnotea javlja ve kod klizanja rotora
reda 0,3-0,6%.
Kod gubitka pobude dolazi, prema tome, do indukovanih struja u rotoru frekvencije sfn koje dodatno zagrijavaju
rotor i kod dueg pogona mogu dovesti do ote enja rotora. Nestanak pobude generatora ima negativne
posljedice i za sistem. Generator po inje iz mree da uzima jalovu snagu potrebnu za magne enje a time i struju
magne enja koja moe narasti i do 2In kad generator daje u mreu i aktivnu snagu.
Na sl. 3.30. prikazano je podru je rada generatora u P-jQ dijagramu. Ucrtane su i proradne karakteristike zatite
od preoptere enja generatora, kao i zatite od struja kratkih spojeva u napajanoj mrei. U smjeru aktivne snage
radno podru je je ograni eno maksimalnom snagom turbine. U podru ju +jQ snaga je ograni ena nominalnom
pobudnom strujom za nazivni cosA generatora. Zbog predimenzionisanog sistema pobude, mogu a su u tom
smjeru i preoptere enja i velike struje kratkog spoja.
Ova pogonska stanja obuhva ena su zatitom od preoptere enja ( C>) i zatitom od prevelikih struja kratkog spoja
(I> ili Z<). Podru je u II i III kvadrantu, opasno za turbinu, ne dozvoljava zatita od povratne snage (P). Radno
podru je u IV kvadrantu ograni eno je stati kom i dinami kom stabilno u generatora.
3.13 ZATITA OD PREVISOKOG BROJA OBRTAJA
Kod naglog rastere enja generatora energija vode ili pare ne moe se predati u mreu, nego se troi na
ubrzavanje obrtnih djelova turbine i generatora. Parne turbine snadbjevene su brzim zapornim ventilima koji
djeluju na zatvaranje pare kad broj obrtaja premai 108-110%nn.
U hidroelektranama se, nasuprot tome mora ra unati sa mogu no u pobjega turbine kod zatajenja regulatora
broja obrtaja. Iako su turbina i generator konstruisani tako da izdre slobodan broj obrtaja, u pogonu se izbjegava
takvo suvino naprezanje generatora. Zbog toga se postavlja zahtjev za zatitom koja bi djelovala kod 120-
140%nn. Uz pretpostavku ispravnog djelovanja regulatora i pogodnim izborom zamanog momenta generatora,
ova zatita ne djeluje nepotrebno kod naglog rastere enja generatora.
Zatita se po pravilu izvodi kao mehani ka i kao elektri na. U prvom slu aju radi se o jednostavnom okida u
koji djeluje na porast centrifugalne sile. Kod elektri nih zatita moe se koristiti napon za pogon regulatora
snage, koji je proporcionalan broju obrtaja, frekvencija proizvedenog napona pomo nog generatora vezanog na
osovinu agregata ili stati ke konstrukcije koje direktno mjere broj obrtaja generatora ili brzinu porasta broja
obrtaja. Zatita od prevelikog broja obrtaja treba da djeluje na zatvaranje predturbinskog zatvara a, te na
sputanje vodostanskog zatvara a ukoliko bi predturbinski ostao otvoren. Pored toga djeluje na isklju enje
generatorskog prekida a i demagne enje generatora.
3.14 ZATITA GENERATORA OD PREGRIJAVANJA
Dio mehani ke snage koju turbina predaje generatoru troi se na gubitke u generatoru. Oni se sastoje od gubitaka
u bakru statorskog i rotorskog namotaja, od gubitaka u eljezu zbog vrtlonih struja i histereze, te od gubitaka
trenja i ventilacije. Kod normalnog rada generatora toplota proizvedena gubicima se odvodi pomo u rashladnog
vazduha ili drugog medija za hla enje. Do pove anog i nedozvoljeno visokog zagrijavanja pojedinih djelova
generatora moe do i zbog pove anog strujnog optere enja generatora, zbog dodatnih indukovanih struja u
rotoru, kao i zbog pove anih gubitaka trenja i ventilacije. Osim toga, uzrok moe biti i kvar u sistemu za
hla enje generatora. Propisima su odre ene maksimalne dozvoljene nadtemperature za pojedine djelove
generatora.
Za signalizaciju nedozvoljeno visokog zagrijavanja pojedinih djelova generatora postavljaju se u generatore na
odgovaraju a mjesta sonde s nelinearnim otporom. Na osnovu promjene otpora s temperaturom vri se i
mjerenje ili signalizacija opasne temperature. Mjerenje se vri na vie mjesta. Pored mjernih instrumenata,
postavljaju se i osjetljivi releji koji na nioj temperaturi signaliziraju, a na neto vioj isklju uju generator iz
pogona.
4. PODACI O ZATITI GENERATORA U TE GACKO
Rudnik i Termoelektrana Gacko nalaze se u gata kom energetskom bazenu u jugoisto nom dijelu Republike
Srpske. Prva faza Termoelektrane, blok snage 300 MW puten je u pogon 9. februara 1983. godine i
projektovana je na 200000 sati rada. Vrijeme godinjeg rada je oko 6000h sa prosje nom godinjom
proizvodnjom od 1400GWh. Specifi na potronja toplote je 11200 kJ/kWh sa donjom kalori nom vrijedno u
uglja 6000 - 8000 kJ/kg.
Za napajanje sopstvene potronje Termoelektrane predvi eno je 6 kV postrojenje koje se sastoji od dvije sekcije
1RA i 1RB. Sopstvena potronja se napaja preko otcjepnog transformatora 21T, snage 40MVA i napona
20x1,5%/6,3/6,3 kV, priklju enog direktno na 20 kV sabirnice i rezervnog transformatora 1TR snage 40MVA i
napona 115x1,78%/6,3/6,3 kV. Pobuda generatora je izvedena pomo u transformatora i tiristorskih ispravlja a.
Za pobudu su predvi eni glavni transformator GUT 3,54 MVA; 20/0,78 kV i rezervni transformator RUT 3,54
MVA; 6/0,78 kV. Glavni transformator se napaja direktno sa 20 kV sabirnica kruta veza, a rezervni
transformator 6 kV kablom sa sekcije 1RB. 20 kV oklopljeni vodovi povezuju generator sa pobudom, otcjepnim
i blok-transformatorima. U TE Gacko su smjetena jo i 400kV, 110kV i 35kV postrojenja.
U toku posjete u TE Gacko, u sklopu obuke pripravnika dispi era, prikupio sam dokumentaciju o relejnoj zatiti
generatora i blok transformatora. Projektovanje i ugradnju je radilo privatno preduze e Termograding. Lokacija
pojedinih releja u elektri noj emi je objanjena u optem razmatranju zatite generatora. Te zatite su sljede e:
4.1 Diferencijalna zatita
- Tip releja: 7TD4351-0/CC, SIEMENS
- Nominalni podaci: 5A, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: g = 20% In
4.2 Zatita od preoptere enja statora generatora
- Tip releja: 7SK2, SIEMENS
- Nominalni podaci: 5A, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I>=2,5A
I stepen: IE/In = 0,92, tA(5IE) = 5,0s
II stepen: I/ In>> 4,2, t = 0s
4.3 Zatita od preoptere enja rotora generatora
- Tip releja: 7SK2, SIEMENS
- Nominalni podaci: 5A, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I>=6,0A
I stepen: IE/In = 0,94, tA(5IE) = 5,0s
II stepen: I/ In >> 2,4, t = 6s
4.4 Zatita od kratkog spoja me u zavojima statora generatora
(Popre na diferencijalna zatita generatora)
- Tip releja: 7TU15, 7TT10, SIEMENS
- Nominalni podaci: 0,4-6,6V, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: 2,4V
- Podeenost vremenskog lana: 3s
4.5 Zatita od nesimetrije generatora
- Tip releja: 7US20
- Nominalni podaci: 5A, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I stepen: I2/In >10%, t= 5,0s (sign.)
II stepen: I2/In > 20%, t = 1s (isklj.)
4.6 Prenaponska zatita generatora
- Tip releja: 7TM36, 7TT10, SIEMENS
- Nominalni podaci: -V, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I stepen: U>=132V, t= 2s
II stepen: U>=150V, t = 0,1s
4.7 Zemljospojna zatita statora generatora
- Tip releja: 7TM36, 7TT10, SIEMENS
- Nominalni podaci: -V, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: U>=11V, t= 0,5s
4.8 100% zemljospojna zatita statora generatora
- Tip releja: 7UE21, SIEMENS
- Nominalni podaci:
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I=36mA, t = 0,1s
4.9 Zemljospojna zatita rotora generatora
- Tip releja: 7UR20, SIEMENS
- Nominalni podaci:
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I stepen: RPROR = 80k D (sign.)
II stepen: RPROR = 5kD (isklj.)
4.10 Zemljospojna zatita sabirnica 20kV
- Tip releja: 7TM36, 7TT11, SIEMENS
- Nominalni podaci: 25-56V, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: 40V
- Podeenost vremenskog lana: 0,2s
4.11 Zatita od povratne snage
- Tip releja: 7M143, 7M373, 7TL283
- Nominalni podaci: 5A, 100V, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: 2%Pn
4.12 Zatita od gubitka pobude
- Tip releja: 7UU2
- Nominalni podaci: 5A, 100V, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: dava A: a1=90o, I1 = 0,5
dava B: a2=80o, I2 = 0,55
dava C: a3=90o, I3 = 1,05
4.13 Podimpedantna zatita generatora
- Tip releja: 7SL14
- Nominalni podaci: 5A, 100V, 50Hz
- Pomo ni napon: 220V=
- Podeenje: pobudni lan mjerni lan vremenski lan
I/In >> 1,3 1o = 0,65D t1 = 0,3s
U<= 70V 2o = 0,9D t2 = 1,3s
4.14 Diferencijalna zatita bloka generator-transformator
- Tip releja: 7TD3351-1/CC, SIEMENS
- Nominalni podaci: 5A, 50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: g = 25% In
4.15 Zatita od zemljospoja blok transformatora 1GT na strani 400kV
- Tip releja: 7TJ10, 7TT10, SIEMENS
- Nominalni podaci: 0,5-3,5A,50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I>=2,05A, t= 2,5s
4.16 Kotlovska zatita blok transformatora 1GT
- Tip releja: 7TJ10, 7TT10, SIEMENS
- Nominalni podaci: 1A,50Hz
- Pomo ni napon: 24V=
- Podeenost mjernog lana: I>=1A, t= 2s
4.15 Distantna zatita bloka generator-transformator
- Tip releja: 7SL24
- Nominalni podaci: 1A, 100V, 50Hz
- Pomo ni napon: 220V=
- Podeenje: pobudni lan mjerni lan vremenski lan
I/In > 0,75 1o = 0,65D t1 = 0,025s
U<= 42V 2o = 0,9D t2 = 0,15s
5. ZAKLJU AK
U ovom radu su obra eni osnovni problemi kod zatite generatora.
Generatori su skupocjeni dio elektroenergetskog sistema. Tei kvarovi generatora imaju za posljedicu velike
materijalne izdatke za popravak ili zamjenu ote enog dijela. tete prouzrokovane nemogu no u proizvodnje
mogu biti jo ve e. Zbog toga se zatiti generatora posve uje velika panja. Jedini ne snage generatora se danas
puno razlikuju. Po evi od generatora na malim vodotocima (nekoliko 100KW), preko generatora u
industrijskim elektranama (1-30 MW) jedini ne snage u sistemskim hidro i termoelektranama srednje veli ine
iznose 30, 100, 200 i 300 MW (TE Gacko i TE Ugljevik). Pove ane jedini ne snage generatora dovele su i do
promjena parametara generatora i njihovih eksplatacionih karakteristika. Tako su npr. problemi odvo enja
relativno velikih toplotnih gubitaka doveli do hla enja vodonikom ili direktnog hla enja vodom. To se odraava
na preopteretivost takvih generatora i zatitu od preoptere enja. Velike jedini ne snage dovele su i do malih
radnih otpora, a s pove anjem nominalnih napona i do ve ih induktivnih otpora. To je dovelo do velikih
vremenskih konstanti generatora i bloka. Ovo ima za posljedicu veliku asimetriju struje kratkog spoja sa
polaganim opadanjem jednosmjerne komponente struje kratkog spoja, to uti e na izbor projektovane zatite
(problemi zasi enja strujnih transformatora, neprolaenje struje kvara kroz nulu tokom relativno dugog
vremena). Razvojem poluprovodnika dolo je i do bitnih izmjena u sistemima pobude generatora to tako e
zahtjeva specifi na rjeenja. Sve ovo uti e da je i danas problematika zatite generatora izuzetno vana sa
stanovita pouzdanog i stabilnog rada TE, a samim tim i EES-a.
LITERATURA
[1] F. Bouta: Automatski zatitni ure aji elektroenergetskih postrojenja
[2] H. Poar: Visokonaponska rasklopna postrojenja
[3] M. uri : Reeni problemi iz relejne zatite. Teorija kratkih spojeva i prekida
[4] Termograding: Ispitivanje generatorskih zatita u TE Gacko
[5] Dnevnik rada vo en u toku obavljanja poslova dispe era-pripravnika
SADRAJ
1. UVODNI DIO.......................................................................................................................1
2. ZATITNI RELEJI...............................................................................................................6
2.1 Strujni releji.........................................................................................................................6
2.2 Naponski releji....................................................................................................................9
2.3 U inski releji.....................................................................................................................10
2.4 Distantni daljinski releji....................................................................................................11
2.5 Frekventni releji................................................................................................................12
2.6 Vremenski releji................................................................................................................13
2.7 Stati ki zatitni releji.........................................................................................................13
3. ZATITA GENERATORA................................................................................................14
3.1 Zatita od kratkih spojeva..................................................................................................14
3.2 Zatita od zemljospoja statorskog namotaja......................................................................17
3.3 Zatita od spoja me u zavojima statorskog namotaja.......................................................21
3.4 Zatita od zemljospoja u pobudnom namotaja..................................................................23
3.5 Zatita od spojeva me u zavojima pobudnog namotaja....................................................25
3.6 Protupoarna zatita generatora.........................................................................................25
3.7 Zatita od preoptere enja generatora.................................................................................25
3.8 Zatita od struja kratkih spojeva u mrei...........................................................................26
3.9 Zatita od previsokog napona............................................................................................32
3.10 Zatita od nesimetri nog optere enja generatora............................................................33
3.11 Zatita od povratne snage................................................................................................35
3.12 Zatita od asinhronog rada generatora.............................................................................36
3.13 Zatita od previsokog broja obrtaja.................................................................................37
3.14 Zatita generatora od pregrijavanja.................................................................................38
4. PODACI O ZATITI GENERATORA U TE GACKO.....................................................38
5. ZAKLJU AK.....................................................................................................................43
LITERATURA........................................................................................................................44
Objavio/la admin u 09:33 Nema komentara:
Pocetna stranica
Pretplati se na: Postovi (Atom)
Arhiva bloga
2008 (1)
o veljaca (1)
ZASTITA ELEKTRICNIH POSTROJENJA
2007 (1)
o prosinac (1)